Predstavljen projekat “Pravosuđe protiv korupcije”
Kvalitet optužnica i sudskih odluka je identifikovan kao jedan od glavnih problema u radu na predmetima korupcije i organizovanog kriminala, navedeno je u USAID-ovom projektu “Pravosuđe protiv korupcije”, koji je predstavljen na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH).
Biljana Potparić-Lipa iz USAID-a je na predstavljanju ovog projekta kazala da je on planiran da traje narednih pet godina, te da bi se postigao maksimalan učinak, planirana je saradnja sa sudovima i tužilaštvima u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, Mostaru i Banjoj Luci, kao i sa osnovnim i općinskim sudovima u ovim gradovima.
“Cilj je pružanje pomoći pravosuđu da adekvatno odgovori na slučajeve korupcije, organizovanog i privrednog kriminala na visokom nivou, kao i da se poboljšaju mehanizmi borbe protiv korupcije i neetičkog ponašanja u pravosuđu”, rekla je Potparić-Lipa.
Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je kazao da je ova institucija dugogodišnji partner sa USAID-om i da su do sada zajedno uradili dosta uspješnih stvari u mnogim oblastima, te naveo podršku članova Vijeća.
“U fokusu projekta su organizovani kriminal i korupcija. Prepoznate su slabosti sistema koji se odnosi upravo na borbu protiv te visokokotirane korupcije. Mislim da su svi projekti koji su usmjereni u tu oblast, dobrodošli”, rekao je Tegeltija.
U opisu projekta stoji da će se, kroz unapređenje procesuiranja najsloženijih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala visokog nivoa, pažnja posvetiti kvalitetu optužnica i sudskih odluka.
“Kvalitet obrazloženja sudskih i tužilačkih odluka identificiran je kao jedna od slabih tačaka u višestrukim analizama. Cilj će biti da se osnaži faza potvrđivanja optužnica i umanje rizici i problemi prouzrokovani nedostatkom u kvalitetu tužilačkih i sudskih odluka”, navedeno je u opisu projekta.
Pored rada na kvaliteti optužnica i odluka, najavljene su specijalizovane obuke za tužioce i sudije, na upravljanju resursima, ali i na sprečavanju nastanka rizika za koruptivna ponašanja u pravosudnom sektoru kroz rad na etici i kodeksima ponašanja namijenjenim stručnom i drugom osoblju zaposlenom u sudovima i tužilaštvima.
Dunović: Notarska obrada nije zabranjena, ali nije obavezna
Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović je na pres-konferenciji u Sarajevu, govoreći o provedbi Presude na osnovu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o notarima i pet popratnih zakona, kazao da je Ustavni sud naložio Parlamentu Federacije BiH izmjenu ovih zakona u skladu s presudom Ustavnog suda u roku od šest mjeseci, te da je taj rok istekao 16. novembra.
“U posljednje vrijeme se u medijima pojavljuju izjave pojedinih, uglavnom predstavnika notara, koji iznose određene neistinite stvari i na moj račun. Na neki način se izjavama pojedinaca plaše kako građani, tako i delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH, da ne bi usvojili nešto što je u skladu s presudom Ustavnog suda, pa se uvodi u javni prostor pojam pravne nesigurnosti, uvodi se pojam disolucije države, što je apsolutno netačno”, kazao je Dunović.
Dodao je da se zakoni ne mijenjaju, ne usvajaju, a “imamo izjave pojedinih notara koji u medijskom prostoru čak dovode u sumnju presudu Ustavnog suda”.
“Znači ne govore o provođenju presude, nego dovode u sumnju kao da je Ustavni sud pogriješio, pa i mene optužuju. Valjda ja ne radim svoj posao što pošaljem zahtjev za ocjenu ustavnosti i Ustavni sud presudi u moju korist”, kazao je Dunović.
Naveo je i to da je u jednoj TV emisiji notarka Vesna Softić, između ostalog, rekla da se “potpredsjednik FBiH Milan Dunović nije postavio kao potpredsjednik FBiH, nego se postavio kao advokat advokatima…”
Najavio je da će zbog ovoga što je izrečeno svoja prava zaštititi putem suda i Vesnu Softić tužiti za klevetu.
