Porez na dohodak na otpremninu koju je radnik stekao za vrijeme bolovanja

Budući da se pojam plate vezuje za rezultate koje radnik ostvari tokom rada, na otpremninu na koju je radnik stekao pravo za vrijeme privremene spriječenosti za rad plaća se porez na dohodak do visine tri posljednje neto plate koje su mu isplaćene prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.

“Zatraženo je mišljenje vezano za oporezivanje otpremnine prilikom odlaska radnika u penziju koji je bio na bolovanju duže vrijeme (do četiri godine). Postavljeno je pitanje da li je neoporeziva otpremnina u visini tri posljednje neto plate koje je radnik primio prije odlaska na bolovanje, tri posljednje neto naknade plate za vrijeme bolovanja (70% iznosa neto plate) ili tri posljednje neto plate koje bi bile isplaćene radniku da je ta tri mjeseca radio tj. da nije bio na bolovanju.

Radi davanja odgovora na postavljeno pitanje, potrebno je imati u vidu odredbe Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 1/2016 – dalje: Zakon) koje uređuju plate, naknade plate i druga primanja po osnovu rada. Članom 121. stav 1. navedenog zakona propisano je da se plata sastoji od dijela plate za obavljeni rad i vremena provedenog na radu, uvećanja plate propisanih ovim zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu. Prema tome, plata radnika sastoji se iz tri dijela: plate za obavljeni rad i vremena provedenog na radu, uvećanja plate i drugih primanja iz radnog odnosa. Članom 122. Zakona propisano je da se plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji od osnovne plate i dijela plate za radni učinak.

Članom 124. st. 1. i 2. Zakona uređeno je da se osnovna plata uvećava za 0,3% za svaku godinu radnog staža, otežane uslove rada, prekovremeni rad, rad noću, rad praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi itd.

Članom 132. istog zakona propisana su druga primanja po osnovu rada, a odnose se na dnevnice za službena putovanja, naknade troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka s posla, naknade za povećane troškove boravka za vrijeme rada na terenu itd.

Takođe, čl. 129. do 131. Zakona propisano je da radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa rada po raznim osnovama (naknada plate za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, praznika po zakonu, privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti itd.).

Iz naprijed navedenog se vidi da se pojam plate vezuje za radno vrijeme i rezultate rada koje je radnik ostvario na poslu, a naknade plate za pravičnu naknadu na koju radnik ima pravo po osnovu opravdanog odsustvovanja s posla. Dakle, radnik za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti (bolovanje) ostvaruje pravo na naknadu plate, a ne platu.

Članom 8. stav 1. tačka 1) Zakona o porezu na dohodak (“Sl. glasnik RS”, br. 60/2015 i 5/2016 – ispr.) propisano je da se porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa ne plaća na otpremninu prilikom odlaska u penziju do visine tri posljednje isplaćene neto plate licu koje odlazi u penziju. Prema tome, ukoliko radnik za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti (bolovanje) ispunjava uslove za odlazak u penziju, isplaćena otpremnina se ne oporezuje do visine tri posljednje neto plate koje su mu isplaćene prije privremene spriječenosti za rad.”

(Mišljenje Ministarstva finansija Republike Srpske, br. 06.05/020-1442/17 od 20.6.2017. godine)