Home Blog

Predmet “Pravda” nas je dosad koštala 334.714 KM, a suđenje još nije počelo

0
Predmet “Pravda” nas je dosad koštala 334.714 KM, a suđenje još nije počelo

Predmet “Pravda” nas je dosad koštala 334.714 KM, a suđenje još nije počelo

Ovaj iznos je isplaćen advokatima za odbrane po službenoj dužnosti od pokretanja krivičnog postupka, naveli su u Kantonalnom sudu u Sarajevu

Suđenje u predmetu Pravda, u kojem je prvooptuženi ratni ministar policije Alija Delimustafić, do danas nije počelo. Optužnica je podignuta prije 27 mjeseci, a na statusnoj konferenciji održanoj još prošle godine, tužitelji su procijenili da će im trebati minimum pet sati da je pročitaju. No, tu priliku još nisu dobili.

(Ne)opravdani izostanci

Glavni pretres odgađan je 18 puta iz razloga što nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke, stoji u pisanom odgovoru koji smo dobili iz Kantonalnog suda u Sarajevu.

– Razlog je zdravstveno stanje pojedinih optuženih, koji su uredno dostavili medicinsku dokumentaciju. Dakle, glavni pretresi su odgađani iz opravdanih razloga, kažu u Sudu.

Optužnica protiv Delimustafića obuhvatala je 38 optuženih i osam firmi, ali su se u međuvremenu neki od optuženih nagodili sa Tužilaštvom KS-a. U ovom predmetu, trenutno je 30 advokata po službenoj dužnosti.

VEZANI TEKSTOVI

– Od pokretanja krivičnog postupka advokatima za odbrane po službenoj dužnosti isplaćeno je ukupno 334.714,63 KM. Međutim, naglašavamo da se ovi troškovi odnose na sve radnje preduzete u svim fazama krivičnog postupka, odnosno fazama istrage, prethodnog saslušanja i glavnog pretresa. Također, ističemo da se navedeni iznos ne odnosi samo na pristup advokata pred sud ili na glavni pretres, nego i druge radnje preduzete od advokata shodno advokatskoj tarifi, ističu u sarajevskom Kantonalnom sudu.

Istovremeno napominju da su uveli praksu da ih branioci i optuženi prije glavnog pretresa obavijeste ukoliko neko nije u mogućnosti da pristupi glavnom pretresu kako bi ga mogli na vrijeme otkazati i tako izbjeći plaćanje troškova.

Kako smo ranije pisali, prema tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad advokata, advokatima pripada naknada za pristup na glavni pretres, dok u slučaju odgode glavnog pretresa advokatu pripada nagrada 50 posto tarife za pristup.

Shodno Zakonu o krivičnom postupku FBiH, u slučaju neopravdanog dolaska optuženog na glavni pretres, sud izdaje naredbu za prinudno dovođenje optuženog, a u slučaju neopravdanog nedolaska branioca na glavni pretres sud ima mogućnost novčanog kažnjavanja.

Iz Ureda disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH potvrdili su nam da su vezano za medijske objave o postupanju u spomenutom predmetu registrovali predmet po službenoj dužnosti.

“Zbog povjerljivosti istrage, u ovom trenutku Ured ne može dati više informacija”, kažu u UDT-u.

Mućke sa nekretninama

Prvooptuženi Delimustafić, koji je dvije i po godine bio u pritvoru u Kazneno-popravnom zavodu Sarajevo (KPZ), pušten je u augustu prošle godine da se brani sa slobode. U zamjenu za slobodu određena mu je kaucija od milion maraka u vidu nekretnina. Istovremeno, određene su mu mjere zabrane koje podrazumijevaju zabranu napuštanja mjesta prebivališta, odnosno adrese stanovanja.

Delimustafić je optužen da je od 2009. do 2016. godine organizirao kriminalnu skupinu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području Kantona Sarajevo. U sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić, nekretnine s umrlih osoba knjižili su na članove organizacije i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama.

Osim njih, među optuženima su još i notari, pravobranioci, advokati, općinski službenici…

Izvor: Oslobodenje

Arapski resorti u BiH u ilegali

0
Arapski resorti u BiH u ilegali

Arapski resorti u BiH u ilegali

Zahvaljujući slabostima sistema kontrole gradnje i blagim kaznama, strani investitori u Sarajevu i okolini bez dozvola grade najmanje pet naselja.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Arapski ulagači su 2018. godine naočigled vlasti u sarajevskoj općini Ilijaš ilegalno izgradili veliko stambeno naselje, namijenjeno bogatim kupcima s Bliskog istoka.

Iako su prekršili zakone o gradnji koji propisuju rušenje bespravnih objekata, novčane i zatvorske kazne, vlasnici ovog naselja su prošli samo sa usmenom opomenom lokalnih vlasti. Radovi su zaustavljeni tek kada su podigli većinu planiranih vila.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je otkrio da je u Sarajevu i okolini, na ukupno 133.000 kvadratnih metara, bespravno građeno najmanje pet naselja arapskih i turskih investitora. Oni su iskoristili slabosti domaćeg sistema, ignorišući naredbe o prekidu radova i rušenju objekata. Općine izbjegavaju da ih same uklanjaju jer troškove rušenja kasnije ne uspijevaju naplatiti od investitora. Sudski procesi protiv nelegalnih graditelja su rijetki, a i oni završavaju presudama sa minimalnim novčanim kaznama.

