Home Blog

Sudija optuženom bira službenu odbranu

0

Sudija optuženom bira službenu odbranu

ako je zakonom propisano da branioca bira optuženi, u skoro polovini slučajeva angažovanja odbrana po službenoj dužnosti pred bh. sudovima to je činio sudija.

 

Pravo osumnjičenog ili optuženog na odbranu garantovano je zakonima. Iako bi trebali sami izabrati advokata, to su za njih češće činile sudije (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Analiza novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da su u većini sudova u Bosni i Hercegovini (BiH) češće sudije birale branioce po službenoj dužnosti nego što su to činile osumnjičene i optužene osobe koje na to imaju zakonsko pravo.

Nakon skoro dvije godine traženja, CIN je prikupio podatke iz Modula za praćenje odbrana po službenoj dužnosti sa svih sudova u BiH, osim Općinskog suda u Kiseljaku koji nije vodio urednu evidenciju o ovome. U Modulu su evidentirani podaci o braniocima koji su angažovani po službenoj dužnosti od aprila 2012. do jeseni 2018. godine te načinu njihovog odabira – da li ih je dodijelio sudija, odabrao sam osumnjičeni ili su dodijeljeni sistemski.

Zakoni osumnjičenim i optuženim osobama daju pravo da sami izaberu advokata po službenoj dužnosti, a ako to ne učine, dodjeljuje im ga sud. U tim slučajevima sudije imaju mogućnost da sami odaberu branioca ili da puste da sistem nasumično odabere. Podaci pokazuju da je opcija sistemskog odabira korištena svega 1.200 puta, dok su skoro 11 puta više sudije same birale.

Praksa da sudije češće biraju branioce umjesto optuženih je prisutna u 43 od ukupno 67 sudova.

VTSV

U tome prednjači Osnovni sud u Banjoj Luci u kojem je od ukupno 1.113 slučajeva samo 16 puta osumnjičeni birao branioca. Sudije ovog suda su 89 puta birale advokaticu Maricu Ćulum i tako je učinile najplaćenijom braniteljicom po službenoj dužnosti. Ona je ranije osuđena na godinu dana zatvora zbog organizovanog kriminala, zbog čega je trebala biti isključena iz advokature. Naime, Zakon o advokaturi Republike Srpske predviđa zabranu obavljanja prakse advokatima koji su osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci i duže.

U Osnovnom sudu u Srebrenici osumnjičeni nisu nijednom birali branioca, dok je 64 puta to učinio sudija.

Samo četiri optužena su pred Općinskim sudom u Čapljini sama birala branioca, a čak 131 put su to za njih činile sudije. Iz ovog suda su novinarima CIN-a poslali objašnjenje da sudija optuženom prvo dodijeli branioca, a onda mu pošalje listu branilaca i uputu da se izjasni da li je saglasan sa postavljenim braniocem.

„Isto se može smatrati odabirom optuženika, jer mu je ostavljena mogućnost odabira drugog branitelja“, dodali su.

CIN je 2017. godine otkrio da je na odbrane po službenoj dužnosti za sedam godina izdvojeno najmanje 76,2 miliona KM budžetskog novca. U ovom poslu se godinama izdvaja grupa od desetak advokata sa zaradom od skoro 13 miliona. Prvi na listi je sarajevski advokat Omar Mehmedbašić koji je zaradio 4,3 miliona KM – kao 680 njegovih kolega zajedno.

Mehmedbašić je pred Općinskim sudom u Sarajevu imao skoro 600 slučajeva po službenoj dužnosti, a svaki deveti put ga je na tu poziciju postavljao sudija.

Tokom ovog istraživanja novinari su, između ostalog, razgovarali sa 58 osuđenika u zatvorima Federacije BiH. Među njima su bili i oni koji su govorili da im sudije nisu dozvoljavale da biraju branioca. Međutim, sudije su većinom govorile da ne favorizuju nijednog advokata, nego da ih, uglavnom, biraju sami optuženi.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) koje je do sada bilo ekstremno neuspješno i nije uradilo ništa pokrenulo je Modul nakon istraživanja CIN-a iz 2011. godine koje je pokazalo da postoje velike razlike u zaradama advokata po službenoj dužnosti te da službena lica nerijetko osumnjičenim sugerišu izbor advokata.

