Home Blog Page 4

Hrvatska – krivosuđe ili tek višak nestručnosti?

By
ePravo.ba
-
0

Hrvatska – krivosuđe ili tek višak nestručnosti?

Izvor: DW.de

Hrvatski pravosudni sustav s razlogom trpi teške kritike javnosti i znanosti. No kako reformirati okoštale strukture?

Zdravko Mamic

Oko malo čega je hrvatska javnost složna kao na temu domaćeg pravosuđa. Gotovo konsenzualno, prema medijskim anketama te agencijskim studijama, a i velikom dijelu pravne znanosti, smatra se da tu granu vlasti izrazito odlikuju nedjelotvornost i koruptivnost. Kao najbolji pokazatelj obično se uzima činjenica da je prošla tri desetljeća kažnjeno jako malo krivaca za privredni kriminal. Jer to da je npr. hrvatsku privatizaciju u golemoj mjeri odlikovala kriminalna pozadina, ne dovodi u pitanje takoreći nitko. Ipak, teško se dosjetiti iole poznatijih imena koja su zbog toga poslana u zatvor.

Ova tema aktualizirana je u posljednje vrijeme raznim diskutabilnim momentima. Predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, primjerice, prepiru se oko načina izbora čelne osobe Vrhovnog suda RH. Pritom prvi ističe da je pravosuđe kronično uzurpirano interesom HDZ-a, najveće hrvatske stranke. Pravomoćni osuđenik Zdravko Mamić, pak, ovih dana uzdrmava javnost optužbama konkretnih sudaca za korumpiranost. No pokušali smo se ovom prigodom, umjesto razmatranja pojedinačnih predmeta, vratiti na temelje problema i uz pomoć eksperata utvrditi o kojim je općim uzrocima riječ.

Stručna i etička stagnacija

Alan Uzelac | Professor für Rechtswissenschaft Alan Uzelac

U takvom kontekstu, a na pitanje kako načelno postići viši stupanj neovisnosti o strankama i kapitalu, prof. Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da potpuna autonomija pravosuđa ne bi ni bila dobra. „Tri grane vlasti”, dodao je on, „trebaju se uzajamno uravnotežiti i spriječiti izolaciju bilo koje od njih.” Zatim se osvrnuo na vrijeme osamostaljenja RH prije tri desetljeća. Tad je i pravosuđu bio namijenjen odmak iz dotadašnje doktrine jedinstvenosti državnih vlasti, ali je umjesto emancipiranja i stabiliziranja poduzeto nešto drugo.

„U vrhu sudbene vlasti smijenjeni su oni kadrovi koji su mogli biti jezgra kvalitetnog neovisnog pravosuđa, a instalirani oni koji će biti poslušni. U ovom pak stoljeću imamo situaciju da je pravosuđe, ili bar njegov vrh, i dalje pod političkim utjecajima. Razlike u našoj regiji postoje, npr. u Hrvatskoj je vrh sudbene vlasti politički više orijentiran udesno, dok je u Sloveniji on u prosjeku skloniji lijevim opcijama”, mišljenja je prof. Uzelac. Ujedno napominje da je sudski kadar stagnirao i u stručnom, ne samo u etičkom pogledu, dok poželjnost sudačkog posla opada.

„Bolji studenti više ne žele na sudove. Zatim se i pravosuđe”, nastavlja ovaj profesor s Katedre za građansko procesno pravo, „zbog većim dijelom zaslužene negativne reputacije, počelo ponašati obrambeno, zatvarati prema javnom dijalogu. Pretvorilo se u neku vrstu interesne skupine, makar u smislu njegove opće psihologije, koja sve dijeli na ‘naše’ i ‘njihove’.” A na pitanje o brzoj recepturi ozdravljenja, Alan Uzelac nastavlja u istom tonu, riječima da je pravosuđu nužan rad na otvaranju prema društvu u cjelini. To podrazumijeva i uključivanje „autsajdera” u sustav.

Suglasnost javnosti i znanosti

Za početak, neophodni su zahvati poput imenovanja za suce uglednih pravnika izvan sudačke struke, te kooperacija umjesto svođenja na dva nepomirljiva tabora. Pravosuđe treba pluralizirati i modernizirati, ali – prema mišljenju našeg sugovornika – u RH i oni koji iz pravne znanosti žele ući u pravosuđe, bivaju ponižavani i diskvalificirani: „Za promjenu je nužna politička volja koju, međutim, ne vidim ni kod jedne od jačih stranaka. Političkoj eliti odgovara da ima ovakvo pravosuđe kao dežurnu metu javne kritike, radi skretanja pažnje sa svojih aktivnosti.”

Kroatien | Zagreb | Justizgebäude Problemi postoje u predmetima političko-gospodarskog kriminala

Na istoj instituciji – najvećoj hrvatskoj u ovom znanstvenom području – za mišljenje smo upitali i doc. Zorana Burića koji nas je najprije upozorio da se mora ograničiti na kazneno pravosuđe, kao područje kojim se profesionalno bavi. Za razliku od građanskog pravosuđa s kojim ljudi češće dolaze osobno u kontakt, naime, dojam o kaznenom više stječu posredno. Znanstvenici svoj uvid stječu istraživanjem, ali doc. Burić ističe da su građani i pravni znanstvenici u Hrvatskoj suglasni u zaključku da domaće pravosuđe i može i treba funkcionirati bolje.

Podkapacitiranost institucija

„I to”, nastavio je on, „u svim segmentima rada. No pogrešan je općeniti zaključak da je hrvatsko kazneno pravosuđe neefikasno. Činjenica je da je Hrvatska izuzetno sigurna država, a kazneno je pravosuđe bitan društveni mehanizam koji značajno pridonosi takvom stanju. Način na koji se u kaznenom pravosuđu procesuiraju slučajevi klasičnog kriminala općenito možemo smatrati zadovoljavajućim. Problemi postoje u predmetima koji su pravno i stvarno složeniji, a to su predmeti političko-gospodarskog kriminala.” No koji bi se uzrok tog problema moglo izdvojiti kao glavni?

„Ako bih od stručnih trebao izdvojiti samo jedan, onda bi to bila potkapacitiranost institucija kaznenog pravosuđa da na odgovarajući način procesuiraju te predmete”, odgovorio nam je ovaj ekspert. Ipak, dok smo već čuli ponešto o zatvorenosti pravosuđa, nameće se pitanje kako izgleda dijalog i suradnja između prakse i znanosti. „Dosta loše. Odgovornost za to snose obje strane. Hrvatska je pravna znanost usredotočena na pravnu teoriju i normativni diskurs, a premalo na istraživanja koja su usmjerena na funkcioniranje prava u praksi. Razlozi za to su također višestruki”, kaže doc. Burić.

Prezir i nerazumijevanje

Zoran Buric | Professor für Rechtswissenschaft Zoran Burić

Razlozi su dijelom posljedica neprepoznavanja posebnosti pravnih znanosti u okviru znanstvenog sustava u RH. Potonji kao opća pravila znanosti nastoji nametnuti ona koja su prilagođenija prirodnim ili tehničkim znanostima. „A odgovornost za lošu suradnju pravne znanosti i pravne prakse snosi i pravna praksa, koja često pokazuje prezir i nerazumijevanje prema pravnoj znanosti”, drži Zoran Burić. I on smatra da je pitanje o mjeri neovisnosti pravosuđa složenije negoli se u pravilu misli, ali i da je ono u RH čak – previše neovisno.

„To je prilično svetogrdno kazati, no pravosuđe je toliko neovisno da i politika dobrih namjera ne bi bez pravosudne potpore iznutra mogla ništa učiniti da se situacija u pravosuđu popravi. Rješenje? Ili pravosuđe može samo krenuti u reforme, za što se dosad nije pokazalo dovoljno volje, ili politici treba dati mogućnost da ima učinkovite mehanizme utjecaja na to da se pravosuđe institucionalno, personalno i organizacijski ojača”, zaključuje doc. Burić. Uz napomenu o efektu dvosjeklog mača, jasno: da ti mehanizmi opet ne budu toliko snažni da dovedu u pitanje samu neovisnost pravosuđa.

Ulazak u Njemačku u vrijeme korone

By
ePravo.ba
-
0

Ulazak u Njemačku u doba korone

28.03.2021g

Upozorenja o putovanjima u rizična područja, propisi o karanteni i koronski hot-spotovi: koja pravila važe za ulazak u Njemačku? Dajemo odgovore na najvažnija pitanja.

Unatoč lockdownu, njemačke granice ostaju otvorene i ulazak u zemlju je još uvijek moguć – ali ne i za turiste. Turističke vize se ne izdaju. Putovanje u zemlji ograničeno je na neophodne svrhe – poput nužnih službenih putovanja. Hoteli ne smiju nuditi noćenja u turističke svrhe.

Uvjeti za ulaz iz rizičnih područja

Njemačka dijeli zemlje na rizična, visoko incidencijska i područja s virusnim mutacijama. Područja velike incidencije su zemlje u kojima je ta vrijednost veća od 200 novih infekcija na 100 000 stanovnika u roku od sedam dana. Regije s posebno visokim rizikom od zaraze zbog raširene pojave određenih inačica virusa SARS-CoV-2 smatraju se područjima virusnih mutacija. Koja država spada u koju kategoriju, prikazano je na web stranici saveznog Instituta Robert Koch (RKI).