U pojedinim općinama tvrde da se investitori ovako ponašaju jer su ih domaći savjetodavci ubijedili da će njihovi resorti biti naknadno legalizovani. Međutim, legalizacija nije moguća od 2017. godine kada je u Kantonu Sarajevo (KS) donesen novi zakon o prostornom uređenju.

 

Čekajući legalizaciju

Općina Ilijaš je na zahtjev „Bosnian International for Tourism (B. I. Tourism)“ iz Sarajeva, firme koja je u vlasništvu Kuvajćanina, u novembru 2017. godine usvojila Regulacioni plan za Apartmansko naselje „Sovrle“. Planom je predviđena izgradnja 47 stambenih objekata, udaljenih oko kilometar od središta općine. Međutim, investitori su počeli graditi bez građevinske dozvole, a u Općini tvrde da je nisu ni tražili.

Općinski građevinski inspektor Vahid Hadžiabdić je u maju 2018. godine došao na gradilište i usmeno naredio firmi „B. I. Tourism“ da prekine gradnju.

„Međutim, najvjerovatnije, pošto sam otišao na godišnji odmor, oni su to vrijeme iskoristili. Uglavnom, od planiranih 47 objekata izgrađeno je 37“, kaže Hadžiabdić.

Novinari CIN-a su u septembru prošle godine posjetili resort u Ilijašu. U naselju nije bilo ni mašina ni radnika, ali su skoro svi objekti bili pokriveni krovom, dok su na nekima postavljene i fasade, prozori i vrata.

Prema Zakonu o inspekcijama KS, inspektor je bio dužan napraviti zapisnik i donijeti rješenje o zatvaranju gradilišta i rušenju objekata. On to tada nije uradio niti je podnio prekršajnu prijavu protiv investitora.

„Ali, da sam znao šta će biti… Ono, što se kaže, malo se čekalo da se vidi hoće li biti odluke o legalizaciji“, objašnjava Hadžiabdić svoje propuste.

On je zapisnik napisao tek 16 mjeseci kasnije, kada su se novinari CIN-a počeli raspitivati o ovom naselju. O nelegalnoj gradnji je obavijestio i načelnika Ilijaša Akifa Fazlića koji je s prozora svoje kancelarije mogao svjedočiti nelegalnoj gradnji. On odgovornost prebacuje na inspektora.

„Da je bio dovoljno angažiran, vjerovatno ne bi došlo do ovoga. Ali, eto, došlo je“, objasnio je Fazlić. On nije siguran šta će biti sa ovim naseljem.

„Ja sam inspektoru dao nalog da sagleda stanje i vidjet ćemo dalje“. Kaže da prihvata i svoj dio odgovornosti, ali se sankcije za odgovorne za sada ne naziru.

Intima za bogate

Ni inspektori sarajevske Općine Stari Grad nisu zaustavljali preduzeće „Caphy International“ iz Sarajeva kada je ljetos u naselju Hladivode nelegalno podizalo „Saraya Resort“. Ova je firma u vlasništvu državljanina Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prema urbanističkom projektu, na Hladivodama je trebalo biti izgrađeno naselje sa 93 vile, šest zgrada, hotelom i džamijom.

„Inače su ta rezidencijalna naselja čuvana gdje, u suštini, ljudi sa boljim imovnim stanjem kupuju intimu“, kaže Amela Kulaglić-Herco, pomoćnica načelnika za urbanizam Općine Stari Grad.

Općina je naredila firmi „Caphy International“ da prvo sanira zemljište jer je riječ o aktivnom klizištu.

Inspektori tvrde da su za godinu dana osam puta kontrolisali gradnju, a predstavnici Općine su u julu 2019. godine uvjeravali novinare CIN-a da se u ovom naselju sve odvija u skladu sa zakonom. Istovremeno, investitori su gradili 27 vila iako Općini nisu dostavili dokaz o sanaciji klizišta. Već do oktobra je deset vila imalo krov, a ostale su bile u različitim fazama izgradnje.

Budući da je ova gradnja promakla inspektorima, načelnik Starog Grada Ibrahim Hadžibajrić je pokrenuo disciplinske postupke protiv svoje pomoćnice za inspekcijske poslove i inspektora kojima su smanjene plate.

Inspektori su početkom oktobra 2019, pred kraj građevinske sezone, donijeli rješenje o zatvaranju gradilišta zbog nelegalne gradnje. Investitoru je naloženo da sruši šest izgrađenih objekata. Pošto je „Caphy International“ do sredine novembra srušio samo tri kuće, Općina je izdala prekršajne naloge u iznosu od 91.500 KM.

Predstavnici firme su u dva navrata obećavali novinarima CIN-a da će razgovarati o gradnji, ali obećanja nisu ispunili.

Trebala biti Dema, a sada je nema

To nije bio prvi slučaj nelegalne gradnje turističkih naselja u Starom Gradu. Na padini udaljenoj nekoliko stotina metara od „Saraya Resorta“, u naselju Emirovica na parceli od oko 30 duluma nalazi se napušteno gradilište. Veliki betonski podzidi i ograda, dijelovi započetih objekata, gomile smeća i građevinskog otpada svjedoče o pokušaju gradnje „Dema Resorta“ u čijem sklopu su se trebali naći: hotel sa pet zvjezdica, dvije zgrade sa apartmanima, 26 vila, džamija i prodavnica.

