Home Blog

Zakon o porezu na promet nekretnina Kantona Sarajevo

0

Zakon o porezu na promet nekretnina i porez na nasljeđe i poklone na području Kantona Sarajevo

Porezi propisani ovim zakonom su:

  • porez na promet nekretnina
  • porez na nasljeđe
  • porez na poklone.

Pod prometom nekretnina, tj. zemljišta I građevinskih objekata, podrazumjeva se svaki prenos vlasništva na nekretninama osim prenosa vlasništva po osnovu nasljeđa i poklona.

Obveznik poreza na promet nekretnina je: kupac, odnosno lice na koje se vrši prenos vlasništva na nekretninama, lice koje u zamjeni stiče nekretninu veće vrijednosti ako je nekretnina predmet zamjene, te sticatelj idealnog dijela nekretnine pri prenosu idealnih dijelova vlasništva nad nekretninom, kao davalac izdržavanja prilikom sticanja prava vlasništva na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju.

Prometnu vrijednost nekretnine utvrđuje komisija, a iznos poreza na promet nekretnina plaća se po stopi od 5% i plaća se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.

Porez na promet nekretnina ne plaćaju državljani Bosne i Hercegovine do 38 godina starosti, koji imaju prebivalište na području Kantona, koji nemaju nekretnine u svom vlasništvu, prvi put kupuju stan ili kuću kojom rješavaju svoje stambeno pitanje i to za površinu do 30 m2 za prvog člana domaćinstva, a za svakog narednog člana domaćinstva uvećava se za 15 m2 , a kojima se smatraju bračni drug i njihova maloljetna djeca.

Također, porodice šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i boraca koji su u Oružanim snagama RBiH proveli najmanje 24 mjeseca za vrijeme oružane agresije na BiH, a rješavaju svoje stambeno pitanje prvi put kupovinom stana ili kuće, također su oslobođeni plaćanja poreza.

Porez na nasljeđe i poklone plaća se na nekretnine koje nasljednik naslijedi na teritoriji Kantona Sarajevo u skladu sa zakonom kojim se reguliše oblast nasljeđivanja u Federaciji Bosne i Hercegovine i poklonoprimac primi na poklon. Porez na nasljeđe i poklone plaća se i na pokretne stvari, uključujući i gotov novac, novčana potraživanja i vrijednosne papire ako je pojedinačna vrijednost veća od 5.000 KM.

Porez na nasljeđe plaća se po stopi od 8%, a porez na poklone plaća se po stopi od 10%.

Oslobađanja poreza na naslijeđe oslobođeni su nasljednici prvog reda, bračni partner kada naslijeđuje u drugom nasljednom redu, roditelji ostavioca i kada naslijeđuju djeca bez oba roditelja ako se nalaze na redovnom školovanju.

Porez na poklon ne plaćaju Država BIH, Federacija BIH, kantoni, općine, njihovi organi, upravne organizacije i javne ustanove čiji je osnivač Kanton, a također ni vjerske zajednice, vakufi, vjerske zadužbine, zaklade. Plaćanja su oslobođena i djeca, bračni partneri i roditelji poklonodavca, te djeca bez oba roditelja, koji se nalaze na redovnom školovanju.

Preuzmite: Zakon o porezu na promet nekretnina i porez na nasljeđe i poklone na području Kantona Sarajevo

Ustavni sud FBiH: Neustavna odredba zakona koja zabranjuje penzionerima da rade

0

Ustavni sud FBiH: Neustavna odredba zakona koja zabranjuje penzionerima da rade

Ova presuda se odnosi na član Zakona koji definiše ponovno zapošljavanje osoba koji su već stekli uslove za starosnu penziju, saopćeno je iz Dunovićevog kabineta.

“Naime, po dosadašnjim odredbama zakona, osoba koja je stekla uslove za starosnu penziju, penzionisala se i počela primati penziju, ukoliko se zaposli, gubi pravo na penziju. To nije nešto što postoji u ostatku Evrope i svijeta, čak je i u Republici Srpskoj takav član zakona stavljen van snage i to putem Ustavnog suda”, navedeno je.

