Home Blog Page 4

Državno tužilaštvo pola godine bez rezultata istrage o otkrivanju identiteta zaštićenog svjedoka

By
ePravo.ba
-
0

Državno tužilaštvo pola godine bez rezultata istrage o otkrivanju identiteta zaštićenog svjedoka

Izvor: Detektor.ba

Državni tužioci duže od šest mjeseci vode istragu o otkrivanju identiteta zaštićenog svjedoka na suđenju za genocid u Srebrenici ali Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odbija saopštiti rezultate svog rada.


Ulaz u zgradu Tužilaštva BiH. Foto: BIRN BiH

Sporim procesuiranjem otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka šalje se izuzetno negativna poruka svim budućim svjedocima i žrtvama u osjetljivim predmetima – da nemaju nikakvu zaštitu države i Državnog tužilaštva – smatra Goran Šimić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta Vitez.

„Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka je krivično djelo koje se moralo završavati po hitnom postupku. Samo otkrivanje imena svjedoka obeshrabruje sve druge svjedoke da se odazovu Sudu i svojim svjedočenjem doprinesu da se dođe do konačne istine”, kaže on i dodaje kako se Zakonom o krivičnom postupku predvidjelo zaštititi svjedoke.

“Zakonom se ključnim svjedocima nastoji obezbijediti mir i siguran život, a ne da mu se crta meta na čelo“, dodaje Šimić.

Iz Tužilaštva BiH dvije sedmice nisu odgovorili na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da li je u ovoj istrazi donesena tužilačka odluka.

Istraga je pokrenuta u septembru 2020. godine nakon što je u nekoliko medija otkriven identitet zaštićenog svjedoka. Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u Srebrenici, zaštićeni svjedok M-16 je u junu 2017. godine izjavio kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Svjedok čiji je identitet otkriven svjedočio je u predmetu gdje se za genocid u Srebrenici sudi Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću. Oni su optuženi za prisilno premještanje, transport i zarobljavanje bošnjačkog stanovništva, a nekima je na teret stavljeno i pogubljenje muškaraca.

Prema optužnici, Josipović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Zvornik, Tešić zamjenik komandira Policijske stanice u Bratuncu, Vasić komandant Štaba policijskih snaga iz Zvornika i načelnik zvorničkog CJB-a, Zoljić komandant Posebnih jedinica policije (PJP), a Pantić komandir Prve čete PJP-a.

Umjesto brzog završetka istrage, Tužilaštvo na ovaj način nikome ne šalje poruku da može biti siguran u sličnim situacijama, smatra Šimić.

Dužina istrage obeshrabruje buduće svjedoke

sudnica Suda BiH
Sudnica Suda BiH. Izvor: BIRN BiH

Portal “Glas Srpske” objavio je krajem septembra prošle godine da je Tužilaštvo BiH od njih zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo “Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka” iz Krivičnog zakona BiH, tražilo da dostavi podatke o autoru teksta, uredniku DESK-a i glavnom i odgovornom uredniku portala.

Iz “Glasa Srpske” tada su naveli da njihov portal nijednim činom nije ugrozio zaštićenog svjedoka, navodeći da nisu otkrili njegov identitet.

Ovaj medij objavio je inicijale i mjesto odakle je zaštićeni svjedok. Nekoliko drugih medija, poput Radio televizije Republike Srpske, u prvim izvještajima su naveli navodno puno ime i prezime zaštićenog svjedoka.

U tekstu pod nazivom “Glas Srpske otkriva: Iskaz svjedoka koji optužuje Viškovića odbačen još prije 13 godina, jer nije istinit”, navodi se da svi stanovnici Milića i okolnih mjesta znaju o kojem se zaštićenom svjedoku radi, navodeći kako su objavili njegove inicijale.

Advokatica Lejla Čović, mišljenja je da se na ovaj način vrši zastrašivanje svjedoka bez ikakve reakcije nadležnih institucija, u ovom slučaju Tužilaštva BiH.

„Nažalost, to može trajati sve do same zastare predmeta, a takvih slučajeva je bilo u tužilaštvima širom BiH. Šalje se jedna potpuno negativna slika i poruka žrtvama iz proteklog rata. Tužilaštvo BiH je moralo hitno reagovati i ovaj predmet uzeti u prioritet rada. Na ovaj način žrtvama i preživjelim svjedocima se samo šalje slika da Tužilaštvo ništa ne radi“, kaže Čović.

Tužilaštvo BiH je u septembru 2020. godine objavilo kako radi na istrazi o otkrivanju identiteta u medijima ali i po prijavi protiv radnika Suda i Tužilaštva BiH.

Advokat Vlado Adamović ne misli da se u ovom predmetu istrage Tužilaštvo ponaša drugačije nego u ostalim predmetima. Ako se gleda prosjek istraga Državnog tužilaštva, ovo nije nikakva novost, smatra on.

„Dužina ove istrage ni po čemu ne odudara od drugih istraga u osjetljivim predmetima ratnih zločina. još kada se sada uzmu otežani uslovi rada u vrijeme pandemije, onda tek ispunjavaju prosjek. Problem leži u nečemu drugom. Sve istrage Tužilaštva BiH traju predugo“, kazao je Adamović za BIRN BiH.

Nekoliko dana nakon objave tekstova o iskazu zaštićenog svjedoka u „Glasu Srpske“, Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, izjavio je kako će biti objavljena imena “svih svjedoka koji su svjedočili protiv osuđenih ratnih zločinaca iz reda srpskog naroda”.

Centar je, dodao je Kojić tada, na polovini posla da objavi spisak svjedoka koji su, kako je rekao, davali “lažne izjave”.

Iz Misije OSCE-a u BiH su ranije rekli kako je “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela funkcionalnog pravosudnog sistema”.

“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu sigurnost i integritet svjedočenja”, naveli su iz OSCE-a.

Prema Krivičnom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora kaznit će se ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.

Disciplinske tužbe protiv Tadić i Debevca kao test za VSTV

By
ePravo.ba
-
0
Ranko Debevac

Disciplinske tužbe protiv Tadić i Debevca kao test za VSTV

Izvor: Detektor.ba |Autor: Emina Dizdarević

Disciplinske tužbe protiv glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca predstavljaju test za Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), ali i zabrinutost jer se protiv dva funkcionera pravosuđa na državnom nivou podižu tužbe, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ranko Debevec. Foto: BIRN BiH

Iz Ureda disciplinskog tužioca (UDT) su potvrdili da nisu zatražili suspenziju predsjednika suda niti glavne tužiteljice.

