Home Blog

Lijanović oslobođen optužbi za pranje novca

0

Lijanović oslobođen optužbi za pranje novca

Lijanovića, njegovog brata i još šest osoba je Tužilaštvo BiH teretilo za krivična djela kojim su stekli nezakonitu imovinsku korist i oštetili budžet BiH za 13,5 miliona maraka.

Jerko Ivanković Lijanović, bivši federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, oslobođen je optužbi za organizovani kriminal i pranje novca.

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine (BiH) danas je oslobodilo optužbi i: Lijanovićevog brata Slavu Ivankovića, bivšeg ministra trgovine Federacije BiH Milorada Bahilja te Draženka Kvesića, Željka Mikulića, Miroslava Čolaka, Mirka Galića i Mirjanu Šakota.

Tužilaštvo BiH teretilo ih je za neplaćanje i utaju poreza, krivotvorenje i uništavanje poslovnih i trgovačkih knjiga i isprava te pranje novca kojim su stekli nezakonitu imovinsku korist i oštetili budžet BiH za 13,5 miliona maraka.

  • Porodica Lijanović optužena za finansijski kriminal

Prvostepenom presudom Lijanović je bio proglašen krivim za organizovani kriminal i pranje novca zbog čega je osuđen na 12 godina zatvora i novčanu kaznu od 50.000 KM.

Međutim, ova presuda je ukinuta nakon što je Apelaciono vijeće uvažilo žalbe branilaca optuženih pa je pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH vođen novi postupak.

Lijanović je ranije za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da je tokom sudskog postupka ukazivao na to da u njegovom radu „nema obilježja krivičnog djela“.

Državno tužilaštvo je optužilo braću Lijanović da su nakon onemogućenog poslovanja firme „Lijanovići“ d. o. o, kojoj su računi blokirani zbog poreskih dugovanja, osnovali firme: „Farmko“ d. o. o, „Farmer“ d. o. o, „Optimum“ d. o. o. i MI-MO d. o. o. na koje su prenosili sirovine, proizvode i opremu.

  • Poticanje biznisa ministra Lijanovića

Također, novinari CIN-a su otkrili i da je Lijanović novac iz budžeta obećao i 2010. godine kada je organizovao grupu od 56 osoba i novcem od poticaja nagrađivao birače koji su glasali za njegovu stranku. Njima je tada obećao po 100 KM.

Šta građanima donose izmjene Zakona o notarima iz 2019

0

Šta građanima donose izmjene Zakona o notarima iz 2019

Tim povodom razgovarali smo s notarom iz Sarajeva Ljubišom Markovićem i predsjednikom Advokatske komore FBiH Nikicom Gržićem.

Marković smatra da će se mnogi klijenti, zbog ranijih iskustava i veće sigurnosti, bez obzira na izmjene ponovo opredijeliti za notarski obrađenu ispravu.

“Što se tiče samih rješenja koji sadrži prijedlog zakona smatram da on ne doprinosi pravnoj sigurnosti, jer mislim da su se argumenti, koji su isticani u prilog izmjenama zakona, svodili na to da monopol notara ili ekskluzivitet treba prevazići i omogućiti svakome da napravi svoj ugovor”, kaže Marković za Klix.ba.

Odluka će biti samo na građanima

Podsjeća da danas svako može skinuti ugovor s interneta ili ga prepisati. Ističe da nije suština u ugovoru, već u zaštiti strana.

“Važno je da svaka strana u slučaju dobije tačno ono što je ugovorila. Prodavac da dobije prodajnu cijenu, a kupac da uđe u posjed. Ima mnogo sitnih tehničkih detalja koji su na raspolaganju notaru, kao naprimjer da zadrži ugovor dok ne dobijete novac, zatim da prodavac plaća ugovornu kaznu ako ne preda ključeve nekretnine u dogovorenom roku i da na osnovu notarske izvršne isprave realizujete brzo i efikasno na sudu”, objasnio je Marković.

Ukoliko Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdi odluku Zastupničkog doma, nabrojane mogućnosti notari više neće imati. Naš sagovornik kaže da je usko gledati samo formalnu stranu zaključenja ugovora.

