U saopćenju notari FBiH navode da je Bosna i Hercegovina u oba svoja entiteta i Distriktu Brčko, nakon višegodišnjih ozbiljnih priprema, u svoj pravni sistem uvela notarijat i pri tom se po uzoru na brojne najrazvijenije zemlje Evropske unije i svijeta odlučila za notarijat latinskog tipa, zahvaljujući čijim visokim standardima i nadležnostima koje je država iz svoga domena prenijela na ovu javnu službu, uveden red u oblasti prometovanja nekretninama, maksimalno je povećana ažurnost zemljišnih knjiga i privrednih registara, došlo je do rasterećenja sudova i povećanja opće pravne sigurnosti. O svemu tome, istakli su notari, postoje egzaktni podaci.
U uvodnom izlaganju predsjednika Notarske komore FBIH, Adema Jakupovića, kao i u diskusiji koja je uslijedila u kojoj su, između ostalih brojnih notara, učestvovali Merdžana Škaljić, koja je prije imenovanja za notara bila ugledni sarajevski advokat, Danka Vučina, također raniji ugledni mostarski advokat i članica Visokog sudskog tužilačkog vijeća u prvom sazivu, Vesna Softić, ranije sutkinja Vrhovnog suda FBiH, istaknuto je da nema alternative notarskoj službi utemeljenoj na principima koje je definirao Zakon o notarima FBiH.
Notari smatraju da je priča advokata o jeftinijim uslugama za građane, ukoliko bi se sačinjavanje tih pravnih poslovi izuzelo od isključive nadležnosti notara i dalo mogućnost da ih sačinjavaju i advokati – čisti populizam, te je kao ilustracija između niza drugih, naveden jedan očigledan primjer – podnošenje zahtjeva za registraciju ili za promjene u registraciji firme, prema važećoj advokatskoj tarifi košta 600 KM, a prema notarskoj tarifi košta 100 KM + PDV, tj. 117 KM.
Nastojanje Advokatske komore FBIH da kroz odluku Ustavnog suda FBiH oduzme notarima praktično sve nadležnosti je ništa drugo do “vraćanje unazad” dostignutog stepena pravne sigurnosti, ažurnosti i pouzdanosti javnih registara i visokog nivoa kvaliteta javnih isprava koje sačinjavaju notari, i ponovno otvaranje puta “sivoj zoni”, jer, ne samo da su advokati uspjeli da se “izvuku” iz fiskalizacije i da država nema uvida u način kako oni obračunavaju i naplaćuju svoje advokatske usluge, već bi ovim izmjenama za koje se advokati zalažu, oživjelo nadripisarenje u oblasti koja se, zahvaljujući notarima, toga zla veoma efikasno riješila.
Međutim, ključni razlog, istakli su notari, zašto bilo kakve izmjene nisu u interesu ni građana, ni privrednih subjekata, pa tako ni cijele države Bosne i Hercegovine, jeste to što bi “uzimanjem” tih poslova iz okrilja notarske profesije kao javne službe, tako sačinjeni pravni poslovi izgubili dokaznu snagu javne isprave kao i njihovu direktnu izvršnost, kakvu sada imaju ugovori i drugi pravni poslovi sačinjeni u formi notarski obrađene isprave, jer su upravo te karakteristike notarske isprave garant pravne sigurnosti građana i privrednih subjekata i garant rasterećenja sudstva.
Pošto je uvođenje notarijata sa zadaćom rasterećenja sudstva i podizanja kvaliteta usluga u oblastima koje su date notarima, a koju zadaću notari uspješno izvršavaju, jedan od uvjeta koje je u okviru reformskih i integracijskih procesa Bosna i Hercegovina preuzela Sporazumom o pridruživanju, to bi svaka “reforma” notarijata na način kako to žele advokati, bila veliki korak unazad i suprotna zahtjevima Evropske zajednice.
Nema mjesta nikakvoj reformi niti mijenjanju principa na kojima je utemeljena notarska profesija i ukoliko neko od pravničkih zanimanja u ovom društvu zahtijeva ozbiljnu reformu, to je upravo advokatsko zanimanje, jer je svugdje u svijetu prošlo vrijeme “advokata opće prakse”. Nužno je da se advokati specijaliziraju za oblasti kojima se bave i na taj način podignu nivo kvaliteta svojih usluga i da se obezbijedi transparentnost u naplaćivanju tih usluga, kao što je to učinjeno sa notarima, koji rade strogo specijaliziranu i zakonom ograničenu vrstu pravnih poslova i koji svoje usluge naplaćuju transparentno u skladu sa propisanom tarifom, poručili su notari.