Istaknuo je da neće dozvoliti da se blati njegov ugled i onoga što je radio u smislu zaštite građana pred Ustavnim sudom, niti će dozvoliti da se presude Ustavnog suda koje su donesene po njegovom zahtjevu tumače na način kako u tim presudama nije navedeno ni u tragovima.
“U praksi, niko ne dovodi u pitanje postojanje notarijata, notarijat postoji i dalje, notar i dalje može raditi ugovor, ali ga može uraditi bilo ko, formalno pravno po presudi Ustavnog suda. Notar bi u tom postupku morao i dalje da ovjerava potpis. Navešću primjer iz Republike Hrvatske, gdje vi možete sami napisati ugovor, napiše vam advokat, pravnik ili kako vi to želite i odete kod javnog bilježnika, što bi bio notar, i on vam ovjeri potpis za nekih 40 kuna, što je oko 10 KM”, kazao je Dunović.
Dodao je da je u Hrvatskoj, a i po prijedlogu amandmana koji su usvojeni u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ostaje ta mogućnost.
“Solemnizacija, notarska obrada nije nešto što je zabranjeno, to je dozvoljeno, ali nije obavezno”, pojasnio je Dunović.
Kaže kako garant pravne sigurnosti nije notar, nije ni advokat. Garant pravne sigurnosti je sud.
“Kada napravite notarski obrađen ugovor, vi ga dostavljate sudu, sud je taj koji daje konačnu odluku. Suština je da građani imaju pravo izbora. I dalje mi možemo otići kod notara i tražiti sve usluge koje smo i do sada plaćali, ali ne moramo. Takva je presuda Ustavnog suda”, istaknuo je Dunović.
Njemački pravni stručnjak Reinhard Priebe: Frustrira manjak progresa u BiH posljednjih 15 godina
Javna debata “Pravo na pravdu!”, organizovana u saradnji s Delegacijom Evropske unije, održana je danas u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, odakle je poručeno da u Bosni i Hercegovini postoje ozbiljni problem u vladavini zakona i da će ih biti teško prevazići.
Viši nezavisni pravni stručnjak Evropske unije Reinhard Priebe je poručio kako on i njegovi saradnici dolaze iz različitih kultura vladavine prava te kako se u Bosni i Hercegovini treba procijeniti situacija.
“Mi ćemo napraviti izvještaj u tom smislu. Izvještaj još nije finaliziran. Uvjeren sam da će biti završen tokom ove godine. Ova debata bila bi odlična da dobijemo ulazne informacije. U pripremi izvještaja imali smo mnogo sastanaka. Nastavit ćemo to da radimo”, rekao je Priebe.
Poručio je kako u BiH postoje ozbiljni problemi u vladavini zakona.
“Nije ih nemoguće prevazići, ali trebat ćemo čvrstu odlučnost političara, sudija, tužilaca, nevladinih organizacija i šire javnosti. Nedostaje politička volja za promjenama. Vladavina zakona nije primarno vezana za izvršavanje zadataka u pretpristupnom procesu, ili ispunjavanje uslova za donatorska sredstva. Vladavina zakona treba da bude u službi svim građanima”, istakao je on.
Građanska prava su u fokusu ovog izvještaja, a Priebe je poručio da mnogi mladi ljudi napuštaju BiH i to ne samo zbog ekonomskih razloga, već i pomanjkanja pravne sigurnosti.
Napominje kako je u Evropskoj komisiji zadužen za Zapadni Balkan.
“Vrlo sam frustriran zbog pomanjkanja progresa u posljednjih 15 godina. Mnoge stvari koje čitam sada su potpuno identične brifinzima mojih kolega iz ranih 2000-tih godina. Na vama je da napravite promjene. Izgubili smo mnogo vremena koje moramo nadoknaditi. Moć da se prava promjena desi može doći od vas, od građana, od NVO-a, vlasti, unutar samog pravosudnog sistema i zaista se nadamo da će ovaj kongres tome doprinijeti”, zaključio je Priebe.
Evropski komesar za proširenje Johannes Hahn javio se videoporukom iz Brisela, poručivši da je Bosni i Hercegovini potreban jak pravni sistem i da će organizovanjem javne debate svi, individualno ili u sklopu određene grupe ili pokreta, imati priliku da ponude rješenja za jači sistem vladavine prava.