Isti investitor, „Prva Zvijezda“ iz Sarajeva, je bez dozvola istovremeno pokušao napraviti i kompleks od pet vila nekoliko stotina metara dalje u naselju Brusulje. Vlasnik ove firme je iz Katara. Na poruke novinara nije odgovarao, a na adresi firme nije bilo nikoga.

Urbanističko-građevinska inspekcija Općine Stari Grad tvrdi da je ilegalna gradilišta posjećivala više puta od početka radova 2016. godine, tražeći od investitora da prekine gradnju i povuče radnike i mašine. „Prva Zvijezda“ je iste godine tražila urbanističku saglasnost za izgradnju, ali je nije dobila jer gradnja na ovim parcelama nije predviđena Prostornim planom KS. Uz to, teren u Emirovici je poljoprivredno zemljište, a parcela u Brusuljama se nalazi na aktivnom klizištu.

Uprkos zabrani radovi su nastavljeni sve do sredine 2017. godine kada ih je ponovo posjetila inspekcija. U Emirovici su zatekli mašine i radnike, betonsku ogradu, podzide i djelimično izgrađene objekte dok su na Brusuljama u izgradnji bile tri kuće.

Iako inspektor Haris Srna kaže za CIN da od augusta 2017. nema izgradnje „Dema Resorta“, u oktobru je sekretarka lokalne mjesne zajednice Remza Čoko obavijestila inspekciju da se ipak gradi, iskopani kamen i šuta se istresaju na parcelu do gradilišta i uništava šuma.

Inspekcija je tokom 2016. i 2017. godine najavljivala da će narediti rušenje objekata na oba gradilišta, ali to nikada nije učinila. Novinarima CIN-a su rekli da rješenje o rušenju nisu donijeli jer ga nisu imali kome uručiti na prijavljenim adresama firme. Nekoliko mjeseci kasnije Srna je objasnio da Općina to nije uradila jer nije u njenom interesu.

„Oni to neće uraditi, a da mi našim sredstvima i bagerima… Nemamo mi nikakvog interesa da na granici entiteta privatnu livadu rovimo“, kaže Srna. Tako je inspekcija ostavila mogućnost „Prvoj Zvijezdi“ da nastavi posao kada joj se ukaže prilika.

Uprava za šumarstvo Kantona Sarajevo nije pronalazila izlike za postupanje pa je u oktobru 2017. prijavila „Prvu Zvijezdu“ zbog nelegalne sječe šume i izgradnje puta na parceli „Dema Resorta“. Godinu dana kasnije Općinski sud u Sarajevu ih je kaznio sa 12.000 KM.

Solaris ni na nebu ni na zemlji

Propisi u Kantonu Sarajevo već četiri godine ne dopuštaju legalizaciju bespravne gradnje.

Posljednja je odobrena u januaru 2016. godine, a godinu dana kasnije je donesen novi zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo koji ne predviđa takvu mogućnost.

„Ne mogu niti legalizovati, ne mogu priključiti objekte na struju, a to je njima najvažnije“, kaže pomoćnica načelnika Općine Ilijaš za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Meliha Avdibegović.

Iako su u Skupštini Kantona podnesene dvije inicijative, iz Vlade KS kažu da se trenutno ne planira donošenje zakona koji bi ponovo dozvolio legalizaciju ilegalno izgrađenih objekata.

Strani investitori su ignorisali naredbe općinskih vlasti i u Vogošći. Inspektori su nekoliko puta od početka izgradnje u proljeće 2017. godine zatvarali ilegalno gradilište u naselju „Solaris“ jer turski investitor Hayri Genc nije imao dozvole za gradnju niti ih je ikada zatražio.

Inspektori su više puta donosili rješenja o rušenju kao i prekršajne i krivičnu prijavu protiv Genca, ali se on na to nije obazirao. Za nekoliko mjeseci izgradio je 11 kuća.

„Oni su, bukvalno, radili od betona. Tokom vikenda izliju svih 11 ploča, onda su te zidove popunjavali. Nisu ono klasično – ploča, pa zidanje, pa šalovanje, već ploču i šute. Čim vikend, u subotu samo dignu − tap-tap“, kaže za CIN glavni općinski inspektor Sehad Zeković.

On objašnjava da je prvi put zatvorio gradilište u augustu 2017. godine i naredio rušenje betonskih potpornih zidova dugih 250 metara. Tri mjeseca kasnije u narednoj kontroli Zeković je zatekao 11 kuća izgrađenih do prvog sprata. Njegov kolega Mirza Riđanović šest mjeseci kasnije je zatekao radnike koji su gradili krovove. Obojica su svaki put zatvarali gradilište i naređivali rušenje.

„Čim zatvorimo, ne radi. Vikend, oni nastave raditi. Ne mogu se ja svezati samo za to gradilište, imam ja hiljadu drugih poslova“, objašnjava inspektor Riđanović koji je sredinom 2018. godine donio rješenje prema kojem Općina može srušiti Gencovo naselje.