Situacija se nije promijenjena ni šest godina poslije. Modul nije zaživio jer sudovi nisu bili obavezni da ga koriste i zbog toga ih je u oktobru 2017. godine VSTV zadužio da retroaktivno unose podatke o braniocima po službenoj dužnosti. CIN je dobio ove podatke tek nakon što je VSTV svim sudovima uputio dopis o dostavljanju.

 

vtsv

Sarajevsko tužilaštvo obustavilo istragu protiv Omara Mehmedbašića

0

Sarajevsko tužilaštvo obustavilo istragu protiv Omara Mehmedbašića

Kantonalno tužilaštvo iz Sarajeva je obustavilo istragu protiv advokata Omara Mehmedbašića.

Omar Mehmedbašić je za sedam godina zaradio 4,3 miliona maraka kao “besplatni branilac” – branilac po službenoj dužnosti

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Omar Mehmedbašić, najplaćeniji branilac po službenoj dužnosti u Bosni i Hercegovini, neće biti sankcionisan što je platio svjedoku da promijeni iskaz kako bi njegov klijent dobio manju kaznu. Istraga je pokrenuta nakon objave priče Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) 2017. godine.

Novinari su tokom istraživanja u vezi sa odbranama po službenoj dužnosti razgovarali sa zatvorenicima među kojima su bili i Mehmedbašićevi klijenti. Jedan od njih, Alen Krtičić, ispričao je kako mu je advokat rekao da će platiti svjedoku da promijeni iskaz kako bi dobio manju kaznu.

„Došao je jedan dan i rekao: eto, dat ću mu 600-700 KM da promijeni iskaz, da li bi ti pristao na to? Ja sam rekao pristajem na sve što ide u moju korist. On će“, prepričava dalje Krtičić razgovor sa advokatom, „promijeniti iskaz kada dođe njegovo vrijeme da svjedoči, tu će pomoći, reći će da nije bilo pištolja, nije bilo ništa, da je on to slagao, da se plašio“. Tako je i bilo.

Svjedok u ovom slučaju je bio maloljetnik kojeg je Krtičić opljačkao. On je tokom istrage tvrdio da je Krtičić imao pištolj koji mu je prislonio na glavu, a potom ga opljačkao. Kako je tokom suđenja promijenio iskaz, Krtičić je osuđen samo za pljačku uz „prijetnju da će izvaditi pištolj“.

Novinari CIN-a su tada razgovarali i sa majkom maloljetnika koja je potvrdila da je advokat Mehmedbašić platio njenom sinu da promijeni svjedočenje.

Nakon objave priče Kantonalno tužilaštvo je pokrenulo istragu koju je nakon četiri mjeseca obustavilo.

„Postupajuća tužiteljica donijela je naredbu o obustavi istrage protiv Omara Mehmedbašića, jer nije bilo dovoljno dokaza da je počinio krivično djelo“, naveli su u Tužilaštvu.

Izvor: CIN.ba

BiH nazadovala u indeksu vladavine prava

0

BiH nazadovala u indeksu vladavine prava

WJP-ev tzv. Rule of Law Index 2019 obraća pažnju na osam važnih faktora prilikom kreiranja liste – ograničenje dosega moći vlasti, odsustvo korupcije, transparentna vlada, osnovna ljudska prava, red i sigurnost, regulatorni aspekt, krivično zakonodavstvo i građansko pravo.

BiH je zauzela 60. mjesto na rang-listi, a prošle godine je bila pozicionirana na 56. mjestu. Ipak, nazadovala je za samo jedno mjesto, s obzirom na to da je u februaru 2018. godine tretirano samo 113 država, dok je na novoj listi njih 126, kaže se u saopćenju WJP-a.

Naša zemlja je pozicionirana kao treća najbolja država na podlisti istočnoevropskih i centralnoazijskih zemalja te 17. na podlisti koja tretira države s prosječnim višim srednjim prihodom građana.