“Ja kao notar, kada sam kupovao nekretninu, morao sam otići kod drugog notara, jer suština je, dakle, zaštititi obje ugovorne strane. To je poenta Zakona o notarima, kada se govori o ekskluzivnosti”, dodao je.

Kada je riječ o troškovima krajnjih korisnika, oni bi nakon izglasanih izmjena i dopuna Zakona trebali biti niži.

Ljubiša Marković smatra da će nakon nekog vremena, uprkos nižim cijenama, dio građana ponovo zahtijevati notarski obrađenu ispravu koja ostaje i dalje kao mogućnost. To pravda ranijim iskustvima i sigurnosti koju notarski obrađena isprava daje ugovornim stranama.

On ističe da je u javnosti sve predstavljeno kao neki sukob advokata i notara, što je, prema njegovom mišljenju, potpuno pogrešno i bespotrebno.

“Država je dala određene ovlasti, odnosno ekskluzivitet advokatima da zastupaju klijente na sudovima, a notarima za isprave. Pojavio se problem ekskluziviteta za isprave. Ja imam pravosudni ispit i notarski, ali vas ne mogu zastupati na sudu. To je normalno, jer država ima interes za nekoga ko je ovlašten i ima licencu”, kaže Marković i dodaje da se pomalo zaboravlja na interes krajnjih korisnika i na pravnu sigurnost.

Ukoliko izmjene i dopune stupe na snagu, moglo bi doći i do viška uposlenika u notarskim kancelarijama, smatra Marković.

“Prema sadašnjoj tarifi, ovjera notarskog potpisa je 4 KM, isto kao u općini, iako to rade moji uposlenici koji se finansiraju iz cijene usluge. U javnosti su malo zloupotrijebljeni iznosi prometa i prikazane zarade notara, pa se kaže da notari zarađuju milione, a u suštini nije tako”.

Uskladiti odredbe s evropskim pravom

Dodaje i da bi moglo doći do potpune izmjene koncepcije notarske službe.

“Koncepcija notarijata s notarski obrađenom ispravom, prelaskom na ovjeru
potpisa, ne zahtijeva teške ispite za notara, čak je i pitanje da li mora biti pravnik da ovjerava potpise i fotokopije. Stvar je kompleksna i gledalo se pojednostavljeno i ova rješenja ne idu u pravcu zaštite, jeftinije i sigurnije usluge na koju se svi pozivaju”, zaključio je Marković.

S druge strane, predsjednik Advokatske komore FBiH Nikica Gržić je kazao da su advokati “za” notare, a ne protiv njih, ali da nemaju pravo na monopol.

Nama treba notarijat da se rasterete sudovi, ali se ne slažem da imaju ekskluzivitet na sastavljanje pravnih poslova gdje advokati po zakonu sastavljaju isprave. To je poniženje za nasu profesiju, jer smo istog obrazovanja. Advokati su za to da se usklade odredbe Zakona o notarima s evropskim pravom. Nigdje u Evropi, pa ni kod nas u Republici Srpskoj, notari nemaju ekskluzivitet”, rekao je Gržić za Klix.ba.

On ističe da je potrebno slobodno tržište, odnosno da klijenti sami odluče da li će ugovore sastaviti sami ili će otići advokatu ili notaru.

Rizik klijenta je taj da li će njegova isprava biti podobna za uknjižbu ili prijenos. To građanin sam ocjenjuje. Ali monopol koji su imali notari je neodrživ i nije u skladu sa evropskim pravom”, poručio je

Podsjetimo, Zastupnički dom Parlamenta FBiH je prošle sedmice usvojio set zakona koji se vežu za presudu Ustavnog suda, a tiču se notarske djelatnosti. Te izmjene i dopune Zakona o notarima krajnjim korisnicima, odnosno građanima će umanjiti troškove koje su do sada imali kada su morali ići kod notara zbog ovjeravanja potpisa i prepisa.

Izvor: Klix

Šef GRECO-a upozorio BiH: Nijedna preporuka za pravosuđe nije provedena

0

Šef GRECO-a upozorio BiH: Nijedna preporuka za pravosuđe nije provedena

On tvrdi da ono što je zabrinjavajuće jeste što nijedna preporuka nije u potpunosti provedena.