Ni to se još nije desilo jer Općina mora angažovati firmu koja će to uraditi, platiti troškove rušenja, a tek kasnije ih naplatiti od investitora.

„Ali, kome poslati račun kada čovjeka nema?“, kaže Riđanović.

Genc je na svom LinkedIn profilu napisao da je regionalni direktor turske firme „Black Sea International“ koja reklamira i prodaje kuće u naselju „Solaris“. Inspekcija prošle godine nije znala gdje se Genc nalazi pa je zatražila pomoć od Službe za poslove sa strancima koja je nadležna pratiti boravak stranih državljana u Bosni i Hercegovini. Međutim, Genc se nije nalazio u njihovim registrima.

Investitor i građevinci, međutim, nisu mirovali. Sredinom 2018. godine inspektori su ih zatekli na poslovima unutrašnjeg uređenja kuća pa je Riđanović otišao korak dalje i podnio krivičnu prijavu protiv Genca.

Inspektori su protiv njega već podnijeli i dvije prekršajne prijave zbog nelegalne gradnje. Zbog jedne je morao platiti 10.000 KM jer nije poštovao odluke inspekcije, a Sud je smatrao da je minimalna kazna adekvatna težini počinjenog prekršaja.

Zakon o prostornom uređenju KS predviđa kazne za nelegalnu gradnju u rasponu od 10 do 50 hiljada KM za firme. Investitor koji gradi bez dozvole može odgovarati i krivično, a predviđena zatvorska kazna je od tri mjeseca do godinu dana.

Nijedan graditelj do sada nije krivično odgovarao, a sudovi izriču minimalne kazne za čitava nelegalno podignuta naselja.

Inspektori Riđanović i Zeković kažu da od pravosuđa ne očekuju mnogo jer najblaže kazne, koje sudovi obično izriču, ne zaustavljaju investitore u ilegalnoj gradnji.

Oštetili ste vozilo od rupa na cesti – ovako do naplate štete

0
Oštetili ste vozilo od rupa na cesti – ovako do naplate štete

Oštetili ste vozilo od rupa na cesti – ovako do naplate štete

Međutim, pitanje je koliko vozači uopće traže odštetu od države BiH, a koliko je ona isplaćuje.

Obaveza policije

Nesporno je da u svim gradovima, naseljima, na magistralnim putevima i gradskim saobraćajnicama u BiH nailazimo na oronule puteve. Slalomsko izbjegavanje rupa stoga nije strano vozačima širom države.

Ipak, gotovo da nema vozača u BiH koji nije barem jednom oštetio svoje vozilo prelaskom preko rupe na cesti, ali veoma mali broj njih odluči se tražiti odštetu države zbog složenih procedura. To nam potvrđuju iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

“Dešavaju se takvi slučajevi, ali nisu baš tako česti. Jasno je da vozač u vožnji može naletjeti na šaht ili rupu na cesti te pričiniti značajnu štetu na vozilu. U tom slučaju treba zvati saobraćajnu policiju koja na njegov zahtjev sačini zapisnik na osnovu kojeg dalje reaguju organi nadležni za put na kojem se desilo oštećenje vozila”, pojasnio nam je Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a KS.

Važno je naglasiti da je saobraćajna policija obavezna izaći na mjesto događaja, jer se i oštećenje na vozilu zbog rupe na cesti smatra saobraćajnom nezgodom.

Podsjećamo, za sve puteve u BiH odgovorna su javna preduzeća Autoceste FBiH, Ceste FBiH, Putevi Republike Srpske i Autoputevi Republike Srpske.

Naprimjer, na teritoriji entiteta RS mreža magistralnih i regionalnih puteva iznosi 4.132 kilometara za koje JP Putevi RS ima potpisane okvirne sporazume o održavanju s preduzećima specijalizovanim u poslovima održavanja puteva.

“U slučajevima oštećenja vozila ili saobraćajnih nezgoda zbog lošeg stanja na putevima, oštećeni korisnici javnog puta treba da se obrate preduzeću koje održava putnu oblast, na kojoj se oštećenje ili nezgoda desila. Prilikom zahtjeva treba da dostave zapisnik o uviđaju sa skicom mjesta nezgode i fotodokumentaciju mjesta, zapisnik o oštećenju vozila s fotodokumentacijom oštećenja koju treba sačiniti ovlašteni procjenivač, račun, predračun ili procjenu vrijednosti visine štete, kao i dokaz o vlasništvu nad vozilom”, kazali su nam iz JP Putevi RS.

Vijeće za sigurnost saobraćaja

Kada se govori o sigurnosti na cestama u BiH, najčešće sva priča počinje i završava potrebom osvješćivanja i unapređenja saobraćajne kulture vozača.

Osman Lindov, profesor sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu, te član Vijeća za sigurnost saobraćaja na cestama u BiH koje će uskoro biti formirano, kaže nam da se nadležni konačno moraju početi baviti oštećenjima na cestama.

“Ne možemo se baviti samo ljudima, već i vozilima, cestovnom infrastrukturom i okolinom. Ono što nama manjka jeste da mi prebrojavamo mrtve, a ne koliko nam treba zaštitne ograde na našim cestama, kolika imamo oštećenja cesta koje ne zadovoljavaju norme sigurnog odvijanja saobraćaja. To su stvari kojima bismo se trebali baviti i time bi i statistika koja se tiče stanja u saobraćaju bila mnogo bolja. Kao građani i vozači moramo biti svjesni toga da cesta uvijek mora biti sigurna za odvijanje saobraćaja. Svaki nedostatak podrazumijeva njenu nesigurnost”, ističe Lindov.