“Moj mandat se približava kraju, ali će napori Evropske unije da podržava vladavinu prava u Bosni i Hercegovini biti nastavljeni”, rekao je Hahn.
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije Johann Sattler poručio je kako odluke koje se odnose na funkcionisanje vladavine prava treba da donesu građani Bosne i Hercegovine, budući da su institucije njihove i treba da budu u njihovoj službi.
“Građani imaju pravo da budu zaštićeni funkcionalnim pravnim sistemom. Optimističan sam da ćemo moći napraviti pomake. Ja nisam ovdje da obećavam, ovdje sam da pomognem”, istakao je Sattler.
Lijanovića, njegovog brata i još šest osoba je Tužilaštvo BiH teretilo za krivična djela kojim su stekli nezakonitu imovinsku korist i oštetili budžet BiH za 13,5 miliona maraka.
Jerko Ivanković Lijanović, bivši federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, oslobođen je optužbi za organizovani kriminal i pranje novca.
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine (BiH) danas je oslobodilo optužbi i: Lijanovićevog brata Slavu Ivankovića, bivšeg ministra trgovine Federacije BiH Milorada Bahilja te Draženka Kvesića, Željka Mikulića, Miroslava Čolaka, Mirka Galića i Mirjanu Šakota.
Tužilaštvo BiH teretilo ih je za neplaćanje i utaju poreza, krivotvorenje i uništavanje poslovnih i trgovačkih knjiga i isprava te pranje novca kojim su stekli nezakonitu imovinsku korist i oštetili budžet BiH za 13,5 miliona maraka.
Porodica Lijanović optužena za finansijski kriminal
Prvostepenom presudom Lijanović je bio proglašen krivim za organizovani kriminal i pranje novca zbog čega je osuđen na 12 godina zatvora i novčanu kaznu od 50.000 KM.
Međutim, ova presuda je ukinuta nakon što je Apelaciono vijeće uvažilo žalbe branilaca optuženih pa je pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH vođen novi postupak.
Lijanović je ranije za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da je tokom sudskog postupka ukazivao na to da u njegovom radu „nema obilježja krivičnog djela“.
Državno tužilaštvo je optužilo braću Lijanović da su nakon onemogućenog poslovanja firme „Lijanovići“ d. o. o, kojoj su računi blokirani zbog poreskih dugovanja, osnovali firme: „Farmko“ d. o. o, „Farmer“ d. o. o, „Optimum“ d. o. o. i MI-MO d. o. o. na koje su prenosili sirovine, proizvode i opremu.
Poticanje biznisa ministra Lijanovića
Također, novinari CIN-a su otkrili i da je Lijanović novac iz budžeta obećao i 2010. godine kada je organizovao grupu od 56 osoba i novcem od poticaja nagrađivao birače koji su glasali za njegovu stranku. Njima je tada obećao po 100 KM.
Šta građanima donose izmjene Zakona o notarima iz 2019
Prošlosedmične izmjene i dopune Zakona o notarima dovest će do obaranja cijena notarskih usluga u Federaciji BiH i ukidanja notarskog monopola s obzirom na to da će građani moći sami praviti ugovore i ovjeravati potpise ili birati da im te usluge za određenu cijenu vrše advokati ili notari.
Tim povodom razgovarali smo s notarom iz Sarajeva Ljubišom Markovićem i predsjednikom Advokatske komore FBiH Nikicom Gržićem.
Marković smatra da će se mnogi klijenti, zbog ranijih iskustava i veće sigurnosti, bez obzira na izmjene ponovo opredijeliti za notarski obrađenu ispravu.
“Što se tiče samih rješenja koji sadrži prijedlog zakona smatram da on ne doprinosi pravnoj sigurnosti, jer mislim da su se argumenti, koji su isticani u prilog izmjenama zakona, svodili na to da monopol notara ili ekskluzivitet treba prevazići i omogućiti svakome da napravi svoj ugovor”, kaže Marković za Klix.ba.
Odluka će biti samo na građanima
Podsjeća da danas svako može skinuti ugovor s interneta ili ga prepisati. Ističe da nije suština u ugovoru, već u zaštiti strana.
