Pet neispunjenih preporuka iz Izvještaja EU o vladavini prava u BiH
Autor: Haris Rovčanin – BIRN
Ekspertski izvještaj je posebno istakao ulogu VSTV-a i naglasio kako je umjesto rješenja, ova institucija postala dio problema u pravosuđu u BiH. U izvještaju je navedeno da je primarna svrha VSTV-a, kao nadležnog tijela, da štiti pravosuđe od političkog uticaja i miješanja u rad, garantuje pravilan rad svih pravosudnih sistema i djeluje kao motor pravosudne reforme, ali da je proteklih godina postao “dio problema”.
U izvještaju je naglašeno da se mora revidirati postupak izbora članova VSTV-a pošto se trenutno izbor članova oslanja na složen sistem kvota nacionalne i spolne pripadnosti, da imenovanja sudija i tužilaca prvenstveno trebaju slijediti nenacionalni pristup i temeljiti se na stručnosti, da se disciplinski postupci moraju radikalno reformisati, kao i da rad Vijeća zahtijeva značajno povećanje transparentnosti i komunikacije s javnošću. Kao posebno važna aktivnost navedeno je usvajanje novog Zakona o VSTV-u u skladu sa evropskim standardima.
“Novi zakon je neophodno donijeti kako bi se osiguralo da pitanja koja se tiču sudija i tužilaca i njihovih konkretnih funkcija rješavaju odvojeni pododjeli VSTV-a, da konačne odluke VSTV-a podliježu sudskom preispitivanju, da disciplinski postupci i tijela dobiju jače garancije nezavisnosti i odvojenosti od VSTV-a i da disciplinski nadzor u potpunosti obuhvati i predsjednika i članove Vijeća, a da konačne odluke o tome ne donose njihove kolege”, naglašeno je u izvještaju.
Na novom zakonu se radi od 2018., ali ni godinu dana nakon dodatne poporuke eksperata, zakon nije usvojen.
U VSTV-u za BIRN BiH kažu da je u junu 2018. usvojena Inicijativa za reviziju Zakona o VSTV-u, te upućena Ministarstvu pravde BiH, koje je provelo postupak javnih konsultacija o izmjenama i dopunama zakona.
Na posljednjoj sjednici Vijeća održanoj elektronskim putem, članovi su usvojili mišljenje o Nacrtu zakona u kome su iznijeli niz zamjerki. Ranije su udruženja sudija i tužilaca u odvojenom mišljenju podržala prijedlog Ministarstva pravde.
Nije uspostavljen sistem provjere integriteta sudija i tužilaca
Da bi se povratilo povjerenje stanovništva u pravosuđe, jedna od preporuka iz izvještaja je da se uspostavi rigorozan i kredibilan sistem provjera imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija.
“Imovinski kartoni se trebaju podnositi i obrađivati na godišnjoj osnovi i treba ih objaviti. Neobjašnjeno stečena bogatstva treba temeljito istražiti i, ako se utvrdi da nisu potkrijepljena, treba primijeniti odgovarajuće sankcije, što bi u konačnici moglo dovesti do razrješenja nosioca pravosudne funkcije. Zakonodavac bi trebao razmotriti uvođenje konkretnog krivičnog djela nezakonitog bogaćenja za sve nosioce javnih funkcija”, preporuka je izvještaja eksperata.
Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca koji je usvojen u februaru ove godine stavljen je van snage nakon što je Sud BiH donio presudu, kojom je utvrđeno da ovaj dokument nije u skladu sa zakonom, poslije rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kojim je VSTV-u zabranjeno da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca na način kako je to propisano Pravilnikom.
U VSTV-u navode da je u julu 2020. godine usvojen novi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kojim se u okviru Sekretarijata VSTV-a formira Odjel za integritet, kao zasebna unutarnja organizaciona jedinica koja će se baviti finansijskim izvještajima sudija i tužilaca.
Ali taj odjel još nikada nije počeo da funkcioniše u stvarnosti.
“U toku je postupak funkcionalnog uspostavljanja ovog Odjela”, kažu iz VSTV-a.
Nije napravljen napredak u procesuiranju korupcije
U predmetima korupcije na visokom nivou, u izvještaju je upozoreno na mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda koje se odnose na sitnu korupciju, te je uočena hrabost i profesionalizam kod nekolicine nosilaca pravosudnih funcija i službenika agencija za provedbu zakona.
