Klub Bošnjaka u Vijeću naroda bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske stavio je veto na Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima u tom entitetu. Zakon je usvojen na sjednici parlamenta 29. decembra 2015. godine, a Klub Bošnjaka je najavio i podnošenje inicijative Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti tog zakona.
Ovo nije prvi put da se Bošnjaci u RS-u osjećaju ugroženim nekim zakonom ili prijedlogom zakona u tom entitetu, pa se tako nastavlja ‘igra bez granica’ srpskog i bošnjačkog naroda u tom dijelu Bosne i Hercegovine.
Primjer neslaganja dvije strane je i slučaj kada je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a krajem decembra donio odluku o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na zaključke Narodne skupštine tog bh. entiteta od 10. decembra koji se odnose na “nezakonito i neustavno postupanje” Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) tokom akcije na području Novog Grada/Bosanskog Novog, koju Vijeće naroda RS-a nije podržalo.
Militaristički-policijski aspekt zakona
O ovom slučaju će odlučivati Zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne skupštine RS-a, a radi se o pretresu SIPA-e u policijskoj stanici u Bosanskom Novom kada je uhapšeno pet osoba.
Potpredsjedavajući Vijeća naroda RS-a Kemal Čamdžija kazao nam je da Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima podrazumijeva objedinjavanje dva, još uvijek važeća, zakona, Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o policijskim službenicima.
“I jedan i drugi zakon, imali su neposrednu vezu i koliku-toliku harmonizaciju sa drugim zakonima, koji svaki sa svoga aspekta, regulišu određene aktivnosti i nadležnosti. Ovim novim, objedinjenim, zakonom to se derogira: u prvi plan se ističe militaristički-policijski aspekt,a svi ostali se stavljaju u drugi plan ili derogiraju“, kazao je Čamdžija.
Ustavno uređenje BiH i RS je parlamentarna demokratija i vrhunac je parlamentarni nadzor, a Čamdžija tvrdi da tim zakonom predsjednik manjeg bh. entiteta preuzima ovlasti direktnog uvida i naredbodavnosti za sve operativne aktivnosti policije, nadzora, komandovanja, a što se ogleda u direktnom uvođenju predsjedničke uprave.
Kaže da se postavlja pitanje sa kojim ciljem?
Potpredsjedavajući Vijeća naroda RS-a je i naveo koji zakoni se tačno stavljaju van snage, a to su Zakon o krivičnom postupku RS-a, Evropska konvencija o ljudskim pravima, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći BiH, Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave( BiH) te Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Što se tiče norme o nacionalnoj zastupljenosti Bošnjaka u entitetskom MUP-u, koja je također sporna tačka novog zakona, Čamdžija je istakao da su one u izostavljenje.
“Sada još važećim zakonom norme jesu definisane, a u prijedlogu novog su bile izostavljene. Klub poslanika u Narodnoj skupštini RS je uložio amandmane koji su prihvaćeni, da se vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti. Međutim, nisu precizirani načini te zastupljenosti, kao ni rokovi i drugo, a što je postavila ustavna norma Ustava RS u članu 97. dopunjenog Amandmanom LXXXV, koja kaže da se navedeno reguliše Zakonom, a ne podzakonskim aktima“, objasnio je on i dodao da se po svaku cijenu nastoji ignorisati saradnja sa svim institucijama i agencijama na nivou BiH, a samim time i sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA).
Paradržavni oblici obavještajnih službi
Tvrdi da se uvode posebni, paraobavještajni (paradržavni) oblici obavještajnih službi.
No, Kemal Čamdžija i Klub Bošnjaka RS-a su odlučni da nastavlja svoju borbu protiv usvajanja tog zakona.
“Klub Bošnjaka nastavlja ustavne, zakonske i poslovničke aktivnosti u osporavanju značajnog broja odredbi pomenutog zakona, za koji mislimo da je neustavan, nezakonit i ugrožava vitalni nacionalni interes Bošnjaka, pogotovu imajući u vidu ukupna dešavanja u posljednje vrijeme i prekoračenje ovlasti policije, iskazano kroz mnogobrojna neopravdana hapšenja i privođenja Bošnjaka-povratnika, kao i zastrašivanje čestim i ishitrenim upadima u bošnjačka naselja i demonstracijom sile“, istakao je on.
Ovaj zakon će razmatrati Vijeće naroda RS krajem mjeseca januara, a Čamdžija je zaključio da će oni pokušati ubijediti kolege iz drugih klubova da je on štetan, kako za Bošnjake- kao narod, tako i za sve građane RS-a.
Ista pitanja smo postavili i predsjedavajućoj Vijeća naroda RS-a Nadi Tešanović, ali smo iz njenog kabineta dobili odgovor da Klub bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a nije dostavio obrazloženje Odluke o podizanju vitalnog nacionalnog interesa na spomenuti zakon i da zato Tešanović nije u mogućnosti da odgovori na naša pitanja.
Ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač na sjednici na kojoj je zakon i usvojen, izjavio je da su prijedlogom zakona uređena i prava i dužnosti iz radnih odnosa, obrada ličnih i zaštita tajnih podataka, policijska obuka, disciplinska odgovornost direktora i zamjenika direktora, stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih u Ministarstvu i kontrola i javnost rada MUP-a.
Lukač je naveo i kako se uvode dva nova policijska ovlaštenja – prikupljanje obavještenja za lica za koja je vjerovatno da bi mogla dati obavještenja o krivičnom djelu ili prekršaju, počiniocu ili drugim važnim okolnostima i protivdiverzioni pregled, a sve s ciljem što efikasnijeg obavljanja poslova i zadataka iz nadležnosti Ministarstva.
“S ciljem što efikasnije kontrole javnosti rada Ministarstva, propisuje se da kontrolu ostvaruje predsjednik Republike Srpske, Narodna skupština, odnosno Odbor za bezbjednost, Vlada, Ustavni sud, redovni sudovi i građani“, istakao je tada Lukač.
Podsjetimo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je u novembru neustavnim dio Zakona o praznicima RS-a, te naložio Narodnoj skupštini tog bh. entiteta da izmijeni sporne odredbe, čime je obilježavanje Dana RS-a proglašeno neustavnim.
Dan tog bh. entiteta je, ipak, uprkos odluke Suda, obilježen.