Advokat Sarajevo | Advokatska kancelarija u Sarajevu – historijat advokature u Bosni i Hercegovini

Osobine koje treba da posjeduje dobar advokat

Postoje neke stvari na koje svakako treba da obratite pažnju kada vam se dogodi da vam zatreba pomoć advokata. To se odnosi na sve domene samog advokata i na njegov profesionalan stav, ali i na njegovu ličnost i ponašanje. Advokat Sarajevo

Zato je vrlo važno da povedete računa o svim detaljima pre nego što ga angažujete, da se ne biste poslije kajali.

Raspitajte se o kvalifikacijama Vašega advokata

Već prilikom prvog razgovora bi trebalo da saznate koje su kvalifikacije određenog advokata. Naime, sam termin „advokatura“ je mnogo širok. Vrlo često se može čuti da neko kaže da je advokat, a recimo tek što je završio studije. Onaj ko zna malo više, zna i da je za sticanje titule advokata neophodno polaganje pravosudnog ispita, pa tek onda dobijanje licence za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Advokat u Sarajevu

Kada ste već suočeni sa pravnim sporom bilo kakve vrste, posljednje što vam je potrebno je lažan advokat ili loš advokat. Zato se smatra potpuno normalnim i čak poželjnim da vi, kao potencijalni klijent već na prvom sastanku procjenite o kakvom je advokatu rijeć.

Profesionalizam Vašega advokata

Advokat ne vodi računa samo o poslu, već i o odnosu sa klijentom, ali i o svom fizičkom izgledu. Jako je važno da uvijek bude pristojno obučen kao i način ponašanja. Suvišno bi bilo da objašnjavamo šta se pod pristojnim ponašanjem podrazumjeva. Jednostavno, čak i svojim izgledom advokat odaje da li je zaista profesionalac ili ne.

Lični kvaliteti advokata

Lični kvaliteti koji bi trebalo da budu na listi prioriteta u najvećem slučaju zavise od samog klijenta. U suštini, najvažnije je da advokat bude, što kaže naš narod, na svom mestu. Ukoliko želite iskusnog advokata, trebalo bi da imate na umu da oni često ne posvećuju baš puno pažnje klijentima, u smislu u kom to rade početnici. Početnici većinom tretiraju svoje klijente kao djecu, suosjećajni su i naročito pažljivi prema njima.

Zato je vrlo važno da odlučite da li želite da angažujete profesionalca i nekoga ko ima iza sebe godine iskustva, a čiji stav vam se možda neće dopasti ili nekoga ko nema iskustva ili ga ima vrlo malo, a biće posebno pažljiv prema vama i pun suosjećanja.

Ekspertiza advokata

Svaki kvalifikovani advokat ima svoju ekpertizu, odnosno specijalizovan je za određenu oblast. On može biti ekspert u jednoj od sljedećih kategorija prava: međunarodno pravo, radno pravo, građansko pravo, zakon o porezima, zakon o parnicama ili krivično pravo. Ovo su glavne kategorije, a postoje i podkategorije. Advokatska kancelarija Sarajevo

Samo imajte na umu da advokat postaje specijalizovan za određenu oblast prava najprije po iskustvu, odnosno da je imao veliki broj predmeta koji pripadaju jednoj od kategorija.

Dostupnost advokata

Dakle, sada kada ste pronašli odlučnog, kvalifikovanog i advokata dobrog kredibiliteta, trebalo bi i da provjerite da li je pouzdan. To ćete najlakše provjeriti po tome da li vam je uvjek na raspolaganju, naravno u pristojno vrijeme tokom dana. Da li odgovara na vaš mail-ove, poruke ili pozive u najkraćem mogućem roku? Da li poštuje dogovorene rokove? Naravno, ukoliko mu je telefon nedostupan po nekoliko dana, a niko vam se ne javlja u kancelariji, poželjno je da razmislite o nekom drugom. Advokat u Sarajevu

Pravi profesionalac će itekako voditi računa o ovim stvarima. Pa, recimo ako zna da mu telefon iz nekog razloga neće biti dostupan, zadužiće nekog svog kolegu da odgovara na pozive i slično.