“Važno je da svaka strana u slučaju dobije tačno ono što je ugovorila. Prodavac da dobije prodajnu cijenu, a kupac da uđe u posjed. Ima mnogo sitnih tehničkih detalja koji su na raspolaganju notaru, kao naprimjer da zadrži ugovor dok ne dobijete novac, zatim da prodavac plaća ugovornu kaznu ako ne preda ključeve nekretnine u dogovorenom roku i da na osnovu notarske izvršne isprave realizujete brzo i efikasno na sudu”, objasnio je Marković.
Ukoliko Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdi odluku Zastupničkog doma, nabrojane mogućnosti notari više neće imati. Naš sagovornik kaže da je usko gledati samo formalnu stranu zaključenja ugovora.
“Ja kao notar, kada sam kupovao nekretninu, morao sam otići kod drugog notara, jer suština je, dakle, zaštititi obje ugovorne strane. To je poenta Zakona o notarima, kada se govori o ekskluzivnosti”, dodao je.
Kada je riječ o troškovima krajnjih korisnika, oni bi nakon izglasanih izmjena i dopuna Zakona trebali biti niži.
Ljubiša Marković smatra da će nakon nekog vremena, uprkos nižim cijenama, dio građana ponovo zahtijevati notarski obrađenu ispravu koja ostaje i dalje kao mogućnost. To pravda ranijim iskustvima i sigurnosti koju notarski obrađena isprava daje ugovornim stranama.
On ističe da je u javnosti sve predstavljeno kao neki sukob advokata i notara, što je, prema njegovom mišljenju, potpuno pogrešno i bespotrebno.
“Država je dala određene ovlasti, odnosno ekskluzivitet advokatima da zastupaju klijente na sudovima, a notarima za isprave. Pojavio se problem ekskluziviteta za isprave. Ja imam pravosudni ispit i notarski, ali vas ne mogu zastupati na sudu. To je normalno, jer država ima interes za nekoga ko je ovlašten i ima licencu”, kaže Marković i dodaje da se pomalo zaboravlja na interes krajnjih korisnika i na pravnu sigurnost.
Ukoliko izmjene i dopune stupe na snagu, moglo bi doći i do viška uposlenika u notarskim kancelarijama, smatra Marković.
“Prema sadašnjoj tarifi, ovjera notarskog potpisa je 4 KM, isto kao u općini, iako to rade moji uposlenici koji se finansiraju iz cijene usluge. U javnosti su malo zloupotrijebljeni iznosi prometa i prikazane zarade notara, pa se kaže da notari zarađuju milione, a u suštini nije tako”.
Uskladiti odredbe s evropskim pravom
Dodaje i da bi moglo doći do potpune izmjene koncepcije notarske službe.
“Koncepcija notarijata s notarski obrađenom ispravom, prelaskom na ovjeru
potpisa, ne zahtijeva teške ispite za notara, čak je i pitanje da li mora biti pravnik da ovjerava potpise i fotokopije. Stvar je kompleksna i gledalo se pojednostavljeno i ova rješenja ne idu u pravcu zaštite, jeftinije i sigurnije usluge na koju se svi pozivaju”, zaključio je Marković.
S druge strane, predsjednik Advokatske komore FBiH Nikica Gržić je kazao da su advokati “za” notare, a ne protiv njih, ali da nemaju pravo na monopol.
“Nama treba notarijat da se rasterete sudovi, ali se ne slažem da imaju ekskluzivitet na sastavljanje pravnih poslova gdje advokati po zakonu sastavljaju isprave. To je poniženje za nasu profesiju, jer smo istog obrazovanja. Advokati su za to da se usklade odredbe Zakona o notarima s evropskim pravom. Nigdje u Evropi, pa ni kod nas u Republici Srpskoj, notari nemaju ekskluzivitet”, rekao je Gržić za Klix.ba.
On ističe da je potrebno slobodno tržište, odnosno da klijenti sami odluče da li će ugovore sastaviti sami ili će otići advokatu ili notaru.
“Rizik klijenta je taj da li će njegova isprava biti podobna za uknjižbu ili prijenos. To građanin sam ocjenjuje. Ali monopol koji su imali notari je neodrživ i nije u skladu sa evropskim pravom”, poručio je
Podsjetimo, Zastupnički dom Parlamenta FBiH je prošle sedmice usvojio set zakona koji se vežu za presudu Ustavnog suda, a tiču se notarske djelatnosti. Te izmjene i dopune Zakona o notarima krajnjim korisnicima, odnosno građanima će umanjiti troškove koje su do sada imali kada su morali ići kod notara zbog ovjeravanja potpisa i prepisa.