Detalji za Bosnu i Hercegovinu bit će objavljeni u četvrtak 28. februara.

Istočnoevropsku i centralnoazijsku grupu čine BiH, Albanija, Bjelorusija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Rusija, Srbija, Turska, Ukrajina i Uzbekistan. Države s prosječnim višim srednjim prihodom građana su BiH, Albanija, Alžir, Bjelorusija, Belize, Bocvana, Brazil, Bugarska, Kina, Kolumbija, Kostarika, Dominika, Dominikanska Republika, Ekvador, Grenada, Gvatemala, Gvajana, Iran, Jamajka, Jordan, Kazahstan, Liban, Sjeverna Makedonija, Malezija, Mauricijus, Meksiko, Namibija, Peru, Rumunija, Rusija, Srbija, Južna Afrika, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Surinam, Tajland, Turska i Venecuela.

Najbolje rangirane države na cjelokupnoj listi su Danska, Norveška i Finska, a najlošije rangirane su Republika Kongo, Kambodža i Venecuela.

Globalno, novo saopćenje pokazuje da je više država doživjelo pogoršanje nego poboljšanje vladavine zakona već drugu godinu zaredom. Tako se može zaključiti da, gledajući prosjek, vladavina prava u svijetu registruje pad već dvije godine.

Čak 61 zemlja registrovala je pad, 23 su ostale na istom nivou, a njih 29 su napredovale.

Kako izvještava WJP, najveći pad desio se u faktoru ograničenja dosega moći vlasti pa se može zaključiti da su autoritativni režimi odigrali ključnu ulogu u gušenju valdavine prava.

Iznos: Agencije

Ko ima najvise policajaca po glavi stanovnika

0

Ko ima najvise policajaca po glavi stanovnika ?

Proporcionalno gledano, države regije imaju više policije od EU, a najviše ih je u Crnoj Gori.

U 2016. godini, članice EU-a su ukupno imale 1,62 miliona policajaca – 3,4 posto manje nego 2009. godine. U prosjeku, na 100.000 stanovnika bilo je 318 policajaca.

Najmanje ih je u Finskoj (137 na 100.000) i na Islandu (194 na 100.000), a najviše na Kipru (573 na 100.000 stanovnika).

Pogledamo li i podatke za države obuhvaćene istraživanjem, a koje nisu u Evropskoj uniji, onda je Crna Gora na prvom mjestu, sa 635 policajaca na 100.000 stanovnika.

Veliki broj policajaca u regiji

Na drugom mjestu je Srbija sa 596 poliacajaca na 100.000 stanovnika (podaci iz 2015. godine). U samom vrhu je i Makedonija sa 522 policajca na 100.000 stanovnika (2014. godina).

I u ostalim državama iz regije broj policajaca prelazi prosjek EU – u Hrvatskoj 490 (2015. godina), na Kosovu 439, BiH 436 (podaci iz 2012.) i Sloveniji 398 policajaca na 100.000 stanovnika.

Detaljnije istražite u mapi.

Izvor: Eurostat i agencije

Sarajevska deponija bez okolišne dozvole

0

Sarajevska deponija bez okolišne dozvole

Federalno ministarstvo okoliša i turizma odgodilo je izdavanje okolišne dozvole za deponiju „Smiljevići“ koja je istekla prije sedam mjeseci.

Na “Smiljeviće” dnevno stigne oko 550 tona raznog smeća, iako bi se na deponiju trebao odlagati samo kućni otpad. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Federalno ministarstvo okoliša nije produžilo okolišnu dozvolu sarajevskoj deponiji „Smiljevići“ dok Agencija za vodno područje rijeke Save ne preispita uvjete dozvole za otpadne vode.

Sistem za pročišćavanje ovih voda na deponiji ne radi pa se sva zagađena voda sliva u Lepenički potok i otječe u rijeku Bosne. Općina Novi Grad je zbog toga zatražila provjeru vodne saglasnosti i okolišne dozvole za deponiju koja se nalazi na njenoj teritoriji.