“Posljednji izvještaj je bio 2018., a vlasti BiH su imale rok do septembra ove godine da nam pošalju ažurirano stanje, što su i učinile. Mi ćemo sada analizirati to što su nam poslali. Sljedeći izvještaj je u martu 2020. Jedna konkretna preporuka je uspostavljanje sistema otkrivanja imovine sudija i tužilaca. Svrha ovog sistema je da se izbjegne sukob interesa. Isto važi i za reformu VSTV-a koja još uvijek nije provedena”, kazao nam je Esposito.

Posljednji izvještaji GRECO-a kada je riječ o inkriminaciji i finansiranju političkih stranaka također nisu bili dobri za BiH.

“Jedno od glavnih pitanja je tu bilo upravo finansiranje političkih stranaka. Pravila koja se primjenjuju su ona koja je usvojio Komitet ministara Vijeća Evrope i koja su jednaka za sve države članice, uključujući BiH. Tu je cilj transparentnost, koja je ključna za odgovornost. Građani trebaju znati kako se političke stranke i kandidati finansiraju. To nije pitanje nezakonitosti, nego je potrebno da političke stranke budu transparentne kada je riječ o izvorima i prihodima i kako se troši novac. I potrebno je da nezavisno tijelo može utvrditi tokove novca”, rekao je Esposito.

Kazao je da se nada da će vlasti BiH provesti ove preporuke.

Foto: T.S./Klix.ba Foto: T.S./Klix.ba

“Samo da vas podsjetim da su preporuke GRECO-a obavezujuće i moraju biti provedene u roku koji postavi GRECO”, podvukao je on.

Upitali smo ga šta to znači ako BiH samo dijelom nešto provede ili ne provede.

“Mi ćemo nastaviti pratiti proces dok preporuka ne bude ispunjena u određenom procentu. Ako dođemo do trenutka da nema napretka, GRECO ima mogućnost da usvoji deklaraciju o neusklađenosti. To onda znači kraj procesa, to nije sretan završetak za BiH. Tom deklaracijom se onda zaustavlja dijalog. Još nismo u takvoj fazi kada je riječ o BiH. Ove dekalracije bi imale dvije posljedice, jedna je po ugled zemlje, a druga po ekonomiju zemlje. Nadam se da će vlasti pokazati političku volju i implementirati naše preporuke”, rekao je on.

Pravosuđe u BiH je na meti kritika zbog brojnih slučajeva korupcije koji isplivavaju na površinu. Upitali smo ga za komentar.

“U pravu ste kada to kažete. GRECO se zanimao za sprečavanje korupcije u pravosuđu i to je bila tema posljednjeg ciklusa evaluacije koji smo radili u BiH. Ako ne možete vjerovati pravosuđu, kome možete vjerovati. Upravo iz tog razloga GRECO radi monitoring ovog sektora, ne samo u BiH nego u svim državama članicama. Što se tiče BiH izdali smo veoma precizne preporuke koje se tiču sprečavanja korupcije u pravosuđu. Svrha je da se korupcija zaustavi prije nego što se dogodi. Jer kada se pojavi korupcija, svi smo na gubitku. Naše preporuke za BiH se specifično odnose na stvaranje zaštitne mreže oko pravosuđa kako bi se spriječila korupcija prije nego što se pojavi”, zaključio je naš sagovornik.

Izvor: Klix

U BIH napokon počinje izdavanje potvrda za elektronski potpis

0
Kvalifikovani elektronski certifikat u BiH će izdavati slovenska kompanija Halcom.

“Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je stvorilo sve uvjete neophodne za provedbu Zakona o elektronskom potpisu, izrađen je i Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji koji je usklađen s EU legislativom i upućen je u parlamentarnu proceduru. Kompanija Halcom je dostavljenom prijavom ispunila sve uvjete za dobijanje statusa povjeritelja za izdvanje kvalificiranih elektronskih certifikata, a posebno uvjete za sigurnost i zaštitu zloupotrebe podataka, čime su stvoreni uvjeti za provedbu zakona za elektronski potpis”, kazao je Saša Dalipagić.

Elektronski potpis ima istu snagu kao i vlastoručni potpis i njegovom primjenom će se ubrzati razmjena dokumenata i svih elektronskih transakcija koje će uz razvoj novih servisa na svim nivoima doprinijeti sigurnijem i jednostavnijem poslovanju u oblasti trgovine, javne uprave, zdravstva i slično.