U petak su iz Ureda saopćili da su protiv glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca podnijeli disciplinske tužbe.

Tužba protiv Tadić je podnesena zbog nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti, propuštanja da postupi u skladu sa odlukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) te ponašanja koje šteti ugledu tužilačke funkcije, saopćeno je iz UDT-a.

Kako je saopćeno iz Ureda, tužba protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debevca podnesena je zbog disciplinskih prekršaja “namjerno davanje lažne (…) informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto”, kao i ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH) za BIRN BiH kaže da je disciplinska tužba protiv Tadić trebala uslijediti mnogo ranije, jer su oni kao organizacija podnosili prijavu protiv nje zbog neprimjerenog ponašanja i rušenja ugleda institucije.

Ona smatra da Tadić već godinama koristi instituciju za lične obračune i da je dozvolila previše političkog uticaja na Tužilaštvo.

“Svakako je pozitivno da je tužba podnesena od strane UDT-a bez obzira na različite vrste pritisaka koje su trpili u prethodnom periodu. Upravo iz razloga što su tražili očitovanje od Tužilaštva i što su pripremali samu tužbu. S druge strane, navodi koji su stavljeni u tužbi protiv predsjednika Suda su ozbiljni i trebaju svakako biti razmatrani”, navodi Korajlić i dodaje da je bitno vidjeti sada da li će se same disciplinske komisije jednako i objektivno odnositi prema oba slučaja.

Ovo će biti veliki test za VSTV, odnosno za disciplinsku komisiju i u prvom i drugom stepenu, kaže ona i dodaje kako će biti zanimljivo vidjeti koje će se mjere na kraju izreći. Ona smatra da je dosadašnja disciplinska politika VSTV-a bila blaga. Korajlić je podsjetila da je ovo treći državni tužilac koji je predmet postupaka, disciplinskih i krivičnih.

“To je poražavajuće za ovakvu instituciju”, navodi ona.


Gordana Tadić. Foto: BIRN BiH

Advokat Asim Crnalić za BIRN BiH kaže da nije prijatna situacija ako je disciplinski tužilac podnio prijave protiv glavne tužiteljice i predsjednika suda, što za njega predstavlja znak za veliku uzbunu, ne samo zato što su tužbe podnesene, već da se došlo u situaciju da se podnose tužbe.

“Povodom saznanja da su podnesene tužbe kao pravnik sam zabrinut jer se protiv dva funkcionera pravosuđa na nivou Bosne i Hercegovine dižu disciplinske tužbe i na kraju će se pokazati jesu li osnovane ili nisu, ali sama činjenice da su podignute tužbe mene zabrinjava”, dodaje on.

On kaže da se podnesene disciplinske tužbe mogu ocjenjivati na dva načina – kao obračun disciplinskog tužioca sa visokim funkcionerima pravosuđa, a drugi način je da Ured disciplinskog tužioca korektno radi svoj posao pa ne preza ni od toga da podigne tužbe i protiv najviših pravosudnih funkcionera.

Pravni stručnjak Vehid Šehić smatra da treba podnijeti disciplinsku prijavu, pokrenuti disciplinski postupak i utvrditi stvarno činjenično stanje na osnovu čega treba donijeti i adekvatnu odluku, ukoliko je došlo do povrede od glavne tužiteljice i predsjednika kod njihovih profesionalnih obaveza kao nosilaca najvažnijih funkcija u pravosuđu.

“Već duže vrijeme se govori o određenim stvarima koje se stavljaju na teret predsjedniku suda i glavnoj tužiteljici pa je bilo i za očekivati da dođe do ovog postupka, koji je jako bitan da bi se stvarno činjenično utvrdilo šta su oni prekršili u vršenju svoje službe. I na osnovu toga donijeti adekvatnu odluku”, rekao je Šehić za BIRN BiH.

Predsjednik suda BiH Debevec je za BIRN BiH kazao da nema komentar za podnesenu tužbu, dok iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit.

Iz UDT-a su za BIRN BiH odgovorili da disciplinskom tužbom nisu tražene suspenzije za Tadić i Debevca, dodavši da ne isključuje mogućnost da Prvostepena disciplinska komisija, po službenoj dužnosti, privremeno udalji od vršenja dužnosti nosioca pravosudne funkcije primjenom Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.

Prema ovom Zakonu, Prvostepena disciplinska komisija Vijeća može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca po službenoj dužnosti, na zahtjev Ureda disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda ili glavnog tužioca koji je nadređen tom sudiji ili tužiocu.

Zastarjela oprema obustavlja online prenose suđenja u sudu BiH

By
ePravo.ba
-
0

Zastarjela oprema obustavlja online prenose suđenja u sudu BiH

Sud Bosne i Hercegovine obustavlja online prenos suđenja u krivičnim predmetima zbog stare i dotrajale opreme, kao i preopterećenosti sistema, mjesec dana od uspostavljanja tog sistema, saopšteno je iz ove institucije.

Kako je saopšteno iz Državnog suda, ova usluga se, između ostalog, obustavlja zbog tehničkih razloga i softverske greške koja zahtijeva poseban angažman.

“Sud Bosne i Hercegovine obustavlja pružanje audio-vizuelnog prenosa suđenja iz tehničkih razloga – stara i dotrajala oprema, preopterećenost sistema, softverske greške koje zahtijevaju obiman angažman prilikom svakog prenosa. Blagovremeno ćemo informisati o promjenama”, naveli su iz Suda BiH u saopštenju.

Prvi prenos online suđenja obavljen je 24. februara u predmetu “Respiratori”, u kome se sudi premijeru Federacije Fadilu Novaliću i ostalima, te je održano nekoliko ovakvih prenosa u ovom predmetu.

Optužnicom se osim Novalića terete Fahrudin Solak, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite, pravno lice “F.H. Srebrena malina” Srebrenica i direktor ove firme Fikret Hodžić, te Jelka Milićević, zamjenica premijera Federacije i federalna ministarka finansija.

Novalić, Solak i Hodžić se terete za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi s djelima “zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, krivotvorenje službene isprave i povredu obveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje”, dok se Jelka Milićević tereti za nesavjestan rad u službi.

