ZAKON O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA BOSNE I HERCEGOVINE(“Sl. glasnik BiH”, br. 27/2004, 63/2004, 5/2006, 58/2006, 58/2006, 15/2008, 50/2008 – dr. zakon, 63/2008, 35/2009, 7/2012 i 42/2018 – odluka US) |
Predmet zakona
Ovim zakonom regulišu se policijska ovlaštenja i radnopravni status (radni odnosi uključujući: dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa) policijskih službenika Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH).
Policijski službenici
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na policijske službenike zaposlene u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: GPBiH) i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Direkcija).
(2) Policijski službenici su oni pripadnici policijskih organa iz stava 1. ovog člana koji primjenjuju policijska ovlaštenja propisana ovim zakonom i postupaju kao ovlaštena službena lica prema zakonima o krivičnom postupku u BiH (u daljem tekstu: ZKP).
(3) Radna mjesta na kojima se zapošljavaju policijski službenici propisuju se prema zakonu kojim se uspostavlja pojedini policijski organ.
Osnove rada
(1) Rad policijskih službenika zasniva se na Ustavu Bosne i Hercegovine, zakonu i drugim propisima koji se primjenjuju u BiH.
(2) U obavljanju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način, vođen javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovišući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nacionalna zastupljenost
Struktura policijskih službenika u policijskim organima uopšte odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine.
Policijske oznake
(1) Policijskom službeniku službenu policijsku legitimaciju i policijsku značku izdaje rukovodilac policijskog organa (u daljem tekstu: rukovodilac).
(2) Policijski službenik nosi uniformu u skladu sa pravilnikom policijskog organa i drugim propisima.
(3) Oblik službene policijske legitimacije i značke koja mora biti jasno prepoznatljiva javnosti kao policijska oznaka propisuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savjet ministara) te donosi propise o izgledu policijske uniforme.
Pravo i dužnost nošenja oružja
Policijski službenik drži i nosi oružje i municiju u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar ministarstva u okviru kojeg je ustanovljen policijski organ (u daljem tekstu: ministar, odnosno ministarstvo).
DIO DRUGI – POLICIJSKA OVLAŠTENjA
Obaveza identifikacije
(1) Prije nego što policijski službenik počne primjenjivati policijska ovlaštenja, obavezan je da se identifikuje pokazivanjem službene policijske legitimacije ili policijske značke.
(2) U izuzetnim slučajevima, kada identifikovanje iz stava 1. ovog člana može ugroziti bezbjednost policijskog službenika ili drugih lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu policijskih ovlaštenja, policijski službenik može se identifikovati na drugi način ili odgoditi identifikaciju.
(3) Čim okolnosti iz stava 2. ovog člana prestanu, policijski službenik identifikuje se na način iz stava 1. ovog člana.
Prikladnost i proporcionalnost primjene policijskih ovlaštenja
(1) Primjena policijskih ovlaštenja mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje se preduzima.
(2) Policijska ovlaštenja primjenjuju se sredstvima kojima se može postići zakoniti cilj sa najmanje štetnih posljedica i u najkraćem mogućem vremenu.
Odluke i naredbe za primjenu policijskih ovlaštenja
(1) Policijski službenik primjenjuje policijske ovlaštenja prema vlastitoj odluci u skladu sa zakonom, kao i na osnovu zakonite naredbe nadređenog službenika ili nadležnog organa.
(2) Policijski službenik neće izvršiti naredbu ukoliko bi time počinio krivično djelo po krivičnom zakonodavstvu u BiH. Policijski službenik će odmah podnijeti izvještaj o neizvršavanju naredbe svom neposredno nadređenom službeniku, odnosno višem nadređenom službeniku ukoliko je naredba izdata od strane neposredno nadređenog policijskog službenika.
(3) Ukoliko naredba bude ponovljena bez obzira na izvještaj o neizvršavanju, policijski službenik će svoj izvještaj dostaviti odjeljenju za unutrašnju kontrolu policijskog organa u kojem je zaposlen (u daljem tekstu: odjeljenje za unutrašnju kontrolu).
GLAVA III – POJEDINA POLICIJSKA OVLAŠTENjA
Policijska ovlaštenja propisana ovim zakonom
(1) Pored dužnosti i ovlaštenja propisanih ZKP-om, policijskim službenicima se, u cilju sprečavanja krivičnih djela i održanja javnog reda i mira, ovim zakonom daju sljedeća policijska ovlaštenja:
1. provjera i utvrđivanje identiteta lica i stvari;
2. obavljanje razgovora;
3. privođenje;
4. potraga za licima i stvarima;
5. privremeno ograničavanje slobode kretanja;
6. izdavanje upozorenja i naredbi;
7. privremeno oduzimanje predmeta;
8. korištenje tuđih vozila i komunikacionih sredstava;
9. pregled lica, stvari i prevoznih sredstava;
10. snimanje na javnim mjestima;
11. upotreba sile;
12. obrada ličnih podataka i vođenje evidencija;
13. zaprimanje prijava.
(2) Ovlaštenja, koja su policijskim službenicima data ovim zakonom, mogu se ograničiti zakonom kojim se uspostavlja određeni organ.
Odjeljak 1 – Provjera i utvrđivanje identiteta lica i stvari
Ovlaštenje provjere identiteta lica
(1) Policijski službenik ovlašten je da izvrši provjeru identiteta lica:
1. koje predstavlja prijetnju drugom licu ili javnom redu ili bezbjednosti koja zahtijeva policijsku akciju;
2. koje se pregledava ili protiv kojeg su preduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom;
3. koje je zatečeno u objektu ili drugim prostorijama, ili u vozilu koje se pregledava, ukoliko je provjera identiteta neophodna;
4. koje je zatečeno na području ili u objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno ograničena, ukoliko je provjera identiteta neophodna;
5. koje načinom na koji se ponaša izaziva sumnju da je počinilac krivičnog djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili da ga namjerava počiniti, ili koje svojom fizičkom pojavom liči na lice za kojim se traga;
6. koje je zatečeno na mjestu gdje je iz bezbjednosnih razloga neophodno utvrditi identitet lica ili grupe lica.
(2) Policijski službenik će lice obavijestiti o razlozima zbog kojih je potrebna provjera njegovog identiteta.
Načini provjere identiteta
(1) Provjera identiteta lica vrši se uvidom u njegovu ličnu kartu ili koji drugi javni dokument koji sadrži njegovu fotografiju i njegov potpis.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, provjera identiteta može se izvršiti i na osnovu izjave drugog lica čiji je identitet utvrđen.
(3) Kada je neophodno, provjera identiteta može uključivati i provjeru boravišta ili prebivališta.
Ovlaštenje utvrđivanja identiteta
(1) Ovlaštenje utvrđivanja identiteta primjenjuje se prema licu koje ne posjeduje dokument iz člana 12, stava 1. ovog zakona, ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost tog dokumenta. Identitet se utvrđuje metodama i sredstvima kriminalističke tehnike.
(2) U cilju utvrđivanja identiteta lica, policijski organ ovlašten je da javno objavi fotorobot, crtež, snimak ili opis tog lica.
(3) Ako ne postoji mogućnost utvrđivanja identiteta na drugi način, policijski organ ovlašten je da objavi fotografiju lica koje nije sposobno dati svoje lične podatke ili leša nepoznatog lica.
Identifikacija predmeta
(1) Ovlaštenje provjere i utvrđivanja identiteta predmeta primjenjuje se kada je neophodno utvrditi karakteristike i specifične osobine tog predmeta, kao i odnos nekog lica ili događaja prema tom predmetu.
(2) Policijski organ ovlašten je da javno objavi sliku, crtež, snimak ili opis predmeta, ukoliko je to od značenja za uspješno sprovođenje postupka utvrđivanja identiteta tog predmeta.
Odjeljak 2 – Obavljanje razgovora
Razgovor
(1) Kada god postoji zakonit razlog, policijski službenik može pozvati lice da dođe u službene prostorije policijskog organa radi razgovora.
(2) Razgovori se obavljaju u vremenu između 06,00 časova i 21, 00 časa, i ne mogu trajati duže od šest sati.
(3) Poziv na razgovor mora sadržavati ime i prezime lica koje se poziva, naziv odjela policijskog organa koji upućuje poziv na razgovor, kao i mjesto, datum, vrijeme i razlog pozivanja te upozorenje da će lice koje se poziva biti prisilno dovedeno ukoliko se na odgovarajući način ne odazove pozivu.
(4) U izuzetnim slučajevima, policijski službenik ovlašten je lice pozvati usmeno ili odgovarajućim telekomunikacionim sredstvom, pri čemu je dužan da mu saopšti razlog pozivanja, kao i da ga upozori na mogućnost da bude prisilno dovedeno. Uz saglasnost tog lica, policijski službenik može ga prevesti do službenih prostorija.
(5) Obavljena dostava poziva potvrđuje se dostavnicom.
Privođenje bez naloga
(1) Bez pismenog naloga nadležnog organa, policijski službenik može u službene prostorije policijskog organa privesti lice:
1. čiji je identitet potrebno utvrditi, kad nema drugog načina;
2. za kojim je zvanično pokrenuta potraga;
3. koje se ne odazove pozivu za razgovor iz člana 15. ovog zakona.
(2) Privođenje iz stava 1. ovog člana može trajati koliko je neophodno za izvršenje policijske radnje, a najduže šest sati.
Odjeljak 4 – Potraga za licima i stvarima
Potraga i oglašavanje
(1) Policijski službenici ovlašteni su da sprovode mjere potrage za licima i stvarima.
(2) Potraga se pokreće za licem koje je proglašeno nestalim ili koje se traži u skladu sa zakonom.
(3) Policijski organ zvanično preduzima oglašavanje:
1. kako bi se utvrdilo boravište ili prebivalište lica, u skladu sa zakonom;
2. kako bi se utvrdio identitet lica koje nije u stanju dati svoje lične podatke, ili identitet leša lica čiji se lični podaci ne mogu utvrditi;
3. kako bi se pronašao određeni predmet.
Odjeljak 5 – Privremeno ograničenje slobode kretanja
Uslovi za ograničenje kretanja
(1) Policijski službenik može privremeno ograničiti kretanje lica na određenom području ili u određenom objektu kada je to prijeko potrebno kako bi se spriječilo počinjenje krivičnih djela, prekršaja ili drugog zabranjenog ponašanja, ili kako bi se spriječilo ugrožavanje javnog reda i bezbjednosti.
(2) Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može se nastaviti nakon postizanja cilja zbog kojeg je bilo primijenjeno, a ni u kom slučaju ne može trajati duže od šest sati bez službenog odobrenja.
Način potrage i ograničenja kretanja
Mjere potrage iz člana 17. ovog zakona i privremeno ograničenje slobode kretanja iz člana 18. ovog zakona sprovode se kriminalističko-taktičkim radnjama (potraga, pregled određenih zgrada i prostorija, zasjeda, racija, djelimična i potpuna blokada saobraćaja i drugih površina).
Odjeljak 6 – Izdavanje upozorenja i naredbi
Davanje upozorenja
Policijski službenik upozoriće lice koje svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem može ugroziti svoju ili bezbjednost drugih lica ili imovine, prekršiti zakon i red, odnosno u slučaju da postoji osnovana sumnja da bi to lice moglo počiniti ili izazvati drugo lice da počini krivično djelo.
Uslovi za izdavanje naredbi
(1) Naredbe se izdaju radi:
1. otklanjanja opasnosti po život i ličnu bezbjednost građana;
2. otklanjanja opasnosti po imovinu;
3. sprečavanja počinjenja krivičnog djela, hvatanja počinioca krivičnog djela te pronalaženja i obezbjeđivanja tragova krivičnih djela koji mogu poslužiti kao dokaz;
4. održavanja reda i zakona, odnosno ponovnog uspostavljanja reda i zakona;
5. onemogućavanja pristupa ili zadržavanja u prostoru ili objektu gdje to nije dozvoljeno.
(2) Naredbe izdaje rukovodilac ili policijski službenik kojeg rukovodilac ovlasti. Policijski službenik može samostalno izdavati naredbe samo u hitnim slučajevima.
(3) Upozorenja i naredbe izdaju se usmenim ili pismenim putem, ili na drugi odgovarajući način (optičkim ili zvučnim signalima, rukom, itd.).
Odjeljak 7 – Privremeno oduzimanje predmeta
Uslovi za privremeno oduzimanje predmeta
(1) Policijski službenik privremeno oduzima predmet:
1. kada je to neophodno radi zaštite javne bezbjednosti;
2. koji je u posjedu lica koje je lišeno slobode i koje taj predmet može da upotrijebi za samopovređivanje, napad na drugo lice ili bijeg.