Kredibilitet advokata

Kredibilitet se može odnositi na različite sfere određenog advokata, a ne samo na profesionalni život. On može biti poboljšan pričom zadovoljnih klijenata, recimo, ali isto tako vrlo brzo može biti narušen. Dovoljno je da za njega počne da se govorka da, recimo djeli svoje pravne savete, ali da ih se ne pridržava ili pak da naplaćuje više nego bilo ko od njegovih kolega, da ne vodi računa o obavezama koje ima prema klijentu i slično.

Da se razumjemo, niti jedan advokat ne može steći i zadržati svoje klijente, a da nije profesionalan i pouzdan.

Historijat advokature u Sarajevu

Advokatska komora Sarajevo 1909 – 1918godine: Zakonom o advokaturi iz 1909g advokatska profesija u Bosni i Hercegovini je institucionalizovana tako što je propisano obligatorno udruživanje advokata u Advokatsku komoru, koja je legislativno uspostavljena u formi profesionalne autonomnosti sa ograničenom samoupravom. Konstituisanjem Advokatske komore na prostoru Bosne i Hercegovine, kroz rad komorskih odbora uz izuzetnu agilnost izabranih članova u odborima, advokati su u relativno kratkom vremenu uspjeli izgraditi bitne komponente koji će vremenom afirmirati visok stepen autonomnosti i samostalnosti profesije, koja je uz nužne transformacije zadrzaža i do danas. Zakonom iz 1909 godine utvrđen je način konstituisanja prvih komorskih organa. Prema 91 paragrafu Zakona, predsjednik Vrhovnog suda „ovlašten je sazvati sve advokate u Sarajevo radi konstituisanja komore čim zakon stupi na snagu“. Na dan konstituisanja Advokatske komore Sarajevo dvadeset i šest advokata je bilo upisano u Listu advokata, koja se do tada vodila kod Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Skupština Advokatske komore na čelu sa predsjednikom bila je temeljna poluga u kreiranju advokatske profesije tog vremena. Na konstituirajućoj Skupštini održanoj u Sarajevu 10.02.1909g, izabrana su tijela Komore.

Advokatska komora Sarajevo 1929-1941g – Advokatska komora Sarajevo u ovom periodu bila je veoma intenzivno uključena i u rad Saveza advokatskih komora Kraljevine Jugoslavije, koja je na odreženi način predstavljala krovnu organizaciju advokata u ovom vremenu. Utvrđena je godišnja članarina Komore u iznosu od 300 dinara. Na dan održavanja Skupštine u Imenik advokata bilo je upisano 175 advokata. Prva redovna skupština Advokatske komore Sarajevo održana je 3.oktobra.1932.g. Advokatura tog vremena nije pokazala potrebnu zainteresiranost da stvara advokatski kadar sopstevenom reprodukcijom. Ne može se reći da među pravnicima nije bilo interesa za advokatsko zanimanje u tom vremenu. Nakon obavljene pripravničke prakse u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, te položenog sudskog ispita, znatan broj lica je upisan u Imenik advokata i bez ranije obavljene pripravničke prakse kod advokata. Posljednja skupština Advokatske komore Sarajevo prije početka Drugog svjetskog rata održana je 27.oktobra.1940.g.

U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine je sjedište Federalne advokatske komore, kao i Regionalne advokatske komore Sarajevo.

Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu, je asocijacija advokata koji imaju sjedište advokatskih kancelarija, odnosno advokatskih društava na teritoriji Federacije BIH. Advokati stječu članstvo u Advokatskoj komori FBiH obaveznim udruživanjem u regionalnu advokatsku komoru prema sjedištu advokatske kancelarije, odnosno advokatskog društva. Advokatsku komoru FBiH uz advokate čine i advokatski stručni saradnici i advokatski pripravnici. Sjedište Advokatske komore Federacije BiH je u Sarajevu. Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području. Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine vodi Imenik advokata, Imenik advokatskih stručnih saradnika, Imenik advokatskih pripravnika, Imenik advokatskih društava i evidenciju zajedničkih advokatskih kancelarija na području Federacije Bosne i Hercegovine. Advokatski ured u Sarajevu

Advokatska djelatnost u Bosni i Hercegovini, između ostalog, obuhvata: davanje pravnih savjeta, sastavljanje različitih podnesaka (zahtjevi, tužbe, predstavke, molbe, žalbe, revizije i dr), sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr), zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražama te pravnim osobama, pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi, odbranu i zastupanje okrivljenog u krivičnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formirati zajedničku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo.