Prenos se vršio preko kanala YouTube, odnosno preko posebno kreiranog i zaštićenog naloga, a do sada se prenos suđenja vršio iz jedne sudnice.

Prema ranijem saopštenju, Sud je započeo s ovom praksom s namjerom poboljšanja platforme Suda za efikasnije informisanje javnosti o suđenjima u krivičnim predmetima, u cilju unapređenja saradnje sa zajednicom i jačanja transparentnosti rada, te imajući u vidu okolnosti izazvane globalnom pandemijom virusa korona.

Kako je ranije navedeno, korisnici naloga Suda su bili novinari kojima se odobri prijava za korištenje naloga, službena lica u institucijama i organizacijama s kojima Sud ima sporazum o saradnji, kao i službena lica koja vrše monitoring suđenja, te drugi uz obrazložen zahtjev, pri čemu su novinari koji prate suđenja pred Sudom imali prioritet u obradi prijava za korištenje naloga Suda.

Hrvatska – krivosuđe ili tek višak nestručnosti?

By
ePravo.ba
-
0

Hrvatska – krivosuđe ili tek višak nestručnosti?

Izvor: DW.de

Hrvatski pravosudni sustav s razlogom trpi teške kritike javnosti i znanosti. No kako reformirati okoštale strukture?

Zdravko Mamic

Oko malo čega je hrvatska javnost složna kao na temu domaćeg pravosuđa. Gotovo konsenzualno, prema medijskim anketama te agencijskim studijama, a i velikom dijelu pravne znanosti, smatra se da tu granu vlasti izrazito odlikuju nedjelotvornost i koruptivnost. Kao najbolji pokazatelj obično se uzima činjenica da je prošla tri desetljeća kažnjeno jako malo krivaca za privredni kriminal. Jer to da je npr. hrvatsku privatizaciju u golemoj mjeri odlikovala kriminalna pozadina, ne dovodi u pitanje takoreći nitko. Ipak, teško se dosjetiti iole poznatijih imena koja su zbog toga poslana u zatvor.

Ova tema aktualizirana je u posljednje vrijeme raznim diskutabilnim momentima. Predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, primjerice, prepiru se oko načina izbora čelne osobe Vrhovnog suda RH. Pritom prvi ističe da je pravosuđe kronično uzurpirano interesom HDZ-a, najveće hrvatske stranke. Pravomoćni osuđenik Zdravko Mamić, pak, ovih dana uzdrmava javnost optužbama konkretnih sudaca za korumpiranost. No pokušali smo se ovom prigodom, umjesto razmatranja pojedinačnih predmeta, vratiti na temelje problema i uz pomoć eksperata utvrditi o kojim je općim uzrocima riječ.

Stručna i etička stagnacija

Alan Uzelac | Professor für Rechtswissenschaft Alan Uzelac

U takvom kontekstu, a na pitanje kako načelno postići viši stupanj neovisnosti o strankama i kapitalu, prof. Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da potpuna autonomija pravosuđa ne bi ni bila dobra. „Tri grane vlasti”, dodao je on, „trebaju se uzajamno uravnotežiti i spriječiti izolaciju bilo koje od njih.” Zatim se osvrnuo na vrijeme osamostaljenja RH prije tri desetljeća. Tad je i pravosuđu bio namijenjen odmak iz dotadašnje doktrine jedinstvenosti državnih vlasti, ali je umjesto emancipiranja i stabiliziranja poduzeto nešto drugo.

„U vrhu sudbene vlasti smijenjeni su oni kadrovi koji su mogli biti jezgra kvalitetnog neovisnog pravosuđa, a instalirani oni koji će biti poslušni. U ovom pak stoljeću imamo situaciju da je pravosuđe, ili bar njegov vrh, i dalje pod političkim utjecajima. Razlike u našoj regiji postoje, npr. u Hrvatskoj je vrh sudbene vlasti politički više orijentiran udesno, dok je u Sloveniji on u prosjeku skloniji lijevim opcijama”, mišljenja je prof. Uzelac. Ujedno napominje da je sudski kadar stagnirao i u stručnom, ne samo u etičkom pogledu, dok poželjnost sudačkog posla opada.

„Bolji studenti više ne žele na sudove. Zatim se i pravosuđe”, nastavlja ovaj profesor s Katedre za građansko procesno pravo, „zbog većim dijelom zaslužene negativne reputacije, počelo ponašati obrambeno, zatvarati prema javnom dijalogu. Pretvorilo se u neku vrstu interesne skupine, makar u smislu njegove opće psihologije, koja sve dijeli na ‘naše’ i ‘njihove’.” A na pitanje o brzoj recepturi ozdravljenja, Alan Uzelac nastavlja u istom tonu, riječima da je pravosuđu nužan rad na otvaranju prema društvu u cjelini. To podrazumijeva i uključivanje „autsajdera” u sustav.

Suglasnost javnosti i znanosti

Za početak, neophodni su zahvati poput imenovanja za suce uglednih pravnika izvan sudačke struke, te kooperacija umjesto svođenja na dva nepomirljiva tabora. Pravosuđe treba pluralizirati i modernizirati, ali – prema mišljenju našeg sugovornika – u RH i oni koji iz pravne znanosti žele ući u pravosuđe, bivaju ponižavani i diskvalificirani: „Za promjenu je nužna politička volja koju, međutim, ne vidim ni kod jedne od jačih stranaka. Političkoj eliti odgovara da ima ovakvo pravosuđe kao dežurnu metu javne kritike, radi skretanja pažnje sa svojih aktivnosti.”

Kroatien | Zagreb | Justizgebäude Problemi postoje u predmetima političko-gospodarskog kriminala

Na istoj instituciji – najvećoj hrvatskoj u ovom znanstvenom području – za mišljenje smo upitali i doc. Zorana Burića koji nas je najprije upozorio da se mora ograničiti na kazneno pravosuđe, kao područje kojim se profesionalno bavi. Za razliku od građanskog pravosuđa s kojim ljudi češće dolaze osobno u kontakt, naime, dojam o kaznenom više stječu posredno. Znanstvenici svoj uvid stječu istraživanjem, ali doc. Burić ističe da su građani i pravni znanstvenici u Hrvatskoj suglasni u zaključku da domaće pravosuđe i može i treba funkcionirati bolje.