(2) Policijski službenik obavezan je da izda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Potvrda mora sadržavati karakteristike oduzetog predmeta koje ga razlikuju od ostalih predmeta, podatke o licu od kojeg je predmet oduzet, te ime i prezime, podatke sa policijske značke i potpis policijskog službenika koji je izvršio oduzimanje.
Postupanje sa oduzetim predmetima
(1) Kada, s obzirom na karakteristike predmeta, čuvanje privremeno oduzetih predmeta u prostorijama policijskog organa nije moguće, ili je povezano sa znatnim poteškoćama, privremeno oduzeti predmeti mogu se pohraniti ili obezbijediti na odgovarajući način sve dok nadležni organ ne donese odgovarajuću odluku.
(2) Kada razlozi za privremeno oduzimanje predmeta prestanu da postoje, privremeno oduzeti predmet biće vraćen licu od kojeg je bio oduzet, ukoliko nije drugačije određeno zakonom ili odlukom nadležnog organa.
Odjeljak 8 – Korištenje tuđih vozila i komunikacionih sredstava
Ovlaštenje korištenja vozila i sredstava komunikacije
(1) U cilju potjere ili hapšenja počinioca krivičnog djela, policijski službenik može koristiti odgovarajuće tuđe vozilo i komunikaciono sredstvo, o čemu izdaje potvrdu. Policijski službenik može koristiti to vozilo ili komunikaciono sredstvo isključivo u vremenu potrebnom da se potjera ili hapšenje okonča.
(2) Vlasnik ili korisnik vozila ili komunikacionog sredstva iz stava 1. ovog člana ima pravo na naknadu stvarne štete pričinjene upotrebom njegove imovine.
(3) Štetu iz stava 2. ovog člana naknađuje policijski organ, u skladu sa zakonom i pravilnikom.
(4) U toku obavljanja službenih zadataka policijski službenik ima pravo na besplatni javni prevoz i osiguranje putnika u javnom prevozu.
Odjeljak 9 – Pregled lica, predmeta i saobraćajnih sredstava
Uslovi za pregled
(1) Policijski službenik ovlašten je da izvrši pregled lica, predmeta koji lice nosi sa sobom i prometnog sredstva, kada je to neophodno radi pronalaženja predmeta koji nisu dozvoljeni u prostoru ili objektu ili koji bi mogli biti iskorišteni za napad na drugo lice ili za samopovređivanje.
(2) Pregled lica u cilju iz stava 1. ovog člana obuhvaća uvid u sadržaj njegove odjeće i obuće.
(3) Pregled prometnog sredstva u cilju iz stava 1. ovog člana obuhvaća pregled svih otvorenih i zatvorenih prostora, prometnog sredstva i predmeta koji se njime prevoze.
(4) Pregled predmeta koje lice nosi sa sobom obuhvaća pregled predmeta koji su kod lica ili u njegovoj neposrednoj blizini, ili predmeta lica po čijem se nalogu i u čijoj se pratnji prevoze.
(5) Pregled lica obavlja ovlašteno lice istog pola, izuzev u slučajevima kada je neophodan hitan pregled lica kako bi mu se oduzelo oružje ili drugi predmeti kojima se može izvesti napad na drugo lice ili samopovređivanje.
(6) Prilikom pregleda policijski službenik može da koristi tehnička pomagala i službene pse.
Odjeljak 10 – Snimanje na javnim mjestima
Audio i video snimanje na javnim mjestima
(1) U cilju sprečavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i bezbjednosti, policijska agencija može da vrši audio i video snimanje lica ili grupe lica, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta.
(2) Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.
Uslovi upotrebe sile
(1) Policijski službenik može da upotrijebi silu samo kada je to prijeko potrebno i isključivo u mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja.
(2) Ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom, sredstva prisile, kao što su fizička sila uključujući borilačke vještine, palicu, sredstva za vezivanje, uređaj za prisilno zaustavljanje lica i vozila, hemijska sredstva, vatreno oružje, vodene topove, specijalna vozila, službeni psi, specijalne vrste oružja i eksplozivne naprave, mogu se upotrijebiti kada je to potrebno za zaštitu ljudskih života, odbijanje napada, savladavanje otpora te sprečavanje bijega.
(3) Prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisile, policijski službenik daće upozorenje, osim ako bi to moglo ugroziti bezbjednost policijskog službenika ili drugog lica ili bi bilo očigledno neprimjereno ili besmisleno u datim okolnostima događaja.
(4) Detaljnije propise o upotrebi sile donosi ministar na prijedlog rukovodioca.
Izuzeće od upotrebe određenih sredstava prisile
(1) Fizička sila i palica ne koriste se prema djeci, starijim licima, onesposobljenim licima uključujući lica koja su ozbiljno bolesna, kao ni prema ženama koje su očigledno trudne, osim ako ta lica direktno ugrožavaju život policijskog službenika ili drugih lica.
(2) Vatreno i specijalno oružje ne može se koristiti samo iz razloga da bi se spriječio bijeg lica, osim ukoliko je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti, ili se radi o bijegu uhapšenog lica ili osuđenog lica koje bježi iz ustanove za izvršavanje sankcija.
(3) Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti u cilju sprečavanja bijega lica.
Upotreba vatrenog oružja
(1) Primjenjujući član 8. ovog zakona, policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako su već upotrijebljena sredstva prisile bila neefikasna, ili ako upotreba drugih sredstava prisile ne garantuje uspjeh.
(2) Policijski službenik može da upotrijebi vatreno oružje ako nema drugog načina da:
1. zaštiti sebe ili druge od direktno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede;
2. spriječi počinjenje krivičnog djela koje predstavlja ozbiljnu prijetnju životu ili integritetu, uhapsi lice koje predstavlja takvu opasnost i opire se policijskim organima.
(3) Policijski službenik daće dovoljno vremena da se postupi po njegovom upozorenju, osim ako bi time nastao rizik za njega samoga ili rizik nanošenja teških ili smrtonosnih povreda drugim licima, a okolnosti nalažu potrebu za trenutnom akcijom.
(4) U svakom slučaju, upozorenje iz stava 3. ovog člana neće se uputiti ako bi to ugrozilo izvršenje policijskog zadatka.
(5) Policijski službenik neće ispaljivati hice upozorenja.
Isključenje upotrebe vatrenog oružja
(1) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi, osim ako je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti.
(2) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način odbrane od napada ili opasnosti.
Upotreba vatrenog oružja prema vozilima i plovilima
(1) Policijski službenik ne smije upotrijebiti vatreno oružje protiv vozila u pokretu, osim ako se to vozilo koristi kao sredstvo za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim licima, ili ako je to neophodno radi sprečavanja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda nanijetih pucanjem iz oružja na policijske službenike ili na druga lica.
(2) U toku izvršavanja policijskih zadataka na morskim ili kopnenim plovnim putevima, policijski službenik ima pravo da upotrijebi vatreno oružje ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne zaustavi nakon što mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi, i to sa razdaljine sa koje je nedvosmisleno moguće primiti i razumjeti takav signal.
Izvještaji o upotrebi sile
(1) Policijski službenik koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio silu mora sastaviti i potpisati izvještaj o upotrebi sile prije kraja smjene u toku koje je došlo do upotrebe sile, a primjerak tog izvještaja poslati odjelu za unutrašnju kontrolu u roku od 24 časa od završetka te smjene.
(2) Ako sam policijski službenik nije u mogućnosti da podnese izvještaj o upotrebi sile, izvještaj podnosi njegov nadređeni starješina u roku iz stava 1. ovog člana.
(3) U roku od tri dana od prijema izvještaja iz stava 1. ovog člana, nadređeni starješina dostavlja svoje mišljenje o opravdanosti upotrebe sile rukovodiocu i odjelu za unutrašnju kontrolu.
(4) O zakonitosti i regularnosti upotrebe sile od strane policijskog službenika odlučuje odjel za unutrašnju kontrolu u roku od osam dana od dana prijema izvještaja.
(5) Ako odjel za unutrašnju kontrolu utvrdi da je policijski službenik upotrijebio silu na nezakonit ili neregularan način, rukovodilac je dužan da odmah preduzme odgovarajuće mjere kako bi utvrdio odgovornost policijskog službenika.
(6) Policijski službenik oslobađa se odgovornosti ako je silu upotrijebio u granicama svojih ovlaštenja.
Odjeljak 12 – Obrada ličnih podataka i vođenje evidencija
Obrada podataka
(1) Policijski službenik, u skladu sa nadležnostima i ovlašćenjima koja su određena ovim Zakonom, kao i u skladu sa posebnim propisima, obrađuje informacije, uključujući i lične podatke.
(2) Prilikom obrade ličnih podataka, policijski službenik postupa u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, broj 49/06), osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(1) Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši policijski organ radi sprečavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda.
(2) Prilikom obrade ličnih podataka u policijske svrhe, policijski organ:
a) dužan je da vodi evidenciju o svim zbirkama ličnih podataka i prijavi ih Agenciji za zaštitu ličnih podataka u skladu sa čl. 13, 14, i 15. Zakona o zaštiti ličnih podataka;
b) dužan je da vodi ove podatke odvojeno od drugih informacija;
c) ovlašćen je, ukoliko je to neophodno u policijske svrhe, da kombinuje lične podatke obrađivane za druge svrhe;
d) dužan je da ograniči sakupljanje ličnih podataka koji se odnose na rasno porijeklo nosioca podataka, njegovo vjersko uvjerenje, seksualno opredjeljenje, političko mišljenje ili pripadnost određenim pokretima ili organizacijama koje nisu zakonom zabranjene. Sakupljanje ovih ličnih podataka može biti sprovedeno samo ako je to neophodno za potrebe određene istrage;
e) dužan je da lične podatke označava sa gledišta stepena njihove tačnosti i pouzdanosti, a prije svega da razlikuje lične podatke zasnovane na činjenicama od podataka zasnovanih na ličnim mišljenjima i procjenama;
f) dužan je da stalno i najmanje jednom u tri godine provjerava da li su lični podaci neophodni za određene svrhe i nepotrebne podatke izbriše;
g) provjera iz tačke f) stava (2) ovog člana ne sprovodi se u slučaju obrade ličnih podataka u svrhu osnovne identifikacije izvršioca kažnjivih djela (evidencija otisaka prstiju, DNK i dr.) kada se brisanje podataka sprovodi po isteku pet godina od dana smrti izvršioca;
h) provjera i brisanje se ne sprovodi u slučaju da je lični podatak stavljen u dokumentaciju koja nije automatizovano vođena i kada se postupa po pravilima arhivske službe;
i) ne može vršiti obradu ličnih podataka preko obrađivača.
(3) Za potrebe ispunjavanja obaveze iz stava (2) ovog člana, organi koji učestvuju u krivičnom postupku dužni su da pruže blagovremeno informacije o pravosnažnim odlukama i zastarjelosti krivičnog djela.
(1) Lični podaci obrađeni u skladu sa odredbom člana 33a. ovog Zakona koriste se ako je to:
a) neophodno za ispunjavanje zadataka policijskog organa;
b) neophodno za ispunjenje obaveza iz međunarodnog ugovora koji je zaključila BiH, i za ispunjenje obaveza u okviru međunarodne organizacije Interpol;
c) zakonom određeno;
d) u interesu nosioca podataka ako je on dao saglasnost i ako je tu saglasnost moguće predvidjeti;
e) neophodno da se izbjegne ozbiljna i neposredna opasnost.
(2) Lični podaci dostavljaju se na osnovu zahtjeva u kojem je potrebno navesti podatke o podnosiocu zahtjeva, razlogu i svrsi za koju lični podaci treba da budu predati.
(3) Podaci se mogu dostaviti i bez zahtjeva ako dostavljanje proizlazi iz zakona, međunarodnog ugovora, ili se radi o dostavljanju za potrebe međunarodne organizacije Interpol, kao i u slučaju iz stava (1) tačka e) ovog člana.
(4) Ukoliko je moguće, policijski organ će prilikom svakog dostavljanja ličnih podataka dostaviti i informacije o pravosnažnim odlukama organa, u vezi sa krivičnim postupkom.
(5) Neistiniti i netačni lični podaci ne mogu biti dostavljeni, neprovjereni lični podaci moraju biti označeni prilikom predaje i mora biti navedena mjera njihove pouzdanosti.
(6) Korisnik podataka nije ovlašćen za obrađivanje ličnih podataka u drugu svrhu osim za svrhu u koju su podaci bili dostavljeni.
(7) Izuzetno od stava (6) ovog člana, korisnik podataka može obrađivati lične podatke i u druge svrhe ako je ispunjen jedan od uslova iz stava (1) ovog člana.
