Pet stvari koje trebate znati o stanju u pravosuđu BiH iz izvještaja Evropske komisije

Bosna i Hercegovina nije postigla nikakav napredak u oblasti pravosuđa, dok znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, čije loše funkcioniranje podriva njihova prava, ali i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaključci su Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2020. godinu.

Iako je BiH, prema Izvještaju, postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti pravosuđa, u toku izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti.

“Nisu poduzete odgovarajuće mjere za postupanje po nalazima iz Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Reforme po pitanju provjere integriteta naišle su na otpor u pravosuđu. Očiti znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, počevši od kredibilnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nositelja pravosudnih funkcija”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Komisija je dala preporuke u oblasti pravosuđa, istaknuvši da BiH treba usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te o sudovima u BiH.

Također je naglašeno da se treba hitno uspostaviti vjerodostojan i rigorozan sistem provjere imovinskih prijava sudija, tužilaca i članova VSTV-a, kao i da treba dosljedno primjenjivati i značajno poboljšavati pravila i prakse o imenovanju, integritetu i obuci sudija i tužilaca, odnosno osigurati postojanje sistema ocjenjivanja učinka.

BiH treba učinkovito primijeniti Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, te uspostaviti novu Strategiju reforme sektora pravde.

Ovo je pet stvari o pravosuđu iz novog Izvještaja o napratku BiH koje trebate znati.

Nedostaci u odgovornosti VSTV-a

Povjerenje građana u pravosuđe dodatno su pogoršali brojni nedostaci u nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti VSTV-a, zaključeno je u Izvještaju.

Navodi o korupciji protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, prema Izvještaju, nisu pravilno istraženi. On se nije ogradio od političkog uplitanja drugih grana vlasti i učestvovao je u političkim sastancima na visokom nivou.

“Ovo značajno podriva nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa i način na koji ga javnost doživljava. VSTV nije poduzeo odgovarajuće daljnje mjere u ovim slučajevima, uključujući disciplinsku prirodu, što i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost”, naglašeno je u Izvještaju.

BiH treba usvojiti novi Zakon o VSTV-u na osnovu zakonodavne inicijative iz 2018. za jačanje neovisnosti i odgovornosti VSTV-a kao garanta nezavisnosti pravosuđa.

Kritike su upućene i na disciplinske postupke, za koje je rečeno da i dalje imaju malo odvraćujućeg učinka. Naglašeno je da ne postoje posebne disciplinske mjere za kršenje etičkih kodeksa za sudije i tužioce.

U 2019. godini Ured disciplinskog tužioca zabilježio je 46 pritužbi protiv 47 nosilaca pravosudnih funkcija, što je najveći broj ikad.

U Izvještaju se navodi da je 37 slučajeva rezultiralo disciplinskim mjerama, od kojih je 21 uključivao disciplinsko pregovaranje, a dva nosioca pravosudne funkcije su otpuštena.

“Nije postignut napredak u pružanju veće autonomije i neovisnosti od VSTV-a disciplinskom tužiocu. Disciplinska vijeća gotovo se isključivo sastoje od članova VSTV-a bez jasnih kriterija za odabir. To predstavlja potencijalni sukob interesa, posebno u slučajevima kada su članovi VSTV-a podložni disciplinskom postupku”, stoji u Izvještaju.

Ne postoje pravila koja garantiraju punu neovisnost i nepristrasnost disciplinskih vijeća ili pravo na sudsku reviziju njihovih odluka, osim u slučajevima otkaza.

Disciplinska vijeća sastavljena od članova VSTV-a su 2019. godine presudila da predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i članovi ne mogu biti podvrgnuti disciplinskim postupcima, što je u Izvještaju ocijenjeno da predstavlja “izuzetno zabrinjavajući presedan”.

Milan Tegeltija. Foto: BIRN BiH 

Pogoršana percepcija građana o nepristrasnosti pravosuđa

U 2019. godini nije ostvaren napredak u poboljšanju nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, a percepcija građana o nezavisnosti se u izvještajnom periodu znatno pogoršala.

“Sudovi su i dalje pokazivali nedostatak nepristranosti i sukoba interesa, posebno na državnom nivou. Pravila o imenovanju, napredovanju u karijeri, sukobu interesa i disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca ne štite u dovoljnoj mjeri njihovu nezavisnost”, navodi se u Izvještaju, te ističe kako imenovanja i napredovanje u karijeri nisu dovoljno zasnovani na zaslugama.

Kao zabrinjavajuću činjenicu Izvješaj je istaknuo kako su reforme integriteta koje je pokrenuo VSTV naišle na otpor unutar pravosuđa, posebno u pogledu prijavljivanja i provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija.

Sud Bosne i Hercegovine je u januaru 2020. godine poništio VSTV-ov pravilnik o provjeri imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija, što, prema Izvještaju, ozbiljno podriva ciljeve integriteta reforme pravosuđa i dovodi nepristrasnost u pitanje.