Razlog za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti kao i same presude je to što je penzija stečena imovina i penzioneri imaju pravo da se ponovo radno angažuju i uplaćuju poreze i doprinose državi, a da time ne gube pravo na stečenu penziju

Europska Unija: Žestoke kritike na rad VSTV-a i pravosuđa BiH u cjelini

0

Europska Unija: Žestoke kritike na rad VSTV-a i pravosuđa BiH u cjelini

Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije a niti jedna od četiri postojeće pravosudne nadležnosti ne funkcionišu adekvatno, jedan je od zaključaka izvještaja stručnjaka o vladavini prava u BiH koje je danas u Briselu predstavio Reinhard Priebe Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja EU i vlastima Bosne i Hercegovine.

Izvještaj čiji su glavni nalazi objavljeni danas otkriva niz duboko zabrinjavajućih nedostataka vladavine prava u BiH, saopšteno je danas iz Ureda Evropske unije u BiH.

Jedan od zaključaka dugo očekivanog izvještaja je da je saradnja između državnih i entitetskih pravosudnih organa i dalje “izuzetno slaba”.

“Nedostatak koordinacije i saradnje među pripadnicima pravosudnog sistema neizbježno stvara uslove ozbiljne disfunkcionalnosti i manjka efikasnosti”, navodi se u izvještaju gdje se dodaje kako je odnos tužilaca i policije “daleko od jasnog ili efektivnog u borbi protiv kriminala”.

Kao jedan od najvećih problema u radu pravosuđa u BiH izvještaj navodi slabosti tužilaca da se odupru uticajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti. Pretjerano hijerarhijska struktura, nedostatak odgovarajuće zaštite i sistema odgovornosti su primjetni, navodi se u izvještaju.

“Miješanje u tekuće slučajeve, pritisci, prijtenje i zastrašivanja tužilaca, ali također i sudija, je primijetan i izaziva ozbiljne zabrinutosti”, navodi se u izvještaju.

Dalje se navodi kako pravosudni sistem jednostavno ne funkcioniše u borbi protiv ozbiljnih slučajeva korupcije ili složenih finansijskih istraga.

Objašnjavajući široke ovlasti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) izvještaj navodi da je “tokom proteklih godina VSTV sam postao dio problema”, i da je propustio priliku da uspostavi integritet.

“Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatak liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti i konačno, nesposobnosti da provede reforme”, navodi se u izvještaju.

Disciplinski postupci i tijela unutar VSTV-a moraju se radikalno mijenjati, zbog toga što su Disciplinska vijeća koja donose odluke većinom sastavljena od članova VSTV-a, uzmemo li u obzir da se postupci vode i protiv predsjednika i članova vijeća, navodi se u izvještaju.

Kada su u pitanju imenovanja i napredovanja u karijeri sudija i tužilaca, u izvještaju se navodi da bi etnička pripadnost trebala biti samo kriterij koji bi se na kraju uvažavao kod ocjene dva ista kandidata, prethodno izabrana na osnovu zasluga.

Sistem ocjenjivanja se previše oslanjao na kvantitativne kriterije i statistike, što je dovelo do niza problema, navodi se u izvještaju koji dodaje da bi naglasak trebao da bude na istinskom kvalitetu.

Od nosilaca pravosudnih funkcija se očekuje da strogo poštuju zakone i etiku, te da djeluju u javnom interesu. Građani ne veruju u pravosuđe zbog percepcije o korupciji i sukobu interesa.

„Takvo ponašanje, posebno na vrhu pravosudnog sistema, daje loš primjer i također širi klimu nesigurnosti i frustracije među građanima“, navodi se u izvještaju.

Povjerenje javnosti, između ostalog, može se vratiti transparentnošću, kao što je objelodanjivanje imovine sudija i tužilaca.

Nezakonito bogaćenje svih javnih službenika treba biti sankcionisano, navodi se u izvještaju gdje se dodaje da je transparentnost i odgovornost nedovoljno razvijena kod sudija i tužilaca. U izvještaju se navodi da presude nisu dovoljno obrazložene, te da sudski postupci i institucije u kojima se vode nisu dovoljno otvoreni ka javnosti i medijima.

„Dugo očekivana strategija komunikacije trebala bi biti hitno finalizirana, usvojena i implementirana“, navodi se.

U izvještaju se također navodi da Ustavni sud BiH ima široke ovlasti i da “ima potencijal da igra centralnu ulogu u ostvarivanju visokih standarda ljudskih prava u zemlji”. Dodaje se da Ustavni sud još uvijek nije dostigao “nivo zrelosti potrebne za odlaskom stranih sudija” ali da bi to trebao biti krajnji cilj.