Iz Općine su objasnili da su laboratorijska ispitivanja prethodnih godina dokazala da su vode sa deponije toksične, zagađuju okoliš i negativno utječu na zdravlje stanovnika okolnih naselja.

Uz to, federalni inspektor za zaštitu okoliša je utvrdio da na deponiji ne radi ni sistem za otplinjavanje koji bi trebao kontrolisati ispuštanje plinova koji nastaju sagorijevanjem i truljenjem otpada.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je sredinom 2018. godine istraživao o ovoj temi i otkrio da je oprema vrijedna milione maraka prestala raditi zbog nemara i nedostatka saradnje nadležnih službi.

Sistem procjednih voda je kupljen 2005. godine za 1,9 miliona maraka, a pušten je u rad 2011. godine. Nakon tri mjeseca se pokvario. Iz Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, koji je nadgledao izgradnju sistema, kažu da se to desilo jer je na deponiju odlagan različit otpad. U Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću „Rad“, koje upravlja deponijom, kažu da oni nisu ni učestvovali u nabavci sistema ni potpisali da ga preuzimaju pa su i odbili odgovornost za kvar.

Za kontrolu plinova na deponiji je 2001. godine napravljen sistem sondi koje su ih skupljale i od njih pravile struju za građane Sarajeva. Ovaj sistem je uništen 2013. godine u potrazi za tijelima ubijenih u ratu prilikom iskopavanja koje je rađeno po nalogu Tužilaštva BiH. Počelo je kopanje bez konsultacija sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo pa je Zavod tražio nadoknadu koja još nije plaćena. Pretpostavlja se da je šteta veća od milion maraka.

Novinari CIN-a su tada razgovarali sa mještanima koji su svjedočili da u baštama ovog kraja gotovo ništa ne uspijeva i da je teško izdržati mirise sa deponije.

„Otpadaju trepavice i dlačice iz nosa. Bježim u kuću, sakrivam se, zatvaram vrata i prozore jer je nemoguće disati taj zrak“, jedan od mještana je opisao život uz deponiju.

Stanovnici su kritikovali rad svih nadležnih institucija jer smatraju da je zagađenost deponije krivac za povećan broj oboljelih u obližnjim naseljima. Najmanje petero djece iz okolnih kuća oboljelo je od karcinoma, alergija i drugih bolesti, a dvije djevojčice su preminule.

Izvor: CIN

Mreža obiteljskih veza u zapošljavanju

0

Mreža obiteljskih veza u zaposljavanju

U najmanje 12 slučajeva zaposleni u Sudu i Tužilaštvu BiH su u odnosu roditelj – dijete ili imaju druge bliže rodbinske odnose. Mreža obiteljskih veza daleko je razgranatija u pravosudnim institucijama na različitim razinama, navodi se u istraživanju BIRN-a.

U institucijama kažu kako biraju najbolje kandidate i da im podaci o obiteljskim vezama nisu poznati prilikom zapošljavanja. Ovakvi obiteljski odnosi, kako se smatra u dijelu pravosudnih krugova, nisu prikladni i u određenim slučajevima mogu predstavljati sukob interesa.

Djeca sudaca Suda BiH Mire Smajlović, Senadina Begtaševića i Esada Fejzagića bila su ili su i dalje zaposlena u Tužiteljstvu BiH – Lejla Smajlović i Tin Begtašević kao stručni saradnici, a Feđa Fejzagić kao pripravnik.

S druge strane, djeca tužitelja Tužiteljstva BiH rade u Sudu BiH. Kao pripravnik je radio sin tužiteljice Sanje Jukić, Boris, a ovaj posao obavljaju Nejra Šuškić, kćer tužitelja Ismeta Šuškića, Goran Đemiđić, bratić Sanje Jukić, i Deni Odobašić, sin tužitelja Izeta Odobašića.

U Tužiteljstvu BiH kao stručna suradnica zaposlena je Azra Efica, nevjesta tužitelja Ibre Bulića, a u Odjelu za podršku svjedocima ove institucije bila je sestrična sutkinje Minke Kreho.