Podkapacitiranost institucija

„I to”, nastavio je on, „u svim segmentima rada. No pogrešan je općeniti zaključak da je hrvatsko kazneno pravosuđe neefikasno. Činjenica je da je Hrvatska izuzetno sigurna država, a kazneno je pravosuđe bitan društveni mehanizam koji značajno pridonosi takvom stanju. Način na koji se u kaznenom pravosuđu procesuiraju slučajevi klasičnog kriminala općenito možemo smatrati zadovoljavajućim. Problemi postoje u predmetima koji su pravno i stvarno složeniji, a to su predmeti političko-gospodarskog kriminala.” No koji bi se uzrok tog problema moglo izdvojiti kao glavni?

„Ako bih od stručnih trebao izdvojiti samo jedan, onda bi to bila potkapacitiranost institucija kaznenog pravosuđa da na odgovarajući način procesuiraju te predmete”, odgovorio nam je ovaj ekspert. Ipak, dok smo već čuli ponešto o zatvorenosti pravosuđa, nameće se pitanje kako izgleda dijalog i suradnja između prakse i znanosti. „Dosta loše. Odgovornost za to snose obje strane. Hrvatska je pravna znanost usredotočena na pravnu teoriju i normativni diskurs, a premalo na istraživanja koja su usmjerena na funkcioniranje prava u praksi. Razlozi za to su također višestruki”, kaže doc. Burić.

Prezir i nerazumijevanje

Zoran Buric | Professor für Rechtswissenschaft Zoran Burić

Razlozi su dijelom posljedica neprepoznavanja posebnosti pravnih znanosti u okviru znanstvenog sustava u RH. Potonji kao opća pravila znanosti nastoji nametnuti ona koja su prilagođenija prirodnim ili tehničkim znanostima. „A odgovornost za lošu suradnju pravne znanosti i pravne prakse snosi i pravna praksa, koja često pokazuje prezir i nerazumijevanje prema pravnoj znanosti”, drži Zoran Burić. I on smatra da je pitanje o mjeri neovisnosti pravosuđa složenije negoli se u pravilu misli, ali i da je ono u RH čak – previše neovisno.

„To je prilično svetogrdno kazati, no pravosuđe je toliko neovisno da i politika dobrih namjera ne bi bez pravosudne potpore iznutra mogla ništa učiniti da se situacija u pravosuđu popravi. Rješenje? Ili pravosuđe može samo krenuti u reforme, za što se dosad nije pokazalo dovoljno volje, ili politici treba dati mogućnost da ima učinkovite mehanizme utjecaja na to da se pravosuđe institucionalno, personalno i organizacijski ojača”, zaključuje doc. Burić. Uz napomenu o efektu dvosjeklog mača, jasno: da ti mehanizmi opet ne budu toliko snažni da dovedu u pitanje samu neovisnost pravosuđa.

Ulazak u Njemačku u vrijeme korone

By
ePravo.ba
-
0

Ulazak u Njemačku u doba korone

28.03.2021g

Upozorenja o putovanjima u rizična područja, propisi o karanteni i koronski hot-spotovi: koja pravila važe za ulazak u Njemačku? Dajemo odgovore na najvažnija pitanja.

Unatoč lockdownu, njemačke granice ostaju otvorene i ulazak u zemlju je još uvijek moguć – ali ne i za turiste. Turističke vize se ne izdaju. Putovanje u zemlji ograničeno je na neophodne svrhe – poput nužnih službenih putovanja. Hoteli ne smiju nuditi noćenja u turističke svrhe.

Uvjeti za ulaz iz rizičnih područja

Njemačka dijeli zemlje na rizična, visoko incidencijska i područja s virusnim mutacijama. Područja velike incidencije su zemlje u kojima je ta vrijednost veća od 200 novih infekcija na 100 000 stanovnika u roku od sedam dana. Regije s posebno visokim rizikom od zaraze zbog raširene pojave određenih inačica virusa SARS-CoV-2 smatraju se područjima virusnih mutacija. Koja država spada u koju kategoriju, prikazano je na web stranici saveznog Instituta Robert Koch (RKI).

Za područja s visokim incidencijama i virusnim mutacijama vrijede stroža pravila pri povratku u Njemačku. Ulaz je dozvoljen samo osobama s prebivalištem ili pravom boravka u Njemačkoj i tranzitnim putnicima. Negativan test korone mora se pokazati i prije polaska na put i prilikom ulaska u zemlju. Kada se putuje avionima, aviokompanije su dužne provjeriti rezultat testa prije polaska. Isto se odnosi na vlakove, autobuse i trajekte. Slučajne provjere provode se na nacionalnim granicama bez sustavne granične kontrole. Putnicima iz područja koja se označavaju samo kao rizična lakše je, oni moraju pokazati samo negativni test na koronu u roku od 48 sati od ulaska u zemlju.

Symbolfoto Digitaler Impfpass, Impfbestaetigung.

Prema odredbama Ministarstva unutarnjih poslova, svi putnici iz sve tri kategorije u načelu moraju izvršiti registraciju digitalnog ulaska na www.einreiseanmeldung.de i nakon ulaska ići u desetodnevnu karantenu – bez obzira na rezultat testa. Prihvaćaju se PCR, LAMP i TMA testovi, kao i brzi testovi na antigene. Testovi na antitijela se ne priznaju. Karantena se može prekinuti još jednim negativnim testom najranije petog dana od ulaska u zemlju.

Propisi se ne odnose na ljude koji su u Njemačkoj samo u tranzitu. Oni međutim moraju napustiti zemlju u što kraćem roku. Osim toga osobe koje u rizičnom području borave manje od 24 sata u sklopu malograničnog prometa sa susjednim zemljama, ne moraju u karantenu. Uz to postoje iznimke za osobe koje prelaze granicu u okviru svog redovnog posla, kao i za liječnike i medicinske sestre te kada se radi o posjeti bliskoj rodbini.

22. ožujka ponovno su pooštrena pravila ulaska u Njemačku. Odlučeno je da se svi povratnici moraju sami testirati na COVID-19 prije nego što se ukrcaju na avion za Njemačku – bez obzira dolaze li s rizičnih područja Corone i s kojom svrhom putuju u Njemačku. To se odnosi i na turiste s Mallorce, iako se otok trenutno ne smatra rizičnim područjem.

