Home Pravosuđe U reformu pravosuđa u BiH uloženo 100 miliona maraka

U reformu pravosuđa u BiH uloženo 100 miliona maraka

438
0

Evropska unija (EU) je u protekloj deceniji uložila 100 miliona maraka u reformu pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

EU je finansijski podržala ubrzavanje procesuiranja predmeta ratnih zločina, identifikaciju nestalih osoba, kao i ulaganja u infrastrukturu za podršku svjedocima u jednom broju sudova u BiH.

Novac je također iskorišten za uspostavu informatičkog sistema upravljanja predmetima, rekonstrukciju sudova i tužilaštava, obuku sudija i tužitelja, kao i za izgradnju državnog zatvora visokog stepena sigurnosti.

Podrška EU pravosuđu tu ne završava. Konkretniji potez očekuje se 11. maja, kada će biti održan novi sastanak Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa na ministarskom nivou. Na tom bi se sastanku moglo ozvaničiti izdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH u Apelacioni sud, u okviru usvajanja novog Zakona o sudovima.

“Napredak koji je ostvaren u izradi Zakona o sudovima u BiH će biti jedna od tema predstojećeg šestog ministarskog sastanka, organiziranog u okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuđu”, kazali su u sarajevskom sjedištu Evropske komisije (EK).

Evropska unija ne očekuje izostanak političkog dogovora o Zakonu o sudovima i nadležnosti Suda BiH.

“EU očekuje od nadležnih vlasti na svim razinama u zemlji da konstruktivno, u duhu dijaloga i poštivanja međusobnih nadležnosti, rješavaju izazove s kojima se suočava pravosuđe u cjelini, posebno u smislu stabilnosti pravosudnih institucija, kao i njihove učinkovitosti”, rekli su u EK.

Dogovorom o nadležnostima Suda BiH, te osnivanjem Apelacionog suda ne završava reforma pravosuđa na nivou BiH. Ona će biti nastavljena promjenama u drugim pravosudnim institucijama. Evropska komisija, u skladu sa protokolom potpisanim u septembru prošle godine u Briselu, nastavit će raditi na jačanju pravosuđa u cijeloj zemlji.

“Sve reforme moraju biti u skladu s preporukama koje su izdale Evropska komisija i Venecijanska komisija, kao i u skladu s relevantnom pravnom stečevinom nakon što započnu pristupni pregovori. Predstojeće djelovanje Pododbora za pravosuđe, slobodu i sigurnost će također dugoročno imati važnu i komplementarnu ulogu za cjelokupni sektor vladavine prava. Dakle, fokus na cijeli niz reformskih projekata može biti samo dugotrajne prirode”, kazali su u EK.

U EU su nezadovoljni napretkom u poglavlju 23, koje je jedno od najvažnijih u pregovorima o pristupanju u EU. Poglavlje 23, između ostalog, znači nezavisno pravosuđe koje odluke donosi bez političkog uplitanja, zatim odsustvo ili nizak nivo korupcije te suzbijanje organizovanog kriminala.

“Trenutak otvaranja pregovora je daleko jer BiH još uvijek nije dobila status kandidata. Međutim, učinkovita borba protiv korupcije, odgovorno i učinkovito pravosuđe, neki su od najvećih prioriteta na putu članstva u EU”, rekli su u Evropskoj komisiji.

Oni podsjećaju da je u izvještaju za prošlu godinu BiH dosegla određenu razinu pripravnosti u borbi protiv korupcije i postignut je određeni napredak. Međutim, dodali su da je pravni i institucionalni okvir i dalje slab i neadekvatan.

“Izostanak provedbe propisa negativno utječe na građane i institucije. Generalni je obrazac da predviđene sankcije nemaju dovoljnu preventivnu težinu za odvraćanje od počinjenja djela, što bi omogućilo uspješnu borbu protiv korupcije. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena i političko opredjeljenje za rješavanje ovog pitanja nije pretočeno u konkretne rezultate”, stav je Evropske komisije.

 

 

Izvor: bih-pravo.org