Poznavajući proces naplate štete na vozilu zbog lošeg stanja ceste, Lindov dodaje da vozači zaobilaze ove komplikovane procedure i uglavnom popravljaju vozila iz svog džepa. U koliko slučajeva ove godine je država morala isplatiti vozačima odštetu, nisu nam otkrili iz nadležnih državnih organa za puteve.

Inače, Ministarstvo transporta i komunikacija BiH je od 2008. godine imalo obavezu formiranja Vijeća za sigurnost saobraćaja, što je tek nedavno najavilo. Kako saznajemo, članovi ovog Vijeća još se nisu sastali.

Izvor: Klix

Tužba za nadoknadu štete zbog presude sudije Lejle Fazlagić

0
Tužba za nadoknadu štete zbog presude sudije Lejle Fazlagić

Tužba za nadoknadu štete zbog presude sudije Lejle Fazlagić

Nasljednik Sare Šarike Farhi traži nadoknadu od BiH i Kantona Sarajevo od 340.000 KM zbog nezakonitog preknjižavanja kuće na Alifakovcu u Sarajevu.

Na mjestu gdje je bila kuća jevrejske porodice Farhi na Alifakovcu u Sarajevu je izgrađen hotel (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Ljekar iz Loznice Boris Farkić podigao je tužbu protiv Bosne i Hercegovine (BiH) i Kantona Sarajevo zbog nezakonitog preknjižavanja imovine u sarajevskom naselju Alifakovac njegove umrle majke Sare Šarike Farhi.

Farkić u ovom sporu pred Sudom BiH traži nadoknadu od 340.000 KM za kuću i zemljište koje je 2013. godine u lažnom sudskom sporu sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Lejla Fazlagić preknjižila na svoju umrlu majku. Ista nekretnina je potom u još jednom lažnom sporu koji je vodila sutkinja ovog suda Milena Rajić preknjižena na Fazlagićkinog molera Arifa Ibrahimovića. On je ovu nekretninu prodao 2016. godine sarajevskom ugostitelju Almiru Hamamdžiću za 180.000 KM. Hamamdžić je na mjestu kuće Sare Šarike Farhi izgradio hotel.

Imovina ove i niza drugih jevrejskih porodica iz Sarajeva, od kojih su neke stradale tokom holokausta u Drugom svjetskom ratu, proglašena je napuštenom. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je otkrio da su iza umrlih vlasnika nekretnina ostali nasljednici koji nisu bili obaviješteni o preknjižavanju imovine. Priča koju je objavio CIN podstaknula je neke od njih da zatraže povrat imovine ili nadoknadu štete.

Farkićeva tužba počiva na odredbama Ustava Republike Srpske i Zakona o sudovima Federacije BiH koji propisuju pravo na nadoknadu štete koju nezakonitim ili nepravilnim radom pričini službeno lice, državni organ ili organizacija. Princip vladavine prava zahtijeva da oštećeni, u konkretnom slučaju tužitelj, može tražiti naknadu štete koju je pretrpio zbog nezakonitog i nepravilnog rada sudije, navedeno je u tužbi.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo je prošle godine tužbu protiv sutkinje Fazlagić jer je, uz ostalo, od 2011. do 2016. godine razbaštinila desetine vlasnika nekretnina u Sarajevu, preknjižavajući njihove kuće, stanove, poslovne prostore i zemljišta na sebe, svoje srodnike i poznanike. Najčešće su na meti bile napuštene nekretnine sarajevskih Jevreja stradalih u Drugom svjetskom ratu, drugih pokojnih Sarajlija te imovina pojedinih preduzeća. U optužnici je navedeno da je prema presudama sutkinje Fazlagić nezakonito preknjiženo 19 nekretnina, vrijednih skoro osam miliona KM.

Sutkinja Fazlagić je u bjekstvu u susjednoj Hrvatskoj gdje živi od 2016. godine. Ministarstvo pravde Republike Hrvatske nije se očitovalo o zahtjevu BiH za njeno izručenje.

Kritike Tužilaštvu BiH zbog nepodizanja optužnica za korupciju

Kritike Tužilaštvu BiH zbog nepodizanja optužnica za korupciju

Kritike Tužilaštvu BiH zbog nepodizanja optužnica za korupciju

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije u prvih šest mjeseci 2019. godine podiglo niti jednu optužnicu za korupciju, rečeno je danas na konferenciji Transparency Internationala organizovanoj povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.

Izvještaj o praćenju procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH za prvu polovinu ove godine predstavljen je na konferenciji “Prvosuđe u BiH: Stanje i perspektive”, koja je organizovana u saradnji sa Švedskom razvojnom agencijom (SIDA).

Sudija Državnog suda i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Branko Perić predstavio je svoju analizu rada pravosudnih institucija i kazao da je takav izvještaj trebalo da predstavlja predsjednik VSTV-a, umjesto da on “danas predstavlja loše rezultate sistema, odnosno sistem koji je u krizi”.