(1) Policijski organ neće dostaviti informaciju nosiocu podataka, shodno odredbi Glave III Zakona o zaštiti ličnih podataka, ako bi moglo doći do:
a) ugrožavanja ispunjenja zadataka policijskog organa u kontekstu krivičnog postupka ili
b) ugrožavanja ovlašćenih interesa trećeg lica.
(2) U slučaju neispunjenja uslova iz stava (1) ovog člana ili u slučaju brisanja ličnih podataka, policijski organ donosi odluku koju pismeno obrazlaže.
(3) Ako policijski organ ne obrađuje lične podatke koji se odnose na podnosioca zahtjeva ili ako bi sa obrazloženjem odluke o odbijanju zahtjeva moglo doći do ugrožavanja ispunjenja zadataka policijskog organa, podnosilac zahtjeva će biti obaviješten o tome da policijski organ ne obrađuje lične podatke podnosioca zahtjeva.
(4) Ako je policijski organ dobio lične podatke bez saznanja nosioca podataka, a koje će dalje obrađivati, potrebno je da o tome informiše nosioca podataka i u slučaju ako to ne može ugroziti ispunjenje policijskog zadatka ili interese trećih lica.
(1) Pod ličnim podacima smatraju se i podaci koji se odnose na umrla lica.
(2) Prava nosioca podataka umrlih lica izvršavaju se posredstvom pravnog nasljednika.
(1) Policijski organ ovlašćen je da objavi lične podatke u potrebnom obimu, ako je to neophodno za potrebe obezbjeđivanja identiteta lica i potrage za traženim licima i stvarima.
(2) Obrada ličnih podataka, prema odredbama ovog Zakona, ne podliježe obavezama propisanim Zakonom o slobodi pristupa informacijama (“Službeni glasnik BiH”, br. 28/00 i 45/06).
Evidencije
(1) Policijski organ vodi evidencije o sljedećem:
1. o licima koja su lišena slobode bilo po kojem osnovu (hapšenje, pritvaranje, itd.);
2. o licima za koje postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela;
3. o počinjenim krivičnim djelima, kao i licima oštećenim krivičnim djelima;
4. o krivičnim djelima počinjenim od strane nepoznatih počinilaca;
5. o podnesenim krivičnim i prekršajnim prijavama;
6. o licima i predmetima za kojima se traga;
7. o provjeri identiteta;
8. o licima kojima je utvrđivan identitet;
9. o operativnim izvještajima, operativnim izvorima informacija i zaštićenim licima;
10. o događajima;
11. o upotrebi sile;
12. o pritužbama građana.
(2) Uz evidencije iz stava 1. ovog člana, policijski organ može radi efikasnog obavljanja poslova voditi druge evidencije koje ne sadrže lične podatke u skladu sa članom 33. ovog zakona.
Odjeljak 13 – Zaprimanje prijava
Dužnost zaprimanja prijava
Policijski službenik ovlašten je i obavezan da zaprimi i evidentira prijave o počinjenim krivičnim djelima.
DIO TREĆI – RADNI ODNOSI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
GLAVA IV – DUŽNOSTI I PRAVA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Opšte dužnosti policijskih službenika
(1) Policijski službenik će se pri vršenju svojih dužnosti rukovoditi opštim interesom te naročito služiti i pomagati javnosti.
(2) Policijski službenik biće nepristrasan te izbjegavati aktivnosti ili propuste koji su nespojivi sa dužnostima ili koji krše dužnosti regulisane ovim zakonom.
(3) Policijski službenik će se uvijek uzdržavati od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja, a od javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti.
(4) Policijski službenik neće tražiti niti prihvaćati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, korist, uslugu ili kakvu drugu naknadu, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
(5) Policijski službenik neće zauzimati nekretnine koje su u vlasništvu izbjeglice ili raseljenog lica, niti će zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice pravno osnovano zatražilo povrat stanarskog prava, niti će zauzimati stan pod upravom organa zaduženog za stambena pitanja, a koji bi trebalo da se koristi u svrhu alternativnog smještaja.
(6) Policijski službenik će i tokom i van radnog vremena djelovati na način koji odgovara interesu i ugledu policijskog organa.
(7) Policijski službenik pridržavaće se i svih drugih dužnosti propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima.
Obaveza čuvanja tajne
(1) Policijski službenik čuvaće kao tajne sve materijale povjerljive prirode do kojih dođe, osim kada obavljanje dužnosti ili zakonske odredbe zahtijevaju drugačije.
(2) Rukovodilac donosi propise o rukovanju povjerljivim informacijama i službenim tajnama koje se koriste unutar policijskog organa, a koje nisu vojna ili državna tajna. Tim propisom utvrđuju su kriterijumi za određivanje šta se smatra povjerljivom informacijom.
(3) Ministar može, iz valjanog razloga ili po zahtjevu ovlaštenog organa, osloboditi sadašnjeg ili bivšeg policijskog službenika obaveze čuvanja službene tajne.
(4) Obaveza čuvanja službene tajne iz stava 1. i 3. ovog člana nastavlja se i nakon prekida radnog odnosa policijskog službenika.
Nespojivost
(1) Policijski službenik ne može zauzimati položaj, obavljati funkciju ili aktivnost koji su nespojivi sa njegovim službenim dužnostima, a posebno:
a) ne može biti nosilac bilo kakve javne funkcije;
b) ne može obavljati nikakvu dodatnu aktivnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca;
c) ne može biti član političke stranke niti slijediti uputstva političkih stranaka niti u policijskoj uniformi prisustvovati skupovima političkih stranaka ili drugim političkim skupovima, osim ukoliko je na dužnosti;
d) ne može davati javne izjave ni na drugi način komentarisati rad policijskog organa bez odobrenja rukovodioca.
(2) Policijski službenik daće ostavku kada se prijavi kao kandidatat za izbornu javnu funkciju ili od trenutka kad je imenovan na položaj unutar bilo kojeg organa vlasti u BiH.
(3) Po postavljenju za policijskog službenika, policijski službenik u skladu sa ovim zakonom daje sve informacije o funkcijama i aktivnostima koje obavlja on ili članovi njegove uže porodice, kao i podatke o imovini kojom on ili članovi njegove uže porodice raspolažu. Članovi uže porodice u smislu ovog zakona su bračni ili vanbračni partner policijskog službenika, njegovi srodnici po krvi u ravnoj liniji, usvojitelj i usvojenik, staratelj i štićenik te dijete bračnog partnera (pastorak).
(4) Svi podaci iz ovog člana pohranjuju se u kadrovskoj evidenciji policijskog organa u skladu sa propisima BiH o zaštiti ličnih podataka.
Prava policijskih službenika
Policijski službenik ima pravo:
a) na stalno radno mjesto do trenutka dok se ne steknu uslovi za penzionisanje, ako nije drugačije regulisano ovim zakonom;
b) na odmor kako je određeno ovim zakonom;
c) da bude nagrađen za dužnosti i obavljanje poslova kako je određeno ovim zakonom i odgovarajućim propisima;
d) na platu i nadoknade u skladu sa zakonom i odgovarajućim propisima;
e) na napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način;
f) da osniva i učlanjuje se u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom;
g) na fer i pravično postupanje bez obzira na pol, rasu, nacionalno ili društveno porijeklo, religiju, entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili drugo mišljenje, rođenje, dob, imovinski, bračni ili drugi status;
h) da nadređeni i podređeni postupaju s njim uz poštovanje ljudskog dostojanstva te da se nepotrebno ne dovodi u fizičku opasnost.
Odjeljak 3 – Zaštita policijskih službenika
Zabranjeni, odnosno neopravdani osnov za otpuštanje ili za umanjenje prava
(1) Policijski organ ne može otpustiti policijskog službenika na osnovu njegove privremene nesposobnosti za rad ili povrede koja se desila na dužnosti. Povreda koja nastane na putu ka poslu ili sa posla smatra se povredom na radnom mjestu.
(2) Na ostvarivanje prava policijskog službenika neće uticati privremena nesposobnost za rad ili povreda koja se desila na dužnosti.
Pravo na pravnu pomoć
(1) Ako se protiv službenika pokrene krivični postupak zbog upotrebe sile ili drugih radnji u toku obavljanja zadataka policijskog organa, Ministarastvo bezbjednosti BiH (u daljem tekstu: Ministarstvo) će službeniku obezbijediti pravnu pomoć, izuzev ako je službenik djelovao izvan okvira svojih ovlaštenja ili ako ih je zloupotrebio.
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovoga člana, Ministarstvo će obezbijediti službeniku pravnu pomoć i nakon prestanka radnog odnosa, izuzev u slučaju da ima pravo na istu pravnu pomoć po nekom drugom osnovu.
(3) Ministarstvo će pravnu pomoć obezbijediti i građaninu koji je pomogao policijskom službeniku, ako je protiv građanina pokrenut krivični postupak zbog aktivnosti koja je vezana za pruženu pomoć.
GLAVA V – UPRAŽNjENA RADNA MJESTA I ZAPOŠLjAVANjE
Odjeljak 1 – Upražnjena radna mjesta
Nivoi pristupanja policijskim snagama
(1) Policijski službenik pristupa policijskom organu:
1. u činu policajca, kao prvi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje IV stepenom školske spreme;
2. u činu mlađeg inspektora, kao drugi nivo pristupanja za kandidate sa najmanje VI stepenom školske spreme.
(2) Zapošljavanje policijskih službenika u početne činove iz stava 1. ovog člana obavlja se putem javnog konkursa.
Utvrđivanje upražnjenih radnih mjesta za policijske službenike
(1) Rukovodilac utvrđuje radna mjesta za zapošljavanje policajaca i mlađih inspektora.
(2) Upražnjena radna mjesta utvrđuju see u cilju periodičnog upošljavanja novih policijskih službenika, kako bi se održao propisan maksimum radnih mjesta i održavala operativnost policijskog organa.
Upražnjena mjesta za čin mlađeg inspektora
Način popunjavanja upražnjenih radnih mjesta za čin mlađeg inspektora propisaće ministar na predlog rukovodioca i tim propisom biće regulisano koliko će radnih mjesta biti popunjeno činom mlađeg inspektora zapošljavanjem novih policijskih službenika i koliko će radnih mjesta biti popunjeno unapređenjem policijskih službenika sa nižim činom.
Opšte osnove za zapošljavanje
(1) Policijski organ zapošljava najbolje prijavljene kandidate te obezbjeđuje da se kandidati koji ne ispunjavaju uslove isključe iz procesa.
(2) Zapošljavanje policijskih službenika zasniva se na:
– raspoloživosti radnih mjesta;
– medijskom oglašavanju kampanje zapošljavanja;
– javnom konkursu;
– prethodnom utvrđivanju uslova;
– transparentnom procesu odabira.
Opšti uslovi za kandidate
Da bi bilo zaposleno kao policijski službenik, lice mora da ispunjava sljedeće opšte uslove:
a) državljanstvo BiH;
b) životna dob između osamnaest i trideset i pet godina života;
c) najmanje IV stepen školske spreme za čin policajca, a najmanje VI stepen školske spreme za čin mlađeg inspektora;
d) ljekarsko uvjerenje, ne starije od tri mjeseca, kao dokaz o fizičkoj i psihičkoj sposobnosti za rad;
e) da nije otpušteno iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u BiH kao rezultat disciplinske sankcije;
f) da protiv njega nije pokrenut krivični postupak i da nije izrečena pravosnažna kazna zatvora za krivično djelo, osim za krivična djela protiv bezbjednosti saobraćaja, u skladu sa krivičnim zakonodavstvom;
g) da nije odbilo da se pojavi pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju kao lice optuženo od strane toga tribunala;
h) da mu nije odbijena certifikacija ili da mu privremeno ovlaštenje nije oduzeto od strane IPTF-a.
Posebni uslobi
Pored opštih uslova, rukovodilac može da odredi dodatne posebne uslove koje smatra neophodnim zbog prirode posla a u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji policijskog organa.
Komisija za izbor
(1) Rukovodilac imenuje komisiju za izbor za svaki pojedini proces izbora kandidata, kako bi se obezbijedila pravednost, trensparentnost i kvalitet procesa zapošljavanja.
(2) Komisija za izbor kandidata ima pet članova, i to:
a) tri policijska službenika najmanje sa činom višeg inspektora i
b) dva državna službenika zaposlena u ministarstvu, koji imaju najmanje poziciju stručnog savjetnika u ministarstvu, a koje je postavio ministar.
(3) Komisijom za izbor kandidata predsjedava član sa najvišim policijskim činom.
(4) Komisija za izbor kandidata radi po pravilima, kriterijumima i metodama propisanim poslovnikom o radu komisije za izbor kandidata, koji donosi rukovodilac.
Oglašavanje
(1) Oglašavanje slobodnih radnih mjesta sprovodi Komisija za izbor policijskog organa.
