Poreski tretman viška novca u blagajni

Viškovi novca u blagajni priznaju se kao prihodi u bilansu uspjeha (ostali prihodi), te se isti uključuju u obračun osnovice poreza na dobit, a na navedene prihode se plaćaju i druge naknade, koje se prema posebnim propisima obračunavaju na ukupan prihod.

“Mišljenje u pogledu poreskog i računovodstvenog tretmana viškova novca u blagajni. U dopisu se navodi da viškovi u blagajni nastaju na kasi prilikom naplate od kupaca, te se postavlja pitanje da li se isti mogu iskazati kao ostali priliv na blagajni, uvećanjem krajnjeg stanja blagajne, te kako sa aspekta zakona o fiskalnim sistemima i drugih propisa evidentirati viškove na blagajni.

Prema Konceptualnom okviru za finansijsko izvještavanje definicija prihoda obuhvata i prihode i dobitke. Prihod nastaje u toku redovnih aktivnosti nekog entiteta i ima različite nazive kao što su prihod od prodaje, provizije, kamate, dividende, tantijeme i zakupnine. Dobici predstavljaju druge stavke koje ispunjavaju definiciju prihoda i mogu, ali i ne moraju nastati u okviru redovnog poslovanja entiteta. Dobici predstavljaju povećanje ekonomskih koristi i kao takvi se ne razlikuju po svojoj prirodi od prihoda. U skladu sa članom 5. Zakona o porezu na dobit (“Sl. glasnik RS”, br. 94/2015 i 1/2017 – dalje: Zakon) poreska osnovica za poresku godinu je razlika između oporezivih prihoda i rashoda koji se odbijaju za tu poresku godinu, u skladu sa ovim zakonom.

Članom 6. Zakona propisano je da oporezivi prihod u cilju izračunavanja poreske osnovice uključuje ukupan prihod iskazan u bilansu uspjeha, u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija.

Dakle, navedeni viškovi novca u blagajni priznaju se kao prihodi u bilansu uspjeha (ostali prihodi), te se isti u uključuju u obračun osnovice poreza na dobit. Takođe, na navedene prihode plaćaju se i druge naknade, koje se prema posebnim propisima obračunavaju na ukupan prihod. Kada je u pitanju tretman navedenih viškova u blagajni sa aspekta poreza na dodatu vrijednost, eventualno oporezivanje zavisi od svake konkretne situacije, te se za više informacija potrebno obratiti Upravi za indirektno oporezivanje BiH.”

(Mišljenje Ministarstva finansija Republike Srpske, br. 06.05/020-2022/17 od 27.9.2017. godine)