Različiti propisi o putovanjima

Propisi o putovanju nisu u svim saveznim zemljama jednaki, a uvijek postoji i mogućnost da se kratkoročno promijene. Stoga se svima savjetuje da se što bolje informiraju prije pakiranja kofera. Ono što vrijedi u Berlinu ne mora se primjenjivati ​​u Bavarskoj. Osim toga se pravila unutar EU-a razlikuju od zemlje do zemlje.

Kako mogu saznati moram li biti u karanteni nakon ulaska iz treće zemlje? Mogu li izbjeći karantenu negativnim testom korone?

U principu, ljudi iz trećih zemalja koje Institut Robert Koch klasificira kao rizično područje moraju biti u karanteni. Mora se uzeti u obzir u koju kategoriju spada država, jer postoje različita pravila karantene za područja s visokim rizikom, visokom učestalošću i virusnim mutacijama. Zajedničko svim rizičnim područjima je karantena od deset dana nakon ulaska. Još jedan PCR test može se provesti najranije peti dan; ako je negativan, karantena se može skratiti. Dobrovoljno testiranje pri povratku s područja mutacijskih virusa nije moguće. Uz to, postoji zabrana prijevoza ljudima koji dolaze s područja virusnih mutacija, s izuzetkom njemačkih državljana s prebivalištem ili pravom boravka u Njemačkoj i putnika u tranzitu.

Ako sam neko vrijeme bio u Njemačkoj i bio sam pozitivno testiran i moram biti u karanteni, gdje je provodim i tko snosi troškove?

Ako ste napravili test na koronu i pokazalo se pozitivnim, zdravstvene vlasti se automatski obavještavaju i desetodnevna karantena mora se izvršiti, ako je dostupna, u vašem vlastitom stanu ili drugom odgovarajućem smještaju. Poštivanje karantenske obveze nadziru lokalne vlasti. U nekim saveznim državama prekršaji se mogu kazniti novčanom kaznom do 10.000 eura. Ako nastanu dodatni troškovi, na primjer zbog hotelskog smještaja ili posjete liječniku, njemačka država ih neće snositi. Međutim, organizator putovanja i međunarodno zdravstveno osiguranje mogli bi uskočiti pod uvjetom da su ti uvjeti unaprijed dogovoreni. Također se preporuča stranim državljanima da o svom boravku u karanteni obavijeste svoje veleposlanstvo u Njemačkoj.

Popis zemalja iz kojih mi je dopušteno putovati u Njemačku stalno se mijenja. Gdje mogu pronaći najnovije informacije?

Popis rizičnih područja izrađuje Institut Robert Koch u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova te Ministarstvima zdravstva i unutarnjih poslova. Prije putovanja treba provjeriti je li neka zemlja ili regija podrijetla klasificirana kao rizično područje, područje visoke incidencije ili područje virusne varijante. Čak i ako vaša zemlja odlaska nije klasificirana kao rizično područje, ali ste u rizičnom području boravili do deset dana prije ulaska u Njemačku, za vas se primjenjuju karantenski zahtjevi.

Ja sam državljanin zemlje EU. Ali Njemačka je moju zemlju proglasila rizičnim područjem. Mogu li još uvijek ući u zemlju?

Građanima država članica EU i država na schengenskom području dozvoljen je ulazak u Njemačku. Ali i ovdje se karantenska pravila primjenjuju na ulaze s rizičnih područja. To znači: morate biti u obveznoj karanteni deset dana. Možete pokazati negativan rezultat trenutnog testa korone i prekinuti karantenu najranije od 5. dana. Budući da Vas kao osobu koja ulazi iz druge države EU obično ne kontroliraju na granici, vaša je odgovornost poštivati karantenu. Morate se prijaviti nadležnom uredu za zdravstvo odmah nakon ulaska u zemlju i navesti adresu prebivališta. Telefonski broj je: 116 117. Ako ne ispunite obvezu prijavljivanja ili karantene, možete se suočiti s velikim novčanim kaznama.

U Njemačkoj sam i imam simptome korone: što da radim?

Odmah obavijestite nadležni ured za zdravstvo. Ako imate ozbiljnije simptome, obratite se liječniku ili telefonskoj liniji Corona (Tel. 116 117). Ako osjetite ozbiljne simptome, otiđite u bolnicu ili nazovite hitnu pomoć.

Što se događa ako se nešto promijeni u propisima tokom mog boravka u Njemačkoj? Primjerice, postaje li nemoguće vratiti se jer Njemačka ili moja matična država ponovno zatvaraju granice?

Stupite u kontakt sa svojom ambasadom u Njemačkoj što je prije moguće. U principu, trebalo bi biti moguće napustiti Njemačku i ponovo ući u svoju zemlju - pod uvjetom da niste u karanteni ili ste aktivno zaraženi. Kao mjeru predostrožnosti, pobrinite se da imate financijsku rezervu prije početka putovanja, ako se pojave dodatni troškovi. Jer ako je zgrada, grad ili regija u kojoj se nalazite u Njemačkoj u karanteni, morate ostati tamo dok vam vlasti ne dozvole da ponovno napustite to područje. Ured za zdravstvo može tražiti da predate negativan rezultat testa u roku od deset dana od ulaska ili, ako nemate takav rezultat, da napravite test. Troškove za to snosite sami. Više možete saznati pozivom na 116 117 ili putem interneta na www.116117.de. Važno je da ostanete u karanteni dok rezultati ispitivanja ne postanu dostupni.

Izvor: DW.de

 

Isplaćeno oko dva i po miliona maraka naknade štete za 52 oslobođene osobe u sudskim postupcima

By
ePravo.ba
-
0

Isplaćeno oko dva i po miliona maraka naknade štete za 52 oslobođene osobe u sudskim postupcima

Izvor: Detektor.ba – Autor: Albina Sorguč

Država je u posljednje dvije godine na ime naknade štete isplatila oko dva i po miliona konvertibilnih maraka (KM) zbog neosnovanog hapšenja i suđenja protiv 52 pravosnažno oslobođene osobe u Sudu Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Pravobranilaštva. Pravnici kažu da je veliki broj oslobađajućih presuda rezultat loših istraga Tužilaštva BiH, navodeći da je podjednako važna i uloga Suda kod potvrđivanja optužnica.

Ismet Velić, državni pravobranilac, u pismenom odgovoru Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine ( BIRN BiH), naveo je da je 29 osoba tokom 2019. naplatilo odštetu u iznosu od 1.759.318 KM, dok je 701.364 protekle godine isplaćeno za 23 osobe.

