Register Now

Login

Lost Password

Lost your password? Please enter your email address. You will receive a link and will create a new password via email.

Nesposobno VSTV BIH – kriminal u službenim odbranama već 13 godina

Nesposobno VSTV BIH – kriminal u službenim odbranama već 13 godina

Nesposobno VSTV BIH – kriminal u službenim odbranama već 13 godina Javna je tajna da samo odabrani bh. advokati imaju privilegiju zastupanja optuženih po službenoj dužnosti, a to im omogućava “liberalni” Zakon o krivičnom postupku BiH, jer optuženima daje mogućnost da s advokatske liste sami biraju branioca koji će ih zastupati. Omar Mehmedbašić, Izet Baždarević, […]


Nesposobno VSTV BIH – kriminal u službenim odbranama već 13 godina

Omar Mehmedbašić, Izet Baždarević, Indira Karahodžić, Selman Zijadić i Mirza Kovač samo su neki od advokata kojima se pripisuju basnoslovne zarade za zastupanja po službenoj dužnosti, a zbog toga često negoduju i njihove kolege advokati. S druge strane, privilegovani to opravdavaju svojom stručnošću i povjerenjem koje uživaju među potencijalnim optuženicima.

Advokatske tarife, novac građana

Zastupnik u Federalnom parlamentu Damir Mašić kazao je za Klix.ba da je paradoks u tome što je Federacija BiH za odbranu po službenoj dužnosti prihvatila tarifu Advokatske komore FBiH, što je direktan sukob interesa.

“To je direktan sukob interesa, jer su advokati sami sebi odredili tarifu po kojoj će ih porezni obveznici isplaćivati. Federacija BiH nikad nije usvojila podzakonski akt kojim će to regulisati, nego je prihvatila tarifu Advokatske komore FBiH. Umjesto da oni koji daju novac propišu pod kojim okolnostima i koja je tarifa, oni su uzeli tarifu Advokatske komore, što je neviđena pljačka. To su razlozi zbog kojih su pojedinci preko noći postali milioneri”, kazao je Mašić.

Napominje da je na nivou BiH to regulirano te da se plaćaju puno manje, odnosno prihvatljivije tarife u cjenovnom smislu.

Mašić je sredinom februara ove godine uputio zastupničko pitanje federalnom ministru pravde Mati Joziću s tim u vezi, a odgovor još uvijek nije dobio, iako je to zakonski bilo neophodno. Pitanje je sljedeće:

“Da li je federalni ministar pravde donio podzakonske propise o naknadi troškova krivičnog postupka i visini paušalnog iznosa, što je bio obavezan uraditi na osnovu člana 206. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH?”

Slobodan izbor optuženih

Advokat Senad Pizović kazao je za Klix.ba da svugdje u svijetu postoje službene odbrane, ali da je kod nas problem to kako se dolazi do službenih odbrana.

“Svi u Advokatskoj komori koji žele postupati po službenoj dužnosti prijave se Komori, a onda oni taj spisak dostavljaju sudovima. Većina advokata se nalazi na tom spisku i tu nema ništa sporno. Međutim, problem je što je kod nas stvorena posebna kasta advokata koji rade samo to, a to se ne može nikako izbjeći jer je to slobodan izbor optuženih koji traže advokata po službenoj dužnosti”, kazao je Pizović.

Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Federacije BiH donijela je Skupština Advokatske komore FBiH još 2004. godine, a tarifom su predviđene različite visine nagrade advokatima za učešće u krivičnim postupcima.

“Ta tarifa datira od 2004. godine, s tim da su bile one takozvane ‘Mirnesove izmjene’, da naknada ne može preći prosječan lični dohodak u Federaciji BiH. On iznosi negdje blizu 830 KM, u svim postupcima, pa i u krivičnim. Ta tarifa je propisana”, objašnjava Pizović.

Napominje da je Zakonom o krivičnom postupku propisano u kojim uslovima optuženi mora imati obaveznu odbranu.

“To se odnosi na osobe u pritvoru, ili osobe koje se ne mogu starati o svojim pravima – gluhonijemi, slijepi… To je tačno propisano zakonom. Kad je riječ o obaveznoj službenoj odbrani, sud isplaćuje tu naknadu, s tim da se može desiti da se osobi koja je proglašena krivom troškovi stave na teret. U tom slučaju je on dužan platiti to državi, osim ako je slabog imovnog stanja, onda država finansira te troškove”, objasnio je Pizović za Klix.ba.

Dodaje kako je nezahvalno prognozirati kolika je prosječna zarada od odbrana po službenoj dužnosti, ali da te sume u određenim slučajevima znaju biti basnoslovne.

“To je zakonski propisano, tu sudovi ne mogu ništa. Sve zavisi od slučaja do slučaja, koliko postupak traje… Uzmimo da je na Općinskom sudu u Sarajevu prosjek 1.500 KM. Kantonalni sud je mnogo skuplji i tu zarada zna ići do basnoslovnih iznosa, kao i u Sudu BiH. Ali to sve zavisi od toga koliko ima optuženih, koliko ima dokaza, koliko će suđenje trajati… Ako se suđenje završi na dva ročišta to će biti blizu 600 KM, ako se završi na 15 ročišta to će biti 10-15 hiljada. To sve zavisi od postupka, od načina vođenja postupka, od kvaliteta dokaza, tvrdnji tužilaštava… Tužilaštvo također može pozvati jednog svjedoka, a može ih pozvati 20, a to je odmah 20 ročišta. To je nepredvidivo i nezahvalno prognozirat, al dok je takva advokatska tarifa – to se mora poštovati”, zaključio je Pizović.