Izvještaj također kritikuje neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

“Neprovođenje presuda Suda tokom dužeg perioda nije samo kršenje međunarodnih obaveza BiH, na koje se njen Ustav poziva, nego također odražava ozbiljan nedostatak odlučnosti zemelje da poštuje vladavinu prava”, navodi se u izvještaju gdje se dodaje da BiH ne uzima svoje članstvo u Vijeću Evrope ozbiljno i da ovakav odnos prema međunarodnim presudama ugrožava pristupanje EU.

U izvještaju se navodi da 25 godina nakon zavšretka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava sa brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koji se tiču najsloženijijh predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

Navedeno je i da se o tome od političkih vlasti očekuje da budu primjer usvajanjem revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina bez odlaganja.

„Nema mjesta veličanju ratnih zločinaca ni sa jedne strane. Poricanje ili revizionizam suprotstavljaju se osnovnim univerzalnim vrijednostima i sprječavaju svaki pokušaj unutarnjeg pomirenja“, stoji u izvještaju.

Presude za ratne zločine, uključujući i odslužene zatvorske kazne bi se prema izvještaju trebale smatrati osnovama nepodobnosti za političku funkciju. Ove presude, uključujući i one koje je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), te Međunardno mehanizam za krivične sudove moraju ući u domaćne krivine dosijee.

Također je preporučeno da bi se zakoni na svim nivoima u BiH trebali pravilno kriminalizirati takvo ponašanje. Osude za ratne zločine, uključujući i nakon izdržane kazne, također bi se trebale smatrati osnovama neprikladnosti za političku funkciju. Te presude, uključujući one od strane Haškog tribunala i njegovih nasljednika, moraju se unijeti u domaće krivične dosijee.

Priebe je izvještaj predstavio povodom 4. sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju održanog u Briselu danas.

Izvještaj eksperata je rezultat “Inicijative EU za pojačano praćenje vladavine prava u BiH”, koja se u toku 2019. godine bavila temeljnim uzrocima nedostataka u vladavini prava u Bosni i Hercegovini, a u okviru Mišljenja Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, navodi se u saopštenju.

Evropska unija je pozvala sve političke lidere u BiH, nadležne vlasti, pravosudne institucije i sve nosioce pravosudnih funkcija da se odmah počnu baviti nalazima Izvještaja i odgovarajućim ključnim prioritetima koji su identifikovani u Mišljenju Komisije.

Izvor: Detektor

 

Za osnivanje firme u BiH treba vam 80 dana i čak 13 različitih procedura

0

Za osnivanje firme u BiH treba vam 80 dana i čak 13 različitih procedura

Doing Business izvještaj.

Porazno zvuče podaci koji govore kako vam je da biste osnovali firmu u Bosni i Hercegovini potrebno u prosjeku 80 dana, trebate napraviti čak 13 različitih procedura, a sve će vas to koštati bar 1.339 KM.

Kada govorimo o zemljama regiona, najlakše se posluje u Sjevernoj Makedoniji koja je ispala iz Top 10 zemalja svijeta i sada je 17. na ovoj listi. Skok od tri pozicije ostvarila je Slovenija i sada je 37., dok je Srbija napredovala četiri mjesta i sada je 44. Crna Gora je 50., a mjesto iza nje je Hrvatska, dok je Kosovo ostvarilo veliki pad i sa 44. palo na 57. mjesto.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za naš portal kaže kako smo, prema ovim podacima, najgore rangirani po proceduri registracije pravnih osoba, da je činjenica da ima opština i gradova u BiH gdje se firme mogu relativno brzo registrovati, ali podaci se obrađuju spram Sarajeva, tako da u konačnici imamo situaciju da se firma registruje 80 dana, gdje je potrebno ispuniti 13 različitih procedura.

Napredak je moguć relativno lako

“Upravo zbog te problematike, zajedno s kolegom Dinom Hadžialićem predložio sam jedan koncept registracije pravnih osoba putem interneta, gdje bi se firma mogla registrovati za jedan dan. Mi smo taj koncept nazvali “OPEN” – One Procedure for New Economy i dio je naše knjige ‘Nova ekonomska politika’ koja je prošle godine objavljena. Birokratske procedure i podijeljena nadležnost su dodatno zakomplikovale proces registracije, što nažalost odbija investitore. Međutim, duboko sam uvjeren da se mogu napraviti iskoraci i u ovakvom sistemu”, smatra Hadžić.