Prema informacijama iz Pravobranilaštva BiH ukupna vrijednost novca koji je država izdvojila za ovu namjenu u protekle dvije godine je 2.460.683 KM.

Osam osoba oslobođenih za ratne zločine tokom prošle i pretprošle godine naplatilo je naknadu štete zbog neopravdanog hapšenja, kažu za BIRN BiH iz Državnog suda, kao i da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka nije moguće znati kome je koji iznos isplaćen.

Pravnici smatraju da su glavni razlog za veliki broj oslobađajućih presuda nedovoljno sprovedene ili nekvalitetne istrage, što je posljedica, kako navode, slabijeg rada Tužilaštva BiH.
Iz Državnog tužilaštva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Nina Karačić, opunomoćnica Ramiza Halovića koji je pravosnažno oslobođen optužbi za zločin počinjen na području Kladnja, smatra da loše istrage rezultiraju optuženjem osoba koje nisu počinile zločine.

“Nisu ni Sud ni advokati krivi za takvu situaciju nego Tužilaštvo koje očigledno optužnice diže bez adekvatno provedene istrage u ratnim zločinima. Sud na osnovu dokaza, na osnovu odbrane donosi oslobađajuću presudu i naravno da takva lica koriste svoju zakonsku mogućnost da traže naknadu nematerijalne štete”, kaže Karačić.

Britanska sutkinja Joanna Korner, nekadašnja viša tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), u izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” objavljenom u septembru prošle godine navodi, između ostalog, da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

Za (ne)uspješnost suđenja ključan kvalitet istrage


Ilustracija: BIRN BiH

Ozrenka Jakšić, advokatica Gorana Sarića pravosnažno oslobođenog za genocid u Srebrenici, kazala je da su njemu isplaćena sredstva u iznosu od 24.650 KM za naknadu nematerijalne štete, te troškovi postupka u iznosu oko 4.000 KM.

Jakšić smatra da je za uspješnost odnosno neuspješnost vođenja krivičnih postupaka najznačajnija kvalitetna istraga.

“Ako je istraga nepotpuna i ako se ne pribavi dovoljan broj dokaza koji su bitni za krivično djelo povodom kojeg se vodi krivični postupak, podižu se optužnice na osnovu kojih se kroz postupak suđenja donose oslobađajuće presude”, kaže Jakšić, dodajući da je podjednako važan i postupak potvrđivanja optužnice, te ocjena kvaliteta dokaza, čemu se prema njenom mišljenju ne pridaje dovoljan značaj.

Jakšić naglašava da se često poseže za mnogo težim kvalifikacijama nego što je to u suštini djelo koje opisuje optužnica.

“Samim tim je i dokazni postupak kompleksniji, širi i mnogo više dokaza bi se trebalo na kvalitetan način pribaviti i provesti da bi došlo do potvrđivanja takve kvalifikacije krivičnog djela”, pojašnjava Jakšić.

Prvostepeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine je nakon osam mjeseci suđenja 12. marta 2021. godine donijelo presudu kojom je odbilo optužnicu protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin u Zvorniku, jer nisu ispunjeni uslovi za vođenje krivičnog postupka budući da tokom istrage on nije ispitan u skladu s propisima.

Predsjedavajuća Vijeća Mira Smajlović je navela da zbog propusta u istrazi, Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, niti ju je sudija za prethodni postupak mogao potvrditi.
Kostjerevac je optužen da je, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u periodu od 18. septembra do 4. oktobra 1992. godine, ženu srpske nacionalnosti u selu Bajrići u najmanje dva navrata prisilio na seksualni odnos.
Kako se navodi u optužnici, žena je bila trudna i silovanje je uzrokovalo prekid trudnoće.

Suđenje Kostjerevcu počelo je u julu 2020. godine, mjesec dana nakon što je izručen iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, a na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Goranu Sariću je isplaćeno preko 28 hiljada KM. Foto: BIRN BiH

Siniša Dakić, opunomoćnik Milorada Radakovića koji je u dva predmeta za zločine u počinjenje nad Prijedorčanima oslobođen krivice, ističe da je najviše zanemaren institut prethodnog preispitivanja tužbe.

Radaković je 2013. pravosnažno oslobođen krivice za učestvovanje u strijeljanju oko 200 Prijedorčana na Korićanskim stijenama 21. augusta 1992. godine. Pet godina kasnije Radaković je također pravosnažno oslobođen optužbi za učestvovanje u ubistvima pet članova porodice Ećimović koja su počinjena u junu 1992. u prijedorskom naselju Tukovi.

“Kada se podnese prigovor na optužnicu umjesto da se u toj fazi postupka procjeni ima li dovoljno dokaza, ima stvarno slučajeva gdje nema ni bilo kakvih osnova sumnje da je lice to počinilo, ali se po toj nekoj inerciji vodi postupak – lakše da Sud na kraju presudi i to na kraju dovodi do ovakvih situacija da procesi traju tri ili četiri godine i na kraju je oslobođen, na kraju naravno naši budžetski korisnici sve to snose”, kaže Dakić.

Smajlović je tokom izricanja prvostepene presude Kostjerevcu napomenula da su prigovori Odbrane na nezakonito saslušanje Kostjerevca u istrazi odbačeni od sudije za prethodni postupak.

Dakić kaže da su Radakoviću isplaćeni iznosi od 13.955 i 19.500 KM.

Nina Karačić, opunomoćnica Ramiza Halilovića oslobođenog za zločine u Kladnju, navodi da je njemu na ime nematerijalne štete isplaćen iznos od 11.970 KM sa zakonskim zateznim kamatama, ali da mu nije isplaćena materijalna šteta jer Sud nije utvrdio da mu je zbog izrečenih mjera zabrane bilo ugroženo poslovanje.

Isplate za duševnu bol nanesenu suđenjem

sudnica
Sudnica. Foto: BIRN BiH 

Karačić pojašnjava da je iznos koji je isplaćen Haliloviću uobičajen kod naknade štete za duševnu bol zbog vođenja krivičnog postupka. Podsjeća da je ranija praksa bila da se isplaćuje naknada štete za vrijeme dok su osumnjičeni ili optuženi proveli u pritvoru.

“Međutim novija praksa Suda BiH govori o tome da pravo na nematerijalnu štetu imaju osobe zbog mjera zabrane koje im je Sud određivao naravno opet po zahtjevu Tužilaštva”, kaže Karačić.