Za područja s visokim incidencijama i virusnim mutacijama vrijede stroža pravila pri povratku u Njemačku. Ulaz je dozvoljen samo osobama s prebivalištem ili pravom boravka u Njemačkoj i tranzitnim putnicima. Negativan test korone mora se pokazati i prije polaska na put i prilikom ulaska u zemlju. Kada se putuje avionima, aviokompanije su dužne provjeriti rezultat testa prije polaska. Isto se odnosi na vlakove, autobuse i trajekte. Slučajne provjere provode se na nacionalnim granicama bez sustavne granične kontrole. Putnicima iz područja koja se označavaju samo kao rizična lakše je, oni moraju pokazati samo negativni test na koronu u roku od 48 sati od ulaska u zemlju.

Symbolfoto Digitaler Impfpass, Impfbestaetigung.

Prema odredbama Ministarstva unutarnjih poslova, svi putnici iz sve tri kategorije u načelu moraju izvršiti registraciju digitalnog ulaska na www.einreiseanmeldung.de i nakon ulaska ići u desetodnevnu karantenu – bez obzira na rezultat testa. Prihvaćaju se PCR, LAMP i TMA testovi, kao i brzi testovi na antigene. Testovi na antitijela se ne priznaju. Karantena se može prekinuti još jednim negativnim testom najranije petog dana od ulaska u zemlju.

Propisi se ne odnose na ljude koji su u Njemačkoj samo u tranzitu. Oni međutim moraju napustiti zemlju u što kraćem roku. Osim toga osobe koje u rizičnom području borave manje od 24 sata u sklopu malograničnog prometa sa susjednim zemljama, ne moraju u karantenu. Uz to postoje iznimke za osobe koje prelaze granicu u okviru svog redovnog posla, kao i za liječnike i medicinske sestre te kada se radi o posjeti bliskoj rodbini.

22. ožujka ponovno su pooštrena pravila ulaska u Njemačku. Odlučeno je da se svi povratnici moraju sami testirati na COVID-19 prije nego što se ukrcaju na avion za Njemačku – bez obzira dolaze li s rizičnih područja Corone i s kojom svrhom putuju u Njemačku. To se odnosi i na turiste s Mallorce, iako se otok trenutno ne smatra rizičnim područjem.

Različiti propisi o putovanjima

Propisi o putovanju nisu u svim saveznim zemljama jednaki, a uvijek postoji i mogućnost da se kratkoročno promijene. Stoga se svima savjetuje da se što bolje informiraju prije pakiranja kofera. Ono što vrijedi u Berlinu ne mora se primjenjivati ​​u Bavarskoj. Osim toga se pravila unutar EU-a razlikuju od zemlje do zemlje.

Kako mogu saznati moram li biti u karanteni nakon ulaska iz treće zemlje? Mogu li izbjeći karantenu negativnim testom korone?

U principu, ljudi iz trećih zemalja koje Institut Robert Koch klasificira kao rizično područje moraju biti u karanteni. Mora se uzeti u obzir u koju kategoriju spada država, jer postoje različita pravila karantene za područja s visokim rizikom, visokom učestalošću i virusnim mutacijama. Zajedničko svim rizičnim područjima je karantena od deset dana nakon ulaska. Još jedan PCR test može se provesti najranije peti dan; ako je negativan, karantena se može skratiti. Dobrovoljno testiranje pri povratku s područja mutacijskih virusa nije moguće. Uz to, postoji zabrana prijevoza ljudima koji dolaze s područja virusnih mutacija, s izuzetkom njemačkih državljana s prebivalištem ili pravom boravka u Njemačkoj i putnika u tranzitu.

Ako sam neko vrijeme bio u Njemačkoj i bio sam pozitivno testiran i moram biti u karanteni, gdje je provodim i tko snosi troškove?

Ako ste napravili test na koronu i pokazalo se pozitivnim, zdravstvene vlasti se automatski obavještavaju i desetodnevna karantena mora se izvršiti, ako je dostupna, u vašem vlastitom stanu ili drugom odgovarajućem smještaju. Poštivanje karantenske obveze nadziru lokalne vlasti. U nekim saveznim državama prekršaji se mogu kazniti novčanom kaznom do 10.000 eura. Ako nastanu dodatni troškovi, na primjer zbog hotelskog smještaja ili posjete liječniku, njemačka država ih neće snositi. Međutim, organizator putovanja i međunarodno zdravstveno osiguranje mogli bi uskočiti pod uvjetom da su ti uvjeti unaprijed dogovoreni. Također se preporuča stranim državljanima da o svom boravku u karanteni obavijeste svoje veleposlanstvo u Njemačkoj.

Popis zemalja iz kojih mi je dopušteno putovati u Njemačku stalno se mijenja. Gdje mogu pronaći najnovije informacije?

Popis rizičnih područja izrađuje Institut Robert Koch u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova te Ministarstvima zdravstva i unutarnjih poslova. Prije putovanja treba provjeriti je li neka zemlja ili regija podrijetla klasificirana kao rizično područje, područje visoke incidencije ili područje virusne varijante. Čak i ako vaša zemlja odlaska nije klasificirana kao rizično područje, ali ste u rizičnom području boravili do deset dana prije ulaska u Njemačku, za vas se primjenjuju karantenski zahtjevi.

Ja sam državljanin zemlje EU. Ali Njemačka je moju zemlju proglasila rizičnim područjem. Mogu li još uvijek ući u zemlju?

Građanima država članica EU i država na schengenskom području dozvoljen je ulazak u Njemačku. Ali i ovdje se karantenska pravila primjenjuju na ulaze s rizičnih područja. To znači: morate biti u obveznoj karanteni deset dana. Možete pokazati negativan rezultat trenutnog testa korone i prekinuti karantenu najranije od 5. dana. Budući da Vas kao osobu koja ulazi iz druge države EU obično ne kontroliraju na granici, vaša je odgovornost poštivati karantenu. Morate se prijaviti nadležnom uredu za zdravstvo odmah nakon ulaska u zemlju i navesti adresu prebivališta. Telefonski broj je: 116 117. Ako ne ispunite obvezu prijavljivanja ili karantene, možete se suočiti s velikim novčanim kaznama.

U Njemačkoj sam i imam simptome korone: što da radim?

Odmah obavijestite nadležni ured za zdravstvo. Ako imate ozbiljnije simptome, obratite se liječniku ili telefonskoj liniji Corona (Tel. 116 117). Ako osjetite ozbiljne simptome, otiđite u bolnicu ili nazovite hitnu pomoć.

Što se događa ako se nešto promijeni u propisima tokom mog boravka u Njemačkoj? Primjerice, postaje li nemoguće vratiti se jer Njemačka ili moja matična država ponovno zatvaraju granice?

Stupite u kontakt sa svojom ambasadom u Njemačkoj što je prije moguće. U principu, trebalo bi biti moguće napustiti Njemačku i ponovo ući u svoju zemlju - pod uvjetom da niste u karanteni ili ste aktivno zaraženi. Kao mjeru predostrožnosti, pobrinite se da imate financijsku rezervu prije početka putovanja, ako se pojave dodatni troškovi. Jer ako je zgrada, grad ili regija u kojoj se nalazite u Njemačkoj u karanteni, morate ostati tamo dok vam vlasti ne dozvole da ponovno napustite to područje. Ured za zdravstvo može tražiti da predate negativan rezultat testa u roku od deset dana od ulaska ili, ako nemate takav rezultat, da napravite test. Troškove za to snosite sami. Više možete saznati pozivom na 116 117 ili putem interneta na www.116117.de. Važno je da ostanete u karanteni dok rezultati ispitivanja ne postanu dostupni.

Izvor: DW.de

 

Isplaćeno oko dva i po miliona maraka naknade štete za 52 oslobođene osobe u sudskim postupcima

By
ePravo.ba
-
0

Isplaćeno oko dva i po miliona maraka naknade štete za 52 oslobođene osobe u sudskim postupcima

Izvor: Detektor.ba – Autor: Albina Sorguč

Država je u posljednje dvije godine na ime naknade štete isplatila oko dva i po miliona konvertibilnih maraka (KM) zbog neosnovanog hapšenja i suđenja protiv 52 pravosnažno oslobođene osobe u Sudu Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Pravobranilaštva. Pravnici kažu da je veliki broj oslobađajućih presuda rezultat loših istraga Tužilaštva BiH, navodeći da je podjednako važna i uloga Suda kod potvrđivanja optužnica.

Ismet Velić, državni pravobranilac, u pismenom odgovoru Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine ( BIRN BiH), naveo je da je 29 osoba tokom 2019. naplatilo odštetu u iznosu od 1.759.318 KM, dok je 701.364 protekle godine isplaćeno za 23 osobe.

Prema informacijama iz Pravobranilaštva BiH ukupna vrijednost novca koji je država izdvojila za ovu namjenu u protekle dvije godine je 2.460.683 KM.

Osam osoba oslobođenih za ratne zločine tokom prošle i pretprošle godine naplatilo je naknadu štete zbog neopravdanog hapšenja, kažu za BIRN BiH iz Državnog suda, kao i da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka nije moguće znati kome je koji iznos isplaćen.