On nastavlja da je jedno od rješenje izrada online aplikacije za podnošenje zahtjeva za registraciju obrta.

“Na taj način bi se nekoliko procedura moglo skratiti i ubrzati vrijeme bar za ovaj oblik pravnog organizovanja. To relativno brzo mogu uraditi općine u saradnji s kantonima. Ukoliko bi se napravila neka slična aplikacija u Kantonu Sarajevo i pustila u funkciju prije izrade novog izvještaja Doing business došlo bi do značajnog skoka na ljestvici i rangiranju naše zemlje”, kaže on.

U međuvremenu se, nastavlja Hadžić, treba raditi i na otklanjaju barijera za registraciju firmi, jer je to ipak složenije područje, ali, sve se to može tehnički izvesti bez problema, od podnošenja zahtjeva, razmjene informacija između različitih institucija, pa na kraju do dobijanja rješenja za rad, bez ovjeravanja dokumentacije i hodanja od šaltera do šaltera.

Isključivo političko pitanje

“Struka je tu spremna maksimalno pomoći svojim idejama i prijedlozima, ali to je sada isključivo političko pitanje”, kazao je za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Doktor ekonomskih nauka i SDP-ov zastupnik u Domu naroda FBiH Aner Žuljević kaže kako je Bosna i Hercegovina sigurno jedina zemlja na svijetu u kojoj se isti dan može desiti da entitetski premijer gospodin Novalić kaže da je ekonomija u snažnom rastu, jer se to vidi na podacima Poreske uprave, a državni zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa gospodin Franjičević objavi da stagniramo.

“Svakom normalnom je jasno da dosadašnja ekonomska politika vodi BiH u propast i da je bilo kakav rast kod nas fikcija bolesne politike. Potpuna politička paraliza u kombinaciji s usporavanjem ekonomija EU dovest će do još masovnijeg iseljavanja i u ovoj, a pogotovo u narednoj godini”, kaže Žuljević.

Ništa ne radimo da rješimo problem

U najnovijem godišnjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja “Doing Business 2020” Bosna i Hercegovina je očekivano dodatno nazadovala, nastavlja Žuljević te kaže kako se sada nalazimo u društvu zemalja poput El Salvadora, Bocvane, Nepala, Gvatemale ili Samoe.

“Mjesecima sam upozoravao kako ne radimo ništa kada je riječ o poslovnom okruženju te da zbog toga i ne možemo očekivati napredak. Nije trebalo biti previše pametan pa da pretpostaviš pogoršanje naše pozicije u ovogodišnjem izvjestaju “doing business”. Vlast je vjerovatno očekivala da će neko njihovu lažnu retoriku ponovo neopravdano nagraditi kao što je bio slučaj kroz ranije inicijative međunarodne zajednice. Iskreno, nisam sretan kad pročitam ovu vijest, jer ona direktno pokazuje da reformska agenda nema efekte kakve je najavljivala aktuelna vlast, što na kraju nije dobro za građane ove zemlje. Međutim, vrijeme je da odgovorni prihvate činjenicu kako je prvi korak u rješavanju problema da prihvate realnost njegovog postojanja, a baloni od sapunice spin reformi uvijek završe potpunim razotkrivanjem kroz suočavanje sa činjenicama kakve možemo pročitati u ovom izvještaju. Stvari se jednostavno vrlo rijetko u životu dešavaju same od sebe”, zaključio je Žuljević.

Tokom decembra 2019 advokati u FBiH i RS odrzace strajk upozorenja

0

TOKOM DECEMBRA 2019. ADVOKATI U RS I FBIH ODRŽAĆE ŠTRAJK UPOZORENJA

02.12.2019.

 

Advokati u RS i FBiH održaće tokom decembra mjeseca štrajk upozorenja u znak podrške advokatima iz Brčkog koji se mjesecima bore za izmjenu propisa kojima je advokatska djelatnost u distriktu obuhvaćena sistemom fiskalizacije.

Potvrdio je to član protesnog odbora advokata iz Brčkog Mirko Simić, istakavši da očekuje da će tačan datum protesta biti uskoro poznat.