Šef GRECO-a upozorio BiH: Nijedna preporuka za pravosuđe nije provedena
Šef departmana Vijeća Evrope za Akciju protiv kriminala i izvršni sekretar Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Gianluca Esposito izjavio je u razgovoru za Klix.ba da nijedna od 15 preporuka vezanih za pravosuđe nije u potpunosti provedena. Naime, 11 ih je djelimično provedeno, a četiri uopće nisu.
On tvrdi da ono što je zabrinjavajuće jeste što nijedna preporuka nije u potpunosti provedena.
“Posljednji izvještaj je bio 2018., a vlasti BiH su imale rok do septembra ove godine da nam pošalju ažurirano stanje, što su i učinile. Mi ćemo sada analizirati to što su nam poslali. Sljedeći izvještaj je u martu 2020. Jedna konkretna preporuka je uspostavljanje sistema otkrivanja imovine sudija i tužilaca. Svrha ovog sistema je da se izbjegne sukob interesa. Isto važi i za reformu VSTV-a koja još uvijek nije provedena”, kazao nam je Esposito.
Posljednji izvještaji GRECO-a kada je riječ o inkriminaciji i finansiranju političkih stranaka također nisu bili dobri za BiH.
“Jedno od glavnih pitanja je tu bilo upravo finansiranje političkih stranaka. Pravila koja se primjenjuju su ona koja je usvojio Komitet ministara Vijeća Evrope i koja su jednaka za sve države članice, uključujući BiH. Tu je cilj transparentnost, koja je ključna za odgovornost. Građani trebaju znati kako se političke stranke i kandidati finansiraju. To nije pitanje nezakonitosti, nego je potrebno da političke stranke budu transparentne kada je riječ o izvorima i prihodima i kako se troši novac. I potrebno je da nezavisno tijelo može utvrditi tokove novca”, rekao je Esposito.
Kazao je da se nada da će vlasti BiH provesti ove preporuke.
Foto: T.S./Klix.ba
“Samo da vas podsjetim da su preporuke GRECO-a obavezujuće i moraju biti provedene u roku koji postavi GRECO”, podvukao je on.
Upitali smo ga šta to znači ako BiH samo dijelom nešto provede ili ne provede.
“Mi ćemo nastaviti pratiti proces dok preporuka ne bude ispunjena u određenom procentu. Ako dođemo do trenutka da nema napretka, GRECO ima mogućnost da usvoji deklaraciju o neusklađenosti. To onda znači kraj procesa, to nije sretan završetak za BiH. Tom deklaracijom se onda zaustavlja dijalog. Još nismo u takvoj fazi kada je riječ o BiH. Ove dekalracije bi imale dvije posljedice, jedna je po ugled zemlje, a druga po ekonomiju zemlje. Nadam se da će vlasti pokazati političku volju i implementirati naše preporuke”, rekao je on.
Pravosuđe u BiH je na meti kritika zbog brojnih slučajeva korupcije koji isplivavaju na površinu. Upitali smo ga za komentar.
“U pravu ste kada to kažete. GRECO se zanimao za sprečavanje korupcije u pravosuđu i to je bila tema posljednjeg ciklusa evaluacije koji smo radili u BiH. Ako ne možete vjerovati pravosuđu, kome možete vjerovati. Upravo iz tog razloga GRECO radi monitoring ovog sektora, ne samo u BiH nego u svim državama članicama. Što se tiče BiH izdali smo veoma precizne preporuke koje se tiču sprečavanja korupcije u pravosuđu. Svrha je da se korupcija zaustavi prije nego što se dogodi. Jer kada se pojavi korupcija, svi smo na gubitku. Naše preporuke za BiH se specifično odnose na stvaranje zaštitne mreže oko pravosuđa kako bi se spriječila korupcija prije nego što se pojavi”, zaključio je naš sagovornik.
Nakon 13 godina od usvajanja Zakona o elektronskom potpisu, u Bosni i Hercegovini počinje izdavanje kvalificiranih potvrda za elektronski potpis.