(2) Oglas se objavljuje najmanje mjesec dana prije isteka prijavnog roka, u najmanje tri dnevne novine koje se distribuiraju širom BiH.
(3) Oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta sadržava:
a) tačan broj slobodnih radnih mjesta za svaki od dva nivoa pristupanja;
b) opšte i posebne uslove za zapošljavanje;
c) dokumentaciju koju kandidati moraju podnijeti, rok i mjesto prijavljivanja;
d) vrste testova koje kandidati polažu;
e) trajanje obuke;
f) trajanje probnog rada;
g) druge uslove, ako je to potrebno.
(4) Testiranje se obavlja najmanje 30 dana poslije isteka roka za prijavljivanje.
(5) Rezultati testova objavljuju se na oglasnoj tabli policijskog organa 30 dana nakon testiranja.
Testiranje
Način i raspored testiranja određuje se odlukom rukovodioca. Ta odluka sadržava i sistem bodovanja za svaki tekst.
Pravila postupka izbora
(1) Samo kandidati koji ispunjavaju opšte i posebne uslove i koji su podnijeli svu traženu dokumentaciju imaju pravo pristupa testiranju.
(2) Kandidati koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog člana testiraju se po navedenom redoslijedu:
a) test opšteg znanja, uključujući pismeni rad;
b) test fizičke sposobnosti;
c) ljekarski pregled;
d) psihološki pregled, uključujući test i intervju;
e) drugi test koji policijski organ smatra potrebnim ili opravdanim.
(3) Kandidat koji ne prođe jedan od testova iz stava 2. ovog člana isključuje se iz daljeg procesa odabira.
(4) Komisija za izbor:
a) utvrđuje sadržaj testova iz stava 2. ovog člana uz odobrenje rukovodioca;
b) utvrđuje konačan rezultat za svakog kandidata na osnovu ukupnog zbira rezultata svakog od testova;
c) odlukom izdaje listu kandidata koji su pristupili testiranju;
d) nominuje kandidate koji imaju najveći broj bodova sa liste iz tačke c. ovog stava, radi zapošljavanja u skladu sa oglašenim brojem slobodnih radnih mjesta.
Obavještenje
(1) Policijski organ objavljuje na svojoj oglasnoj tabli bodovnu listu svih kandidata koji su pristupili testovima, najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja odluke iz člana 51, stava 4, tačke d. ovog zakona. Na bodovnoj listi navode se i kandidati koji su uspješno završili testiranje i kandidati koji su nominovani za zapošljavanje.
(2) Kandidat koji je pristupio testiranju iz člana 51, stava 2. ovog zakona ima neometan pristup rezultatima svojih testova.
Žalba na odluku Komisije za izbor
(1) U roku od osam dana od dana objavljivanja liste iz člana 52, stava 1. ovog zakona, svaki kandidat može da podnese žalbu Odboru za žalbe policijskih službenika.
(2) Kada je žalba iz stava 1. ovog člana podnesena, proces odabira se obustavlja.
(3) Tek kada Odbor za žalbe policijskih službenika odluči o svim podnesenim žalbama, rukovodilac će odobriti konačnu listu svih kandidata nominovanih za zapošljavanje.
(4) Komisija za izbor objavljuje na oglasnoj tabli policijskog organa konačnu listu svih kandidata nominovanih za zapošljavanje.
Ugovor o radu
Na osnovu konačne liste iz člana 53, stava 3. ovog zakona, rukovodilac potpisuje ugovore o radu.
Oblik i sadržaj ugovora o radu podzakonskim akatom propisuje ministar.
GLAVA VI – POLICIJSKO ŠKOLOVANjE I STRUČNO USAVRŠAVANjE KADROVA
Osnovna obuka za kadete
(1) Odabrani kandidati pohađaju osnovnu obuku kao kadeti u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.
(2) Ministar bezbjednosti (u daljnjem tekstu: ministar) usvaja nastavne planove i programe obuke na predlog Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova uz prethodnu saglasnost policijskih tijela.
(3) Ministar usvaja pravilnik kojim se regulišu trajanje osnovne obuke i obaveze kadeta u toku obuke na predlog policijskog tijela, uz prethodnu saglasnost Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.
(4) Kadeti koji se obrazuju za čin mlađeg inspektora imaju različit nastavni plan i program od programa za kadete koji se obrazuju za čin policajca.
Isključivanje kadeta i dobrovoljno napuštanje obuke
Kadet koji je u skladu sa ovim zakonom upisan na osnovnu obuku, a koji dobrovoljno napusti obuku ili je izbačen sa obuke svojom krivicom, nadoknadiće policijskom organu troškove obuke.
Odjeljak 2 – Stručno usavršavanje
Stručno usavršavanje
(1) Policijski službenici dužni su se stalno stručno osposobljavati i usavršavati.
(2) Sadržaj i oblik stručnog usavršavanja utvrđuje podzakonskim aktom ministar, na predlog Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, uz prethodnu saglasnost policijskih tijela.
(3) Policijski službenici učestvuju u stručnoj obuci (kursevima, seminarima i sl.).
GLAVA VII – ZAPOŠLjAVANjE I RASPOREĐIVANjE
Odjeljak 1 – Zapošljavanje kadeta
Zapošljavanje
(1) Po uspješnom završetku osnovne obuke, rukovodilac zapošljava kadeta na radno mjesto policajca ili mlađeg inspektora, što se objavljuje na oglasnoj tabli policijskog organa. Zaposleni kadet stupa na dužnost polažući zakletvu.
(2) Istovjetan tekst i način polaganja zakletve propisuje Savjet ministara.
Odjeljak 2 – Imenovanje i razrješenje rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa
Uslovi za imenovanje
(1) Kandidati za mjesta rukovodioca i njegovog zamjenika moraju imati visoku školsku spremu, čin glavnog inspektora ili viši čin i najmanje tri godine rada u tome činu.
(2) Pored uslova iz ovog zakona, kandidati za mjesta rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa moraju da ispunjavaju i druge uslove utvrđene zakonom.
Procedura izbora i imenovanja
Direktor i zamjenik direktora policijskog tijela imenuju se u skladu sa Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine i Zakonom kojim se uspostavlja policijsko tijelo.
Trajanje mandata
Mandat rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat.
Uslovi za razrješenje
Rukovodilac policijskog tijela i njegov zamjenik mogu biti razriješeni dužnosti prije isteka mandata:
a) na lični zahtjev;
b) ako mu je konačnom odlukom izrečena disciplinska mjera zbog učinjene teže povrede radne dužnosti;
c) ako je osuđen za krivično djelo osim za krivično djelo iz oblasti bezbjednosti saobraćaja;
d) ako se utvrdi da je aktivni član političke partije;
e) ako se na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove utvrdi da je trajno spriječen da obavlja dužnost.
Probni rad
(1) Po stupanju na dužnost, kadet koji je raspoređen na radno mjesto policijskog službenika u činu policajca ili mlađeg inspektora je na probnom radu. Probni rad obuhvata uvođenje u posao i radni period, te traje ukupno 12 mjeseci.
(2) Neposredno nadređeni policijskom službeniku iz stava (1) ovog člana biće određen kao starješina i biće odgovoran za ocjenjivanje rada po isteku probnog rada. Probni rad uključuje vršenje redovnih policijskih dužnosti i odgovornosti.
(3) U slučaju da ocjena rada policijskog službenika iz stava (1) ovog člana bude:
a) “zadovoljava” ili viša – policijski organ potvrđuje zapošljavanje tog policijskog službenika;
b) “ne zadovoljava” – policijski organ otpušta tog policijskog službenika koji gubi svoj status bez prava na nadoknadu zbog otpuštanja iz službe. Otpušteni policijski službenik ima pravo podnošenja žalbe Odboru za žalbe policijskih službenika, u roku od osam dana od dana prijema rješenja o otpuštanju.
Odjeljak 4 – Interni premještaj i raspoređivanje
Interni premještaj
(1) Policijski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto istog čina unutar policijskog organa. Takav premještaj može uključivati i premještaj na drugu lokaciju izvan trenutnog radnog mjesta.
(2) Premještaj na drugu lokaciju iz stava 1. ovog člana, koji je 80 ili više kilometara udaljen od njegovog sadašnjeg radnog mjesta, može se izvršiti:
a) kada je policijskog službenika odabrao rukovodilac nakon što se policijski službenik prijavio na upražnjeno radno mjesto koje je interno objavljeno; ili
b) kada policijski službenik primi naredbu o internom premještaju.
(3) Naredbu o internom premještaju može donijeti samo rukovodilac kada je to u interesu policijskog organa i samo onda kada nijedan policijski službenik nije mogao biti odabran u skladu sa stavom 2, tačkom a. ovog člana.
(4) Premještaj policijskog službenika prema stavu 2, tački b. ovog člana ne može trajati duže od jedne godine i ne može se ponoviti.
(5) Na dobijenu naredbu o internom premještaju, policijski službenik može podnijeti žalbu Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od osam dana po prijemu naredbe. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o internom premještaju.
(6) Policijski službenik dužan je da postupi u skladu sa naredbom o internom premještaju.
(7) Proceduru o internom premještaju podrobnije propisuje ministar podzakonskim aktom na prijedlog rukovodioca.
Privremeni eksterni premještaj
(1) Policijski službenik može da bude privremeno premješten u drugi policijski organ, kancelariju ili drugu državnu instituciju na vremenski period od najduže četiri godine. Privremeni eksterni premještaj moguće je obnoviti samo u drugom uzastopnom periodu.
(2) Privremeni eksterni premještaj moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika.
(3) Tokom trajanja privremenog eksternog premještaja, policijski službenik zadržava svoj čin i prava, osim ukoliko se ne dogovori drugačije.
(4) Privremeni eksterni premještaj podrobnije propisuje Savjet ministara podzakonskim aktom.
Premještaj u inostranstvo
(1) Kada interes policijskog organa to zahtijeva, policijski službenik može se rasporediti na rad izvan područja BiH, u okviru svojih redovnih dužnosti ili u okviru saradnje sa inostranim nadležnim tijelima ili međunarodnim organizacijama.
(2) Premještaj u inostranstvo moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika.
(3) Prava, dužnosti i odgovornosti policijskih službenika premještenih na rad izvan područja BiH podrobnije propisuje Savjet ministara podzakonskim aktom.
Raspoređivanje na radno mjesto za koje je propisan niži čin
(1) Rukovodilac može rasporediti policijskog službenika, uz njegovu saglasnost, na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji službenik ima.
(2) Rukovodilac može rasporediti policijskog službenika na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onog koji policijski službenik ima bez njegove saglasnosti u sljedećim iznimnim slučajevima:
a) u slučaju da potrebe policijskog ogana nalažu obavljanje hitnih poslova i zadataka u ograničenom vremenskom periodu; ili
b) kada je neophodno pružiti pomoć policijskom službeniku koji obavlja druge poslove i zadatke ili privremeno zamijeniti odsutnog službenika.
(3) Raspoređivanje iz stava 1. i 2. ovog člana može trajati najduže šest mjeseci i takva se vrsta raspoređivanja može izvršiti jednom u četiri godine.
(4) Za vrijeme raspoređivanja iz stava 1. i 2. ovog člana, policijski službenik zadržava svoj čin, platu, povećanje i naknade u skladu sa zakonom.
Višak radne snage
(1) Višak radne snage može se pojaviti isključivo u slučaju reorganizacije ili smanjenja obima rada policijskog organa.
(2) Rukovodilac može proglasiti policijskog službenika viškom samo onda kada taj policijski službenik ne može biti interno premješten po članu 64. ovog zakona.
(3) Policijski službenik koji je proglašen viškom može biti premješten u drugi policijski organ na upražnjeno radno mjesto sa istim činom, osim ako zakonom nije propisano drugačije.
(4) Ukoliko ne postoji mogućnost premještaja, policijskom službeniku koji je proglašen viškom može biti ponuđeno prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom.
(5) Ukoliko ne postoji mogućnost prijevremenog penzionisanja, policijski organ otpustiće policijskog službenika koji je proglašen viškom. Otpušteni policijski službenik može podnijeti žalbu Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od osam dana po prijemu rješenja o otpuštanju.
(6) Savjet ministara će podzakonskim aktom utvrditi proceduru koja se mora slijediti u slučaju viška radne snage i proceduru koju mora slijediti policijski organ u slučaju premještaja iz stava 3. ovog člana.
GLAVA VIII – ČINOVI, PROCJENA RADA I UNAPREĐENjE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Činovi policijskih službenika
(1) Policijski službenici stiču svoj početni čin zavisno od nivoa pristupanja policijskom organu, kao što je propisano članom 42. i 70. ovog zakona.
(2) Policijski službenik stiče svoj sljedeći čin kroz unapređenje u skladu sa ovim zakonom.