Odluke o štrajku upozorenja moraju donijeti skupštine advokatskih komora RS i FBiH i prema mojim saznanjima, štrajk bi mogao biti održan polovinom decembra – rekao je Simić i podsjetio da su advokati u Brčkom rad obustavili 26. aprila. Advokati iz Srpske i FBiH su krajem juna napustili sudnice na pola sata u znak podrške kolegama u Brčkom.

Simić ističe da su advokati u Brčkom, nakon što je propao pokušaj usvajanja izmjena spornog zakona, u svojstvu građana podnijeli inicijativu Apelacionom sudu u Brčkom.

Zatražili smo da se utvrdi da li je odredba Zakona o fiskalnim sistemima (“Sl. glasnik Brčko distrikta BiH”, br. 22/2016 i 48/2018) koja se odnosi na fiskalizaciju advokatske djelatnosti u skladu sa Statutom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (“Sl. glasnik Brčko distrikta BiH”, br. 2/2010 – prečišćen tekst). Očekujemo da Apelacioni sud potvrdi da nije ispoštovana procedura prilikom usvajanja amandmana kojim su nama nametnute fiskalne kase – pojasnio je Simić i dodao da odluku očekuju krajem decembra.

Predsjednik Regionalne advokatske komore Tuzla kaže da je očigledno da politika u distriktu istrajava u namjeri da advokatsku djelatnost stavi pod svoju kontrolu.

Entitetske komore su odlučile da štrajk advokata u Brčkom i dalje ostaje na snazi, jer fiskalizacija advokatske djelatnosti u distriktu dovodi do narušavanja poslovne tajne, čime se krše zakoni o advokaturi – rekao je Mešić, naglasivši da advokat može odati poslovnu tajnu samo ukoliko mu klijent kojeg zastupa da dozvolu da to prezentuje javnosti.

Dodao je da na području BiH radi oko 2.000 advokata, te da je većina njih u sistemu PDV-a, odnosno uredno plaćaju porez.

I nakon što su advokati u Brčkom obustavili rad u aprilu, svi smo ih podržali i održali štrajk upozorenja. Planiramo i tokom decembra mjeseca na sat vremena obustaviti rad u znak podrške – ukazao je Mešić.

Vlada Brčkog je Zakonom o fiskalnim sistemima, koji je usvojen 8. juna 2016. godine, izuzela advokatsku djelatnost od obaveze registrovanja prometa preko fiskalne kase.

Međutim, Skupština je bez nacrta ili prijedloga izmjena i dopuna Zakona o fiskalnim sistemima, na sjednici održanoj 17. oktobra prošle godine, usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim sistemima, kojima je propisala obavezu registrovanja prometa preko fiskalne kase u advokatskoj djelatnosti.

Iako je usmeno bilo dogovoreno da će na sjednici Skupštine distrikta 23. oktobra biti usvojene izmjene Zakona o fiskalizaciji, to se nije desilo jer nije bilo dvotrećinske podrške za predviđene izmjene zakona, budući da su bošnjački poslanici glasali protiv.

Mirko Simić kaže da je od kraja aprila u sudu u Brčkom blokirano oko 1.000 predmeta, te da ih još toliko ima u kancelarijama.

Prema našim saznanjima, oko 300 predmeta u vezi sa lakšim krivičnim djelima i prekršajima uskoro će zastariti – rekao je Simić.

Sud odbio tužbu štediša protiv Slovenije i BiH

0

Sud odbio tužbu štediša protiv Slovenije i BiH

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je tužbu štediša iz Bosne i Hercegovine protiv Slovenije i BiH za nadoknadu novca iz štednje u bivšoj Ljubljanskoj banci. U obrazloženju stoji da apelanti nisu iscrpili sve pravne lijekove, a prije svega, nisu se obratili sudovima u Sloveniji.Radi se o oko 40 miliona KM bez kamate i o 47 odsto kamata, što je ukupno blizu 60 miliona KM koliko je nekoliko hiljada štedišta iz Bosne i Hercegovine potraživalo na osnovu štednje u Ljubljanskoj banci prije rata.Predsjednica Udruženja štediša u BiH Amila Omersoftić rekla je da štediše ove banke iz Bosne i Hercegovine nisu imale novca da angažuju slovenačkog advokata u tom postupku, što je, po zakonu Slovenije, uslov za podnošenje apelacije.