Kvalifikovani elektronski certifikat u BiH će izdavati slovenska kompanija Halcom.
“Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je stvorilo sve uvjete neophodne za provedbu Zakona o elektronskom potpisu, izrađen je i Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji koji je usklađen s EU legislativom i upućen je u parlamentarnu proceduru. Kompanija Halcom je dostavljenom prijavom ispunila sve uvjete za dobijanje statusa povjeritelja za izdvanje kvalificiranih elektronskih certifikata, a posebno uvjete za sigurnost i zaštitu zloupotrebe podataka, čime su stvoreni uvjeti za provedbu zakona za elektronski potpis”, kazao je Saša Dalipagić.
Elektronski potpis ima istu snagu kao i vlastoručni potpis i njegovom primjenom će se ubrzati razmjena dokumenata i svih elektronskih transakcija koje će uz razvoj novih servisa na svim nivoima doprinijeti sigurnijem i jednostavnijem poslovanju u oblasti trgovine, javne uprave, zdravstva i slično.
Izvršni direktor kompanije Halcom Marko Valjevec je kazao da mu je veliko zadovoljstvo i čast što danas može govoriti u ime kompanije Halcom.
“Kompanija Halcom je do sada izdala više od 500.000 certifikata u regiji. Svoje usluge pružamo na području regije, ali i u BiH, ovdje smo prisutni od 2001. godine i izdavanjem elektronskih certifikata u BiH bavimo se duže od 15 godina. Ti certifikati su dosad bili nekvalifikovani. Kvalifikovani potpis ima pravnu snagu kao i vlastoručni potpis i za njega nije potrebno dokazivanje vjerodostojnosti i autentičnosti”, kazao je Valjevec.
Elektronski potpisi izdaju se isključivo vlasniku na sigurnosnom mediju, pametnoj kartici ili sigurnosnom usb-u uz rok trajanja od tri godine.
Svi lični podaci korisnika kvalifikovanih elektronskih potpisa se obrađuju u skladu s općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), to znači da fizička i pravna osoba može koristiti svoj elektronski potpis u zemlji ili u inozemstvu.
“Nadam se da će ovaj događaj u BiH olakšati put ka digitalizaciji i put ka EU. Halcom je sve učinio da ispuni uslove države BiH za izdavanje elektronskih potvrda po uzoru na EU, ali je za njihovu upotrebu neophodan angažman državih i privatnih institucija da već u sljedećoj godini počne njihova upotreba”, zaključio je Valjevec.
Zamjeniku ministra prometa i komunikacija BiH Saši Dalipagiću je uručena prva kartica s elektronskim potpisom.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija je 2018. godine – mjesec dana nakon što je u tri arbitraže zaradio iznos zbog kojeg bi mogao prekršiti Smjernice za sprečavanje sukoba interesa – zatražio povećanje dozvoljene granice zarade od naknada za sudije i tužioce, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
On je tražio da se procenat naknade poveća sa 20 na 40 posto prosječne plate nosilaca pravosudne funkcije. Za BIRN BiH je kazao da mu nisu u potpunosti isplaćene sve naknade iz tri arbitraže.
“Ne mislim da sam prekoračio ni jedan dio u tim Smjernicama. Mislim da sam unutar Smjernica sa 40 posto. Ja sam unutar Smjernica. Meni nije ništa isplaćeno u okviru tih 20 posto”, kaže Tegeltija i dodaje da nije znao koliki će iznos zaraditi kada je dogovarao rad na arbitražama
Većina članova VSTV-a odbila je da odgovori na pitanja BIRN-a BiH oko izmjena Smjernica i Tegeltijine zarade. U Misiji OSCE-a u BiH kazali su da smatraju kako predsjednik Tegeltija nije bio dovoljno pažljiv i otvoren u vezi s naknadama i da je o tome trebao obavijestiti nadležnu komisiju i druge članove VSTV-a.
Nejasne i (ne)obavezujuće Smjernice
Smjernice o sprečavanju sukoba interesa VSTV-a su ostavile prostora za širok način tumačenja i nisu navele da li se radi o bruto ili neto plati, kako se izračunava prosječna plata, niti da li se godišnja zarada zbraja ili se za svaki poseban slučaj računa odvojeno.