Advokat mora biti slobodan i nezavisan u svakom pogledu: politički, ekonomski, intelektualno, nezavisan o državi i drugim uticajnim interesima, nezavisan od zastupane stranke ako uživa povjerenje treće strane i suda, te ne smije dozvoliti da njegova nezavisnost bude ugrožena pritiskom poslovnih saradnika. U održavanju nezavisnosti značajnu ulogu imaju komore i članstvo advokata u slobodnoj profesiji. Samostalnost profesije podupire nezavisnost advokata. Advokat mora izbjegavati sukobe interesa, a u cilju pravilnog obavljanja advokatske djelatnosti te ne smije zastupati dvije stranke u istom predmetu ako postoji sukob između interesa tih stranki ili sukob interesa između njega i stranke; dužan je odustati od zastupanja nove stranke ako o njoj posjeduje povjerljivu informaciju koju je dobio od sadašnje ili bivše stranke i sl. Ukoliko se sukob interesa javi u toku pravnog zastupanja stranke, advokat mora odustati od daljeg zastupanja. Advokat u BiH ima obavezu razvijati i unapređivati svoje profesionalno znanje i vještine Advokati Sarajevo sa sjedistem u Sarajevu odnosno advokatska kancelarija Sarajevo

Federalna advokatska komora, ima sjedište u Sarajevu, adresa: Obala Kulina Bana 6, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Tarifa o nagradama i naknadni troškova za rad advokata “Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 22/04 od 24.04.2004.god. i 24/04 od 08.05.2004.god. određuje nagrade za rad advokata i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti, te primjenu i stupanje na snagu. Skupština Federalna advokatske komore predlaže advokatsku tarifu, koju odobrava Federalno ministarstvo pravde, a nakon konsultacija sa ostalim relevantnim Ministarstvima. Tarifa se objavljuje u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“. Advokat ima pravo zahtijevati da primi nagradu za izvršeni rad i naknadu troškova nastalih u vezi sa radom, sukladno odredbama važeće advokatske tarifa. Sudovi i druga tijela u odluci o troškovima postupka određivati će naknadu za pravnu pomoć koju je advokat pružio stranci prema odredbama važeće advokatske tarife koja je važila u momentu pružanja kvalifikovane pravne pomoći. Advokatski ured u Sarajevu ili advokati sa sjedistem advokatske kancelarije u Sarajevu

Advokatski ispit kao uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH polaže se pred komisijom za polaganje advokatskog ispita koju je saglasno odredbi člana 12 Zakona o advokarturi Federacije BIH i odredbi člana 40 tačka 6 i člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH imenovao Upravni odbor. Advokatski ispit prijavljeni kandidat polaže provjerom znanja kandidata od strane komisije iz poznavanja: Zakona o advokaturi Federacije BIH, Statuta Advokatske komore Federacije BIH, Kodeksa advokatske etike, Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata u Federaciji BIH, Disciplinskog pravilnika Advokatske komore Federacije BIH. Odmah nakon uspješno položenog advokatskog ispita kandidatu se izdaje uvjerenje o položenom advokatskom ispitu, koje potpisuje predsjednik komisije.

Regionalna advokatska komora Sarajevo

Regionalna advokatska komora Sarajevo je u sastavu Advokatske komore Federacije BiH, a formirana se za područje Kantona Sarajevo i Bosansko – Podrinjskog kantona. Regionalna komora Sarajevo ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Regionalne komore je u Sarajevu.