Prema njenim riječima, Slovenija je u procesu verifikacije odbila isplatiti štednju za preko 6.000 štediša, navodeći da se novac nalazi u Bosni i Hercegovini.

Reforma BiH pravosuđa: Strucna javnost smatra da je neophodna nova reforma

0

REFORMA PRAVOSUĐA: Stručna javnost smatra da je neophodna nova reforma pravosuđa

Pravosuđe u Bosni i Hercegovini je nezavisno i lišeno bilo kakvog političkog uticaja – rečenica je kojom je pompezno svojevremeno najavljena reforma pravosuđa u ovoj zemlji, a danas se sve manje može čuti u javnosti jer rijetko ko zaista vjeruje u to.

Iako je sudska vlast odvojena od izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, pa sudije i tužioce ne biraju političari već Visoki sudski i tužilački savjet, pitanje koje veoma često otvara raspravu u javnosti jeste da li je pravosuđe zaista u suštini nezavisno.

Ukoliko pitate građane, većina će bez razmišljanja reći da pravosuđe nije nezavisno već da određeni funkcioneri itekako imaju uticaj na njega. S druge strane, nosioci pravosudnih funkcija će vam na isto pitanje odgovoriti potpuno suprotno. Pa, da li je pravosuđe zaista nezavisno ili politika i tu ima umješane svoje prste?

Ugledni advokat iz Mostara Josip Muselimović kaže da pravosuđe definitivno nije nezavisno, na šta ukazuje već godinama. On ističe da je potpuno evidentno da je pravosuđe pod apsolutnim uticajem različitih političkih frakcija i stranaka.

Taj politički uticaj se proširio sve do odluka VSTS. Pravosudni sistem je zapao u stanje korupcije i pod neprestanim je uticajem političkih faktora i stranaka – tvrdi Muselimović.

Dodaje da je neophodna nova reforma pravosuđa jer je očito da je ova, koja se desila prije 15 godina, doživjela fijasko. Muselimović ističe da je potrebno što prije pokrenuti novu reformu, ali o kojoj neće odlučivati političari, već ljudi iz struke.

I v.d izvršnog direktora Transparensi internešenela BiH Ivana Korajlić smatra da je trenutni pravosudni sistem “nakaradan” jer nosioce pravosudnih funkcija nema ko da kontroliše i pod apsolutnom je kontrolom pojedinih političara ili stranaka.

Kod nas se nezavisnost pravosuđa poistovjećuje sa nedostatkom odgovornosti. Kada bi se u tom smislu gledalo onda bi mogli reći da je pravosuđe nezavisno po tome što ne odgovaraju nikome i ne snose nikakvu odgovornost za svoje postupke, pa čak ni disciplinsku, a o krivičnoj ili nekoj drugoj da ne govorimo – ističe Korajlićeva.

Navodi da je evidentno da nosioci pravosudnih funkcija nikome ne odgovaraju za svoje rezultate rada, čak ni parlamentu.

Prema njenom mišljenju, u svim porama djelovanja pravosuđa mogu se prepoznati politički i lični uticaji.

Korajlićeva ističe da je evidentno da je BiH dobila grupaciju unutar pravosuđa koja djeluje na principu organizovanih kriminalnih grupa, odnosno koje samo između sebe odgovaraju, štite interese jedni drugih, a da zapravo nemaju nikakve odgovornosti.

Tačno se zna s kojim pozicijama rukovodi koja politička opcija ili šef koje političke opcije. Po vezama ključnih ljudi u pravosuđu i direktnim političkim vezama sa strankama, ali i ličnim vezama s ljudima koji dolaze iz stranaka, možete prepoznati u interesu kojih političkih stranaka i čijem interesu djeluju – navodi Korajlićeva.

Prema njenim riječima, zato ne treba da čudi građane što se u BiH dešavaju razne afere za koje na kraju niko ne odgovara, isto kao što ne postoji nikakva odgovornost političkih funkcionera koji obavljaju javne funkcije i iza sebe ostavljaju milionske gubitke.