Izvršni direktor kompanije Halcom Marko Valjevec je kazao da mu je veliko zadovoljstvo i čast što danas može govoriti u ime kompanije Halcom.

“Kompanija Halcom je do sada izdala više od 500.000 certifikata u regiji. Svoje usluge pružamo na području regije, ali i u BiH, ovdje smo prisutni od 2001. godine i izdavanjem elektronskih certifikata u BiH bavimo se duže od 15 godina. Ti certifikati su dosad bili nekvalifikovani. Kvalifikovani potpis ima pravnu snagu kao i vlastoručni potpis i za njega nije potrebno dokazivanje vjerodostojnosti i autentičnosti”, kazao je Valjevec.

Elektronski potpisi izdaju se isključivo vlasniku na sigurnosnom mediju, pametnoj kartici ili sigurnosnom usb-u uz rok trajanja od tri godine.

Svi lični podaci korisnika kvalifikovanih elektronskih potpisa se obrađuju u skladu s općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), to znači da fizička i pravna osoba može koristiti svoj elektronski potpis u zemlji ili u inozemstvu.

“Nadam se da će ovaj događaj u BiH olakšati put ka digitalizaciji i put ka EU. Halcom je sve učinio da ispuni uslove države BiH za izdavanje elektronskih potvrda po uzoru na EU, ali je za njihovu upotrebu neophodan angažman državih i privatnih institucija da već u sljedećoj godini počne njihova upotreba”, zaključio je Valjevec.

Zamjeniku ministra prometa i komunikacija BiH Saši Dalipagiću je uručena prva kartica s elektronskim potpisom.

Smjernice VSTV-a išle u korist zarade Milana Tegeltije u arbitražama

0

Smjernice VSTV-a išle u korist zarade Milana Tegeltije u arbitražama

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija je 2018. godine – mjesec dana nakon što je u tri arbitraže zaradio iznos zbog kojeg bi mogao prekršiti Smjernice za sprečavanje sukoba interesa – zatražio povećanje dozvoljene granice zarade od naknada za sudije i tužioce, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

On je tražio da se procenat naknade poveća sa 20 na 40 posto prosječne plate nosilaca pravosudne funkcije. Za BIRN BiH je kazao da mu nisu u potpunosti isplaćene sve naknade iz tri arbitraže.

“Ne mislim da sam prekoračio ni jedan dio u tim Smjernicama. Mislim da sam unutar Smjernica sa 40 posto. Ja sam unutar Smjernica. Meni nije ništa isplaćeno u okviru tih 20 posto”, kaže Tegeltija i dodaje da nije znao koliki će iznos zaraditi kada je dogovarao rad na arbitražama

Većina članova VSTV-a odbila je da odgovori na pitanja BIRN-a BiH oko izmjena Smjernica i Tegeltijine zarade. U Misiji OSCE-a u BiH kazali su da smatraju kako predsjednik Tegeltija nije bio dovoljno pažljiv i otvoren u vezi s naknadama i da je o tome trebao obavijestiti nadležnu komisiju i druge članove VSTV-a.

Nejasne i (ne)obavezujuće Smjernice
Smjernice o sprečavanju sukoba interesa VSTV-a su ostavile prostora za širok način tumačenja i nisu navele da li se radi o bruto ili neto plati, kako se izračunava prosječna plata, niti da li se godišnja zarada zbraja ili se za svaki poseban slučaj računa odvojeno.

Prema Tegeltijinom tumačenju, procenat se računa na osnovu najveće godišnje, a ne prosječne plate u pravosuđu, kako je navedeno u Smjernicama. Najveću platu u pravosuđu ima predsjednik Suda BiH i ona iznosi do 6.500 KM s doprinosima, tvrdi Tegeltija.

Tokom prvog razgovora s BIRN-om BiH, Tegeltija je rekao da mu je isplaćen puni iznos jedne arbitraže od 30.000 KM. Taj iznos naknade daje procenat od 38 posto u odnosu na najvišu platu od 6.500 koju je naveo Tegeltija. U naknadnom pisanom odgovoru je naveo da mu je tokom 2018. godine isplaćena samo polovina jedne arbitraže odnosno 15.000 i druga naknada od 7.000, što je ukupno 22.000 KM. Prva naknada daje procenat od 19,2 posto a zbirna godišnja procenat od 28 posto, u odnosu na najveću godišnju platu od 78.000 KM.