Regionalna advoaktska komora Sarajevo, putem svojih organa, vrši sve nadležnosti koje su joj određene Zakonom, opštim aktima Federalne advokatske komore i Statutom regionalne advokatske komore Sarajevo, a koji se naročito odnose na: razvijanje i unapređenje advokatske djelatnosti, obezbjedenje profesionalne samostalnosti advokata, sticanje prava na obavljanje advokatske djelatnosti, djelatnosti advokatskih stručnih saradnika i djelatnosti advokatskog pripravnika, disciplinski postupak i disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja advokata, zaštitu prava i interesa advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, saradnju sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću, odnose između advokata i njihovih stranaka, saradnja sa advokatskim i drugim institucijama i asocijacijama, stručno usavršavanje advokata, nadgledanje obuke advokatskih stručnih saradnika i obuku advokatskih pripravnika.

Organi Regionalna advokatske komore Sarajevo su: skupština, upravni odbor, predsjednik i potpredsjednici, disciplinski sud, disciplinski tužilac i nadzorni odbor. Spisak advokata u Sarajevu odnosno spiskovi advokatskih kancelarija u Sarajevu.

U Imenicima Regionalna advokatske komore Sarajevo upisano je ukupno 430 advokata, 42 advokatska stručna saradnika i 160 advokatskih pripravnika. Regionalnu advokatsku komoru Sarajevo predstavlja i zastupa Predsjednik komore pred kantonalnim i opštinskim tijelima i institucijama.

Advokat je dužan prijaviti regionalnoj advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu oblika vršenja advokatske djelatnosti kao i promjenu sjedišta advokatske kancelarije u roku od 8 dana od dana nastale promjene. Advokat je dužan dostaviti regionalnoj advokatskoj komori početkom godine Ugovor o osiguranju od odgovornosti opisan u stavu dva ovog člana, kao i prijaviti sve nastale promjene u toku osiguranja.

Regionalna advokatska komora Sarajevo vodi i spisak advokata, advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih saradnika.

Regionalna advokatska komora Sarajevo ima sjedište na adresi: Radićeva 2/III, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Uloga advokata u Bosni i Hercegovini, kao zastupnika i zaštitnika prava, sloboda i interesa građana i pravnih lica u demokratskom društvu zasnovanom na vladavini zakona, veoma je značajna, ali i zahtjevna. Takva uloga pred njega stavlja niz moralnih i pravnih obaveza, kako prema stranci koju zastupa, tako i prema sudovima, pravnoj profesiji, javnosti i sl. te od njega traži pridržavanje Kodeksa advokatske etike u svakom trenutku obavljanja svoje djelatnosti. Obaveza je i dužnost svakog advokata da, osim zaštite prava, sloboda i interesa stranke koju zastupa, vodi računa o: savjesnom i stručnom vršenju svoje djelatnosti; očuvanju svoje nezavisnosti, časti, poštenja i integriteta advokata, te o časnom obavljanju svoje djelatnosti; obavezi povjerljivosti i sticanju povjerenja stranke koju zastupa, ali i pravosudnih organa; poštivanju ljudskog dostojanstva, zaštiti i ostvarenju osnovnih ljudskih prava i sloboda; humanom i obzirnom odnosu koji podrazumijeva uvažavanje i poštivanje svih onih s kojima je u kontaktu pri vršenju svoje djelatnosti; zahtjevima profesionalne i opće kulture; ugledu i dostojanstvu advokature, kao i njenom unapređivanju i afirmaciji, pružanju stručne pomoći i savjeta drugim advokatima i advokatskim pripravnicima; usavršavnju i nadograđivanju svog pravnog i općeg obrazovanja i sl.

Odnos advokata prema protivnoj stranci mora biti korektan, a nastup obziran i objektivan uz puno uvažavanje i poštivanje kako suprotne stranke, tako i njegovog pravnog zastupnika, uz nastojanje da se spor riješi u obostranom interesu. Advokat je dužan sprječavati bilo kakve verbalne okršaje procesnih protivnika te ne smije omalovažavati protivnu stranku, niti se prema njoj odnositi nekorektno na bilo koji način, iskoristiti njenu neukost, zabludu ako ona nema pravnog zastupnika, a ako ga ima, advokat je dužan komunicirati isključivo sa njenim zastupnikom. Advokat Sarajevo