Svjedoci smo da se s vremena na vrijeme pokrene istraga protiv nekog političara, odnosno funkcionera, i da se ona završi prije nego što se i pokrene. U nekim slučajevima gdje su i zvanično procesuirani neki funkcioneri najčešće se radilo ili o osobama koje više nisu u vlasti, ili nisu u dobrim odnosima sa onima koji odlučuju, ili su izgubili političku moć – ističe Korajlićeva.

Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović, takođe, vjeruje da političari imaju itekako uticaja na pravosuđe. On ističe da je dosadašnja praksa pokazala da su mnogi nosioci pravosudnih funkcija u veoma bliskim vezama sa određenim političkim strankama, čiju podršku uživaju.

Zbog toga vrlo često u svom radu, umjesto da sprovode zakone, oni zapravo rade u interesu određenih centara moći, bilo političkih stranaka ili moćnih pojedinaca. Ta veza je očigledna – kaže Todorović.

I on se slaže da je nova reforma pravosuđa neophodna kako bi ono zaista postalo nezavisno od politike, a u interesu pravde, zakona i građana. Todorović ističe da u prošlosti pojedini političari u BiH jesu procesuirani, ali da se to uopšte ne može pripisati kao dokaz nezavisnosti pravosuđa.

Ne možemo se uopšte porediti sa, recimo, Hrvatskom u kojoj je čak i premijer sjeo na optuženičku klupu, te je osuđen. Kod nas je tako nešto nezamislivo – smatra Todorović.

Sudovi nejednako postupaju kod utvrđivanja identiteta optuženih migranata

0

Dvojica migranata iz Alžira nedavno su nepravosnažno oslobođeni sumnje da su u junu 2018. tokom fizičkog obračuna u Velikoj Kladuši ubili 24-godišnjeg Marokanca, jer sud nije mogao utvrditi njihov stvarni identitet, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ismail Mehali i Walid Ferroukhi su na osnovu izjava svjedoka i DNK analize privedeni i osumnjičeni za ubistvo, ali ih je sud prvostepeno oslobodio odgovornosti zbog proceduralnih razloga.

Sud je prvooptuženog Mehalija oslobodio optužbe jer nije utvrđen njegov stvarni identitet, odnosno jer nije utvrđeno da je predmetno krivično djelo počinio upravo Ismail Mehali, odnosno osoba koja se sudu kao takva predstavila, potvrdila je za BIRN BiH glasnogovornica Kantonalnog suda u Bihaću Ena Šahinović.

Danas, 17 mjeseci nakon ovog slučaja, sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini suočavaju se s problemima procesuiranja migranata zbog različite prakse u radu. BIRN BiH je saznao da neki od sudova ne priznaju zvanične dokumente koje izdaju druge bosanskohercegovačke institucije – poput Službe za poslove sa strancima.

Tužilac Dalibor Bingas iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK) kaže da su se pravosudne institucije u BiH do sada rijetko susretale s problemom utvrđivanja identiteta.

“To je jedna pogrešna presuda [Mehali i Ferroukhi] koja je izazvala konfuziju, jer je jedna od prvih presuda gdje se mi suočavamo s problemom migranata, zato što se u redovnoj situaciji vrlo rijetko dešava da osoba ne da tačne podatke”, kaže Bingas.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti, u toku protekle dvije godine u BiH je registrovano više od 60.000 migranata.

Policija u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje se nalazi najveći broj migranata, ove godine je do sada evidentirala 262 krivična djela koja su počinili migranti, a BIRN BiH je već pisao o tome da evropska iskustva pokazuju da stopa kriminala među migrantima nije veća nego kod domaćeg stanovništva.

Nepriznavanje dokumenata domaćih institucija
Iz Tužilaštva USK-a kažu da predmet “Mehali i drugi” još uvijek nije pravosnažno okončan jer se Tužilaštvo žalilo Vrhovnom sudu Federacije BiH.

Glasnogovornica Tužilaštva USK-a Irena Marjanović-Čavkić kaže kako su postojali problemi kod procesuiranja migranata “zbog njihovog kratkog zadržavanja na teritoriji gdje su počinili djelo”, ali i u identifikaciji “jer se veliki broj njih predstavlja istim imenom i prezimenom, a vrlo često i kao maloljetnici”.

Ona objašnjava i da je izazov bio uvijek pronaći prevoditelja, ali da Tužilaštvo nastoji riješiti sve slučajeve.

