Zbog toga su organizacije civilnog društva u BiH uputile inicijativu nadležnim institucijama sa zahtjevom da se što prije pristupi izmjenama Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH.

Osnovni cilj inicijative jeste da se u zakon uvede princip proaktivne transparentnosti gdje bi se uspostavili jasni standardi koji uključuju i katalog informacija koje će sve javne institucije morati objavljivati na svojim internet stranicama. Pored toga, ovaj princip predviđa i dosljednu primjenu zakona kroz jačanje kapaciteta državnih službenika koji postupaju po zakonu, ali i uspostavljenje djelotvornog nadzora nad poštovanjem zakona i uvođenjem sankcija za njegovo kršenje.

U BiH trenutno javne institucije ne objavljuju brojne informacije o trošenju budžetskog novca, javna preduzeća kriju podatke o poslovanju, a pravosudne institucije informacije o završenim sudskim procesima. Većina ovih informacija trebale bi biti javno objavljene jer dugogodišnji sudski procesi za njihovo dostavljanje onemogućavaju pravovremenu reakciju javnosti zbog čega često nastaje šteta po interes građana.

Zbog toga organizacije civilnog društva podsjećaju da se jedna od predviđenih mjera Strateškog okvira za reformu javne uprave za period 2018. – 2022. godine odnosi upravo na povećanje dostupnosti informacija gdje bi se trebao uvažavati princip maksimalne transparentnosti. Također, BiH je 2014. godine pristupila Inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP Inicijativa) koja se zasniva na ideji da je otvorena vlast dostupnija i odgovornija prema građanima. BiH je još 2012. godine ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima koja ohrabruje javne vlast da na sopstvenu inicijativu objave službene dokumente kad je god to moguće promovišući tako transparentan i efikasan rad javne uprave.

Organizacije civilnog društva iz BiH pozivaju ovlaštene predlagače na svim nivoima vlasti, a u prvom redu Ministarstvo pravde BiH, da pripreme prijedlog novog Zakona o slobodi pristupa informacijama uvažavajući SIGMA-ine principe za javnu upravu koji se odnose upravo na proaktivnu transparentnost, kao i Konvenciju Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima, te strateška opredjeljenja iz reforme javne uprave i OGP Inicijative.

U zakonu bi trebalo definisati obavezu proaktivnog objavljivanja operativnih informacija, zatim informacija o organizacionoj strukturi, budžetske i druge informacije o radu javnih vlasti. Takođe trebalo bi jasno definisati uzak krug izuzetaka kod pristupa informacijama uz obavezno sprovođenje testa javnog interesa.

Organizacije civilnog društva također predlažu uvođenje inspekcijskog nadzora i sankcija u slučaju nepoštovanja zakonskih odredbi jer trenutni zakon ne djeluje destimulativno na javne institucije koje skrivaju informacije od javnog značaja.