Nevjenčana supruga suca Gorana Radevića također radi u Tužiteljstvu BiH, gdje su i nevjenčana supruga i pastorka šefa računovodstva Suda BiH Krunoslava Jelića. Kćeri dviju daktilografkinja Suda BiH također su posao našle u Tužiteljstvu BiH.

“Zaista nije primjereno da sudac s djetetom dolazi na posao u istu zgradu”, smatra jedan sarajevski sudac. Nekadašnji sudac, sada odvjetnik Vlado Adamović kaže kako se u ovakvim situacijama moraju utvrditi pravila kako bi se izbjegle sumnje u nepristrasnost.

“Ako ti je sin pripremao optužnicu u tužiteljstvu a ti sudiš po njoj, teško je biti objektivan. Treba pripremiti pravila kojima će se izbjegavati takve situacije. Mora se voditi računa što je u očima javnosti normalno. Ne mora sve biti pokriveno zakonima, pa ni kodeksima, nego je minimum da je pokriveno granicama ljudskog razuma”, ističe Adamović.

Način zapošljavanja

Pred Sudom BiH nedavno je podnesen zahtjev za izuzeće suca zbog sukoba interesa prouzročenog obiteljskim vezama.
Odvjetnik Ifet Feraget zatražio je izuzeće suca Senadina Begtaševića jer je smatrao da je postojao sukob interesa s obzirom da je njegov sin Tin Begtašević radio kao stručni suradnik u predmetu povezanom s klijentom kojed zastupa.

“Sudac Begtašević je na neki način opterećen saznanjima koje je mogao dobiti privatno od svog sina… Objektivno nije u redu da djeca sudaca rade u tužiteljstvu a da njihovi roditelji postupaju kao suci i rade u tim predmetima. To je, po meni, sukob interesa, to je razumna sumnja u nepristrasnost”, kaže Feraget.

Ovaj zahtjev Sud BiH je odbio. Odluku nisu mogli dostaviti BIRN-u, uz obrazloženje da odluke sa “opće sjednice nisu javni dokument”. Kako saznaju, u obrazloženju je navedeno da je branitelj samo iznio osobno osjećanje i subjektivno mišljenje, te da u zahtjevu nije objašnjeno u kakvoj su vezi dva predmeta.

“Ne radi se o osobnom stavu, nego objektivno postoji mogućnost da sudac kao otac od sina kao stručnog suradnika dođe u posjed nekih informacija koje ga kontaminiraju. Na taj način se u očima samog optuženog gubi povjerenje u suca. Dakle, on se tu ne nada ničem dobrom”, smatra Feraget.

Prilikom izbora pripravnika Sud BiH ne uzima u “obzir njihove obiteljske veze, niti za njih zna, imajući u vidu da je primaran kriterij znanje pokazano na testu”.

“Komisija pravi popis kandidata koji ispunjavaju propisane uvjete i poziva ih na usmeni, a potom i pismeni test. Nakon provjere znanja, predlažu se najbolji kandidati, oni s najvećim brojem bodova. Vodi se računa i o spolnoj i nacionalnoj zastupljenosti”, navode iz Suda BiH. O zapošljavanju suradnika Tužiteljstvo BiH nije moglo davati nikakav komentar.

Vlado Adamović ističe kako djeci sudaca i tužitelja nikako ne treba biti uskraćeno da rade ukoliko su na objektivnom natječaju pokazali najbolje rezultate.

“Ne smiju oni biti uskraćeni, jer imaju svoja prava i svoje karijere. A ima i nešto što je prirodno – u takvim kućama se rano počne pričati o pravu. Zamislite kad vam je otac sudac vrhovnog suda, pa vi u novinama pročitate o nekom predmetu a on vam uz ručak ispriča suštinu tog problema. Vi na drugoj godini prava saznate više nego što zna profesor prava”, objašnjava Adamović. On ističe kako se u slučaju izbora većeg broja djece mora voditi računa da ne budu na istom predmetu s roditeljima.