Ministarstvo sigurnosti je u junu 2019. godine poslalo dopis Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) u kome je navedeno da su im “pojedine policijske agencije uputile dopis zbog različitih praksi sudova i tužilaštava u BiH”.

“Uočeno je da pojedini sudovi ne prihvataju identitet koji je po izjavi migranta prihvatila Služba za poslove sa strancima BiH prilikom izdavanja potvrde o podnesenoj namjeri za azil na teritoriji BiH”, navedeno je u dopisu VSTV-u u koji je BIRN BiH imao uvid.

Ministarstvo je tražilo od VSTV-a da doprinese ujednačavanju pravosudne prakse kod procesuiranja migranata i, ako bude potrebno, pokrenu inicijativu za izmjene i dopune zakona i drugih propisa.

Iz VSTV-a su za BIRN BiH kazali da su razmatrali dopis Ministarstva sigurnosti i da su zaključili da “tužilaštva i sudovi postupaju u skladu s postojećim propisima” kada se radi o procesuiranju osoba bez identifikacionih dokumenata i da Ministarstvo može samo predložiti izmjene zakona.

Linija manjeg otpora ili sistemski problem?
Tuzlanski tužilac Dalibor Bingas je BIRN-u BiH rekao da je u proteklih godinu i po u Tuzli bilo nekoliko pljački, provala u stan ili međusobnih sukoba migranata, te jedno ubistvo i dva pokušaja ubistva.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK), “Uprava policije je evidentirala ukupno 22 krivična djela i šest prekršaja od strane migranata” za 18 mjeseci, potvrdila je za BIRN BiH glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK-a Amra Kapidžić.

Bingas kaže da Tužilaštvo TK-a nije imalo problema sa utvrđivanjem identiteta kao u slučaju Tužilaštva USK-a, te da manjak identifikacionih dokumenata koji utvrđuju identitet ili potvrde koju izdaje Služba za poslove sa strancima ne predstavlja problem u rješavanju slučaja krivičnog djela.

Bivši sudac i pravnik Vehid Šehić kaže da postoje jasni načini kako se identitet može utvrditi ukoliko lice nema dokumente, i kako za svaki zločin osoba mora krivično odgovarati.

“Mislim da je to logika, ali kod nas je prisutna linija manjeg otpora. Meni je neprihvatljivo da se iz tih razloga neko oslobodi, jer se identifikacija takvih ljudi može utvrditi”, kaže Šehić.

On smatra da se za utvrđivanje identiteta osobe mogu kontaktirati međunarodne agencije, Interpol, ili se mogu obratiti njenoj matičnoj državi, ali su tu i olakšavajući dokazi poput slike osobe i otiska njenog prsta.

Mehmed Burgić, šef Službe za poslove sa strancima u Tuzli, objašnjava da ovlaštena lica policije njima dovode strance koji iskažu namjeru za azil. Služba za poslove sa strancima izdaje potvrdu sa slikom koja traje 15 dana, a na osnovu koje oni dobiju obavezu da se jave u sektor za azil u Sarajevo.

“Na traženje suda i tužilaštva, mi dostavljamo sve činjenice kojima raspolažemo”, kaže Burgić i objašnjava kako se podaci o identitetu mogu dobiti iz matične evidencije, ali da se u slučaju krivične odgovornosti mogu koristiti veze koje se dokazuju biometrijskim podacima poput otisaka prstiju ili opisa osobe koja je viđena na mjestu događaja.

“Ukoliko imamo taj identitet, nas mnogo i ne interesuje kako se zove. Ukoliko imamo jasne dokaze o krivičnom djelu, nedostatak dokumenata nas ne sprečava da procesuiramo osobu”, kaže Bingas.

Vehid Šehić smatra neprihvatljivim različita postupanja pravosudnih organa kod procesuiranja migranata, kao i oslobađanje lica zbog nepostojanja identifikacionih dokumenata, te da bi se zakoni trebali mijenjati i “prilagoditi današnjoj situaciji”.

“To može biti pogubno, jer mnogi od njih nemaju dokumenata. To bi značilo da oni mogu raditi što god žele a da ne odgovaraju krivično. Mislim da je to apsolutno neprihvatljivo”, kaže Šehić.

Žrtve najtežih krivičnih djela koja su do sada počinili migranti u BiH bili su drugi migranti, a ne građani BiH.

Izvor: Birn