Pravnici smatraju da su glavni razlog za veliki broj oslobađajućih presuda nedovoljno sprovedene ili nekvalitetne istrage, što je posljedica, kako navode, slabijeg rada Tužilaštva BiH.
Iz Državnog tužilaštva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Nina Karačić, opunomoćnica Ramiza Halovića koji je pravosnažno oslobođen optužbi za zločin počinjen na području Kladnja, smatra da loše istrage rezultiraju optuženjem osoba koje nisu počinile zločine.

“Nisu ni Sud ni advokati krivi za takvu situaciju nego Tužilaštvo koje očigledno optužnice diže bez adekvatno provedene istrage u ratnim zločinima. Sud na osnovu dokaza, na osnovu odbrane donosi oslobađajuću presudu i naravno da takva lica koriste svoju zakonsku mogućnost da traže naknadu nematerijalne štete”, kaže Karačić.

Britanska sutkinja Joanna Korner, nekadašnja viša tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), u izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” objavljenom u septembru prošle godine navodi, između ostalog, da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

Za (ne)uspješnost suđenja ključan kvalitet istrage


Ilustracija: BIRN BiH

Ozrenka Jakšić, advokatica Gorana Sarića pravosnažno oslobođenog za genocid u Srebrenici, kazala je da su njemu isplaćena sredstva u iznosu od 24.650 KM za naknadu nematerijalne štete, te troškovi postupka u iznosu oko 4.000 KM.

Jakšić smatra da je za uspješnost odnosno neuspješnost vođenja krivičnih postupaka najznačajnija kvalitetna istraga.

“Ako je istraga nepotpuna i ako se ne pribavi dovoljan broj dokaza koji su bitni za krivično djelo povodom kojeg se vodi krivični postupak, podižu se optužnice na osnovu kojih se kroz postupak suđenja donose oslobađajuće presude”, kaže Jakšić, dodajući da je podjednako važan i postupak potvrđivanja optužnice, te ocjena kvaliteta dokaza, čemu se prema njenom mišljenju ne pridaje dovoljan značaj.

Jakšić naglašava da se često poseže za mnogo težim kvalifikacijama nego što je to u suštini djelo koje opisuje optužnica.

“Samim tim je i dokazni postupak kompleksniji, širi i mnogo više dokaza bi se trebalo na kvalitetan način pribaviti i provesti da bi došlo do potvrđivanja takve kvalifikacije krivičnog djela”, pojašnjava Jakšić.

Prvostepeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine je nakon osam mjeseci suđenja 12. marta 2021. godine donijelo presudu kojom je odbilo optužnicu protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin u Zvorniku, jer nisu ispunjeni uslovi za vođenje krivičnog postupka budući da tokom istrage on nije ispitan u skladu s propisima.

Predsjedavajuća Vijeća Mira Smajlović je navela da zbog propusta u istrazi, Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, niti ju je sudija za prethodni postupak mogao potvrditi.
Kostjerevac je optužen da je, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u periodu od 18. septembra do 4. oktobra 1992. godine, ženu srpske nacionalnosti u selu Bajrići u najmanje dva navrata prisilio na seksualni odnos.
Kako se navodi u optužnici, žena je bila trudna i silovanje je uzrokovalo prekid trudnoće.

Suđenje Kostjerevcu počelo je u julu 2020. godine, mjesec dana nakon što je izručen iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, a na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Goranu Sariću je isplaćeno preko 28 hiljada KM. Foto: BIRN BiH

Siniša Dakić, opunomoćnik Milorada Radakovića koji je u dva predmeta za zločine u počinjenje nad Prijedorčanima oslobođen krivice, ističe da je najviše zanemaren institut prethodnog preispitivanja tužbe.

Radaković je 2013. pravosnažno oslobođen krivice za učestvovanje u strijeljanju oko 200 Prijedorčana na Korićanskim stijenama 21. augusta 1992. godine. Pet godina kasnije Radaković je također pravosnažno oslobođen optužbi za učestvovanje u ubistvima pet članova porodice Ećimović koja su počinjena u junu 1992. u prijedorskom naselju Tukovi.

“Kada se podnese prigovor na optužnicu umjesto da se u toj fazi postupka procjeni ima li dovoljno dokaza, ima stvarno slučajeva gdje nema ni bilo kakvih osnova sumnje da je lice to počinilo, ali se po toj nekoj inerciji vodi postupak – lakše da Sud na kraju presudi i to na kraju dovodi do ovakvih situacija da procesi traju tri ili četiri godine i na kraju je oslobođen, na kraju naravno naši budžetski korisnici sve to snose”, kaže Dakić.

Smajlović je tokom izricanja prvostepene presude Kostjerevcu napomenula da su prigovori Odbrane na nezakonito saslušanje Kostjerevca u istrazi odbačeni od sudije za prethodni postupak.

Dakić kaže da su Radakoviću isplaćeni iznosi od 13.955 i 19.500 KM.

Nina Karačić, opunomoćnica Ramiza Halilovića oslobođenog za zločine u Kladnju, navodi da je njemu na ime nematerijalne štete isplaćen iznos od 11.970 KM sa zakonskim zateznim kamatama, ali da mu nije isplaćena materijalna šteta jer Sud nije utvrdio da mu je zbog izrečenih mjera zabrane bilo ugroženo poslovanje.

Isplate za duševnu bol nanesenu suđenjem

sudnica
Sudnica. Foto: BIRN BiH 

Karačić pojašnjava da je iznos koji je isplaćen Haliloviću uobičajen kod naknade štete za duševnu bol zbog vođenja krivičnog postupka. Podsjeća da je ranija praksa bila da se isplaćuje naknada štete za vrijeme dok su osumnjičeni ili optuženi proveli u pritvoru.

“Međutim novija praksa Suda BiH govori o tome da pravo na nematerijalnu štetu imaju osobe zbog mjera zabrane koje im je Sud određivao naravno opet po zahtjevu Tužilaštva”, kaže Karačić.

Zbog pritvaranja i određivanja mjera zabrane šteta od oko 120.000 KM je isplaćena i Mirsadu Vatraču, pravosnažno oslobođenom za ratni zločin počinjen u selu Serdari kod Kotor-Varoši, kazao je advokat Fadil Abaz.

Na ročištu pred Sudom BiH njegova opunomoćnica Vildana Abaz tražila je da mu se na ime nematerijalne štete isplati 47.000, a zbog neosnovanog hapšenja 62.701 KM.

“Cijeneći dokaze koji su provedeni, smatramo da smo nesporno dokazali osnovanost tužbe i zahtjeva. Vatrač je u pritvoru proveo 415 dana, a pod mjerama zabrane 1.198 dana”, pojasnila je Abaz na ročištu.

Vještak ekonomske struke Nedeljko Tanasković je u ovom predmetu zaključio da je Vatračeva šteta po osnovu plata 62.701 KM. Vještak je pojasnio je da je za utvrđivanje visine naknade štete koristio dokumentaciju uloženu u spis, kao i platne liste koje mu je Vatrač naknadno dostavio, dodavši da je na uvid imao i potvrdu poslodavca iz Slovenije.

Visinu pretrpljenje boli na upravnim sporovima vještače stručnjaci medicinske struke.

Abdulah Kučukalić, vještak neuropsihijatar, u nalazu je naveo da je kod Ramiza Halilovića registrovao privremeni psihički poremećaj uzrokovan stresom, što je dovelo do umanjenja opće životne sposobnosti, kao i da je sudski postupak trajao pet godina.

Isti vještak konstatovao je pretrpljenu duševnu bol kod Milorada Radakovića zbog povreda slobode, ličnosti i dostojanstva u postupku u kojem je oslobođen optužbi za ratne zločine.

Kučukalić je na glavnoj raspravi po tužbi Radakovića protiv BiH kazao da je konstatovao duševnu bol, koja je 30 dana bila jakog intenziteta, 70 dana srednjeg i 250 dana slabog intenziteta.

Prema informacijama iz Suda naknada štete je isplaćena i Zoranu Iliću, pravosnažno oslobođenom krivice za silovanje maloljetne ženske osobe na području Rogatice, te Zijadu Hamziću i Nusretu Muhiću oslobođenima za zločine počinjene u Kladnju.

Ilićeva braniteljica Nada Mandić kazala je da je njemu isplaćeno 9.500 KM, a Kenan Hadžimuhović, Hamzićev i Muhićev opunomoćnik, ranije je za BIRN BiH potvrdio da im je isplaćeno po 10.000 KM.

Kako je navedeno u izvještaju Pravobranilaštva BiH za 2019., pravo za naknadu štete zbog “neosnovanog hapšenja” propisano je za osobe koje su bile u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođena ili je optužba odbijena.

“Pravobranilaštvo BiH trenutno u radu ima 15 predmeta koji su zaprimljeni 2020. godine, a vezani su za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode i ukupna vrijednost tih sporova iznosi 635.160 KM. U 2021. godini još uvijek nemamo zaprimljenih predmeta po ovom osnovu”, naveo je u pravobranilac Velić.

Pravobranilaštvo BiH ne vodi podatke o kojim je krivičnim djelima prethodno vođen postupak za koji oslobođeni tuže državu, a zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka ne mogu se saopćiti njihova imena.

Iz Državnog suda su naveli da je za naknadnu štetu po Zakonu o krivičnom postupku BiH za 2019/2020. godinu pravosnažno završeno 28 predmeta, a ukupan dosuđeni iznos za pravosnažno okončane parnične predmete je 584.641 KM. U tom periodu pred ovim je Sudom pravosnažno okončano osam predmeta ratnih zločina i 20 organizovanog kriminala.