“Normalno je da postoji kriza, iz raznoraznih razloga, ali suština je da postoji tendencija da se ona riješi”, rekao je Perić, koji je iznio i preporuke za rješavanje problema.

On se u svojoj analizi osvrnuo i na disciplinsku odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija navodeći kako o disciplinskoj odgovornosti odlučuje disciplinska komisija u čijem sastavu su sudije i tužioci koji su članovi VSTV-a.

“Disciplinski postupak bi trebalo maksimalno pojednostaviti. Disciplinsku odgovornost sudija treba smjestiti u sudski sistem i staviti u nadležnost vrhovnih sudova, a tužilačku u tužilački sistem i nadležnost najviših tužilaštava”, navedeno je u preporuci Perića.

Na panelu o kojem se razgovaralo o pravosuđu u BiH, Mirza Omerović, predstavnik Ureda disciplinskog tužioca (UDT), rekao je da je ove godine bilo pet posto osnovanih pritužbi na sudije i tužioce, te kako je taj procenat veliki ukoliko se uzme u obzir da je prosječna stopa ovakvih pritužbi od jedan do tri posto, naglasivši da je najveći izazov disciplinskih postupaka nedovoljno konzistentna disciplinska praksa.

“Kada je u pitanju neki izazov, rekao bih da je to nedovoljno konzistentna disciplinska praksa. Same odluke nisu probem koliko njihova obrazloženja”, kazao je Omerović.

Pozivajući se na analizu, Omerović se složio s tim da bi UDT morao biti zasebno tijelo, budući da je “sad pri VSTV-u i percepcija je da na njega može utjecati krovna institucija pravosuđa”.

Goran Nezirović, član VSTV-a, istaknuo je kako se preporuke koje je u svojoj analizi dao sudija Perić u vezi s podjelom VSTV-a na vijeće za tužioce i vijeće za sudije, trebaju uporediti s preporukama Venecijanske komisije pošto su rekli da bi “time došlo do toga da se izgubi zajednička platforma sudija i tužilaca”.

Direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić kazala je kako je i prošle godine bilo govora o unapređenju stanja u pravosuđu, ali da se stanje tokom prethodne godine dodatno pogoršalo, a problemi su postali vidljiviji, što je dovelo do toga da građani ne mogu očekivati zalaganje za njihova prava.

Rekla je kako su “svi mnogo očekivali od Izvještaja Evropske komisije smatrajući da će to biti okidač za pokretanje reformi”, a da je ukazano na to da je “VSTV dio problema, a ne institucija koja ih rješava, te da je ukazano da su potrebne promjene u načinu djelovanja ovog tijela”.

Advokat Nedim Ademović je kazao kako reforme u pravosuđu ne mogu postojati ukoliko građani nisu aktivni, te da se za proces reformi treba posvetiti obrazovanju.

“Teško je reformu provoditi ukoliko nemate materijala za tu reformu. Polazim od obrazovanja budući da su mladi žrtve sistema, koji nemaju razvijenu kulturu dijaloga, niti sposobnost kritičkog mišljenja, te se međunarodna zajednica treba posvetiti ozbiljnoj reformi obrazovanja”, rekao je on.

U drugom dijelu konferencije govorilo se o procesuiranju krivičnih djela korupcije u BiH.

Zamjenica urednika Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Džana Brkanić rekla je kako su analize BIRN-a BiH pokazale da od 2017. godine i optužnice protiv Kemala Čauševića, bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), nedostaje optužnica protiv osoba na visokim pozicijama.

“Premda je ta optužnica podignuta i slučaj pokrenut, on se danas odugovlači na način da se suđenja odgađaju zbog nepojavljivanja jednog od optuženih”, kazala je Brkanić.

Procesuiraju se djela sitne korupcije za koja Tužilaštvo BiH ne mora da provodi istragu, jer dobije gotove spise, naprimjer, iz Granične policije, tako imamo slučajeve protiv carinika za primanje dara u iznosu od 100-200 eura, rekla je Brkanić.

Francesco De Sanctis iz OSCE-a kazao je da su oni identificirali kako ima malo slučajeva za visoku korupciju i da većinu tih slučajeva nije iniciralo Tužilaštvo BiH, te da se “procesuiraju slabi predmeti budući da to okruženje omogućava”.

“Ovo je okruženje koje potiče da se rade slabi predmeti, čisto da se ispuni norma, čime se potiče neetičko ponašanje”, rekao je De Sanctis.

Autor: Detektor

Zakon o porezu na promet nekretnina Kantona Sarajevo

0
Zakon o porezu na promet nekretnina Kantona Sarajevo

Zakon o porezu na promet nekretnina i porez na nasljeđe i poklone na području Kantona Sarajevo

Porezi propisani ovim zakonom su:

  • porez na promet nekretnina
  • porez na nasljeđe
  • porez na poklone.

Pod prometom nekretnina, tj. zemljišta I građevinskih objekata, podrazumjeva se svaki prenos vlasništva na nekretninama osim prenosa vlasništva po osnovu nasljeđa i poklona.

Obveznik poreza na promet nekretnina je: kupac, odnosno lice na koje se vrši prenos vlasništva na nekretninama, lice koje u zamjeni stiče nekretninu veće vrijednosti ako je nekretnina predmet zamjene, te sticatelj idealnog dijela nekretnine pri prenosu idealnih dijelova vlasništva nad nekretninom, kao davalac izdržavanja prilikom sticanja prava vlasništva na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju.