Iz firme koja je trebala isplatiti arbitražnu naknadu nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH koliki iznos su mu isplatili do kraja 2018. godine.

Tegeltija smatra da je nepravilno tretirati tri učešća u arbitraži kao jedan angažman i iz “takve pogrešne početne premise izvlačiti bilo kakve zaključke”.

“Prema tome, ni jedan isplaćeni iznos za posebno ugovorenu aktivnost arbitra ne prelazi iznos predviđen Smjernicama o sprečavanju sukoba interesa VSTV-a, a ne prelaze ga ni svi zajedno”, kaže Tegeltija.

Iz Misije OSCE-a, koja nadgleda rad pravosuđa, za BIRN BiH je rečeno da je Tegeltija mogao biti pažljiviji kada je prihvatio poslove arbitra. Sprečavanje sukoba interesa podrazumijeva da su individualna odgovornost i osobni primjer od najveće važnosti, smatraju u OSCE-u.

Tokom 2018. godine Tegeltija je bio arbitar u tri slučaja i odlukom suda je zaradio 44.000 KM, o čemu je u maju 2019. pisao online magazin “Žurnal”. Tegeltija je potvrdio da je bio arbitar u tri slučaja, što pokazuju i dokumenti u koje je BIRN BiH imao uvid. Arbitražni sud je u dva slučaja odredio da će se Tegeltiji isplatiti iznos od po 7.000 KM, a u jednom slučaju iznos od 30.000 KM. Ovaj posljednji iznos premašuje polovinu Tegeltijinih ukupnih godišnjih prihoda od oko 51.000 KM.

Nekoliko sedmica nakon odluke o isplati iznosa od 30.000 KM, 27. novembra 2018. godine, na sjednici VSTV-a je, na prijedlog Tegeltije, jednoglasno donesena Odluka o izmjeni Smjernica, gdje se iznos naknade povećao na 40 posto.

Do izmjena procenata, tvrdi Tegeltija, došlo je zbog usklađivanja Smjernica sa ranijom inicijativom za izmjenu Zakona o VSTV-u.

“Do izmjene procenata sa 20 na 40 posto došlo je radi konzistentnosti odnosno zbog usklađivanja Smjernica sa inicijativom za izmjenu Zakona o VSTS koja je urađena znatno prije i koja predviđa upravo procenat od 40 posto i sa tim su se složili svi članovi VSTS, jer je bilo nerazumno da u Smjernicama propisujemo manji procenat nego što smo ga predvidjeli u izmjenama Zakona o VSTS”, kaže Tegeltija.

Prema Tegeltiji, Smjernice svakako predstavljaju “upućujući” dokument i nisu obavezne.

“One ne predstavljaju podzakonski opšti akt koji se zove pravilnik i koji propisuje nešto na osnovu zakona”, kaže Tegeltija za BIRN BiH.

Misija OSCE-a u BiH ima drugačije mišljenje o obaveznosti Smjernica.

“Iako nije nužno pogrešno reći da Smjernice za sprečavanje sukoba interesa u pravosuđu ne predstavljaju zakon ili propis, ne slažemo se sa stavom da nisu obavezujuće, jer su utemeljene u zakonu – uključujući Zakon o VSTV-u BiH, koji predviđa da članovi VSTV-a budu osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti – a govori i o nespojivosti pravosudne funkcije s obavljanjem drugih poslova”, navedeno je u odgovoru iz OSCE-a.

Tegeltija je rekao da nije unaprijed mogao znati kolike će iznose zaraditi u arbitražama, jer se iznosi ne određuju ugovaranjem, nego tarifama za arbitre.

“Kada je ugovarana arbitraža, ugovarana je najniža moguća i svi mogući odbici”, kaže Tegeltija.

VSTV. Izvor: BIRN BiH

Različiti stavovi o iznosima plata
U Smjernicama za sprečavanje sukoba interesa u pravosuđu se nakon izmjena navodi da “naknada za obrazovne i stručne aktivnosti treba biti razumna i ne bi trebala preći iznos od 40 posto prosječne godišnje plaće nosilaca pravosudne funkcije u BiH”. Tegeltija je pojasnio da se to odnosi na najveću isplaćenu platu u pravosuđu.