Iz Suda BiH navode da je vrijednost spora po tužbi javni podatak, dok dosuđeni iznos u parničnom postupku potpada pod pravo na privatnost.

U entitetu RS ukida se uslov 20.000 stanovnika na jednog notara

By
ePravo.ba
-
0

U entitetu RS ukida se uslov 20.000 stanovnika na jednog notara

oslanici Narodne skupštine Republike Srpske na predstojećoj sjednici razmatraće novi zakon o notarskoj službi RS, kojim se, između ostalog, ukida kriterijum po kojem se na svakih 20.000 stanovnika imenuje po jedan notar te pomjera starosna granica za prestanak rada notara sa 65 na 67 godina.

Jedna od najvećih novina novog zakona je i ta da će notari imati obavezu da po službenoj dužnosti, a na teret stranke, odmah nakon zaključivanja pravnog posla čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva na nepokretnostima, podnesu zahtjev Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove za upis u javne evidencije radi sprovođenja zaključenog pravnog posla.

U obrazloženju zakona navedeno je da se kriterijum od 20.000 stanovnika te obaveza imenovanja notara u svakoj lokalnoj zajednici ukinu iz razloga što od uspostavljanja notarske službe, notari nikada nisu imenovani u devet službenih sjedišta iako je Ministarstvo pravde više puta raspisivalo javni konkurs.

“Što se tiče jedinica lokalne samouprave u kojima nema notara jer se niko nije javio na konkurs, jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji notar pridružiće se ta jedinica u kojoj nije popunjeno sjedište notara, s tim da se Ministarstvo pravde obavezuje da svakih šest mjesec raspisuje konkurs sa ciljem da se obezbijedi notar i za tu jedinicu lokalne samouprave”, navedeno je između ostalog na stručnoj raspravi povodom ovog zakona.

Slada Ivelić, predsjednik Notarske komore Republike Srpske, rekla je za “Nezavisne” da novim zakonom ostaju iste nadležnosti notara koje su i do sada bile te da su sada notari obavezni direktno katastru da dostavljaju svoje isprave.

“Na taj način će se srediti evidencija nepokretnosti isto kao što smo sredili i fiskalne registre nekretnina, jer danas niko ništa ne može otuđiti prodajom, zamjenom ili poklonom ako nije platio porez državi”, rekla je Ivelićeva dodajući da je Notarska komora tražila od predlagača zakona da notarska služba prestaje sa navršenih 70 godina života, što je slučaj u FBiH i Brčko distriktu, ali da je dobro da se i to pomjerilo.

Novim zakonom o notarskoj službi Republike Srpske preciziran je i način imenovanja vršioca dužnosti notara kojeg će u slučaju da prestane služba nekog notara ili ako je to u interesu funkcionisanja službe, imenovati ministar pravde Republike Srpske. Kao i u sadašnjem zakonu o notarskoj službi u Republici Srpskoj, i po novom će notari biti dužni da zaključuju ugovore o osiguranju s osiguravajućim društvom i da to osiguranje uredno i blagovremeno produžavaju. Osigurana suma mora biti najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slučaj.

“Uslove osiguranja zajednički utvrđuju osiguravajuća društva u Republici Srpskoj i Notarska komora”, navedeno je u novom zakonu o notarskoj službi Republike Srpske.

Notar i dalje neće moći da bude advokat niti istovremeno u nekoj drugoj profesionalnoj službi i neće imati pravo na profesionalno zaposlenje s tim da se ova zabrana ne odnosi na obavljanje naučne, predavačke ili umjetničke djelatnosti. Nezavisne novine

Građani će zbog lošeg kvaliteta vazduha moći da tuže BiH

By
ePravo.ba
-
0

Građani će zbog lošeg kvaliteta vazduha moći da tuže BiH

Ako Savjet ministara Energetske zajednice (EZ) usvoji prijedlog Sekretarijata te zajednice o sankcijama, građani BiH će moći pokrenuti sudske procese protiv države s odštetnim zahtjevima zbog lošeg kvaliteta vazduha, potvrdio je Dirk Bušle, zamjenik direktora i pravni savjetnik sekretara EZ.

Naime, kako je Bušle objasnio, bh. političari su 2006. godine potpisali pravno obavezujući sporazum da će smanjiti emisije štetnih gasova i popraviti kvalitet vazduha, i prihvatili su moguće finansijske posljedice ako dođe do kršenja obaveza.

“Ako pogledate te sporazume vidjećete da je tamo predviđen period od deset godina za prilagođavanje. Iz perspektive tadašnjih političara to je možda daleko, međutim mi moramo da primijetimo da obaveze nisu ispoštovane, tako da je došlo vrijeme da pokrenemo prijedlog za uvođenje mjera. Za nas su obaveze bh. političara koje su preuzeli u ime svojih građana nešto što shvatamo ozbiljno jer je to u interesu vaših građana koji žele da dišu čisti vazduh”, rekao je on.

Podsjećanja radi, EZ je nedavno izdala saopštenje u kojem je pojasnila da BiH krši dozvoljeni nivo emisija sumpornog dioksida, nitrogen oksida i partikulata za godine 2018. i 2019, za koje su vršene kontrole. BiH je obaviještena o kršenju mjera i od nje je traženo da u pisanoj formi objasni zašto obaveze nisu ispunjene.

Prema Bušleovim riječima, u narednom periodu će biti omogućeno BiH da podnese kontraargumentaciju i objasni šta su uradili. Narednog novembra će ministri Energetske zajednice, zajedno sa Evropskom komisijom koja je takođe članica, odlučiti o mogućim mjerama. Bušle procjenjuje da će BiH biti teško da u ovih nekoliko mjeseci ispuni obaveze.

“BiH u međuvremenu može pokušati da ispravi uočene nedostatke, međutim, da budem potpuno iskren, to će biti jako teško jer bi se moralo investirati u filtere i druge skupe tehnologije, energetsku efikasnost i slične aktivnosti. To su mjere koje se inače uvode tokom dugog niza godina i zato zemlje dobijaju vrijeme”, rekao je.

Na pitanje da li to znači da će BiH zbog kršenja obaveza biti uskraćen novac iz fondova EU, Bušle je rekao da ne može govoriti u ime EU, ali da EZ očekuje da će EU reagovati jer BiH krši pravno obavezujuće sporazume EU.

“Ne mogu da garantujem, ali mogu da zamislim da će i EU stati na našu stranu i zahtijevati od BiH da poštuje pravno obavezujuće sporazume“, rekao je on.

Jedan od problema je, kako su objasnili izvori iz Vlade RS, što je neko ispred Savjeta ministara BiH potpisao sporazum bez razmišljanja o tome koji teret će nametnuti i državi i entitetima. Kako nam je rečeno, EU nije tražila ovaj nivo obaveza u ovako kratkom roku, a EZ je dobila mogućnost da izvrši pritisak na BiH.

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, kaže da se RS trudi da što veći broj njenih građana pređe na ekološko grijanje jer je to jedan od najvećih problema za kvalitet vazduha u većim urbanim sredinama, ali da je za ovaj posao potrebna pomoć međunarodnih donatora, kako bi se građanima finansijski pomoglo.

“Potrebna su zaista ogromna sredstva da se ispune ti zahtjevi EZ-a. Ako uzmemo BiH može se reći da RS čini značajne napore ka ispunjavanju tih zahtjeva, s tim da je neka opšta ocjena da je potrebno te obaveze na određen način revidirati s obzirom na realne mogućnosti i stvarno stanje na terenu. Očekujemo neku vrstu razumijevanja u tom smislu”, rekao je Todorović.

U Izvještaju o napretku za BiH, koji je prošle godine objavila Evropska komisija, stoji ne samo da BiH ništa nije uradila na popravljanju kvaliteta vazduha, već je i eksplicitno spomenuto da zemlja krši obaveze Energetske zajednice kad je u pitanju kvalitet vazduha.

“Zaštita kvaliteta vode i vazduha, upravljanje otpadom, zaštita prirode, rješavanje industrijskog zagađenja, hemikalija i buke su dio evropskog zakona“, naglašeno je u izvještaju. Istaknuto je da su u BiH standardi zaštite životne sredine niski i da dovode do visokog nivoa zagađenja, što ugrožava zdravlje ljudi.

“BiH je u ozbiljnom kršenju obaveza Energetske zajednice, koji su odlučeni na sastanku Savjeta ministara EZ-a 2018. Nema napretka u usaglašavanju zakonodavstva zemlje sa zakonima EU o ispuštanju organskih čestica. Ne postoje akreditovana tijela u BiH za posmatranje ovih emisija. Glavni izvor zagađenja su elektrane na ugalj, industrija, kućno grijanje i transport”, naglašeno je.

Sudu BiH iz prošle godine ostalo manje od deset posto potrebnih optužnica za normu

By
ePravo.ba
-
0

Sudu BiH iz prošle godine ostalo manje od deset posto potrebnih optužnica za normu

Autor: Emina Dizdarević – detektor.ba

Sud Bosne i Hercegovine tokom prošle godine zaprimio je 16 optužnica u predmetima ratnih zločina, od čega je čak pola vraćano na doradu, a jedna odbijena. Nakon što su neki predmeti prebačeni entitetskom pravosuđu, a za druge utvrđeno da su optuženici nedostupni, u radu će Državnom sudu, prema podacima koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ostati samo šest optužnica iz prošle godine, što nije ni desetina norme.