Arben Murtezić, glavni disciplinski tužitelj, napominje kako zakoni strogo propisuju obvezu izuzeća i točno do kojeg stupnja srodstva i u kojim ulogama se mogu naći stranke.

“Imali smo jedan ili dva postupka jer se sudac nije izuzeo kada smo smatrali da je postojala potreba izuzeća, ali istina – nije spadalo u kategoriju jasno propisanih razloga za izuzeće. Izrečena je sankcija u jednom takvom slučaju”, kaže Murtezić. On primjećuje kako se događa da su članovi obitelji u istoj branši, iako se uglavnom vodi računa kada se trebaju izuzeti.

“Ovo je mala zemlja i nekada se kompletne obitelji bave pravom i smatram da to nije veliki problem”, kaže Murtezić.

Nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Milorad Novković također smatra da ovo pitanje treba riješiti pravilnikom o sukobu interesa.

“Nije dobro da se samo primaju djeca sudaca i tužitelja za stručne suradnike i pripravnike, ali ne možemo tu djecu 100 posto odstraniti. Ima sudova gdje rade brat i sestra, ima i tužiteljstava gdje rade bliski srodnici, gdje rade suprug i supruga”, navodi Novković. On kaže kako je to ranije bilo riješeno zakonom gdje bliski srodnici, do određenog stupnja, nisu mogli raditi u istim institucijama.

Tužiteljstvo vrtić Suda

Zaposlenica pravosuđa u BiH šaljivo komentira kako je Tužiteljstvo BiH vrtić za roditelje koji rade u Sudu BiH. Sud i Tužiteljstvo BiH biraju stručne suradnike i pripravnike, dok se o prijemu na ove pozicije u nižim pravosudnim institucijama brine VSTV, koji bira suce i tužitelje. Na drugim instancama također su brojni primjeri obiteljskih odnosa.

Amar Jaganjac, sin predsjednika Vrhovnog suda FBiH i nekadašnjeg člana VSTV-a Amira Jaganjca, zaposlen je kao stručni suradnik u Tužiteljstvu BiH, gdje kao tužitelj radi i Vladimir Simović, sin suca Ustavnog suda BiH Miodraga Simovića.

Supruge sudaca Suda BiH Tihomira Lukesa, glavnog disciplinskog tužitelja Arbena Murtezića i državnog tužitelja Džermina Pašića također su u pravosuđu. Dinka Lukes je sutkinja Vrhovnog suda FBiH, Melika Murtezić sutkinja Općinskog suda u Sarajevu, a Maja Pašić tužiteljica u sarajevskom Tužiteljstvu.

Draženka Jurišić bila je sutkinja u Općinskom sudu u Mostaru, dok je njezin suprug Mladen Jurišić bivši predsjednik mostarskog Županijskog suda. U sarajevskom tužiteljstvu je i Amira Salihagić-Sedlarević, kćerka bivše predsjednice Županijskog suda u Sarajevu, a u sarajevskom Općinskom sudu predsjednik jednog od odjela je Nedim Ćosić, sin nekadašnjeg glavnog tuzlanskog tužitelja Šesenama Ćosića.

Avdo Kadrić, sin suca i člana VSTV-a Zijada Kadrića, imenovan je za stručnog suradnika Općinskog suda u Tuzli, a Ines Midžić-Hodžić, kćer županijskog suca u Bihaću Fikreta Hodžića, stručna je suradnica u tužiteljstvu u ovom gradu.

U pravosudnim institucijama rade i bliski srodnici političara. Kao tužiteljji u Tužiteljstvu BiH rade Vedrana Mijović, kćer Slavka Jovičića, nekadašnjeg državnog zastupnika iz SNSD-a, te Dubravko Čampara i Džermin Pašić, brat Aljoše Čampare odnosno sin Safeta Pašića, članova SDA.