Zbog pritvaranja i određivanja mjera zabrane šteta od oko 120.000 KM je isplaćena i Mirsadu Vatraču, pravosnažno oslobođenom za ratni zločin počinjen u selu Serdari kod Kotor-Varoši, kazao je advokat Fadil Abaz.

Na ročištu pred Sudom BiH njegova opunomoćnica Vildana Abaz tražila je da mu se na ime nematerijalne štete isplati 47.000, a zbog neosnovanog hapšenja 62.701 KM.

“Cijeneći dokaze koji su provedeni, smatramo da smo nesporno dokazali osnovanost tužbe i zahtjeva. Vatrač je u pritvoru proveo 415 dana, a pod mjerama zabrane 1.198 dana”, pojasnila je Abaz na ročištu.

Vještak ekonomske struke Nedeljko Tanasković je u ovom predmetu zaključio da je Vatračeva šteta po osnovu plata 62.701 KM. Vještak je pojasnio je da je za utvrđivanje visine naknade štete koristio dokumentaciju uloženu u spis, kao i platne liste koje mu je Vatrač naknadno dostavio, dodavši da je na uvid imao i potvrdu poslodavca iz Slovenije.

Visinu pretrpljenje boli na upravnim sporovima vještače stručnjaci medicinske struke.

Abdulah Kučukalić, vještak neuropsihijatar, u nalazu je naveo da je kod Ramiza Halilovića registrovao privremeni psihički poremećaj uzrokovan stresom, što je dovelo do umanjenja opće životne sposobnosti, kao i da je sudski postupak trajao pet godina.

Isti vještak konstatovao je pretrpljenu duševnu bol kod Milorada Radakovića zbog povreda slobode, ličnosti i dostojanstva u postupku u kojem je oslobođen optužbi za ratne zločine.

Kučukalić je na glavnoj raspravi po tužbi Radakovića protiv BiH kazao da je konstatovao duševnu bol, koja je 30 dana bila jakog intenziteta, 70 dana srednjeg i 250 dana slabog intenziteta.

Prema informacijama iz Suda naknada štete je isplaćena i Zoranu Iliću, pravosnažno oslobođenom krivice za silovanje maloljetne ženske osobe na području Rogatice, te Zijadu Hamziću i Nusretu Muhiću oslobođenima za zločine počinjene u Kladnju.

Ilićeva braniteljica Nada Mandić kazala je da je njemu isplaćeno 9.500 KM, a Kenan Hadžimuhović, Hamzićev i Muhićev opunomoćnik, ranije je za BIRN BiH potvrdio da im je isplaćeno po 10.000 KM.

Kako je navedeno u izvještaju Pravobranilaštva BiH za 2019., pravo za naknadu štete zbog “neosnovanog hapšenja” propisano je za osobe koje su bile u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođena ili je optužba odbijena.

“Pravobranilaštvo BiH trenutno u radu ima 15 predmeta koji su zaprimljeni 2020. godine, a vezani su za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode i ukupna vrijednost tih sporova iznosi 635.160 KM. U 2021. godini još uvijek nemamo zaprimljenih predmeta po ovom osnovu”, naveo je u pravobranilac Velić.

Pravobranilaštvo BiH ne vodi podatke o kojim je krivičnim djelima prethodno vođen postupak za koji oslobođeni tuže državu, a zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka ne mogu se saopćiti njihova imena.

Iz Državnog suda su naveli da je za naknadnu štetu po Zakonu o krivičnom postupku BiH za 2019/2020. godinu pravosnažno završeno 28 predmeta, a ukupan dosuđeni iznos za pravosnažno okončane parnične predmete je 584.641 KM. U tom periodu pred ovim je Sudom pravosnažno okončano osam predmeta ratnih zločina i 20 organizovanog kriminala.

Iz Suda BiH navode da je vrijednost spora po tužbi javni podatak, dok dosuđeni iznos u parničnom postupku potpada pod pravo na privatnost.

U entitetu RS ukida se uslov 20.000 stanovnika na jednog notara

By
ePravo.ba
-
0

U entitetu RS ukida se uslov 20.000 stanovnika na jednog notara

oslanici Narodne skupštine Republike Srpske na predstojećoj sjednici razmatraće novi zakon o notarskoj službi RS, kojim se, između ostalog, ukida kriterijum po kojem se na svakih 20.000 stanovnika imenuje po jedan notar te pomjera starosna granica za prestanak rada notara sa 65 na 67 godina.

Jedna od najvećih novina novog zakona je i ta da će notari imati obavezu da po službenoj dužnosti, a na teret stranke, odmah nakon zaključivanja pravnog posla čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva na nepokretnostima, podnesu zahtjev Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove za upis u javne evidencije radi sprovođenja zaključenog pravnog posla.

U obrazloženju zakona navedeno je da se kriterijum od 20.000 stanovnika te obaveza imenovanja notara u svakoj lokalnoj zajednici ukinu iz razloga što od uspostavljanja notarske službe, notari nikada nisu imenovani u devet službenih sjedišta iako je Ministarstvo pravde više puta raspisivalo javni konkurs.

“Što se tiče jedinica lokalne samouprave u kojima nema notara jer se niko nije javio na konkurs, jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji notar pridružiće se ta jedinica u kojoj nije popunjeno sjedište notara, s tim da se Ministarstvo pravde obavezuje da svakih šest mjesec raspisuje konkurs sa ciljem da se obezbijedi notar i za tu jedinicu lokalne samouprave”, navedeno je između ostalog na stručnoj raspravi povodom ovog zakona.

Slada Ivelić, predsjednik Notarske komore Republike Srpske, rekla je za “Nezavisne” da novim zakonom ostaju iste nadležnosti notara koje su i do sada bile te da su sada notari obavezni direktno katastru da dostavljaju svoje isprave.

“Na taj način će se srediti evidencija nepokretnosti isto kao što smo sredili i fiskalne registre nekretnina, jer danas niko ništa ne može otuđiti prodajom, zamjenom ili poklonom ako nije platio porez državi”, rekla je Ivelićeva dodajući da je Notarska komora tražila od predlagača zakona da notarska služba prestaje sa navršenih 70 godina života, što je slučaj u FBiH i Brčko distriktu, ali da je dobro da se i to pomjerilo.