“Potrebno je puno više zalaganja, hrabrosti, odgovornosti i primjene viših etičkih standarda da bi se napravila odlučna promjena i iskorijenila duboko ukorijenjena korupcija”, navodi se u izvještaju.
U krovnoj instituciji pravosuđa u BiH kažu, između ostalog, kako su slijedom zaključaka iz decembra 2019. godine, usvojene izmjene Pravilnika o orijentacionim mjerilima za rad tužilaca u tužilaštvima u BiH u kojem je po prvi put vrednovan rad na predmetima korupcije na visokom nivou prema definiciji VSTV-a, da je razvijen program obuke, da su tužilaštva u svoje strateške planove unijela ciljeve koji se odnose na rješavanje koruptivnih predmeta.
Međutim, Misija OSCE-a je u Trećem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju ukazala na pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije. Prema podacima OSCE-a, Tužilaštvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS-a nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u 2019. godini, kao i da je stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim koruptivnim predmetima općenito pala u posljednje tri godine u sudovima u cijeloj BiH.
Od početka pandemije na sjednicama VSTV-a nerijetko se govorilo kako će uslovi rada ograničeni mjerama za sprečavanja virusa uticati i na rezultate pravosuđa. U konačnici je Vijeće donijelo odluku da za 2019. godinu neće normirati tužioce.
Nije poboljšana zaštita za prijavitelje korupcije
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), prema izvještaju, nije uspjela postati vidljiva i doći do izražaja te je propustila brojne važne prilike da se pozicionira kao centralno tijelo u borbi protiv korupcije, uključujući i u oblasti zaštite prijavitelja korupcije.
“Iako APIK raspolaže dovoljnim materijalnim i ljudskim resursima za pravilno funkcionisanje i postizanje konkretnih rezultata, to je uglavnom izostalo”, navodi se u izvještaju.
Zaštita prijavitelja korupcije, prema izvještaju, osnovno je sredstvo u borbi protiv korupcije, te je preporuka da treba usvojiti zakone na nivou Federacije BiH, jer na državnom nivou te u Republici Srpskoj i Brčko distriktu postoje, ali da su konkretni rezultati manje nego skromni.
Iz VSTV-a kažu da je na prijedlog APIK-a uspostavljena saradnja s tužilaštvima na način da je u svakom od njih određen poseban tužilac koji ima direktnu komunikaciju i saradnju po pitanju prijava koje zaprima ova agencija.
Posljednje iskustvo prijavitelja korupcije iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) naglasilo je sve probleme koji su istaknuti u izvještaju. Nakon što je prijavio korupciju i godinu dana nije saslušan kao svjedok, uposlenik Uprave Emir Mešić odlučio je za BIRN BiH govoriti o nepravilnostima koje je prijavio. Uprkos tome što je od APIK-a dobio zvanični status “zviždača”, to ga nije zaštitilo od disciplinske kazne koju mu je Uprava izrekla. Tokom trajanja disciplinskog postupka Mešić i njegov pravni zastupnik navodili su kako smatraju da je sam postupak odmazda za prijavu korupcije koju je on podnio, kao i intervju koji je dao za istraživanje BIRN-a BiH o nepravilnostima u radu carinskih terminala.
Osuđenici za ratne zločine i dalje obavljaju funkcije
Izvještaj je pozivao na usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, što je Vijeće ministara BiH nakon više od dvije godine učinilo na vanrednoj sjednici u septembru 2020. godine.
Prema Revidiranoj strategiji, koja je sačinjena 2018., predviđeno je da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine.
U VSTV-u najavljuju kako će u narednom periodu razmotriti pojedinačne mjere i ciljeve usaglašene sa ovim dokumentom, te poduzeti aktivnosti usmjerene ka ispunjavanju svih specifičnih obaveza koje proizlaze iz ove strategije.
Izvještaj je još preporučio da se osuđujuće presude za ratne zločine, uključujući i one nakon izdržane kazne, trebaju smatrati smetnjom za obavljanje političke funkcije, te da se takve sudske odluke moraju upisati u domaće kaznene evidencije.
Na lokalnim izborima održanim sredinom novembra 2020. godine, za načelnika Velike Kladuše ponovo je izabran Fikret Abdić, koji je u martu 2012. pušten na slobodu iz zatvora u Puli, nakon što je odslužio dvije trećine petnaestogodišnje kazne zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine u periodu od 1993. do 1995. godine.