Postupak protiv glavnog tužioca tužilaštva BiH
Postupak protiv suspendovanog glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića počeo je ulaganjem materijalnih dokaza disciplinskog tužioca.
Prilikom ulaganja dokaza za prve tri tačke disciplinske tužbe javnost je bila isključena, u skladu sa ranijom odlukom radi zaštite tajnih podataka. Među ovim dokazima su i snimci određenih telefonskih razgovora.
Za posljednje dvije tačke tužbe u dokaze je uloženo više dopisa na relaciji Kancelarija disciplinskog tužioca – Tužilaštvo BiH.
V.d. glavnog disciplinskog tužioca Alena Kurspahić uložila je informacije o postupanju osoblja kabineta glavnog tužioca – Hasana Pleha i Emila Pinkasa. Prema ovim dokumentima, oni su saslušali bivše i sadašnje ministre Vjekoslava Bevandu, Zlatka Lagumdžiju i Nikolu Špirića.
Ova tačka tužbe tereti Salihovića da je neovlaštenim osobama omogućio da obavljaju saslušanje.
Salihovića tužba tereti i za nedostavljanje informacija disciplinskom tužiocu. U vezi sa tim navodima Kurspahić je uložila nekoliko dopisa, iz kojih proizlazi da je od Salihovića i njegovog zamjenika Bože Mihajlovića zatražena određena dokumentacija i da je, nakon odgovora Tužilaštva, tužilac
Mihajlović sutradan obavijestio disciplinskog tužioca da nisu dostavljene sve tražene informacije.
Na kraju su, kako je kazala Kurspahić, dostavljene još tri službene zabilješke koje predstavljaju transkript određenih razgovora.
Odbrana je na uložene dokaze imala prigovor. Branilac Rifat Konjić je rekao da određeni broj naloga suda nije bio u skladu sa zakonom i da su neke stvari izvučene iz konteksta. Kako je naveo, o prigovorima će se više izjasniti u završnoj riječi.
U vezi sa tužbom za neovlaštena saslušanja, Salihović je novinarima nakon prvog ročišta izjavio da zakon “jasno omogućava da saslušanja mogu obavljati stručni saradnici, istražioci i policijski organi po nalogu tužioca”.
Kad je u pitanju tužba za nedostavljanje informacija, Salihović tvrdi da je on dostavio što je disciplinski tužilac tražio, a da se poslije ispostavilo da je tužilac “mislio da je tražio više”.
“Nisam počinio korupciju, nisam uzimao novac, nisam ničiji politički oponent. Možda smo mi pokrenuli neke velike stvari pa smo zasmetali… Ništa ja nisam odugovlačio. Nečije političke ili predizborne želje za nekim hapšenjima… nisam dozvolio”, istakao je Salihović.
On i branilac Konjić su kazali da bi bili sretni da je javnost mogla prisustvovati cjelokupnom izvođenju dokaza.
Konjić je ocijenio da Odbrana nije u ravnopravnom položaju, jer joj se dokazi daju na “kašičicu”. Materijalni dokazi disciplinskog tužioca, kako je rekao, dočekali su ga tek na današnjem ročištu.
Naredno ročište pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) je 31. januara. Očekuju se prvi svjedoci disciplinskog tužioca, koji je predložio saslušanje četiri tužioca Tužilaštava BiH – Bože Mihajlovića, Dubravka Čampare, Mirze Hukeljića i Eldine Biuk.