(3) Policijski službenici imaju jedan od sljedećih činova:
1. policajac;
2. stariji policajac;
3. narednik;
4. stariji narednik;
5. mlađi inspektor;
6. inspektor;
7. viši inspektor;
8. samostalni inspektor;
9. glavni inspektor;
10. generalni inspektor policije;
11. glavni generalni inspektor policije.
(4) Kandidati koji prolaze obuku da bi radili u policijskom organu nemaju činove, već tokom obuke imaju zvanje kadeta.
(5) Postupak dodjeljivanja i oduzimanja činova policijskim službenicima detaljnije propisuje Savjet ministara podzakonskim aktom.
(6) Svako radno mjesto policijskog službenika biće u skladu sa njegovim činom kao što je to propisano u podzakonskom aktu iz stava 5. ovog člana i iste odredbe ugrađuju se u Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji policijskog organa.
(1) Početni činovi policijskih službenika(1) Policijski službenik sa najmanje IV stepenom školske spreme dobija početni čin policajca.
(2) Policijski službenik sa najmanje VI stepenom školske spreme dobija početni čin mlađeg inspektora.
(3) Dodjela početnog čina policajca ili mlađeg inspektora potvrđuje se nakon uspješno završenog probnog rada iz člana 63. ovog zakona.
Činovi glavnog generalnog inspektora policije i generalnog inspektora policije
(1) Čin glavnog generalnog inspektora policije stiče isključivo glavni inspektor koji je imenovan za rukovodioca policijskog organa po članu 59. ovog zakona.
(2) Čin generalnog inspektora policije stiče isključivo glavni inspektor koji je imenovan za zamjenika rukovodioca policijskog organa po članu 59. ovog zakona.
(3) Rukovodilac i zamjenik rukovodioca policijskog organa gube činove iz stava 1. i 2. ovog člana po okončanju mandata i vraćaju se u čin glavnog inspektora.
(4) Po prestanku mandata rukovodioca ili zamjenika rukovodioca policijskog organa, policijski službenik vraća se u policijski organ u kojem je radio prije imenovanja, na radno mjesto koje odgovara njegovom činu.
(5) Ukoliko je rukovodilac ili zamjenik rukovodioca prije imenovanja radio u policijskom organu na koji se ovaj zakon ne primjenjuje, njegov radni odnos uređuje se u skladu sa primjenjujućim zakonima.
Zaštita činova
(1) Dodijeljeni čin ne može se oduzeti osim u slučaju iz člana 71, stava 3. ovog zakona ili nakon prestanka radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.
(2) Izuzetno, čin koji je policijski službenik imao u vrijeme penzionisanja, službenik može zadržati na počasnoj osnovi po odluci ministra.
Činovi i njihov izgled
(1) Izgled činova je sljedeći:
1. policajac: jedna žuta traka debljine 8 mm, prišivena paralelno uz i 20 mm od spoljnog ruba ramenog prišivka;
2. stariji policajac: dvije žute trake, 8 mm debljine, 5 mm razmaknute jedna od druge, i prišivene paralelno sa spoljnim rubom ramenog prišivka, od kojih je prva udaljena 20 mm od ruba ramenog prišivka;
3. narednik: dvije žute trake, 15 mm debljine, i 5 mm udaljene jedna od druge, u obliku tupog ugla (140 stepeni), prišivene na rameni prišivak, tako da su vrhovi uglova okrenuti prema unutrašnjem rubu ramenog prišivka, pri čemu je prvi ugao 20 mm udaljen od spoljnog ruba ramenog prišivka;
4. stariji narednik: tri žute trake, 15 mm debljine, razmaknute 5 mm jedna od druge u obliku tupog ugla (140 stepeni), prišivene na rameni prišivak, tako da su vrhovi uglova okrenuti prema unutrašnjoj strani ramenog prišivka, pri čemu je prvi ugao 20 mm udaljen od spoljnog ruba ramenog prišivka;
5. mlađi inspektor: jedna zvijezda, smještena u sredini ramenog prišivka, udaljena 20 mm od spoljnog ruba ramenog prišivka;
6. inspektor: dvije zvijezde, smještene u sredini ramenog prišivka, 5 mm jedna od druge, pri čemu je prva udaljena 20 mm od spoljnog ruba ramenog prišivka;
7. viši inspektor: tri zvijezde smještene u sredini ramenog prišivka, 5 mm jedna od druge, pri čemu je prva 20 mm udaljena od spoljnog ruba ramenog prišivka;
8. samostalni inspektor: četiri zvijezde, smještene u sredini ramenog prišivka, 5 mm jedna od druge, pri čemu je prva 20 mm udaljena od spoljnog ruba ramenog prišivka;
9. glavni inspektor: grb policijskog organa i jedna zvijezdica, 5 mm udaljena od grba, pri čemu je grb 20 mm udaljen od spoljnog ruba ramenog prišivka;
10. generalni inspektor policije: grb policijskog organa i dvije zvijezdice smještene u sredini ramenog prišivka, pri čemu je 5 mm udaljeno jedno od drugog, a grb 20 mm od spoljnog ruba ramenog prišivka;
11. glavni generalni inspektor policije: grb policijske agencije i tri zvjezdice smještene u sredini ramenog prišivka, pri čemu je 5mm udaljena jedna od druge. Službeni grb je smješten 20mm od spoljnog ruba ramenog prišivka.
(2) Boja ramenog prišivka je tamno plava, dok joj je širina 45mm, a dužina 100mm.
Odjeljak 2 – Unapređenje policijskih službenika
Unapređenje
(1) Unapređenje policijskog službenika u viši čin vrši se isključivo prema smjernicama i u proceduri propisanim ovim zakonom i pravilnikom o proceduri za unapređenje.
(2) Policijski službenici koji se prijave za unapređenje iz čina starijeg policajca u čin narednika, iz čina starijeg narednika u čin mlađeg inspektora i iz čina višeg inspektora u čin samostalnog inspektora, obavezni su da prođu interne ispite za unapređenje u policijskom organu, u skladu sa pravilnikom iz stava 1. ovog člana.
(3) Ukoliko policijski službenik koji je proveo tri godine u policijskom organu stekne viši stepen školske spreme tokom rada u policijskom organu i ispuni uslove iz člana 75, stava 2, tačke 2. i 3. ovog zakona, može se prijaviti za početni čin koji odgovara njegovoj novoj školskoj spremi, pod uslovom da postoji slobodno radno mjesto.
Kriterijumi i uslovi za unapređenje
(1) Policijski službenik dobija naredni viši čin kada se ispune svi sljedeći uslovi:
1. da je za čin u koji bi službenik mogao biti unaprijeđen u skladu sa ovim zakonom oglašeno slobodno mjesto i to je slobodno mjesto oglašeno interno;
2. da se policijski službenik prijavio za slobodno mjesto iz tačke 1. ovog stava; i
3. da policijski službenik ima preporuku Komisije za unapređenje ustanovljene prema članu 77, stavu 3. ovog zakona.
(2) Pri davanju preporuke iz stava 1, tačke 3. ovog člana, Komisija za unapređenje vodi računa da policijski službenik ispunjava sve sljedeće kriterijume:
1. da je proveo zakonom propisano vrijeme u prethodnom činu;
2. da je bio ocijenjen ocjenom “dobar” ili višom ocjenom za svoj rad u posljednje tri godine;
3. da se protiv njega ne vodi krivični postupak ili disciplinski postupak za tešku povredu službene dužnosti;
4. da je uspješno završio interne ispite iz člana 74, stava 2. ovog zakona;
5. da njegovo unapređenje nije suspendovano u skladu sa stavom 4. člana 110. ovog zakona.
(3) Pri davanju preporuke iz stava 1, tačke 3. ovog člana, Komisija za unapređenje uzima u obzir i disciplinske mjere izrečene policijskom službeniku.
(4) Interno objavljivanje radnog mjesta iz stava 1, tačke 1. ovog člana detaljnije propisuje ministar podzakonskim aktom na prijedlog rukovodioca.
Propisano vrijeme provedeno u prethodnom činu
(1) Najkraće vrijeme provedeno u prethodnom činu koje je potrebno da bi policijski službenik ispunio kriterijume za unapređenje iz člana 75, stava 2, tačke 1. ovog zakona jeste:
1) za unapređenje iz čina policajca u čin starijeg policajca – tri godine;
2) za unapređenje iz čina starijeg policajca do čina mlađeg inspektora – četiri godine u svakom činu;
3) za unapređenje iz čina mlađeg inspektora do čina višeg inspektora – četiri godine u svakom činu za policijske službenike sa IV i VI stepenom školske spreme i dvije godine u svakom činu za policijske službenike sa VII stepenom školske spreme;
4) za unapređenje iz čina višeg inspektora do čina glavnog inspektora – tri godine u svakom činu.
(2) Pored najkraćeg vremena potrebnog za unapređenje iz stava 1, tačke 4. ovog člana, policijski službenik koji se prijavljuje za unapređenje iz čina višeg inspektora u čin samostalnog inspektora ili iz čina samostalnog inspektora u čin glavnog inspektora mora imati najmanje VI stepen školske spreme.
(3) Pri računanju vremena iz stava 1. ovog člana priznaje se samo stvarno vrijeme provedeno na dužnosti u policijskom organu.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, kao stvarno vrijeme provedeno na dužnosti priznaće se i vrijeme koje je policijski službenik proveo u eksternom premještaju u skladu sa članom 65. ovog zakona ili u premještaju u inostranstvo u skladu sa članom 66. ovog zakona ili radeći u nekoj drugoj ustanovi za policijsku obuku.
Postupak unapređenja
(1) Kadrovska služba policijskog organa priprema godišnju listu slobodnih radnih mjesta za sve činove za unapređenje, sa izuzetkom početnih činova.
(2) Lista iz stava 1. ovog člana dostavlja se rukovodiocu koji odlučuje o pokretanju postupka za unapređenje.
(3) Na osnovu odluke iz stava 2. ovog člana, rukovodilac formira Komisiju za unapređenje i imenuje tri člana čiji su činovi jednaki ili viši od činova koji se zahtijevaju za radno mjesto za koje se kandidati razmatraju za unapređenje, a imaju najmanje čin višeg inspektora.
(4) Prije objavljivanja slobodnih radnih mjesta iz člana 75, stava 1, tačke 1. ovog zakona, Komisija za unapređenje razmatra sve slučajeve posebnih unapređenja u skladu sa članom 78. ovog zakona.
(5) Komisija za unapređenja preporučuje rukovodiocu kandidate koji su dobili najviše bodova na internim testovima iz člana 74, stava 2. ovog zakona u skladu sa brojem slobodnih radnih mjesta koja su interno objavljena.
(6) Za policijske službenike koji ne moraju pristupiti internim testovima iz člana 74, stava 2. ovog zakona, kao glavni indikator za unapređenje uzimaju se ocjene rada i te ocjene navode se u odluci o unapređenju.
Posebno unapređenje
(1) Policijski službenik čiji je rad u prethodne tri godine ocijenjen sa najvećom mogućom ocjenom, koji je postigao izvanredne rezultate i značajno doprinosio povećanju bezbjednosti u BiH i bezbjednosti njenih građana, te koji je proveo u trenutnom činu najmanje pola vremena propisanog za sticanje višeg čina i koji ispunjava uslove iz člana 75. ovog zakona, može biti unaprijeđen u sljedeći viši čin.
(2) Policijski službenik može biti unaprijeđen na ovakav način najviše dva puta u toku svoje profesionalne karijere.
(3) Policijski službenik ne može biti unaprijeđen na način iz stava 1. ovog člana u čin višeg inspektora i iznad.
(4) Sve slučajeve posebnog unapređenja razmatra Komisija za unapređenja formirana u skladu sa članom 77, stavom 3. ovog zakona.
(5) Odluku o prijevremenom ili posebnom unapređenju iz stava 1. ovog člana odobrava rukovodilac, na osnovu prijedloga Komisije za unapređenje.
Odluke o unapređenju
(1) Odluke o unapređenju u viši čin, posebnim unapređenjima i sticanju višeg čina iz člana 74, stava 3. ovog zakona pismeno se obrazlažu.
(2) Lista unaprijeđenih policijskih službenika objavljuje se na oglasnoj tabli policijskog organa.
(3) Policijski službenik koji se prijavio za unapređenje može podnijeti žalbu Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od osam dana nakon objavljivanja liste iz stava 2. ovog člana. Žalba odgađa postupak unapređenja.
(4) Kada Odbor za žalbe policijskih službenika odluči po svim podnesenim žalbama, Komisija za unapređenje objavljuje konačnu listu kandidata nominovanih za unapređenje na oglasnoj tabli policijskog organa.