Prometnu vrijednost nekretnine utvrđuje komisija, a iznos poreza na promet nekretnina plaća se po stopi od 5% i plaća se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.

Porez na promet nekretnina ne plaćaju državljani Bosne i Hercegovine do 38 godina starosti, koji imaju prebivalište na području Kantona, koji nemaju nekretnine u svom vlasništvu, prvi put kupuju stan ili kuću kojom rješavaju svoje stambeno pitanje i to za površinu do 30 m2 za prvog člana domaćinstva, a za svakog narednog člana domaćinstva uvećava se za 15 m2 , a kojima se smatraju bračni drug i njihova maloljetna djeca.

Također, porodice šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i boraca koji su u Oružanim snagama RBiH proveli najmanje 24 mjeseca za vrijeme oružane agresije na BiH, a rješavaju svoje stambeno pitanje prvi put kupovinom stana ili kuće, također su oslobođeni plaćanja poreza.

Porez na nasljeđe i poklone plaća se na nekretnine koje nasljednik naslijedi na teritoriji Kantona Sarajevo u skladu sa zakonom kojim se reguliše oblast nasljeđivanja u Federaciji Bosne i Hercegovine i poklonoprimac primi na poklon. Porez na nasljeđe i poklone plaća se i na pokretne stvari, uključujući i gotov novac, novčana potraživanja i vrijednosne papire ako je pojedinačna vrijednost veća od 5.000 KM.

Porez na nasljeđe plaća se po stopi od 8%, a porez na poklone plaća se po stopi od 10%.

Oslobađanja poreza na naslijeđe oslobođeni su nasljednici prvog reda, bračni partner kada naslijeđuje u drugom nasljednom redu, roditelji ostavioca i kada naslijeđuju djeca bez oba roditelja ako se nalaze na redovnom školovanju.

Porez na poklon ne plaćaju Država BIH, Federacija BIH, kantoni, općine, njihovi organi, upravne organizacije i javne ustanove čiji je osnivač Kanton, a također ni vjerske zajednice, vakufi, vjerske zadužbine, zaklade. Plaćanja su oslobođena i djeca, bračni partneri i roditelji poklonodavca, te djeca bez oba roditelja, koji se nalaze na redovnom školovanju.

Preuzmite: Zakon o porezu na promet nekretnina i porez na nasljeđe i poklone na području Kantona Sarajevo

Ustavni sud FBiH: Neustavna odredba zakona koja zabranjuje penzionerima da rade

0
Ustavni sud FBiH: Neustavna odredba zakona koja zabranjuje penzionerima da rade

Ustavni sud FBiH: Neustavna odredba zakona koja zabranjuje penzionerima da rade

Ova presuda se odnosi na član Zakona koji definiše ponovno zapošljavanje osoba koji su već stekli uslove za starosnu penziju, saopćeno je iz Dunovićevog kabineta.

“Naime, po dosadašnjim odredbama zakona, osoba koja je stekla uslove za starosnu penziju, penzionisala se i počela primati penziju, ukoliko se zaposli, gubi pravo na penziju. To nije nešto što postoji u ostatku Evrope i svijeta, čak je i u Republici Srpskoj takav član zakona stavljen van snage i to putem Ustavnog suda”, navedeno je.

Razlog za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti kao i same presude je to što je penzija stečena imovina i penzioneri imaju pravo da se ponovo radno angažuju i uplaćuju poreze i doprinose državi, a da time ne gube pravo na stečenu penziju

Europska Unija: Žestoke kritike na rad VSTV-a i pravosuđa BiH u cjelini

0
Europska Unija: Žestoke kritike na rad VSTV-a i pravosuđa BiH u cjelini

Europska Unija: Žestoke kritike na rad VSTV-a i pravosuđa BiH u cjelini

Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije a niti jedna od četiri postojeće pravosudne nadležnosti ne funkcionišu adekvatno, jedan je od zaključaka izvještaja stručnjaka o vladavini prava u BiH koje je danas u Briselu predstavio Reinhard Priebe Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja EU i vlastima Bosne i Hercegovine.

Izvještaj čiji su glavni nalazi objavljeni danas otkriva niz duboko zabrinjavajućih nedostataka vladavine prava u BiH, saopšteno je danas iz Ureda Evropske unije u BiH.

Jedan od zaključaka dugo očekivanog izvještaja je da je saradnja između državnih i entitetskih pravosudnih organa i dalje “izuzetno slaba”.

“Nedostatak koordinacije i saradnje među pripadnicima pravosudnog sistema neizbježno stvara uslove ozbiljne disfunkcionalnosti i manjka efikasnosti”, navodi se u izvještaju gdje se dodaje kako je odnos tužilaca i policije “daleko od jasnog ili efektivnog u borbi protiv kriminala”.

Kao jedan od najvećih problema u radu pravosuđa u BiH izvještaj navodi slabosti tužilaca da se odupru uticajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti. Pretjerano hijerarhijska struktura, nedostatak odgovarajuće zaštite i sistema odgovornosti su primjetni, navodi se u izvještaju.