Međusobni odnos advokata i sudova, upravnih i drugih državnih organa temelji se na poštovanju prava, pravne kulture i pravničke profesije. Dužnost je advokata da poštuje autoritet i ugled suda i drugih organa pred kojima zastupa svoju stranku te da zastupanje obavlja korektno, čuvajući u isto vrijeme svoju samostalnost, lični ugled i neovisnost advokature. On ne smije neprofesionalnim sredstvima i nečasno uticati na tok postupka i donošenje odluke, niti zloupotrijebiti svoje ovlasti. Dužan je, hrabro i časno, dopuštenim sredstvima braniti interese svoje stranke bez obzira na vlastite interese ili posljedice, pružiti otpor svakom kršenju zakonitosti, povredi dostojanstva i osnovnih ljudskih prava svoje stranke, te je upozoriti na savjesno korištenje prava koja joj u postupku pripadaju. Advokat u Sarajevu, sa sjedištem advokatske kancelarije.

Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine, njena metropola i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar kao i sjedište Kantona Sarajevo.

Grad Sarajevo na području četiri općine (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad), ima 275.524 stanovnika po popisu iz 2013godine.

Grad Sarajevo je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima islama, pravoslavlja, judaizma i katolicizma koji tu egzistiraju stoljećima.
Kao regionalni centar obrazovanja, grad Sarajevo je također dom prve institucije visokog obrazovanja na Balkanu pod nazivom Saraybosna Osmanli Medresa. . Advokat u Sarajevu

Sarajevo se nalazi gotovo u samom geografskom središtu Bosne i Hercegovine i zaprema površinu od 141,5 km2.

Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom Gradskih službi, te Gradsko vijeće Sarajeva koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslova, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.

ADVOKATSKI KODEKS

Uloga advokata, kao zastupnika i zaštitnika prava, sloboda i interesa građana i pravnih lica u demokratskom društvu zasnovanom na vladavini zakona, veoma je značajna, ali i zahtjevna. Takva uloga pred njega stavlja niz moralnih i pravnih obaveza, kako prema stranci koju zastupa, tako i prema sudovima, pravnoj profesiji, javnosti i sl. te od njega traži pridržavanje Kodeksa advokatske etike u svakom trenutku obavljanja svoje djelatnosti. Obaveza je i dužnost svakog advokata da, osim zaštite prava, sloboda i interesa stranke koju zastupa, vodi računa o: savjesnom i stručnom vršenju svoje djelatnosti; očuvanju svoje nezavisnosti, časti, poštenja i integriteta advokata, te o časnom obavljanju svoje djelatnosti; obavezi povjerljivosti i sticanju povjerenja stranke koju zastupa, ali i pravosudnih organa; poštivanju ljudskog dostojanstva, zaštiti i ostvarenju osnovnih ljudskih prava i sloboda; humanom i obzirnom odnosu koji podrazumijeva uvažavanje i poštivanje svih onih s kojima je u kontaktu pri vršenju svoje djelatnosti; zahtjevima profesionalne i opće kulture; ugledu i dostojanstvu advokature, kao i njenom unapređivanju i afirmaciji, pružanju stručne pomoći i savjeta drugim advokatima i advokatskim pripravnicima; usavršavnju i nadograđivanju svog pravnog i općeg obrazovanja i sl.

Osnovne dužnosti advokata prema stranci koju zastupa jesu vjernost, odanost, savjesno i marljivo obavljanje dužnosti pravnog zastupnika, nastojeći tako opravdati ukazano povjerenje stranke koja ga je birala za svog pravnog zastupnika. Advokat samostalno odlučuje o prihvatanju ponude za zastupanje stranke, a pri donošenju ove odluke ne smije se voditi spolnom, nacionalnom, rasnom, jezičkom i vjerskom pripadnošću, političkim ubjeđenjem, porijeklom, društvenim položajem i sl. Odbijanje pružanja pravne pomoći advokat može samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim pravnim aktima Advokatske komore FBiH ili ako procijeni da predmet ne može sa uspjehom zastupati jer za tu oblast nije stručan, ali je dužan stranci navesti razloge odbijanja pravne pomoći. Ukoliko advokat utvrdi da stranka koju zastupa daje neistinite činjenice i upute, obijesno parniči ili nije u mogućnosti platiti izdatke advokata, može otkazati pružanje pravne pomoći.