(5) Kada bude unaprijeđen u viši čin, policijskog službenika na radno mjesto u novom činu raspoređuje rukovodilac. Pri tom raspoređivanju, uzima se u obzir izrečena sklonost unaprijeđenog policijskog službenika i daje se prioritet sklonostima policijskih službenika koji su dobili najviši broj bodova Komisije za unapređenja.
(6) Policijski službenik prihvata radno mjesto iz stava 5. ovog člana.
(7) Način na koji Komisija za unapređenje dodjeljuje bodove policijskom službeniku određuje se pravilnikom iz člana 74, stava 1. ovog zakona.
Odjeljak 3 – Ocjenjivanje rada policijskih službenika
Ocjena rada
(1) Policijski organ najmanje jednom godišnje vrši ocjenu rada svih policijskih službenika kako bi se utvrdilo ispunjavaju li poziv službe i naredbe koje izda nadređeni i zadovoljavaju li profesionalne standarde neophodne u izvršavanju policijskih zadataka.
(2) Ocjena rada preduzima se radi:
a) obezbjeđivanja djelotvornog sredstva za procjenju rada policijskih službenika;
b) podsticanja službenika da daju maksimum svojih sposobnosti;
c) identifikovanja nedostataka u radu i problema bilo iz kojeg područja rada, a koje treba otkloniti;
d) priznavanja istaknutog rada, davanja podsticaja za bolji rad te postavljanja novih radnih ciljeva.
(3) Ocjenu rada policijskog službenika sačinjava i potpisuje po hijerarhiji neposredno nadređeni.
(4) Ocjenu rada policijskog službenika koji radi na rukovodećem radnom mjestu sačinjava zamjenik rukovodioca policijskog organa, a potpisuje je rukovodilac.
(5) Detaljni postupak i kriterijume ocjene rada policijskih službenika propisuje ministar pravilnikom, na prijedlog rukovodioca.
Način ocjenjivanja
(1) Policijski službenik ocjenjuje se sljedećim ocjenama:
1. ne zadovoljava;
2. zadovoljava;
3. dobar;
4. vrlo dobar;
5. odličan.
(2) Postupak ocjene rada policijskog službenika pokreće neposredno nadređeni koji ima najmanje čin starijeg narednika i najmanje jedan viši čin od policijskog službenika koji se ocjenjuje. Ocjene utvrđuje rukovodilac organizacione jedinice nadređenoga koji pokreće postupak, a koji ima najmanje čin inspektora.
(3) Policijski službenik dobija kopiju ocjene svog rada i potpisuje je.
(4) Policijski službenik koji se ne slaže sa ocjenom svog rada može podnijeti žalbu Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od osam dana nakon što primi kopiju ocjene rada.
Rezultati rada
(1) U slučaju da je policijski službenik dobio ocjenu rada “ne zadovoljava”, biće ponovo ocijenjen tri mjeseca nakon godišnje procjene rada. U toku ta tri mjeseca policijski službenik će biti pažljivo nadgledan. Po proteku tog roka, ukoliko nije došlo do zadovoljavajućeg stepena poboljšanja u radu, može se preduzeti sljedeće:
1. interni premještaj unutar policijskog organa u skladu sa činom policijskog službenika;
2. prestanak radnog odnosa.
(2) Proces ponovnog ocjenjivanja ne sprečava pokretanje disciplinskog postupka zbog loših rezultata rada.
Evidencije ocjene rada
(1) Ispunjene i potpisane obrasce o ocjeni rada kadrovska služba evidentira i pohranjuje u službenikovom dosjeu.
(2) Policijski službenik ima slobodan pristup svojim ocjenama rada.
(3) Obrazac ocjene rada ostaće u ličnom dosjeu policijskog službenika, a kada policijski službenik napusti službu zbog odlaska u penziju, davanja otkaza ili drugačijeg prestanka radnog odnosa, pohraniće se u arhivu.
GLAVA IX – NAKNADE (PLATA, DODACI I OSTALE NAKNADE)
Naknade policijskim službenicima
(1) (prestalo da važi)
(2) Naknade policijskom službeniku su plata, dodaci i ostale naknade propisane Zakonom o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
(3) Plata policijskog službenika veže se uz njegov čin.
Čl. 85-88*
(prestalo da važi)
Plaćeno odsustvo
Policijski službenik ima pravo na naknadu plate do visine jedne plate, zajedno sa dodatkom za posebne uslove rada, i to za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva kao i za period odsustvovanja sa posla zbog bolesti ili invalidnosti, a koje prema propisima o zdravstvenom osiguranju mora isplatiti policijski organ.
Naknade za privremeni interni premještaj
(1) Policijski službenik koji je, prema članu 64. ovog zakona, premješten na drugo radno mjesto, koje je 80 km ili više udaljeno od njegovog trenutnog radnog mjesta, ima pravo na naknade za privremeni interni premještaj.
(2) Uz osnovnu platu koja je određena činom policijskog službenika, naknade iz stava 1. ovog člana su:
a) naknada troškova za odvojeni život;
b) naknada za odgovarajući smještaj.
(3) Policijski službenik koji je premješten po ličnom zahtjevu nema pravo na naknade za privremeni interni premještaj.
(4) Odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se na policijskog službenika koji je prvi put raspoređen na posao.
Prava u slučaju viška radne snage
(1) U slučaju otpuštanja zbog viška radne snage u skladu sa odredbama ovog zakona, otpušteni policijski službenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest mjesečnih plata.
(2) Otpremnine iz stava 1. ovog člana iznosi 12 mjesečnih plata za policijske službenike koji imaju najmanje 15 godina radnog iskustva.
Smrt policijskog službenika
(1) Policijski službenik koji izgubi život na dužnosti sahranjuje se na mjestu koje odredi njegova porodica iz člana 38, stava 3. ovog zakona na trošak policijskog organa.
(2) Policijski organ snosi sljedeće posmrtne troškove:
a) troškove za prevoz posmrtnih ostataka na mjesto sahrane;
b) putne troškove za dva prateća lica;
c) trošak za grobnicu ukoliko nije već obezbijeđena na drugi način;
d) druge uobičajene troškove u iznosu koji određuje ministar.
(3) Porodica koju je preminuli policijski službenik izdržavao ima pravo na jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu posljednje neto-plate koju je primio preminuli uvećane šest puta.
(prestalo da važi)
Podzakonski akti o ostalim naknadama
Savjet ministara u podzakonskom aktu utvrđuje kriterijume, uslove i iznose naknada iz ovog odjeljka ovog zakona.
Radni i socijalni propisi
Zakon o radnim odnosima i ostali zakoni kojima se uređuju prava i obaveze iz radnog odnosa primjenjuju se na policijske službenike i kadete ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom.
Radno vrijeme
(1) Prosječno radno vrijeme je 40 časova sedmično.
(2) Uobičajeno radno vrijeme je osam časova dnevno. Rukovodilac može odrediti drugačije radno vrijeme u sljedećim slučajevima:
a) kada je potreban kontinuitet rada;
b) kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili u planiranom vremenskom periodu.
Rad u posebnim uslovima
(1) Policijski službenik obavezan je da radi u posebnim uslovima u slučaju kada su takvi uslovi neophodni za izvršenje zadataka policijskog organa.
(2) Posebnim uslovima smatraju se: rad po vanrednom rasporedu, rad u dvokratnoj smjeni, rad u smjenama, rad subotom, nedeljom, praznicima i ostalim slobodnim danima, rad noću i rad na pojedinim lokacijama.
(3) Drugi načini rada u posebnim uslovima mogu biti određeni ako to zahtijeva bezbjednosna situacija ili ako je to jedini način da se obave određeni zadaci koji ne mogu biti odgođeni ili se moraju završiti u određenom roku.
(4) Rukovodilac detaljnije određuje razloge iz kojih se drugi način rada u posebnim uslovima iz stava 3. ovog člana može odrediti, a može ovlastiti i druge policijske službenike koji rade na rukovodećim radnim mjestima da to odrede.
(5) Za poslove iz stava 2. ovog člana policijski službenici imaju pravo na naknadu u novcu ili slobodnim satima. Na prijedlog rukovodioca, ministar će podzakonskim aktom utvrditi način isplate i iznos ovih naknada.
Ograničenja prekovremenog rada
(1) U slučaju da je potrebno obaviti hitan posao ili zadatak do određenog roka ili u određenom vremenskom periodu, izdaće se naredba policijskim službenicima za prekovremeni rad.
(2) Prekovremeni rad iz stava 1. ovog člana može trajati do četiri časa dnevno i ne više od 20 časova sedmično.
Plaćeni godišnji odmor
(1) Policijski službenici imaju pravo na najmanje 18, a najviše 30 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora, zavisno od dužine radnog iskustva.
(2) Godišnji odmor na koji policijski službenici imaju pravo određen je kako slijedi u tabeli:
|
GODINE RADNOG ISKUSTVA: |
Radni dani: |
|
– OD 6 MJESECI DO 3 GODINE |
18 |
|
– od 3 do 5 godina |
20 |
|
– od 5 do 7 godina |
22 |
|
– od 7 do 10 godina |
23 |
|
– od 10 do 12 godina |
24 |
|
– od 12 do 15 godina |
25 |
|
– od 15 do 20 godina |
27 |
|
– od 20 do 25 godina |
29 |
|
– preko 25 godina |
30 |
(3) U smislu ovog zakona, u dane godišnjeg odmora ne računaju se subota, nedelja, praznici i drugi neradni dani.
(4) Po odluci rukovodioca, a kao nagrada za izvanredne rezulate rada, policijski službenik ima pravo na dva dodatna slobodna radna dana.
(5) Policijski službenik može iskoristiti svoj godišnji odmor u cjelini ili u dva dijela. Prvi dio koristi se bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine. Drugi dio koristi se najkasnije do 30. juna naredne godine.
(6) Trajanje i raspored godišnjih odmora za narednu godinu utvrđuju se prije kraja tekuće godine.
(7) Izuzetno od stava 5. ovog člana, rukovodilac može promijeniti raspored godišnjih odmora zbog izuzetno važnih operativnih razloga.
Plaćeno odsustvo
(1) Policijski službenik ima pravo na plaćeno odsustvo do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:
|
smrt člana uže porodice: |
do tri radna dana; |
|
smrt srodnika: |
do jednog radnog dana; |
|
njegovanje člana uže porodice: |
do tri radna dana; |
|
rođenje djeteta: |
do tri radna dana; |
|
sklapanje braka: |
do pet radnih dana; |
|
selidba: |
do dva radna dana. |
(2) Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana odobrava rukovodilac.
Neplaćeno odsustvo
Na zahtjev policijskog službenika, rukovodilac može odobriti neplaćeno odsustvo u periodu od najduže 30 dana u jednoj kalendarskoj godini.
Beneficirani penzijski staž
Policijski službenici imaju pravo na beneficirani penzijski staž po kojem se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci službe.
GLAVA XI – DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
Disciplinska odgovornost policijskog službenika
(1) Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povrede službene dužnosti propisane ovim zakonom, nastale kao rezultat njegove krivice.
(2) Krivična odgovornost za krivično djelo ne isključuje disciplinsku odgovornost policijskog službenika, ukoliko je počinjenje krivičnog djela takođe i povreda službene dužnosti.
(3) Oslobođenje od krivične odgovornosti ne podrazumijeva istovremeno i oslobođenje od disciplinske odgovornosti.
(4) Disciplinski postupak detaljnije propisuje ministar podzakonskim aktom nakon konsultacija sa rukovodiocima organa.
(5) Disciplinski postupak mora biti fer i transparentan. Tokom disciplinskog postupka, policijski službenik uživa sljedeća prava koja se razrađuju podzakonskim aktom iz stava 4. ovog člana:
1. pravo da bude pravovremeno obaviješten o optužbi za povredu službene dužnosti i o dokazima, kao i pravo da pismeno odgovori na optužbu ili da se njegova usmena izjava zapiše;
2. pravo na fer i javno saslušanje u razumnom roku od strane tijela utvrđenih ovim zakonom. Javnost može biti isključena sa saslušanja ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda i državne bezbjednosti demokratskog društva, ili ako je to u interesu maloljetnika ili zaštite privatnog života, ili javnost može biti isključena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kad bi javno saslušanje ometalo interese pravičnosti prema mišljenu tijela utvrđenih ovim zakonom;
3. pravo da ne iskazuje protiv sebe, pravo da se od optužbe brani sam ili uz stručnu pomoć advokata kojeg sam izabere te pravo prisustvovanja svakom saslušanju u postupku;
4. pravo na javno izricanje odluke;
5. pravo na podnošenje žalbe na odluku disciplinske komisije ustanovljene prema ovom zakonu.