“Miješanje u tekuće slučajeve, pritisci, prijtenje i zastrašivanja tužilaca, ali također i sudija, je primijetan i izaziva ozbiljne zabrinutosti”, navodi se u izvještaju.

Dalje se navodi kako pravosudni sistem jednostavno ne funkcioniše u borbi protiv ozbiljnih slučajeva korupcije ili složenih finansijskih istraga.

Objašnjavajući široke ovlasti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) izvještaj navodi da je “tokom proteklih godina VSTV sam postao dio problema”, i da je propustio priliku da uspostavi integritet.

“Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatak liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti i konačno, nesposobnosti da provede reforme”, navodi se u izvještaju.

Disciplinski postupci i tijela unutar VSTV-a moraju se radikalno mijenjati, zbog toga što su Disciplinska vijeća koja donose odluke većinom sastavljena od članova VSTV-a, uzmemo li u obzir da se postupci vode i protiv predsjednika i članova vijeća, navodi se u izvještaju.

Kada su u pitanju imenovanja i napredovanja u karijeri sudija i tužilaca, u izvještaju se navodi da bi etnička pripadnost trebala biti samo kriterij koji bi se na kraju uvažavao kod ocjene dva ista kandidata, prethodno izabrana na osnovu zasluga.

Sistem ocjenjivanja se previše oslanjao na kvantitativne kriterije i statistike, što je dovelo do niza problema, navodi se u izvještaju koji dodaje da bi naglasak trebao da bude na istinskom kvalitetu.

Od nosilaca pravosudnih funkcija se očekuje da strogo poštuju zakone i etiku, te da djeluju u javnom interesu. Građani ne veruju u pravosuđe zbog percepcije o korupciji i sukobu interesa.

„Takvo ponašanje, posebno na vrhu pravosudnog sistema, daje loš primjer i također širi klimu nesigurnosti i frustracije među građanima“, navodi se u izvještaju.

Povjerenje javnosti, između ostalog, može se vratiti transparentnošću, kao što je objelodanjivanje imovine sudija i tužilaca.

Nezakonito bogaćenje svih javnih službenika treba biti sankcionisano, navodi se u izvještaju gdje se dodaje da je transparentnost i odgovornost nedovoljno razvijena kod sudija i tužilaca. U izvještaju se navodi da presude nisu dovoljno obrazložene, te da sudski postupci i institucije u kojima se vode nisu dovoljno otvoreni ka javnosti i medijima.

„Dugo očekivana strategija komunikacije trebala bi biti hitno finalizirana, usvojena i implementirana“, navodi se.

U izvještaju se također navodi da Ustavni sud BiH ima široke ovlasti i da “ima potencijal da igra centralnu ulogu u ostvarivanju visokih standarda ljudskih prava u zemlji”. Dodaje se da Ustavni sud još uvijek nije dostigao “nivo zrelosti potrebne za odlaskom stranih sudija” ali da bi to trebao biti krajnji cilj.

Izvještaj također kritikuje neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

“Neprovođenje presuda Suda tokom dužeg perioda nije samo kršenje međunarodnih obaveza BiH, na koje se njen Ustav poziva, nego također odražava ozbiljan nedostatak odlučnosti zemelje da poštuje vladavinu prava”, navodi se u izvještaju gdje se dodaje da BiH ne uzima svoje članstvo u Vijeću Evrope ozbiljno i da ovakav odnos prema međunarodnim presudama ugrožava pristupanje EU.

U izvještaju se navodi da 25 godina nakon zavšretka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava sa brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koji se tiču najsloženijijh predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

Navedeno je i da se o tome od političkih vlasti očekuje da budu primjer usvajanjem revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina bez odlaganja.

„Nema mjesta veličanju ratnih zločinaca ni sa jedne strane. Poricanje ili revizionizam suprotstavljaju se osnovnim univerzalnim vrijednostima i sprječavaju svaki pokušaj unutarnjeg pomirenja“, stoji u izvještaju.

Presude za ratne zločine, uključujući i odslužene zatvorske kazne bi se prema izvještaju trebale smatrati osnovama nepodobnosti za političku funkciju. Ove presude, uključujući i one koje je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), te Međunardno mehanizam za krivične sudove moraju ući u domaćne krivine dosijee.

Također je preporučeno da bi se zakoni na svim nivoima u BiH trebali pravilno kriminalizirati takvo ponašanje. Osude za ratne zločine, uključujući i nakon izdržane kazne, također bi se trebale smatrati osnovama neprikladnosti za političku funkciju. Te presude, uključujući one od strane Haškog tribunala i njegovih nasljednika, moraju se unijeti u domaće krivične dosijee.

Priebe je izvještaj predstavio povodom 4. sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju održanog u Briselu danas.

Izvještaj eksperata je rezultat “Inicijative EU za pojačano praćenje vladavine prava u BiH”, koja se u toku 2019. godine bavila temeljnim uzrocima nedostataka u vladavini prava u Bosni i Hercegovini, a u okviru Mišljenja Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, navodi se u saopštenju.

Evropska unija je pozvala sve političke lidere u BiH, nadležne vlasti, pravosudne institucije i sve nosioce pravosudnih funkcija da se odmah počnu baviti nalazima Izvještaja i odgovarajućim ključnim prioritetima koji su identifikovani u Mišljenju Komisije.

Izvor: Detektor