Tokom izlaganja godišnjeg izvještaja o radu pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) početkom marta, predsjednik Suda BiH Ranko Debevec je upoznao Vijeće sa “problematikom norme” u Odjelu za ratne zločine.

Kako je kazao, za Sud BiH je propisana veća norma nego za Tužilaštvo, budući da su za ostvarenje norme tužiocu potrebne četiri odluke, koje ne moraju biti isključivo podignute optužnice.

Debevec je naveo kako je tokom 2020. godine zaprimljeno 16 optužnica za ratne zločine, a da bi za ostvarenje norme sudija Državno tužilaštvo trebalo podići 75 optužnica. To znači da je Sudu u vidu podignutih optužnica dostavljeno oko 20 posto potrebnog za normu.


Sudnica broj 5, Sud Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2020. Foto: Martino Lombezzi

Odlukom VSTV-a iz oktobra prošle godine nosioci pravosudnih funkcija neće se ocjenjivati za 2020. godinu zbog vanrednog stanja usljed pandemije koronavirusa uz napomenu da se “moraju ostvarivati radni zadaci u maksimalnim kapacitetima”. Pravni stručnjaci su tada upozorili da će se ova odluka značajno odraziti na kapacitet i kvalitet rada pravosudnih institucija, a i predstavnici žrtava nisu krili nezadovoljstvo.

“Smatram da će takvo neocjenjivanje imati velike posljedice za rad pravosudnog sistema, kako podizanja optužnica, tako i na rad sudskih vijeća na suđenjima za ratne zločine”, kazala je ranije Bakira Hasečić iz Udruženja “Žena žrtva rata”.

Prema evidencijama Suda BiH, od podignutih 16, osam optužnica Tužilaštva je vraćano na doradu, dok je 13 ukupno potvrđeno. Jedna optužnica za ratne zločine, kako je potvrđeno BIRN-u BiH, je odbijena, a dvije su prebačene na entitetski nivo.

Na osnovu prikljupljenih podataka iz Misije OSCE-a u BiH, za šest od svih podignutih optužnica iz 2020. godine će se moći voditi postupci pred Sudom BiH. U odnosu na potrebni broj optužnica za ispunjenje norme, to je osam posto.

Prema njihovoj preliminarnoj analizi, Državno tužilaštvo u 2020. nastavilo je s praksom usmjeravanja svojih resursa na činjenično i pravno manje složene predmete. Postupci u dva predmeta su prebačeni na entitetski sud, a kako navode, zabrinjava to što je u jednom predmetu tužilac podnio zahtjev za prenos postupka zajedno s optužnicom, što ukazuje na svjesnost da se radi o manje složenom predmetu.

“Za sedam predmeta je malo izgledno da će biti procesuirani pred Sudom BiH jer optuženi imaju prebivalište u inostranstvu – Srbija i Crna Gora”, rekli su iz Misije OSCE-a.

Loše optužnice – stara boljka


Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasadorica Kathleen Kavalec (l), sutkinja Joanna Korner iz Velike Britanije i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Matt Field; Sarajevo, 29. januara 2020. godine. Foto: OSCE

U Izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”, objavljenom sredinom prošle godine, međunarodna sutkinja Joanna Korner je zaključila da Tužilaštvo nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina i da glavna tužiteljica nije unaprijedila rad Tužilaštva, te da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

BIRN BiH je u januaru ove godine pisao da je Sud BiH odbio da potvrdi uređenu optužnicu protiv Radomira Nedića i Ratka Đurkovića, zaključivši da dokazi ne upućuju na postojanje potrebnog stepena sumnje da su osumnjičeni odgovorni po komandnoj odgovornosti za zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Ugljevika u ljeto 1992. godine.

Mjesec dana kasnije, Državni sud potvrdio je optužnicu sa novim dokazima i izmijenjenim činjeničnim opisom protiv Nedića i Đurkovića.

Sud je dva predmeta, prije potvrđivanja, a u skladu sa Revidiranom državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, prenio vođenje postupka na entitetsko pravosuđe, jer se radi o manje složenim predmetima.

Sutkinja Korner u Izvještaju naglašava da, uprkos tome što je Tužilaštvo ranije podiglo optužnice protiv niza visoko-rangiranih počinilaca, tužioci još uvijek podnose optužnice na potvrđivanje Sudu BiH koje ne ispunjavaju kriterije Državne strategije za vođenje postupka pred Sudom BiH.

Nakon samo dva mjeseca od usvajanja Revidirane strategije na predmetima ratnih zločina Tužilaštvo BiH podiže optužnicu protiv Đurića, bivšeg pripadnika Vojne policije VRS-a. U nepotvrđenoj optužnici se navodi da je Đurić tokom maja 1992. godine dolazio u hangar logora “Luka” u Brčkom i više dana uzastopno vršio mučenje, premlaćivanje, zlostavljanje, pljačkanje, nanošenje trajnih povreda hladnim oružjem i druga nečovječna djela nad zatočenim civilima.

U decembru je postupak protiv Đurića, osumnjičenog za zločin počinjen u logoru “Luka”, prebačen na Osnovni sud u Brčko distriktu, dok je postupak protiv Branislava Gavranovića, optuženog za zločin protiv civilnog stanovništva na području Prijedora, prenijet na mjesno nadležni prijedorski Okružni sud, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

S obzirom na postojanje jasne opredijeljenosti BiH da se najsloženiji predmeti ratnih zločina procesuiraju pred Sudom i Tužilaštvom BiH, a da se predmeti koji se ocijene kao manje složeni procesuiraju pred kantonalnim, odnosno okružnim sudovima i tužilaštvima entiteta i Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, odnosno Tužilaštvu Brčko distrikta BiH, jedno od najvažnijih pitanja u vezi s efikasnim procesuiranjem predmeta ratnih zločina je pitanje upravljanja predmetima, odnosno raspodjele predmeta, stoji u Revidiranoj strategiji.

“Neravnomjerna raspodjela predmeta te procesuiranje manje složenih predmeta od strane Tužilaštva BiH i Suda BiH su između ostalog jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i proteka prvobitnog roka od sedam godina predviđenog Strategijom”, navedeno je u Strategiji.

Trogodišnji trend manjka posla za ispunjenje norme


Konferencija Tužilaštva BiH. Foto: Tužilaštvo BiH 

U protekle tri godine, zabilježen je smanjeni broj optužnica za ratne zločine, pa su tako tužioci od 2018. do danas podigli ukupno 65 optužnica. Zabilježen je i manji broj presuda.

Sud BiH je prema službenoj evidenciji donio ukupno 12 presuda protekle godine, od kojih je pet nepravosnažnih i sedam pravosnažnih.

Nepravosnažno je osuđeno osam osoba na ukupno 52 i po godine zatvora, dok su dvije osobe oslobođene. Među nepravosnažno osuđenim je i Srećko Aćimović, kojem je izrečena kazna od devet godina zatvora zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici.

Presuda od pet godina Saši Ćurčiću, za zločine u Foči, potvrđena je u 2021. godini, a u godini ranije pravosnažno je osuđeno devet osoba na ukupno 93 godine i devet mjeseci zatvora, dok je osam osoba oslobođeno.

Najvišu kaznu zatvora od 20 godina Državni sud je izrekao Radomiru Šušnjaru za učešće u zločinima počinjenim 1992. na području Višegrada, uključujući ubistva 26 civila zatvorenih u kući u Pionirskoj ulici. Najniža je izrečena kazna od godinu dana pripadniku Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vici Bebeku, za zločine u Ljubuškom.

Na sporiji rad Suda protekle godine uticala je i pandemija koronavirusa, jer su suđenja sa velikim brojem optuženih otkazana, a neka nisu nastavljena ni u ovoj godini, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine ranije pisala.

U februaru ove godine, BIRN BiH je objavio analizu da se tokom prethodne godine 15 tužilaca Državnog tužilaštva koji rade na predmetima ratnog zločina u sudnicama pojavilo manje od deset puta, dok pojedini tužioci nisu imali nijedno ročište, niti su imali predmete pred Državnim sudom.

Većina tužilaca je tada kazala da broj ulazaka u sudnicu određuje Sud BiH, jer sudije zakazuju ročišta i termine održavanja suđenja.

“Tužiteljstvo BiH također izražava zabrinutost zbog nezakazivanja suđenja u većem broju predmeta, te naročito u predmetima s većim brojem optuženih, tako da u nekim predmetima već skoro godinu dana nije bilo zakazanih ročišta, što bi se moglo vrlo negativno odraziti na proces jačanja vladavine prava, a prije svega na žrtve i oštećene u ovim predmetima”, izjavio je ranije glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić.

Sud je 2020. godine, prema podacima dostavljenim BIRN-u BiH, održao 431 ročište za predmete ratnih zločina koji su trajali oko 629 sati, dok je pred Odjelom za organizirani, privredni kriminal i korupciju bilo 654 suđenja koja su trajala ukupno više od 467 sati. U Odjelu za opći kriminal održano je 350 ročišta u trajanju od 327 sati i 28 minuta.