U odvojenom odgovoru, VSTV BiH je za BIRN BiH rekao da “nema uvid u stvarno isplaćene plaće sudija i tužilaca, tako da ne možemo precizno utvrditi koja je ‘najveća isplaćena plaća u pravosuđu za 2018. godinu’”. U nastavku odgovora je navedeno da osnovna mjesečna plata predsjednika Državnog suda, koja uključuje porez na dohodak, može iznositi do gotovo 5.000 KM.

Tegeltija smatra da Smjernice nisu prekršene jer se prihodi računaju za jednu kalendarsku godinu.

“Naknadni propis uvijek stavlja van snage prethodni propis. U istoj godini su donesene te Smjernice i one su korigovane”, kaže Tegeltija.

Članica VSTV-a Amila Mimica-Kunosić je rekla kako smatra da se promjene u Smjernicama ne mogu primjenjivati retroaktivno i objasnila da “tačka 3” Odluke o izmjeni Smjernica navodi da “odluka stupa na snagu s danom donošenja”.

“Ako se izuzetno donese neki propis pa se želi primijeniti na neke situacije prije donošenja tog propisa, onda se to mora isključivo regulisati”, kaže Mimica-Kunosić.

Ona je kazala da su Smjernice “nedorečene” i da ne može tvrditi da li ih je Tegeltija prekršio jer nema sve dokumente, ali da članovi Vijeća moraju voditi računa o odredbama, te da se ne može reći da su Smjernice upućujuće.

“Kako ćemo tražiti od nosilaca u pravosuđu da ih poštuju i da smatramo da krše etičke kodekse ako se članovi Vijeća ne ponašaju u skladu sa Smjernicama”, kaže Mimica-Kunosić.

Zašto postoje Smjernice?
Sudija Suda BiH Branko Perić je za BIRN BiH kazao da VSTV “odavno ignoriše vlastite akte, svodeći ih na proizvoljno tumačenje”.

“Donijeti pravni akt o vlastitom ponašanju pa kao tvorac tvrditi da nije obavezujući jeste apsurd. Zašto su ga i za koga donosili?!”, kaže sudija Perić.

Perić je kazao da je “pravni nonsens” tvrditi da se ograničenje honorara odnosi na pojedinačne slučajeve, jer obesmišljava samu ideju o ograničenju honorarnih zarada.

Iz OSCE-a su za BIRN BiH rekli da “nije neuobičajeno da se nositelji pravosudnih funkcija nađu u situaciji sukoba interesa”, ali da se tada moraju ponašati “pravično i odgovorno”.

“U ovom konkretnom slučaju, to se moglo učiniti tako da se Stalnoj komisiji za sudijsku i tužilačku etiku, nezavisnost i nespojivost pitanje kompatibilnosti uputi na preliminarnu ocjenu, a potom da o tome odlučuje VSTV na plenarnom zasjedanju”, smatraju u OSCE-u.

Novinari BIRN-a su pokušali stupiti u kontakt i sa ostalim članovima VSTV-a, ali je šest članova odbilo razgovarati, dok ostali nisu odgovorili na pozive i e-mail poruke.

Zakonom o VSTV-u nije propisana zabrana za sudije da budu arbitri, a ista zabrana nije predviđena niti Kodeksom sudijske etike, pojasnili su za BIRN BiH iz VSTV-a.

Izvor: Detektor

Ministar Jozić nije ispoštovao presudu i pokušava dovesti u zabludu građane

0

Ministar Jozić nije ispoštovao presudu i pokušava dovesti u zabludu građane

Kako ističe predsjednik Advokatske komore FBiH Nikica Gržić, federalni ministar pravde Mato Jozić još uvijek nije ispoštovao odluku najveće sudske instance u Federaciji BiH, iako je to morao učiniti u najkraćem vremeskom roku.

“Ministar pokušava umjesto instituta ovjere potpisa uvesti institut takozvane „solemnizacije“, što znači da notar treba objasniti stranci šta je napisano naprimjer u ugovoru. Po mom mišljenju, novim prijedlogom izmjena i i dopuna Zakona o notarima , ministar Mato Jozić pokušava dovesti u zabludu građane tako što umjesto instituta ovjera i ukidanja obrada uvodi solemonizaciju kao ekskluzivno pravo notarima”, kazao je Gržić.