Prema Tegeltijinom tumačenju, procenat se računa na osnovu najveće godišnje, a ne prosječne plate u pravosuđu, kako je navedeno u Smjernicama. Najveću platu u pravosuđu ima predsjednik Suda BiH i ona iznosi do 6.500 KM s doprinosima, tvrdi Tegeltija.
Tokom prvog razgovora s BIRN-om BiH, Tegeltija je rekao da mu je isplaćen puni iznos jedne arbitraže od 30.000 KM. Taj iznos naknade daje procenat od 38 posto u odnosu na najvišu platu od 6.500 koju je naveo Tegeltija. U naknadnom pisanom odgovoru je naveo da mu je tokom 2018. godine isplaćena samo polovina jedne arbitraže odnosno 15.000 i druga naknada od 7.000, što je ukupno 22.000 KM. Prva naknada daje procenat od 19,2 posto a zbirna godišnja procenat od 28 posto, u odnosu na najveću godišnju platu od 78.000 KM.
Iz firme koja je trebala isplatiti arbitražnu naknadu nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH koliki iznos su mu isplatili do kraja 2018. godine.
Tegeltija smatra da je nepravilno tretirati tri učešća u arbitraži kao jedan angažman i iz “takve pogrešne početne premise izvlačiti bilo kakve zaključke”.
“Prema tome, ni jedan isplaćeni iznos za posebno ugovorenu aktivnost arbitra ne prelazi iznos predviđen Smjernicama o sprečavanju sukoba interesa VSTV-a, a ne prelaze ga ni svi zajedno”, kaže Tegeltija.
Iz Misije OSCE-a, koja nadgleda rad pravosuđa, za BIRN BiH je rečeno da je Tegeltija mogao biti pažljiviji kada je prihvatio poslove arbitra. Sprečavanje sukoba interesa podrazumijeva da su individualna odgovornost i osobni primjer od najveće važnosti, smatraju u OSCE-u.
Tokom 2018. godine Tegeltija je bio arbitar u tri slučaja i odlukom suda je zaradio 44.000 KM, o čemu je u maju 2019. pisao online magazin “Žurnal”. Tegeltija je potvrdio da je bio arbitar u tri slučaja, što pokazuju i dokumenti u koje je BIRN BiH imao uvid. Arbitražni sud je u dva slučaja odredio da će se Tegeltiji isplatiti iznos od po 7.000 KM, a u jednom slučaju iznos od 30.000 KM. Ovaj posljednji iznos premašuje polovinu Tegeltijinih ukupnih godišnjih prihoda od oko 51.000 KM.
Nekoliko sedmica nakon odluke o isplati iznosa od 30.000 KM, 27. novembra 2018. godine, na sjednici VSTV-a je, na prijedlog Tegeltije, jednoglasno donesena Odluka o izmjeni Smjernica, gdje se iznos naknade povećao na 40 posto.
Do izmjena procenata, tvrdi Tegeltija, došlo je zbog usklađivanja Smjernica sa ranijom inicijativom za izmjenu Zakona o VSTV-u.
“Do izmjene procenata sa 20 na 40 posto došlo je radi konzistentnosti odnosno zbog usklađivanja Smjernica sa inicijativom za izmjenu Zakona o VSTS koja je urađena znatno prije i koja predviđa upravo procenat od 40 posto i sa tim su se složili svi članovi VSTS, jer je bilo nerazumno da u Smjernicama propisujemo manji procenat nego što smo ga predvidjeli u izmjenama Zakona o VSTS”, kaže Tegeltija.
Prema Tegeltiji, Smjernice svakako predstavljaju “upućujući” dokument i nisu obavezne.
“One ne predstavljaju podzakonski opšti akt koji se zove pravilnik i koji propisuje nešto na osnovu zakona”, kaže Tegeltija za BIRN BiH.
Misija OSCE-a u BiH ima drugačije mišljenje o obaveznosti Smjernica.
“Iako nije nužno pogrešno reći da Smjernice za sprečavanje sukoba interesa u pravosuđu ne predstavljaju zakon ili propis, ne slažemo se sa stavom da nisu obavezujuće, jer su utemeljene u zakonu – uključujući Zakon o VSTV-u BiH, koji predviđa da članovi VSTV-a budu osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti – a govori i o nespojivosti pravosudne funkcije s obavljanjem drugih poslova”, navedeno je u odgovoru iz OSCE-a.