 

Reformski program VSTV-a

By
ePravo.ba
-
0

Reformski program VSTV-a

Izvor: Detektor.ba

Na sutrašnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) članovi će glasati o dokumentu koji će odrediti kako će se u naredne dvije godine reformisati domaće pravosuđe. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala je uvid u ovaj dokument.

Reformski program za period od 2021. do 2023. godine odredit će rad Vijeća i, prema mišljenju međunarodnih organizacija, treba biti od suštinskog značaja za vraćanje povjerenja građana u nezavisno i nepristrasno pravosuđe.

Nakon što je prije manje od mjesec dana izabrano novo rukovodstvo VSTV-a, te iskazana podrška međunarodnih organizacija i ambasada evropskih zemalja u Bosni i Hercegovini, na narednoj sjednici očekuje se usvajanje Reformskog programa.

On predstavlja skup strateških i reformskih opredjeljenja Vijeća proisteklih iz zakonskih nadležnosti VSTV-a i iz zahtjeva Evropske komisije, koji obuhvataju Peer Review preporuke, Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU), Izvještaju nezavisnih eksperata o pitanjima vladavine prava, takozvanom Priebeovom izvještaju, te Trećem godišnjem izvještaju OSCE-a o odgovoru pravosuđa na korupciju, navodi se u ovom dokumentu.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH su za BIRN BiH kazali kako se od novog rukovodstva očekuje da bez odlaganje krene s radom na vraćanju ključnih reformi u pravosuđu na pravi put, koje su i od suštinskog značaja za vraćanje povjerenja građana u nezavisno i nepristrasno pravosuđe.

“VSTV raspolaže resursima za usmjeravanje reformskih procesa u sektoru pravosuđa, te treba da služi kao primjer. Potrebno je ono što je Reinhard Priebe nazvao ‘promjenom u pravosudnoj kulturi’”, naglasili su iz Delegacije dodavši kako Vijeće mora dati vidljiv, proaktivan i pozitivan doprinos budućim reformama.

“Pravac koji će VSTV odabrati u narednom periodu bit će litmus test kredibilnosti ovog tijela prema građanima”, navodi se u odgovoru.

Ovakve stavove iznijeli su i ambasadori evropskih zemalja na sastancima koje je organizirao VSTV a na kojima se razgovaralo o Programu reformi.

Kako su iz ambasada Velike Britanije i Sjeverne Irske i Njemačke naveli za BIRN BiH, na sastancima se govorilo se o pokretanju reformi u cilju postizanja pozitivnih promjena u pravosuđu.

“O pojedinačnim reformama se nije razgovaralo, ali poslana je jasna poruka da je ovo novi početak i da se reforme u području vladavine prava moraju ubrzati, također s ciljem daljnje integracije u EU”, kaže zamjenica ambasadorice Njemačke Sabina Petre Kochendorfer, koja je prisustvovala sastanku.

“VSTV je ovdje u samom središtu. Izmjene zakona o VSTV-u u području integriteta su prioritet”, navodi ona.

Prijedlogom Reformskog programa, u koji je BIRN BiH imao uvid, definirane su mjere iz oblasti kvaliteta, integriteta i efikasnosti pravosuđa, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, te kapaciteta VSTV-a i saradnje sa vanjskim akterima, a njime je obuhvaćen period od 2021. do 2023. godine.

Iz VSTV-a nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH za komentar.

Evo šta trebate znati o pet oblasti reformi iz ovog dokumenta.

Objavljivat će se sadržaj optužnica, ali samo “odabranih”

Sjednica VSTV-a. Foto: BIRN BiH

Kako bi se unaprijedio način imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, prema Prijedlogu programa, potrebno izmijeniti Poslovnik VSTV-a, odnosno Pravilnik o kvalifikacionom i pismenom testiranju. Time je predviđena i priprema, te provedba plana pregleda postojećih spisa za izradu pisanih predložaka za pismeno testiranje kandidata.

Redovnom analizom i unapređenjem kriterija za ocjenjivanje u sudovima i tužilaštvima planirano je unapređenje ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija.

Odlukom VSTV-a, nosioci pravosudnih funkcija se neće ocjenjivati za 2020. godinu, dok će se sljedeća ocjenjivanja vršiti po Kriterijima za ocjenjivanje usvojenim 29. decembra 2020. godine. Ovim kriterijima nije predviđeno analitičko ocjenjivanje nosilaca pravosudnih funkcija, budući da su raniji Kriteriji, koji su podrazumijevali analitičko ocjenjivanje, presudom Suda BiH ukinuti.

Za poboljšanje kvaliteta pravosuđa, planirano je uvođenje sistema mentorstva u tužilaštvima u kojima sa radom počinju novoimenovani tužioci, te uvođenje mentorstva za novoimenovane sudije u BiH i stručne saradnike koji samostalno postupaju u predmetima.

Prijedlogom programa planirano je normativno uređenje objave sudskih odluka, prakse i stavova, pri čemu će se prikupiti i objaviti sve presude Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH; sve odluke najviših sudova, te pravosnažne odluke iz predmeta ratnih zločina.

Predviđeno je i prikupljanje i objavljivanje “odabranih optužnica”. VSTV dokumentom ne nameće obavezu objave svih optužnica.

Problem objavljivanja optužnica nastao je kada je, po odluci Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, zabranjeno da se na web stranicama Suda i Tužilaštva BiH objavljuju imena i prezimena optuženih osoba. Iako su optužnice javni dokumenti, nakon ovog mišljenja Agencije novinarima u BiH je najčešće onemogućeno njihovo dobijanje.

Ured disciplinskog tužioca želi se izmjestiti iz prostorija VSTV-a


Kompleks pravosudnih institucija BiH u Sarajevu. Foto: BIRN BiH

Integritet pravosuđa planira se popraviti usvajanjem “potrebnih propisa kojima se osigurava efikasnost, odgovornost i transparentnost postupka podnošenja i obrade finansijskih izvještaja sudija i tužilaca”.

Ranije doneseni Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca je odlukom Suda BiH stavljen van snage. Na jednoj od sjednica VSTV-a se raspravljalo kako bi neusvajanje ovog pravilnika omogućilo “vetting”, kojim je u posljednje tri godine u Albaniji bez posla ostalo skoro 100 rukovodećih osoba iz pravosuđa.

U ovoj oblasti planirano je uspostavljanje Odjela za integritet u sklopu restrukturiranja Sekretarijata VSTV-a.

Odjel za integritet formiran je prošle godine. BIRN BiH je ranije pisao kako formiranje ovog odjela bez Pravilnika o imovinskim kartonima ili Zakona o VSTV-u neće imati veliki ni djelokrug rada. Na sjednici VSTV-a u januaru ove godine rečeno je kako još uvijek nisu obezbijeđeni uslovi za rad ovog odjela.

U cilju unapređenja etike i sprečavanja sukoba interesa u pravosuđu, poduzet će se mjere zaštite protiv prijetnji i zastrašivanja nosilaca pravosudnih funkcija, ali i uspostava registra dodatnih aktivnosti nosilaca pravosudnih funkcija.

BIRN BiH je ranije pisao o slučaju bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, koji je kao artibar u tri slučaja zaradio 44.000 KM, a nakon toga tražio povećanje dozvoljene granice zarade od naknada za sudije i tužioce predviđene Smjernicama za sprečavanje sukoba interesa.

U cilju unapređenja nezavisnosti i samostalnosti Ureda disciplinskog tužioca (UDT), planirano je eventualno fizičko izmještanje UDT-a iz VSTV-a, ali i razvoj sistema za upravljanje predmetima UDT-a. U ovoj oblasti potrebno je i analizirati politiku disciplinskog sankcionisanja i unaprijediti dosljednost primjene Smjernica za određivanje disciplinskih mjera.

Uvode se mehanizmi kontrole automatskog raspoređivanja predmeta


Privremena istražna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama. Foto: BIRN BiH

Potrebno je pratiti uspješnost rukovođenja pravosudnim institucijama i povećati odgovornost rukovodilaca pravosudnih institucija i odjela unutar tih institucija, te uspostaviti mehanizme izvještavanja, transparentnosti i kontrole procesa presignacije predmeta u CMS-u, navodi se u prijedlogu dokumenta u koji je BIRN BiH imao uvid. U ovoj verziji dokumenta ne navode se daljnji detalji kako praktično riješiti nedostatke u funkcionisanju automatskog dodjeljivanja predmeta.

O problemu CMS-a ranije su govorili svjedoci pred Privremenom istražnom komisijom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

Sudija Osnovnog suda u Brčko distriktu Nedeljko Tabaković je pred ovom komisijom kazao kako se isključenjem sudija u CMS sistemu uključi “sudija kod kojeg treba da ode predmet”.

On je naveo da postoji i drugi način kojem se, kako je rekao, lično uvjerio u Sudu u Brčkom, pojasnivši da je riječ je o “nagovaranju advokata da traži izuzeće sudije u predmetu u kom žele drugog sudiju”.

U nedavnom svjedočenju pred ovom komisijom svjedočile su i potpredsjednica VSTV-a Biljana Simeunović i članica Berina Alihodžić. One su svjedočile o nekorištenju CMS-a za automatsko dodjeljivanje predmeta u Tužilaštvu BiH.

Alihodžić je navela da je za tu činjenicu tek nedavno saznala i da je iznenađena, dok je Simeunović kazala da još nekoliko tužilaštava ne koristi CMS iako je to regulisano pravilnicima već više godina.