Navodi da se ovdje ne radi o sporu između advokata i notara, već o sporu između Federacije BiH i građana Federacije BiH, kojima su neustavne odredbe uskraćivale pravo na slobodni izbor ko će im sačiniti ispravu i u kojoj formi, tj. da li će od notara zahtjevati samo ovjeru potpisa na aktu koji sami sačine ili koji sačine uz pomoć stručnog lica.

“Ustavni sud FBiH je u svojoj odluci jasno rekao da na izradi pravnih akata mogu raditi ne samo advokati, već i same stranke neposredno ili putem nekog drugog stručnog lica, a i da će notar moći izraditi pravne poslove ako ga stranka izabere.
Uvođenje insituta „solemnizacije“ ne predstavlja implementaciju odluke Ustavnog suda, jer i dalje nije osigurana ravnopravnost svih pravnih profesija, te se građanima koji sačine pravni akt pravi višestruki trošak od ovjere potpisa na ugovoru koji sami izrade”, zaključio je Gržić.

Ružica Jukić bez dokaza za spekulacije o rusenju VSTV BiH

0

Ružica Jukić bez dokaza za “špekulacije” o rušenju VSTV-a

Potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Ružica Jukić kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kako želi da ostane tajna da li ima dokaze za “špekulacije” koje je iznijela na svom Facebook profilu o navodnom “planu rušenja VSTV-a”, dok ambasada koju je optužila za provođenje tog plana kaže za BIRN BiH da ne želi komentarisati “izmišljotine”.

“Ovih dana, ‘došla’ je do mene informacija, o planu pojedinih ambasada, da gospodin Memić (Muriz Memić, op.a.) održi sastanak s glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić (…) a nakon toga da održi proteste i da se kaže da je za sve krivo VSTV BiH”, navela je Jukić u svojoj objavi na društvenoj mreži u nedjelju uvečer.

Ona je novinarima BIRN-a BiH rekla da ne želi s medijima podijeliti dokaze na osnovu kojih je optužila strane ambasade i druge institucije da žele srušiti VSTV.

“Odmah sam, po saznanju ovih informacija, nazvala glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić, koja mi je potvrdila da ima sastanak tog dana s gospodinom Memićem. Koliko to ima veze sa onim što sam čula, ostaje da se vidi, i zato sam se i ogradila navodeći da se nadam da su samo špekulacije. I da imam dokaze o tome, ne bih ih dala medijima, već nadležnim institucijama. Zato, neka ostane tajna da li ih imam ili nemam. To su informacije koje sam ja dobila i ne bih dalje komentarisala”, kazala je Jukić za BIRN BiH.

Iznoseći svoje informacije o “planu rušenja VSTV-a”, Jukić je spomenula i specijalnog izvjestioca za EU za pitanje pravosuđa Reinharda Priebea.

“Zatim, da će gospodin Reinhard Priebe, nezavisni ekspert Evropske unije, dostaviti izvješće koje će biti loše po pravosuđe te da će zajedno s američkom ambasadom tražiti od gospodina Inzka da iskoristi ‘Bonske ovlasti’ prema VSTV-u, da raspusti njegove članove”, nastavila je Jukić.

Iz Ureda za odnose s javnošću Amasade SAD-a u Sarajevu nisu željeli komentarisati navode potpredsjednice VSTV-a, koje je dan nakon objave potvrdio i podržao predsjednik Vijeća Milan Tegeltija.

“Izmišljotine poput ove ne zavređuju komentar. Ambasada SAD-a je i dalje čvrst partner BiH u nastojanjima da se ojača vladavina zakona i nastojimo raditi sa zvaničnicima i institucijama koje ozbiljno rade na ostvarivanju ovih ciljeva”, naveli su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u odgovoru na upit BIRN-a BiH.

BIRN BiH nije bio u prilici dobiti komentar Delegacije EU u BiH. Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) su ranije za Klix rekli da ni oni ne žele komentarisati špekulacije.