Novim zakonom o notarskoj službi Republike Srpske preciziran je i način imenovanja vršioca dužnosti notara kojeg će u slučaju da prestane služba nekog notara ili ako je to u interesu funkcionisanja službe, imenovati ministar pravde Republike Srpske. Kao i u sadašnjem zakonu o notarskoj službi u Republici Srpskoj, i po novom će notari biti dužni da zaključuju ugovore o osiguranju s osiguravajućim društvom i da to osiguranje uredno i blagovremeno produžavaju. Osigurana suma mora biti najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slučaj.

“Uslove osiguranja zajednički utvrđuju osiguravajuća društva u Republici Srpskoj i Notarska komora”, navedeno je u novom zakonu o notarskoj službi Republike Srpske.

Notar i dalje neće moći da bude advokat niti istovremeno u nekoj drugoj profesionalnoj službi i neće imati pravo na profesionalno zaposlenje s tim da se ova zabrana ne odnosi na obavljanje naučne, predavačke ili umjetničke djelatnosti. Nezavisne novine

Građani će zbog lošeg kvaliteta vazduha moći da tuže BiH

By
ePravo.ba
-
0

Građani će zbog lošeg kvaliteta vazduha moći da tuže BiH

Ako Savjet ministara Energetske zajednice (EZ) usvoji prijedlog Sekretarijata te zajednice o sankcijama, građani BiH će moći pokrenuti sudske procese protiv države s odštetnim zahtjevima zbog lošeg kvaliteta vazduha, potvrdio je Dirk Bušle, zamjenik direktora i pravni savjetnik sekretara EZ.

Naime, kako je Bušle objasnio, bh. političari su 2006. godine potpisali pravno obavezujući sporazum da će smanjiti emisije štetnih gasova i popraviti kvalitet vazduha, i prihvatili su moguće finansijske posljedice ako dođe do kršenja obaveza.

“Ako pogledate te sporazume vidjećete da je tamo predviđen period od deset godina za prilagođavanje. Iz perspektive tadašnjih političara to je možda daleko, međutim mi moramo da primijetimo da obaveze nisu ispoštovane, tako da je došlo vrijeme da pokrenemo prijedlog za uvođenje mjera. Za nas su obaveze bh. političara koje su preuzeli u ime svojih građana nešto što shvatamo ozbiljno jer je to u interesu vaših građana koji žele da dišu čisti vazduh”, rekao je on.

Podsjećanja radi, EZ je nedavno izdala saopštenje u kojem je pojasnila da BiH krši dozvoljeni nivo emisija sumpornog dioksida, nitrogen oksida i partikulata za godine 2018. i 2019, za koje su vršene kontrole. BiH je obaviještena o kršenju mjera i od nje je traženo da u pisanoj formi objasni zašto obaveze nisu ispunjene.

Prema Bušleovim riječima, u narednom periodu će biti omogućeno BiH da podnese kontraargumentaciju i objasni šta su uradili. Narednog novembra će ministri Energetske zajednice, zajedno sa Evropskom komisijom koja je takođe članica, odlučiti o mogućim mjerama. Bušle procjenjuje da će BiH biti teško da u ovih nekoliko mjeseci ispuni obaveze.

“BiH u međuvremenu može pokušati da ispravi uočene nedostatke, međutim, da budem potpuno iskren, to će biti jako teško jer bi se moralo investirati u filtere i druge skupe tehnologije, energetsku efikasnost i slične aktivnosti. To su mjere koje se inače uvode tokom dugog niza godina i zato zemlje dobijaju vrijeme”, rekao je.

Na pitanje da li to znači da će BiH zbog kršenja obaveza biti uskraćen novac iz fondova EU, Bušle je rekao da ne može govoriti u ime EU, ali da EZ očekuje da će EU reagovati jer BiH krši pravno obavezujuće sporazume EU.

“Ne mogu da garantujem, ali mogu da zamislim da će i EU stati na našu stranu i zahtijevati od BiH da poštuje pravno obavezujuće sporazume“, rekao je on.

Jedan od problema je, kako su objasnili izvori iz Vlade RS, što je neko ispred Savjeta ministara BiH potpisao sporazum bez razmišljanja o tome koji teret će nametnuti i državi i entitetima. Kako nam je rečeno, EU nije tražila ovaj nivo obaveza u ovako kratkom roku, a EZ je dobila mogućnost da izvrši pritisak na BiH.

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, kaže da se RS trudi da što veći broj njenih građana pređe na ekološko grijanje jer je to jedan od najvećih problema za kvalitet vazduha u većim urbanim sredinama, ali da je za ovaj posao potrebna pomoć međunarodnih donatora, kako bi se građanima finansijski pomoglo.

“Potrebna su zaista ogromna sredstva da se ispune ti zahtjevi EZ-a. Ako uzmemo BiH može se reći da RS čini značajne napore ka ispunjavanju tih zahtjeva, s tim da je neka opšta ocjena da je potrebno te obaveze na određen način revidirati s obzirom na realne mogućnosti i stvarno stanje na terenu. Očekujemo neku vrstu razumijevanja u tom smislu”, rekao je Todorović.

U Izvještaju o napretku za BiH, koji je prošle godine objavila Evropska komisija, stoji ne samo da BiH ništa nije uradila na popravljanju kvaliteta vazduha, već je i eksplicitno spomenuto da zemlja krši obaveze Energetske zajednice kad je u pitanju kvalitet vazduha.

“Zaštita kvaliteta vode i vazduha, upravljanje otpadom, zaštita prirode, rješavanje industrijskog zagađenja, hemikalija i buke su dio evropskog zakona“, naglašeno je u izvještaju. Istaknuto je da su u BiH standardi zaštite životne sredine niski i da dovode do visokog nivoa zagađenja, što ugrožava zdravlje ljudi.

“BiH je u ozbiljnom kršenju obaveza Energetske zajednice, koji su odlučeni na sastanku Savjeta ministara EZ-a 2018. Nema napretka u usaglašavanju zakonodavstva zemlje sa zakonima EU o ispuštanju organskih čestica. Ne postoje akreditovana tijela u BiH za posmatranje ovih emisija. Glavni izvor zagađenja su elektrane na ugalj, industrija, kućno grijanje i transport”, naglašeno je.

1...345...110Page 4 of 110

EVEN MORE NEWS

POPULAR CATEGORY

©