Tužitelj u Županijskom tužiteljstvu u Sarajevu je Jasmin Džaferović, sin Šefika Džaferovića, također iz SDA, a pripravnica u Sudu BiH je Martina Raguž, kćer Martina Raguža iz HDZ-a 1990. U pravosudnim krugovima i u javnosti više puta je pokretano pitanje sukoba interesa kada su u pitanju članovi VSTV-a. Nekadašnji član VSTV-a Asim Crnalić kaže kako je nedopustivo da član Vijeća zapošljava obitelj.

“Nije lijepo isticati vlastite primjere, ali kad sam bio član Vijeća, moja kćer je završila fakultet i meni je odgovaralo da je zaposlim negdje na sudu ili u tužiteljstvu. Nije mi palo na pamet da to pokušam jer bih izgubio kredibilitet i svaka moja kritična ocjena bi bila u pitanju kad ja sebi dopuštam da svoje dijete zapošljavam u pravosuđu”, kaže Crnalić.

On ističe kako svaki član VSTV-a mora biti svjestan dviju stvari – time što je član Vijeća izuzetno je moćan čovjek u pravosuđu, i da tu moć ne smije zlouporabiti ostvarujući privatne ciljeve. U VSTV-u su u svibnju 2014. godine donijeli pravilnik o sukobu interesa, kojim nastoje riješiti ove probleme./BIRN/HMS/

Izvor: BIRN

Prvi sveobuhvatni pravni portal u BiH

0

Koliko puta do sad ste bezuspješno pokušavali naći odgovor na pravno pitanje iz zakonskih odredbi Bosne i Hercegovine i entiteta? Koliko puta do sad ste ostali razočarani neadekvatnim odgovorima? Koliko puta do sad ste svoje odgovore tražili na mjestima na kojima ih niste mogli dobiti?

Upravo navedena pitanja postala su misao vodilja pri ostvarenju projekta portal PravoBiH.com.

Portal PravoBiH.com je bosansko-hercegovački pravni portal koji je namijenjen svim građanima Bosne i Hercegovine, uključujući i građane iz entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko Distrikta.

Cilj ovoga projekta je prvenstveno da se stvori portal koji će biti središte za sva pravna pitanja, informacije i vijesti na području cijele Bosne i Hercegovine. S tim ciljem, pod linkom pravni savjeti nalazi se forum na kojem možete postavljati pitanja iz svih grana prava kao što je kazneno, građansko, obiteljsko, upravno, radno i dr.

Ako imate problem i treba Vam pravni savjet, potrebno je da se registrirate, a odgovore na vaša pitanja davat će stručne i kompetentne osobe kao što su diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim ispitom, odvjetnički vježbenici, sudski stručni suradnici i drugi.

Na ovom portalu također možete naći najnovije vijesti iz pravne oblasti, kao i zakone i propise Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH, te sudsku praksu općinskih, kantonalnih, okružnih, Vrhovnih i Ustavnih sudova koja se objavljuje na internetu.

Osim toga, ovdje možete pronaći i obrasce pojedinih ugovora, zahtjeva, izjava, tužbi, prijedloga za ovrhu, prijedloga za uknjižbu prava vlasništva, i drugo, kao i korisne linkove i adrese sudova i državnih institucija u Bosni i Hercegovini, piše Avaz.

U Parlament BiH sve diplome na provjeri

0

U Parlament BiH sve diplome na provjeri

Sekretar Zajedničke službe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kenan Vehabović je, kako je to za Klix.ba kazao, na današnjoj sjednici Kolegija Sekretarijata potencirao provjeru svih diploma uposlenika Parlamenta.

“Zatražio sam provjeru diploma za sve uposlene u Parlamentu BiH, najvišeg zakonodavnog tijela u Bosne i Hercegovine. Prvo je moja diploma na spisku za provjeru, pa svih ostalih uposlenika”, rekao je Vehabović.

Krivotvorenje diploma i njihova zloupotreba je dugogodišnji problem bh. institucija, koji je zasluženu pažnju zadobio tek u proteklom periodu kada su novinari online magazina Žurnal objelodanili kako se kupuju diplome srednje škole.

Podsjetimo, Klix je ranije pisao da su tri službenika Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo imala sumnjivo stečene diplome srednje škole.

Izvor: Agencije