Iz Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a su na upit BIRN-a BiH kazali da ne postoji disciplinska odgovornost Ružice Jukić iako je “Kodeksom sudijske etike propisano da sudija neće ‘javno učestvovati u kontroverznim političkim diskusijama, osim po pitanjima koja se direktno tiču rada sudova, nezavisnosti pravosuđa ili fundamentalnih aspekata sprovođenja pravde’”, ali da je odlukom o odbacivanju disciplinske tužbe protiv predsjednika VSTV-a iz juna 2019. godine navedeno da je “odgovornost predsjednika, potpredsjednika ili člana Vijeća koji je stalno angažovan u Vijeću (…) izdvojena u odnosu na opću disciplinsku odgovornost sudija i tužilaca…”.

Sankcije za advokate koji nose poklone zatvorenicima

0

Sankcije za advokate koji nose poklone zatvorenicima

Advokati više neće moći donositi poklone zatvorenicima u sarajevski zatvor, a u Advokatskoj komori su najavili kazne za svoje kolege koje su kršile zakon.

Zaposlenik advokatske kancelarije sarajevskog advokata Omara Mehmedbašića nosi pakete za zatvorenike u sarajevski Centralni zatvor (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Kazneno-popravni zavod (KPZ) u Sarajevu zabranio je advokatima da zatvorenicima donose poklone, potvrdili su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz ove ustanove.

Direktor Faruk Zubčević kaže da su oni kršili Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Federacije Bosne i Hercegovine u kojem piše da osuđene osobe mogu primati pakete samo od članova uže porodice.

Ukoliko osuđena ili pritvorena osoba nema bliskih srodnika, prema Pravilniku o kućnom redu KPZ-a, neko drugi može tražiti od suda odobrenje za slanje paketa.

„Ni u jednom ovom sadržaju ne postoji riječ advokat. Znači, ne postoji“, pojasnio je Zubčević, dodavši da je pojavu unošenja paketa u zatvor uočio uz pomoć CIN-a.

Zubčević kaže da je krajem septembra ove godine o ovome obavijestio rukovodstva Federalne i Regionalne advokatske komore.

 

U Regionalnoj advokatskoj komori iz Sarajeva rekli su da će zatražiti od upravnika KPZ-a da im dostavi podatke o advokatima koji su kršili propise kako bi protiv njih „poduzeli mjere“.

„Ukoliko dobijemo dovoljno podataka da je određeni član komore – advokat prekršio zakon, (…) onda mi prosljeđujemo predmet disciplinskom tužiocu i na njemu je dalje da vodi postupak“, rekla je Vasvija Vidović, predsjednica Advokatske komore u Sarajevu.

CIN je 2017. godine objavio istraživanje o braniocima po službenoj dužnosti i bazu njihovih zarada. Sudovi su godišnje trošili oko 11 miliona KM na branioce po službenoj dužnosti, a veliki dio tog novca dobijalo je samo nekoliko advokata.

Najplaćeniji branilac po službenoj dužnosti je Omar Mehmedbašić koji je za sedam godina zaradio više od četiri miliona maraka. Prema riječima zatvorenika koje je branio, Mehmedbašić je „advokat za raju“, onaj koji brine o svojim klijentima.

„Svaki četvrtak mi je bilo pred vratima. (…) Plavo-bijela kesica, sedam kutija Drina cigareta i sedam Nescafe 3u1. Svima tako. Svima koje je on branio“, ispričao je zatvorenik Rusmir Sinanović.

U ljeto 2017. godine novinari su posjetili kancelariju ovog sarajevskog advokata. Ona je ličila na prodavnicu mješovite robe. Između sudskih spisa bio je svežanj plavo-bijelih kesa i paketi sa cigaretama i kesicama instant-kafe. Novinari CIN-a su više puta svjedočili kako četvrtkom ujutro zaposlenik iz Mehmedbašićeve kancelarije nosi kese u sarajevski Centralni zatvor.

Vasvija Vidović kaže da za ovu praksu nije znala dok nije vidjela CIN-ovo istraživanje, ali da su ona i rukovodstvo Komore izabrani tek ove godine i nisu bili u situaciji da reaguju do sada.

„Proslijedili smo dopis svim članovima Komore (…) da nam je skrenuo pažnju upravnik Zatvora na protivzakonita ponašanja i da to Komora ne toleriše“, kaže Vidović.