Lakše povrede službene dužnosti
Lakše povrede službene dužnosti su:
1. nenošenje ili neispravno nošenje uniforme, naoružanja ili opreme;
2. nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena;
3. nepažljivo i neuredno čuvanje dokumenata i podataka;
4. neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu;
5. izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa;
6. nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, zaposlenicima ili posjetiocima;
7. konzumiranje alkohola u toku radnog vremena;
8. spavanje na dužnosti.
Teže povrede službene dužnosti
(1) Teže povrede službene dužnosti su:
1. neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka;
2. izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje;
3. četiri ili više lakših povreda službene dužnosti;
4. neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju dužem od jednog ali kraćem od tri dana u jednom mjesecu;
5. neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja zadataka i dužnosti;
6. vršenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima policijskog organa ili bez prethodnog odobrenja starješine;
7. ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugima izvršavanje službenih zadataka;
8. nepružanje stručne pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava;
9. ponašanje koje narušava ugled policijskog organa;
10. neizvršavanje ili nedovoljno preduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za obezbjeđenje objekata, lica i povjerenih sredstava i stvari;
11. sprečavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva, žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku;
12. nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je pomoć neophodna za izvršavanje njegovih službenih zadataka;
13. prikrivanje činjenica o načinu izvršavanja službenih radnji ili upotrebi sile od strane drugog policijskog službenika, koji je načinom izvršenja službene radnje ili upotrebom sredstava prisile počinio težu povredu službene dužnosti;
14. činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju službene tajne;
15. samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili lica, koje može imati štetne posljedice za policijski organ;
16. dolazak na posao u pijanom stanju ili pod uticajem alkohola ili korišćenje narkotika ili opijata za vrijeme radnog vremena;
17. sprečavanje, izbjegavanje ili odgađanje sprovođenja internih postupaka prema sebi, odbijanjem da se podvrgne testu ili psiho-fizičkom ispitivanju;
18. narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, tučom ili bilo kojom drugom aktivnošću kojom se narušava javni red i mir i tom aktivnošću narušava ugled policijskog organa, bez obzira na vrijeme i mjesto događaja;
19. davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge štetne posljedice;
20. neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od ukupno pet dana u toku jedne kalendarske godine;
21. zloupotreba bolovanja;
22. upotreba sile, odnosno vatrenog oružja u suprotnosti sa ovim zakonom;
23. zloupotreba službenog položaja;
24. odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih u cilju izvršavanja službenih zadataka i dužnosti;
25. učestovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika, bilo za vrijeme ili van dužnosti;
26. vršenje diskriminacije pri izvršavanju dužnosti, po osnovu rase, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili bilo po kojem drugom osnovu.
(2) Teže povrede službene dužnosti iz stava 1. ovog člana stepenuju se bodovima na sljedeći način:
– povrede iz tačke 1. do 3. – 5 bodova;
– povrede iz tačke 4. do 6. – 10 bodova;
– povrede iz tačke 7. do 11. – 15 bodova;
– povreda iz tačke 12. – 20 bodova;
– povrede iz tačke 13. do 19. – 25 bodova;
– povrede iz tačke 20. do 26. – 30 bodova.
Pokretanje internog postupka
(1) Interni postupak zbog povrede službene dužnosti pokreće se na osnovu:
a) pritužbe građanina;
b) zahtjeva jednog ili više zaposlenih u policijskom organu;
c) zahtjeva neposredno nadređenog policijskog službenika; ili
d) zahtjeva šefa kancelarije za žalbe i pritužbe građana pri ministarstvu.
(2) Interni postupak vodi odjel za unutrašnju kontrolu.
(3) Svako ko primi informaciju o ili pritužbu na policijskog službenika proslijediće tu informaciju ili pritužbu odjelu za unutrašnju kontrolu u roku od 24 časa.
(4) Interni postupak za lakše povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od 30 dana od dana prijave odjelu za unutrašnju kontrolu.
(5) Interni postupak za teže povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od tri mjeseca od dana prijave odjelu za unutrašnju kontrolu, a može se produžiti za još dva mjeseca u zavisnosti od složenosti slučaja.
Izricanje disciplinske sankcije
(1) Disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti izriče rukovodilac nakon sprovedenog internog postupka iz člana 106. ovog zakona.
(2) Disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti izriče disciplinska komisija nakon sprovedenog disciplinskog postupka iz člana 109. ovog zakona.
(3) Odluka o disciplinskoj odgovornosti dostavlja se policijskom službeniku.
Disciplinska komisija
(1) Disciplinsku komisiju uspostavlja rukovodilac, a članovi su predsjedavajući, dva člana i isti broj zamjenika članova. Dva člana i jedan zamjenik moraju imati čin samostalnog inspektora ili viši čin, a drugi član i drugi zamjenik moraju biti državni službenici. Najmanje dva člana disciplinske komisije moraju biti diplomirani pravnici.
(2) Predsjedavajući disciplinske komisije je policijski službenik najvišeg čina koji je diplomirani pravnik.
(3) Način rada, glasanja i donošenja odluka reguliše se podzakonskim aktom iz člana 103, stava 4. ovog zakona.
Pokretanje disciplinskog postupka
(1) Za teže povrede službene dužnosti, odjel za unutrašnju kontrolu u roku od sedam dana nakon sprovedenog internog postupka iz člana 106. ovog zakona dostavlja disciplinskoj komisiji zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.
(2) Disciplinska komisija odlukom pokreće disciplinski postupak u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva odjela za unutrašnju kontrolu.
(3) Zahtjev i odluka o pokretanju disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti dostavlja se policijskom službeniku.
(4) Disciplinska komisija donosi odluku o disciplinskoj odgovornosti u roku od 60 dana nakon prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana.
Disciplinske sankcije
(1) Za lakše povrede službene dužnosti, propisane u članu 104. ovog zakona, mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:
a) pismena opomena;
b) novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plate policijskog službenika.
(2) Za teže povrede službene dužnosti, propisane u članu 105. ovog zakona, mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:
a) novčana kazna;
b) obustavljanje unapređenja u viši čin;
c) prekid radnog odnosa.
(3) Novčana kazna za teže povrede službene dužnosti te prestanak radnog odnosa izriču se prema sljedećoj tabeli:
|
Bodovi: |
Minimalna sankcija zasnovana na postotku osnovne jednomjesečne plate: |
Maksimalna sankcija zasnovana na postotku osnovne jednomjesečne plate: |
|
5 do 9 |
kazna od 15 % za 2 mjeseca |
kazna od 15% za 3 mjeseca |
|
10 do 14 |
kazna od 15 % za 3 mjeseca |
kazna od 20% za 4 mjeseca |
|
14 do 19 |
kazna od 20% za 4 mjeseca |
kazna od 30% za 5 mjeseci |
|
20 do 24 |
kazna od 20% za 5 mjeseci |
kazna od 30% za 6 mjeseci |
|
25 ili više |
kazna od 20% za 6 mjeseci |
prestanak radnog odnosa |
(4) Za 20 i više bodova izriče se i disciplinska sankcija obustavljanja unapređenja u viši čin za vremenski period od 12 mjeseci do 3 godine.
(5) Ako se policijski službenik tereti za dvije ili više povreda proisteklih iz istog događaja, disciplinska odgovornost utvrđuje se za svaku povredu zasebno, a izriče se jedinstvena disciplinska sankcija za sve povrede. Odluku o jedinstvenoj disciplinskoj sankciji disciplinska komisija donosi prema povredi kojoj se pripisuje najviše bodova, a ostale povrede uzimaju se u obzir kao otežavajuće okolnosti prilikom odlučivanja o vrsti i visini disciplinske sankcije iz stava 3. ovog člana.
(6) Prilikom odlučivanja o disciplinskoj sankciji, bodovi pripisani za svaku povredu u proteklih pet godina se zbrajaju, množe sa faktorom 0,2 te pribrajaju bodovima pripisanim za disciplinsku povredu po kojoj se postupa.
(7) Svakoj lakšoj povredi službene dužnosti pripisuje se jedan bod koji se dodjeljuje za period od dvije godine od dana izricanja disciplinske sankcije i primjenjuje za buduće povrede službene dužnosti u tom roku.
(8) Obavezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se za teže povrede službene dužnosti iz člana 105, stava 1, tačke 13. do 26. ovog zakona, ako je povreda počinjena sa umišljajem ili usljed krajnje nepažnje, a nisu utvrđene olakšavajuće okolnosti u prilog policijskom službeniku.
(9) Obvezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se kada policijski službenik sakupi 60 ili više bodova za povredu po kojoj se postupa i ranije povrede službene dužnosti u proteklih pet godina.
(10) Obvezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se ako je policijski službenik pravosnažno osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora od šest mjeseci ili težu kaznu.
(11) Sve disciplinske sankcije izrečene za povrede službene dužnosti upisuju se u lični dosje policijskog službenika.
Pravo žalbe na odluku o disciplinskoj odgovornosti
(1) Protiv odluke o disciplinskoj odgovornosti može se podnijeti žalba Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
(2) Odbor za žalbe policijskih službenika o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
Suspenzija
(1) Policijski službenik može da bude privremeno suspendovan sa zadataka i dužnosti koje obavlja ili suspendovan iz policijskog organa ako je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak i ako se, uzimajući u obzir prirodu krivičnog djela ili prirodu teže povrede službene dužnosti kao i okolnosti pod kojima je počinjeno krivično djelo, odnosno teža povreda službene dužnosti, može osnovano vjerovati da bi se inače štetilo interesima službe ili internom postupku.
(2) Rukovodilac je odgovoran za donošenje odluke o privremenoj suspenziji u skladu sa stavom 1. ovog člana.
(3) Suspenzija policijskog službenika određena u skladu sa stavom 1. ovog člana može trajati do okončanja disciplinskog ili krivičnog postupka.
(4) Tokom suspenzije službeno oružje i službena legitimacija policijskog službenika oduzimaju se i zabranjeno mu je nositi službenu uniformu.
(5) Policijski službenik koji je primio odluku o suspenziji iz stava 1. ovog člana može podnijeti žalbu na odluku o suspenziji Odboru za žalbe policijskih službenika u roku od 3 dana od prijema odluke. Žalba ne odgađa izvršenje odluke.
Isplata plate tokom suspenzije
(1) Tokom suspenzije iz policijskog organa, policijski službenik ima pravo na 55% svoje plate. U posebnim slučajevima, kada ima porodicu koju izdržava, policijski službenik ima pravo na iznos do 65% svoje plate.
(2) Policijski službenik ima pravo na punu naknadu svoje plate i druga prava po osnovu rada ako se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu službene dužnosti niti za počinjenje krivičnog djela.
Trajanje postupka
(1) Za lakše povrede službene dužnosti, interni postupak i donošenje odluke o sankciji od strane rukovodioca mora biti okončano u roku od 60 dana od dana kada je povreda počinjena ili dana kada je prijavljena odjelu za unutrašnju kontrolu.
(2) Za teže povrede službene dužnosti, interni postupak i disciplinski postupak mora da bude okončan u roku od devet mjeseci od dana kada je povreda prijavljena odjelu za unutrašnju kontrolu.
(3) (prestalo da važi).
Disciplinski spisi
(1) Policijski organ vodi evidenciju o disciplinskim sankcijama izrečenim policijskim službenicima.
(2) Kopija odluke o disciplinskoj odgovornosti stavlja se u lični dosje policijskog službenika.
GLAVA XII – ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Odgovornost policijskog službenika
(1) Policijski službenik obavezan je policijskom organu da nadoknadi materijalnu štetu na imovini policijskog organa koju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje tokom obavljanja dužnosti.
(2) Policijski službenik obavezan je policijskom organu da nadoknadi štetu koju policijski organ mora nadoknaditi oštećenim građanima i pravnim licima, a koju je, namjerno ili iz grube nepažnje, prouzrokovao policijski službenik tokom obavljanja dužnosti.
(3) Svaki službenik policijskog organa obavezan je da, odmah po saznanju, podnese izvještaj o pričinjenoj šteti.
Utvrđivanje i nadoknada štete
(1) Komisija koju uspostavlja rukovodilac utvrđuje štetu, iznos i okolnosti pod kojima je šteta prouzrokovana.
(2) Rukovodilac i policijski službenik mogu napraviti pismeni sporazum o iznosu i načinu nadoknade štete.
(3) Na osnovu izvještaja komisije i sporazuma, rukovodilac donosi odluku o nadoknadi štete, iznosu, roku i načinu nadoknade. U skladu sa iznosom nadoknade i na osnovu zahtjeva policijskog službenika, rukovodilac može dozvoliti isplatu u ratama.
(4) Ako je šteta pričinjena na imovini, na zahtjev policijskog službenika rukovodilac može odobriti da šteta bude nadoknađena uspostavom pređašnjeg stanja na trošak policijskog službenika u određenom roku.