Advokatima Mehmadbašić i Baždarević u 2016g. 950.000 KM za službene odbrane

Advokatima Mehmadbašić i Baždarević u 2016g. 950.000 KM za službene odbrane

Da su odbrane po službenoj dužnosti više nego unosne pokazuju podaci sudova u Sarajevu. Sa samo dva suda isplaćeno je više od 950 hiljada maraka za rad samo dva advokata po službenoj dužnosti u 2016. godini – Omara Mehmedbašića i Izeta Baždarevića.

Kantonalni sud u Sarajevu u prošloj godini isplatio je 440 hiljada maraka sarajevskom advokatu Omaru Mehmedbašiću za 11 odbrana, dok mu je Općinski sud, u istoj godini, isplatio 290 hiljada maraka za odbranu 121 osobe po službenoj dužnosti. Njegov kolega Izet Baždarević u prošloj godini na Kantonalnom sudu zaradio je 109 hiljada maraka za odbranu četiri osobe dok mu je Općinski sud u isplatio 116 hiljada maraka za odbrane 43 osobe po službenoj dužnosti.

Podsjetimo i na činjenicu da su, prema istraživanju CIN-a, Mehmedbašić i  Baždarević u periodu od 2005. do 2010, godine bili rekorderi u zaradama po ovoj osnovi. Mehmedbašić je u navedenom periodu zaradio 864, a Baždarević 548 hiljade maraka.

Žalbi advokata na prevelike zarade njihovih kolega do sada nije bilo, a ni na Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine koji omogućava osumnjičenom da bira branioca koji će ga zastupati sa liste advokat po službenoj dužnosti.

Predsjednik Regionalne advokatske komore Sarajevo, Senad Kreho koji je prošle godine po službenoj dužnosti na sudovima zaradio 41 hiljadu maraka, za Žurnal kaže da je zakon koji omogućava ovu praksu previše demokratičan.

– To nigdje nema da osumnjičeni bira advokata po službenoj dužnosti, samo kod nas je to moguće – kaže Kreho.

NAKON HAPŠENJA POSTAO SVJEDOK

Tajnu svog “uspjeha” Omar Mehmedbašić nije želio otkriti te je odbio govoriti za Žurnal. Međutim, možda su to uspjeli pripadnici Federalne uprave policije prije dvije godine.

FUP je krajem 2015. godine uhapsio Mehmedbašića zajedno sa referentima Općinskog suda zaduženim za izvršenje krivičnih sankcija, Ekremom Bezdrobom i Pašagom Selimovićem u istrazi o krivičnim djelima korupcije, davanja odnosno uzimanja mita radi odgađanja odlaska osuđenika na izdržavanje zatvorske kazne. Mehmedbašić je nakon saslušanja dobio status svjedoka.

Na Općinskom sudu u Sarajevu u toku je suđenje Bezdrobu i Selimoviću a Mehmedbašić je svjedočio kao svjedok Kantonalnog Tužilaštva. Bezdrob i Selimović su optuženi da su 13 puta primili mito od strane osuđenika ali i njihovih advokata.  Tako su, prema optužnici Kantonalnog Tužilaštva, od advokata Mehmedbašića najmanje šest puta primili novac u iznosima od 100 do 4.500 maraka (u pojedinim slučajevima i parfemi), da bi odgodili izvršenje kazne zatvora za njegove klijente.

Selimović Pašaga i Bezdrob Ekrem, dana 30.09.2015. godine oko 11,45 časova, u kancelariji broj 65 Opštinskog suda u Sarajevu, od strane O.M., advokata osuđenika S.K., primili obećanje dara ili koristi, na način da su dogovorili da će osuđenik S.K. dati korist u vidu novčanog iznosa od 300 KM, te naknadno dana 02.10.2015. godine oko 09,05 časova dogovorili da će dati korist u vidu novčanog iznosa od 400 KM, sve za poduzimanje redovnih službenih radnji u okviru sprovođenja procedure izvršenja krivične sankcije odnosno zamjene kazne zatvora kaznom kućnog zatvora uz elektronski nadzor osuđenom S.K. u predmetu Opštinskog suda u Sarajevu, za koji iznos je dogovoreno da će ga podjeliti na način da će 200 KM uzeti O.M., a po 100 KM Selimović Pašaga i Bezdrob Ekrem, navodi se u optužnici Tužilaštva KS.

U optužnici, Bezdrob i Selimović, pored primanja mita terete se i za odavanje službene tajne.

Neovlašteno su drugome saopštili, predavali i na drugi način učinili dostupnim podatke koji su službena tajna, na način da su predavali dokumente i saopštavali lične podatke drugih osoba koji predstavljaju službenu tajnu, a kojima su pristupali putem Sistema za automatsko upravljanje predmetima suda (CMS)– navedeno je u optužnici.

Izvor KLIX