Pravosudni sistem je ocijenjen kao nedovoljno dostupan i transparentan, a Izvještaj je ukazao na to da ključne sudske odluke i potvrđene optužnice nisu dostupne na zvaničnim web stranicama, posebno u slučajevima korupcije.

Smanjen broj podignutih optužnica Tužilaštva BiH za ratne zločine

Iako se saradnja BiH s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), odnosno Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS), ocijenjena kao zadovoljavajuća, u Izvještaju se navodi kako je Ured tužioca Mehanizma u 2019. godini uočio znatno manji broj optužnica za ratne zločine koje je podiglo Državno tužilaštvo.

“U 2019. godini broj potvrđenih optužnica i stope osuđujućih presuda ostali su stabilni u entitetima i Distriktu Brčko, dok su se smanjivali na državnom nivou. Tužilaštvo BiH trebalo bi pojačati svoje napore na procesuiranju najsloženijih predmeta i poboljšati kvalitet istraga i podizanja optužnica”, stoji u Izvještaju.

Prema Izvještaju, predmeti ratnih zločina postupno su se smanjivali, međutim procesuiranje ovih predmeta, posebno onih najsloženijih, podložno je ozbiljnim kašnjenjima.

Od 214 još uvijek neriješenih predmeta, 89 postupaka za ratne zločine je na čekanju pred sudovima u BiH zbog nedostupnosti optuženih osoba. S obzirom da imaju dvojno državljanstvo, ove osobe navodno borave u susjednim zemljama.

“To im omogućava da pobjegnu od pravde koristeći prednost zabrane u zemljama regiona da izručuju svoje državljane za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina”, istaknuto je.

U Izvještaju se skrenula pažnja da Srbija nije izvršila konačnu presudu Novaku Đukiću izrečenu u BiH, uprkos osnovnim alatima međunarodne pravosudne saradnje koji su primjenljivi između zemalja.

Također je navedeno kako bi trebala bez odgađanja započeti provedba Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije

Napredak nije postignut ni u efikasnoj primjeni antikorupcijskih strategija i akcionih planova, a korupcija je i dalje raširena i svi nivoi vlasti pokazuju znakove “političkog hvatanja” koji direktno utječu na svakodnevni život građana.

“Neusklađenost zakonodavstva u cijeloj zemlji i slaba institucionalna saradnja i koordinacija, i dalje koče borbu protiv korupcije. Rekordi prevencije i suzbijanja korupcije na visokom nivou i dalje su vrlo ograničeni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”, ističe se u Izvještaju.

Loša saradnja između Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Državnog tužilaštva uzrokuje veliku zabrinutost s obzirom na njen ozbiljan utjecaj na istrage, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou.

Za narednu godinu, preporuka BiH je da donese zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou i dovrši pravni okvir o zaštiti “zviždača”, kao i da pokaže napredak u uspostavljanju evidencije o represiji i prevenciji korupcije na visokom nivou i da osigura učinkovite i nezavisne sudske postupke u slučajevima korupcije u vezi s koronavirusom.

BiH bi trebala donijeti i novu strategiju i akcioni plan za borbu protiv korupcije na državnom nivou, te osigurati efikasno funkcionisanje i koordinaciju tijela za sprečavanje korupcije na svim nivoima vlasti.

Bez napretka u borbi protiv organizovanog kriminala

Prema Izvještaju, BiH ima nekoliko strategija, pogotovo za organizovani kriminal, trgovinu ljudima i integrirano upravljanje granicama, ali pravni okvir nije usklađen u cijeloj zemlji.

“Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona, zbog nedostatka usklađenosti krivičnog zakonodavstva u zemlji, pogoršanih slabom institucionalnom koordinacijom i vrlo ograničenom razmjenom obavještajnih podataka”, navodi se.

Također je istaknuto da kriminalne organizacije koriste “pravne i administrativne rupe”, a da je policija ranjiva na političko uplitanje, dok su finansijske istrage i zapljene imovine uglavnom neučinkovite.

Iako od 2015. godine nisu zabilježeni slučajevi odlaska na strana ratišta, a BiH je efikasno riješila pitanje povratnika iz Sirije i Iraka, kao i njihovo procesuiranje, u Izvještaju se navodi da i dalje postoje nedostaci u pogledu primjene zakona o borbi protiv terorizma, kao i strukturirane i efikasne saradnje između nadležnih agencija na različitim nivoima vlasti.

Istaknuto je kako izrečene blage kazne za djela terorizma još uvijek mogu predstavljati sigurnosni rizik.

Izvještaj je ukazao da bi u narednoj godini BiH trebala poboljšati kapacitete za suzbijanje terorizma boljom saradnjom i koordinacijom, pojačavanjem razmjene obavještajnih podataka, posebno finaliziranjem saradnje s Europolom i uspostavljanjem programa za sprečavanje radikalizacije i olakšavanje razdvajanja od nasilnog ekstremizma.

Izvor: Detektor.ba