Ona je rekla da postoje tehničke mogućnosti da CMS bude korišten u Tužilaštvu BiH bez obzira na specifičnu organizaciju, dodavši da smatra da svako kršenje pravilnika predstavlja disciplinsku odgovornost.

U cilju unapređenja upravljanja postupkom i radom na predmetima, planirano je revidiranje Pravilnika o vremenskim okvirima za postupanje po predmetima u sudovima i tužilaštvima, te unapređenje tužilačkog nadzora nad radom ovlaštenih službenih lica i kvalitetom službenih izvještaja. Potrebno je uvesti i mehanizme revizije i transparentnosti u predmetima koji su okončani takozvanim negativnim tužilačkim odlukama.

U cilju modernizacije pravosuđa, potrebno je usvojiti strategiju informaciono-komunikacionih tehnologija u pravosuđu BiH, te razviti nove module Sistema za upravljanje predmetima u sudovima i tužilaštvima.

Rješavanje predmeta visoke korupcije prioritetni cilj


Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasadorica Kathleen Kavalec (l), sutkinja Joanna Korner iz Velike Britanije i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Matt Field; Sarajevo, 29. januara 2020. godine. Foto: OSCE BiH

VSTV dokumentom želi u planove rješavanja predmeta tužilaštava i sudova uvrstiti kao prioritetni cilj rješavanje predmeta korupcije visokog nivoa i organiziranog kriminala visokog nivoa.

U dokumentu se navodi niz mjera koje se planiraju preduzeti. Nakon što je u “Trećem godišnjem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti”, koji je radila Misija OSCE-a u BiH, navedeno kako je potrebno izraditi konkretne smjernice i edukativne materijale za izradu optužnica u predmetima korupcije i poboljšati kvalitet optužnica u predmetima korupcije i organizovanog kriminala, VSTV planira ispoštovati ove preporuke.

Uz izradu smjernica, navodi se, potrebno je osigurati veći kvalitet optužnica drugačijim strukturiranjem optužnica.

“S tim u vezi je potrebno osigurati da tužioci izmijene način predstavljanja činjeničnog opisa optužbi u optužnicama s ciljem njihove veće jasnoće i razumljivosti”, stoji u nacrtu dokumenta.

Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala vršit će se na osnovu kontinuirane analize politike kaznenog progona i kaznene politike u predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala.

VSTV želi uspostaviti jedinstven sistem izrade planova za rješavanje predmeta korupcije i organiziranog kriminala, kao i sistem nadzora od strane glavnih tužilaca, entitetskih tužilaštava i izvještavanje na sjednicama VSTV-a i izvještavanje drugih institucija. Također, želi se osigurati odgovarajući nadzor glavnih tužilaca u procesu izrade i finaliziranja optužnica.

Uz to se žele razviti konkretne smjernice za utvrđivanje finansijskih aspekata krivičnih djela i postojanja zajedničke namjere, ali i preispitati važeća pravila o orijentacionim mjerilima za vrednovanje rada sudija i tužilaca kako bi se uspostavilo pravednije vrednovanje rada na predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala.

Dokumentom se planira unapređenje kapaciteta tužilaštava i sudova za rad na ovim predmetima, s naglaskom na provođenje finansijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine, ali i jačanje kapaciteta unutar odjela za privredni kriminal i korupciju u policijskim agencijama

Planirano unapređenje saradnje između udruženja i VSTV-a

U cilju unapređenja organizacije i rada VSTV-a rekonstruirat će se Sekretarijat VSTV-a, te usvojiti izmjene Poslovnika VSTV-a.

Planirana je izrada i implementacija Komunikacijske strategije, te Strategije za rodnu ravnopravnost u pravosuđu, dok je u cilju saradnje s pravosudnim institucijama, strukovnim udruženjima i zakonodavnom i izvršnom vlasti planirano održavanje redovnih tematskih sastanaka VSTV-a s predstavnicima strukovnih udruženja, advokature i notarijata.

Na zahtjev Udruženja Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH (ZKT BiH) za održavanje sastanka na kojem bi se razmatralo pružanje podrške VSTV-u i ostalim donosiocima odluka u BiH u procesu reforme pravosuđa, odnosno unapređenju Pravilnika o izboru članova VSTV-a, iniciran je sastanak sa udruženjima sudija i tužilaca u BiH.

Na sastanku je zaključeno da je potrebno unapređenje saradnje između strukovnih udruženja i VSTV-a BiH.

Planirano je i zaduživanje članova VSTV-a koje imenuju zakonodavna i izvršna vlast da se angažiraju s ciljem intenziviranja saradnje i koordinacije Vijeća sa organima zakonodavne i izvršne vlasti.

Reformski progam VSTV-a će se naći među prvim tačkama na sjednici zakazanoj za srijedu i četvrtak, 3. i 4. marta 2021. godine.

Rastezljiva pravda za sudije i tužioce

By
ePravo.ba
-
0

Rastezljiva pravda za sudije i tužioce

Izvor: CIN.ba

U posljednje četiri godine disciplinske komisije VSTV-a BiH oslobodile su odgovornosti 12 sudija i tužilaca nakon provedenog disciplinskog postupka, a u jednom slučaju disciplinski postupak nisu ni provodili.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Sudija Milan Tegeltija je ušetao nasmijan i opušten u Osnovni sud u Banjoj Luci, na svoje staro-novo radno mjesto. Upravo se vratio sa bajkovitih plaža Maldiva gdje je, između dva posla, sa suprugom proveo godišnji odmor.

Tegeltija je krajem prošle godine dao ostavku na mjesto predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a karijeru je nastavio u Banjalučkom sudu, iako je iz VSTV-a otišao nakon događaja koji su doveli u pitanje njegov kredibilitet. Dvaput je snimljen kako razgovara o nezavršenim predmetima i zapošljavanju u pravosuđu. On tvrdi da je dao ostavku radi lične sigurnosti i gubitka povjerenja u kolege.

„Problem nije u snimku. Problem je što su članovi Savjeta dozvolili da im nešto nezakonito (snimci, op. a.) bude uopšte predmet razgovora“, kaže Tegeltija za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Disciplinska komisija VSTV-a nije provela postupak za utvrđivanje njegove disciplinske odgovornosti jer „za to nije bilo zakonske osnove“ i to je bio presedan u njihovim odlukama. Istovremeno su tokom prethodne četiri godine oslobodili optužbi još 12 sudija i tužilaca koje je Ured disciplinskog tužioca (UDT) teretio za propuste u radu i ponašanja koja štete ugledu zajednice.

„To, zaista, djeluje obeshrabrujuće u pogledu daljeg postupanja Ureda diciplinskog tužioca“, kaže zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović.

Izuzimanje predsjednika iz zakona

U maju 2019. godine je podignuta disciplinska tužba protiv tadašnjeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije zbog nedoličnog ponašanja koje narušava sliku pravosuđa u javnosti. U to vrijeme je objavljen videosnimak na kojem Tegeltija u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o problemima u njegovim sudskim postupcima. Na snimku se čuje kako bivši predsjednik VSTV-a traži od Aleševića broj predmeta kako bi „vidio što može uraditi“ za njega. Alešević je ispred kafane dao novac inspektoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marku Pandži koji ga je, navodno, trebao proslijediti Tegeltiji za „potkivanje“.

„Žurnal“ je objavio snimak koji je izazvao veliki revolt i ljutnju građana zbog ponašanja predsjednika VSTV-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je pokrenulo istragu i utvrdilo da nije prekršio krivični zakon, ali je disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović smatrao da mora disciplinski odgovarati. Podigao je tužbu pred Disciplinskom komisijom VSTV-a, navodeći da je Tegeltija svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudova.

Protiv bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije nije vođen disciplinski postupak iako su objavljeni video i audiosnimci koji kompromituju njegov rad (Foto: CIN)

Tegeltijina odbrana je tokom postupka tvrdila da se na predsjednika VSTV-a ne mogu primijeniti odredbe zakona koje se tiču disciplinske odgovornosti jer on, iako ima status suca, ne radi taj posao već obavlja predsjedničku funkciju.

„Ono što je dozvoljeno članovima Savjeta, odnosno potpredsjednicima, nije dozvoljeno sudijama“, kaže Tegeltija, objašnjavajući da članovi VSTV-a, za razliku od sudija i tužilaca, moraju imati slobodu da govore o problemima pravosudne politike.

Članovi komisija su prihvatili ove argumente i zaključili da se protiv predsjednika VSTV-a ne može voditi postupak kojim se propituje ponašanje sudija. Nisu uzeli u obzir da je Tegeltija imenovan u VSTV kao sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci i da uz naknadu za poziciju predsjednika prima i plaću sudije. Disciplinska tužba je prvi put u 16 godina rada UDT-a odbačena bez provođenja disciplinskog postupka. I Jukić i Tegeltija smatraju da rukovodioci VSTV-a mogu biti kažnjeni za kršenja pravila, ali ne kroz disciplinski postupak već glasanjem članova Vijeća.

„U izvještaju OSCE-a vrlo je jasno rečeno da ta interpretacija propisa, blago rečeno, nije odgovarajuća“, kaže disciplinski tužilac Hadžiomerović.

S njim je saglasan i sudija Selim Karamehić, jedini od ukupno šest članova Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, koji je zagovarao provođenje disciplinskog postupka.