Tegeltija je rekao da nije unaprijed mogao znati kolike će iznose zaraditi u arbitražama, jer se iznosi ne određuju ugovaranjem, nego tarifama za arbitre.
“Kada je ugovarana arbitraža, ugovarana je najniža moguća i svi mogući odbici”, kaže Tegeltija.
VSTV. Izvor: BIRN BiH
Različiti stavovi o iznosima plata
U Smjernicama za sprečavanje sukoba interesa u pravosuđu se nakon izmjena navodi da “naknada za obrazovne i stručne aktivnosti treba biti razumna i ne bi trebala preći iznos od 40 posto prosječne godišnje plaće nosilaca pravosudne funkcije u BiH”. Tegeltija je pojasnio da se to odnosi na najveću isplaćenu platu u pravosuđu.
U odvojenom odgovoru, VSTV BiH je za BIRN BiH rekao da “nema uvid u stvarno isplaćene plaće sudija i tužilaca, tako da ne možemo precizno utvrditi koja je ‘najveća isplaćena plaća u pravosuđu za 2018. godinu’”. U nastavku odgovora je navedeno da osnovna mjesečna plata predsjednika Državnog suda, koja uključuje porez na dohodak, može iznositi do gotovo 5.000 KM.
Tegeltija smatra da Smjernice nisu prekršene jer se prihodi računaju za jednu kalendarsku godinu.
“Naknadni propis uvijek stavlja van snage prethodni propis. U istoj godini su donesene te Smjernice i one su korigovane”, kaže Tegeltija.
Članica VSTV-a Amila Mimica-Kunosić je rekla kako smatra da se promjene u Smjernicama ne mogu primjenjivati retroaktivno i objasnila da “tačka 3” Odluke o izmjeni Smjernica navodi da “odluka stupa na snagu s danom donošenja”.
“Ako se izuzetno donese neki propis pa se želi primijeniti na neke situacije prije donošenja tog propisa, onda se to mora isključivo regulisati”, kaže Mimica-Kunosić.
Ona je kazala da su Smjernice “nedorečene” i da ne može tvrditi da li ih je Tegeltija prekršio jer nema sve dokumente, ali da članovi Vijeća moraju voditi računa o odredbama, te da se ne može reći da su Smjernice upućujuće.
“Kako ćemo tražiti od nosilaca u pravosuđu da ih poštuju i da smatramo da krše etičke kodekse ako se članovi Vijeća ne ponašaju u skladu sa Smjernicama”, kaže Mimica-Kunosić.
Zašto postoje Smjernice?
Sudija Suda BiH Branko Perić je za BIRN BiH kazao da VSTV “odavno ignoriše vlastite akte, svodeći ih na proizvoljno tumačenje”.
“Donijeti pravni akt o vlastitom ponašanju pa kao tvorac tvrditi da nije obavezujući jeste apsurd. Zašto su ga i za koga donosili?!”, kaže sudija Perić.
Perić je kazao da je “pravni nonsens” tvrditi da se ograničenje honorara odnosi na pojedinačne slučajeve, jer obesmišljava samu ideju o ograničenju honorarnih zarada.
Iz OSCE-a su za BIRN BiH rekli da “nije neuobičajeno da se nositelji pravosudnih funkcija nađu u situaciji sukoba interesa”, ali da se tada moraju ponašati “pravično i odgovorno”.
“U ovom konkretnom slučaju, to se moglo učiniti tako da se Stalnoj komisiji za sudijsku i tužilačku etiku, nezavisnost i nespojivost pitanje kompatibilnosti uputi na preliminarnu ocjenu, a potom da o tome odlučuje VSTV na plenarnom zasjedanju”, smatraju u OSCE-u.
Novinari BIRN-a su pokušali stupiti u kontakt i sa ostalim članovima VSTV-a, ali je šest članova odbilo razgovarati, dok ostali nisu odgovorili na pozive i e-mail poruke.
Zakonom o VSTV-u nije propisana zabrana za sudije da budu arbitri, a ista zabrana nije predviđena niti Kodeksom sudijske etike, pojasnili su za BIRN BiH iz VSTV-a.