Odgovornost države za štetu
(1) U skladu sa zakonom, BiH je odgovorna za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim licima kao rezultat postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadataka policijskog organa.
(2) BiH ima pravo da zahtijeva od policijskog službenika, za kojeg se utvrdi da je odgovoran za štetu iz stava 1. ovog člana, da nadoknadi iznos isplaćen trećim licima, ako je prouzrokovana šteta posljedica njegove grube nepažnje ili namjere ili neovlaštenih radnji ili postupaka.
GLAVA XIII – PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Osnove prestanka radnog odnosa
Policijskom službeniku prestaje radni odnos, te automatski gubi status policijskog službenika, u sljedećim slučajevima:
1. kada svojevoljno da otkaz;
2. kada dobije ocjenu “ne zadovoljava” na kraju probnog rada;
3. kada navrši 65 godina života i zakonom propisani penzijski staž ili 40 godina penzijskog staža;
4. kada je zbog zdravstvenog stanja trajno nesposoban da obavlja službene dužnosti, a da pri tom ne ispunjava uslove za premještaj na drugo odgovarajuće radno mjesto unutar policijskog organa;
5. kada dva puta uzastopno dobije negativnu ocjenu za rad (član 82);
6. gubitkom državljanstva BiH;
7. sticanjem državljanstva druge države, ako je to u suprotnosti sa zakonima BiH;
8. zbog viška radnika;
9. kada mu je za krivično djelo izrečena pravosnažna kazna zatvora od šest mjeseci ili teža kazna;
10. kada mu je izrečena disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa;
11. istekom mandata rukovodioca, odnosno zamjenika rukovodioca policijskog organa iz člana 2, stava 1. ovog zakona, ukoliko je prije imenovanja na tu dužnost radio u policijskom organu na koji se ovaj zakon ne primjenjuje.
Obaveza razduženja službenih sredstava
(1) Policijski službenik kojem je prestao radni odnos u policijskom organu obavezan je da razduži sva sredstva, uređaje i opremu koju je zadužio u roku od sedam dana od dana prestanka radnog odnosa.
(2) Na dan prestanka radnog odnosa, službeno oružje i legitimacije policijskog službenika oduzimaju se i zabranjeno mu je nositi službenu uniformu.
GLAVA XIV – ODBOR ZA ŽALBE POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Uspostavljanje i nadležnost Odbora za žalbe policijskih službenika
(1) Odbor za žalbe policijskih službenika je nezavisno tijelo Savjeta ministara sa nadležnostima utvrđenim članom 9. Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine.
(2) Odbor za žalbe policijskih službenika nadležan je za donošenje odluka po žalbama koje podnesu policijski službenici protiv odluka koje su donijela policijska tijela BiH u pogledu statusa policijskog službenika ili u slučajevima propusta policijskog tijela da donese odluku u pogledu statusa policijskog službenika.
(3) Odluke Odbora za žalbe policijskih službenika su konačne i moraju se izvršiti bez odgađanja, s tim da mogu biti predmet sudskog preispitivanja u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, a dostavljaju se podnosiocu žalbe i policijskom tijelu u roku od osam dana od dana donošenja.
(4) Odbor za žalbe policijskih službenika odlučuje o žalbi u roku od 30 dana od prijema žalbe, osim žalbe na odluku o suspenziji, o kojoj odlučuje u roku od tri dana.
(5) Žalba podnesena Odboru za žalbe policijskih službenika odgađa izvršenje odluke policijskog tijela, osim žalbe na odluku o suspenziji.
(6) Odbor za žalbe policijskih službenika obrađuje podatke i vodi evidencije u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Sastav Odbora za žalbe policijskih službenika
(1) Odbor za žalbe policijskih službenika ima sedam članova, od kojih su četiri člana policijski službenici, a tri člana su državni službenici.
(2) Članovi Odbora za žalbe policijskih službenika, koji su policijski službenici, moraju imati najmanje čin samostalnog inspektora. Od ukupnog broja članova, najmanje pet članova moraju biti diplomirani pravnici.
(3) Svaki policijski organ predlaže ministru po dva policijska službenika za članove Odbora za žalbe policijskih službenika, a koje ministar predlaže Savjetu ministara na izbor i imenovanje, na mandat od četiri godine.
(4) Član Odbora za žalbe policijskih službenika mora biti nezavisan u svom radu i nepristrasan.
(5) Član Odbora za žalbe policijskih službenika može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata po proceduri propisanoj Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine.
(6) U Odboru za žalbe policijskih službenika moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi.
Postupak i način rada Odbora za žalbe policijskih službenika utvrđen Poslovnikom o radu
Postupak i način rada Odbora za žalbe policijskih službenika, u mjeri u kojoj nisu propisani Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine, utvrđuju se Poslovnikom o radu Odbora za žalbe policijskih službenika koji usvaja Savjet ministara.
DIO ČETVRTI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prelazna odredba o zapošljavanju
(1) Do 31.12.2012. godine policijski organi mogu zapošljavati policijske službenike koji su trenutno zaposleni u službama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini, na osnovu javnog konkursa za sve činove, uključujući i čin policajca i mlađeg inspektora. U tom periodu odredbe Poglavlja V neće se primjenjivati na navedena zapošljavanja, osim ako ovim članom nije drugačije predviđeno.
(2) U smislu ovog člana, pod policijskim službenikom iz stava 1. smatra se lice ovlašteno da primjenjuje policijske ovlasti i postupa kao ovlaštena službeno lice prema zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, što isključuje lica koja nisu ovlaštena da primjenjuju policijske ovlasti, već samo obavljaju određene poslove i zadatke koji mogu biti vezani za policijske aktivnosti.
(3) Članovi 55. i 58. ovog zakona ne primjenjuju se na lica koja se zapošljavaju na osnovu stava 1. ovog člana.
(4) U prelaznom periodu iz stava 1. ovog člana, policijski organi će vršiti zapošljavanje kadeta prema odredbama Poglavlja V i VI ovog zakona na dva nivoa pristupanja policijskim snagama iz člana 42. ovog zakona.
(5) Rukovodilac će donijeti pravilnik o postupku izbora i zapošljavanja policijskih službenika tokom prelaznog perioda iz stava 1. ovog člana. Ovaj pravilnik će u najvećoj mogućoj mjeri biti usklađen s opštim ciljem i svrhom ovog zakona, te će se njime utvrditi, između ostalog, omjer policijskih službenika i kadeta koji se zapošljavaju u skladu sa st. 1. i 4. ovog zakona, kao i nabrojati službe koje predstavljaju službe za provođenje zakona iz stava 1. ovog člana.
Prelazna odredba o imenovanju
(1) Prvo imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa prema ovom zakonu vrši se po isteku roka od najkasnije šest mjeseci, nakon stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Izuzetno od člana 59. ovog zakona, za prvo imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskog organa, kandidati za te položaje ne moraju ispunjavati uslov od tri godine rada u činu glavnog inspektora.
(prestalo da važi)
Dodjela činova
(1) Policijskim službenicima koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zaposlenici policijskog organa dodjeljuje se čin u skladu s odredbama ovog člana.
(2) Uslovi za dodjelu čina su sljedeći:
a) godine policijskog radnog iskustva koje su propisane članom 76. ovog zakona kao uslov za unapređenje u navedeni čin;
b) prethodna radna mjesta;
c) godine rada na trenutnom radnom mjestu;
d) obrazovanje propisano ovim zakonom za navedeni čin;
e) disciplinska evidencija.
(3) U smislu ovog člana, “policijsko radno iskustvo” podrazumijeva efektivno radno iskustvo stečeno u svojstvu lica ovlaštenog da primjenjuje policijska ovlaštenja i da postupa kao ovlašteno službeno lice prema zakonima o krivičnom postupku koji su na snazi u Bosni i Hercegovini ili prema zakonima koji su bili u primjeni prije stupanja na snagu tih zakona, što isključuje radno iskustvo stečeno u svojstvu lica koje nije bilo ovlašteno da primjenjuje policijska ovlaštenja, već je samo obavljalo određene poslove i zadatke koji mogu biti vezani za policijske aktivnosti.
(4) Radno iskustvo policijskog službenika sa VI i VII stepenom školske spreme uzima se u obzir od dana završetka obrazovanja.
(5) Postupak dodjele činova iz ovog člana će se detaljnije urediti podzakonskim aktom iz stava 5. člana 69. ovog zakona.
(brisano)
Propisi Savjeta ministara
U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, Savjet ministara usvojiće propise:
– o obliku policijske iskaznice i značke te izgledu policijske uniforme (član 5, stav 3);
– o upotrebi sile (član 27, stav 4);
– o tekstu zakletve (član 58, stav 2);
– o načelima privremenog premještaja u drugu instituciju (član 65, stav 4);
– o pravima, dužnostima i odgovornosti policijskih službenika premještenih na rad izvan područja BiH (član 66, stav 3);
– o činovima policijskih službenika (član 69, stav 5);
– o drugim oblicima naknada (član 94);
– pravilnik o platama (član 125, stav 1).
Propisi ministra
(1) U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona, ministar će donijeti propise:
– o načinu držanja i nošenja oružja i municije (član 6);
– o načinu i rasporedu testiranja (član 50);
– o nastavnim programima i planovima obuke;
– o trajanju osnovne obuke i obavezama kadeta u toku obuke;
– o usavršavanju policijskih službenika (član 57, stav 2);
– o proceduri o internom premještaju policijskih službenika (član 64, stav 7);
– o proceduri za unapređenje policijskih službenika (član 74);
– o internom objavljivanju slobodnih radnih mjesta (član 75, stav 4);
– o ocjeni rada (član 80, stav 5);
– o načinu i visini naknada za rad u posebnim uslovima (član 97, stav 5);
– o disciplinskom postupku (član 103, stav 4);
– pravilnik o nagradama.
(2) (brisano)
Svi podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine biće usaglašeni sa odredbama ovog Zakona, u roku od mjesec dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Prelazne odredbe o prekidu radnog odnosa
(1) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano i u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine, nijedno lice, ni pod kojim okolnostima, ne može biti u radnom odnosu po osnovu ovog zakona ako su mu Međunarodne policijske snage Ujedinjenih nacija (u daljnjem tekstu: IPTF) odbile certifikaciju ili mu je IPTF ukinuo ovlašćenje za vršenje policijskih ovlašćenja.
(2) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano, u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine, i pored osnova koje su propisane ovim zakonom u pogledu prekida radnog odnosa policijskog službenika, radni odnos policijskog službenika prekida se i ne produžava se ni u kojem obliku, niti na bilo koji način, i ni pod kojim okolnostima, ako je policijskom službeniku IPTF odbio certifikaciju, odnosno ako mu je IPTF ukinuo ovlašćenje za vršenje policijskih ovlašćenja.
(3) Stavovi (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se na lica kojima je IPTF odbio certifikaciju, a koje će u skladu sa odredbama ovog zakona biti zaposlena u policijskom organu nakon stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Lica iz stava (3) ovog člana izuzimaju se od primjene člana 46. tačka b) ovog zakona.
(5) Da bi se smatralo “licem kojem je IPTF odbio certifikaciju” u smislu odredbe stava (3) ovog člana, lice je prilikom podnošenja prijave za prijem u radni odnos dužno da priloži dokaz o tome da mu je IPTF odbio certifikaciju.
(6) Dokaz iz stava (5) ovog člana smatra se “traženom dokumentacijom” u smislu člana 51. stav (1) ovog zakona i podnosi se:
a) u pisanoj formi; i
b) uz njega se podnosi primjerak odgovarajućeg dokumenta IPTF-a kojim se potvrđuje odbijanje certifikacije.
Propisi rukovodioca
U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona, rukovodilac će donijeti propise o sljedećem:
– o nošenju policijske uniforme (član 5, stav 2);
– o povjerljivim informacijama policijskog organa (član 37, stav 2);
– o zapošljavanju i postupku odabira policijskih službenika tokom prelaznog perioda (član 123. stav 5).
Prestanak važenja ranijeg zakonodavstva
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaju da važe propisi policijskog organa, kao i drugi propisi kojim se regulišu pitanja propisana ovim zakonom.
(2) Do donošenja odgovarajućih propisa navedenih u ovom zakonu, policijski organ primjenjuje propise iz stava 1. ovog člana, u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 63/2004)
Član 5
Ovaj zakon stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje.
Samostalni član Zakona o izmjeni i dopuni
Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 58/2006)
Član 2
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ” Službenom glasniku BiH”.
Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 58/2006)
Član 3
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 35/2009)
Član 26
Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da zajednički utvrde prečišćeni tekst Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 27/04, 63/04, 5/06, 33/06, 58/06, 15/08 i 63/08), najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 27
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
Samostalni član Zakona o izmjeni
Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 7/2012)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