„Milan Tegeltija je sudija i kao takav je sudija cijelo vrijeme. Dok je nosilac pravosudne funkcije – i kao član Vijeća i kao predsjednik Vijeća – on je sudija i kao takav moraju se još uvijek tumačiti odredbe zakona i Poslovnika o disciplinskoj odgovornosti“, kaže Karamehić za CIN.

Tegeltija je ostao predsjednik VSTV-a godinu i po dana nakon odbačene tužbe, a onda je krajem 2020. objavljen novi snimak na kojem razgovara sa bivšom članicom VSTV-a Miljanom Buha o zaposlenju njezine sestre na mjesto sudije. Nezadovoljstvo u javnosti je eskaliralo i on je podnio ostavku na poziciju predsjedavajućeg VSTV-a. Kaže da neće dugo ostati ni u Osnovnom sudu u Banjoj Luci: „Zato što ne vidim sebe u pravosuđu“.

Sporna fotografija u nespornim okolnostima

Granice prihvatljivog profesionalnog ponašanja testirane su i u disciplinskom postupku protiv tužioca Tužilaštva BiH Ivana Matešića.

U junu 2018. godine objavljena je fotografija na kojoj Matešić pozira sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom i prijateljima na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Slika se brzo proširila društvenim mrežama i izazvala negativne reakcije javnosti.

Komisija je zaključila da državni tužilac Ivan Matešić nije narušio povjerenje javnosti u pravosuđe kada se fotografisao sa bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, višestruko optuženim za korupciju (preuzeto sa Oslobodjenje.ba)

Disciplinski tužilac Hadžiomerović je podnio disciplinsku tužbu u kojoj je naveo da je Matešićevo ponašanje štetilo ugledu tužilačke funkcije. Objasnio je da se protiv Sanadera vodi više sudskih procesa i da ga javnost doživljava kao simbol političke korupcije.

Matešić je odbio razgovarati za CIN, ali je u disciplinskom postupku rekao da je fotografija nastala na godišnjem odmoru dok je sa prijateljima čekao početak utakmice Hrvatska−Nigerija u ruskom Kaliljingradu. U istom kafiću je bio i bivši hrvatski premijer sa društvom. Matešić je ispričao Komisiji da su se grupe posvađale jer je njegov prijatelj pokušao krišom uslikati Sanadera pa je neko predložio zajedničku fotografiju da smiri svađu. Sanader tada nije bio pravosnažno osuđivan, dodao je Matešić u svoju odbranu.

Član Disciplinske komisije i sudija Suda BiH Dragomir Vukoje smatra da je Komisija ispravno postupila kada je prihvatila obrazloženje tužioca Matešića i odbila tužbu.

Na upit novinara CIN-a da li se na ovaj način šalje poruka sudijama i tužiocima da je fotografisanje sa optuženicima prihvatljivo, rekao je da to nije njegov posao i da se u postupku mora držati samo činjenica navedenih u disciplinskoj tužbi.

„Preko toga ja niti šta znam, niti želim da znam“, kaže sudija Vukoje.

Članovi Komisije su u objašnjenju odluke napisali da disciplinski tužilac nije dokazao ni da je Ivo Sanader simbol političke korupcije, ni da je fotografijom narušeno povjerenje javnosti u rad Tužilaštva BiH i pravosuđa.

“Prihvatam, evo, da sada ne filozofiram puno, da je nakaradno – nakaradno malo, neprofesionalno i neprecizno obrazloženje kako smo napisali“, kaže sudija Karamehić, dodavši da je bilo rasprave i zagovaranja da se ovaj prekršaj kazni, ali je većina članova Prvostepene, a potom i Drugostepene komisije odlučila da odbije tužbu.

“Priznat ću da je greška sa takvom odlukom i očito da sada imamo poslije toga i ove slučajeve fotografisanja – druženja (Tegeltija, op. a.).“

Krivična prijava zbog disciplinskog postupka

Sudija Karamehić kaže da UDT u nekim slučajevima tuži i za ponašanje koje nije disciplinski prekršaj, kao što je bilo u slučaju protiv državnog tužioca Olega Čavke.

Njemu je u 2020. godini na teret stavljeno “očigledno kršenje obaveza ispravnog postupanja” zbog načina na koji je ispitivao novinare – prijavitelje krivičnog djela – o njihovim izvorima, pravio službene zabilješke o namjeri direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića da ga diskredituje u medijima, a potom pokrenuo istragu o valjanosti njegove diplome. UDT je u prilog optužbi dao 26 materijalnih dokaza, uglavnom tužilačkih naredbi, zahtjeva i poziva za saslušanje. Smatrali su da tužilac koristi funkciju da se obračuna sa direktorom OSA-e.

Optuženi Čavka je Disciplinskoj komisiji rekao da je tokom istrage, koja je uslijedila na osnovu krivične prijave novinara „Žurnala“, dobio informacije da su diplome rukovodioca policijskih agencija sumnjive pa je to odlučio provjeriti. Od svih direktora policijskih tijela, osim od direktora OSA-e, dobio je podatke o obrazovanju i nakon toga je otkrio da je Mehmedagić upisao fakultet na osnovu poništenog indexa. Na pitanje novinara CIN-a zašto mu je bilo interesantno da provjerava Mehmedagićevu diplomu, rekao je: „Zato što je za jednog normalnog tužioca apsolutno neprihvatljivo da direktor te Agencije ima srednju školu“.

Disciplinska komisija je ocijenila da je Čavka postupao u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i oslobodila ga odgovornosti.

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su se mišljenja članova komisija o disciplinskoj odgovornosti u nekim predmetima potpuno razlikovala (Foto: CIN)

„Ja nisam vidio elemente, nisam našao elemente koje je UDT naveo u tužbi”, kaže Karamehić.

Pokretanjem disciplinske tužbe Čavka se morao izuzeti iz istrage o diplomi direktora OSA-e te je ona i zaustavljena. Za to krivi disciplinskog tužioca Hadžiomerovića pa ga je prijavio za „krivično djelo ometanja pravosuđa“.

„Ovdje cilj nije bio da nikoga zaustavimo u postupanju nego, jednostavno, je cilj bio da se povrede dužnosti, koje su uočene prilikom postupanja u tom predmetu, disciplinski sankcionišu“, kaže Hadžiomerović.

Kazna za javnu riječ

Sudija Suda BiH Branko Perić kaže da bi se disciplinskim postupcima trebali uspostavljati standardi za ponašanje sudija i tužilaca kako bi svima bilo jasno šta je dozvoljeno, a šta ne.

„Mi tek sada ne znamo ništa – jedna disciplinska komisija osuđuje, druga oslobađa“, kaže Perić.

UDT je protiv njega podigao tužbu 2017. godine, uz ostalo, i zbog javnog komentarisanja „živih“ predmeta. Smatrali su da je riječ o ponašanju koje može štetiti pravičnom postupku i predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti te „dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva“.

Optuženi Perić se tada branio tvrdnjom da sudija ima pravo na slobodu izražavanja i komentarisanje rada pravosudnih institucija i da niko nije pozvaniji da o tome govori. Tvrdio je da je UDT u svojoj tužbi izvadio rečenice iz konteksta.

Disciplinska komisija je prihvatila njegove argumente i odbila tužbu. Obrazložili su da postupci sudije Perića nisu utjecali na suđenja niti su narušili povjerenje javnosti u sudove.

„Ne možete dozvoliti situaciju da se pokreću suspenzije za suce i tužitelje i da se podnose prijave protiv njih koje ćete vi na kraju odbacivati i ljude oslobađati. To je nedopustivo“, rekao je Perić tokom postupka.

Većinu odbijenih disciplinskih tužbi zastupao je zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović (Foto: CIN)

Probleme u postupcima sankcionisanja disciplinskih prekršaja vide i članovi UDT-a. Hadžiomerović smatra da odbijanje tužbe nije problem ako disciplinski tužioci dobiju jasna objašnjenja zašto su tako odlučili, jer bi tako imali putokaz za dalja postupanje. „Nažalost, u disciplinskim postupcima vrlo često imamo situaciju da ključne činjenice nisu obrazložene adekvatno i na jasan način“, kaže on.

Sudija Perić je očekivao da će njegov predmet inicirati raspravu u pravosudnoj zajednici i donijeti standarde u vezi sa postupanjima nosilaca pravosudnih funkcija, ali se to nije dogodilo.

„Kako će disciplinski tužitelj odlučiti da sam ja prekoračio, ako nema objektivne kriterije?“, komentariše Perić.

Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je pred Parlamentarnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu rekla da zabrinjava povećani broj postupaka koji se tiču etičkih problema u radu sudija i tužilaca, a da istovremeno članovi komisija imaju totalno suprotna mišljenja u vezi sa sankcijama. Tako je bilo situacija da se u istom predmetu predlažu različite kazne – od vrlo blagih do najtežih, poput razrješenja.

„Takav široki raspon i takvo iznošenje mišljenja od strane članova Vijeća – od ‘osloboditi’ do ‘potpuno razriješiti sudijske funkcije’ – mislim da poslije ovoliko godina (…) ne bi trebalo da bude tako“, kaže Kurspahić Nadarević.

1...345...109Page 4 of 109

EVEN MORE NEWS

POPULAR CATEGORY

©