Alija Delimustafić tokom hapšenja. Foto: N1

Iz Kantonalnog suda u Sarajevu je za BIRN BiH odgovoreno da ukupni troškovi odbrane po službenoj dužnosti od 19. septembra 2018. do 1. maja 2021. iznose 472.242,68 konvertibilnih maraka (KM), što je za skoro 17.000 više u odnosu na novembar 2020. godine.

“Navedeni troškovi odnose se na sve radnje preduzete u svim fazama krivičnog postupka, odnosno fazi istrage, fazi prethodnog saslušanja i fazi glavog pretresa. Također ističemo da se navedeni iznos ne odnosi samo na pristup advokata pred sud ili na glavni pretres, nego i druge radnje preduzete od strane advokata shodno advokatskoj tarifi”, pojašnjeno je iz Kantonalnog suda.

BIRN BiH je ranije, početkom novembra prošle godine, objavio analizu o troškovima suđenja Aliji Delimustafiću i ostalima koje nije počelo ni četvrtu godinu od optužnice koja je potvrđena u oktobru 2017. godine.

Tada je advokatima po službenoj dužnosti isplaćeno ukupno 455.394 KM od pokretanja krivičnog postupka .

Uz Delimustafića optuženi su: Izet Musić, Zoran Lončar, Emir Karača, Elvira Kreho, Džemal Karić, Lejla Cerić, Suada Hadžić, vještak Abid Hodžić, Edina Mutevelić, Murisa Makarević, Kemo Kapura, Samir Muslić, Nihad Druškić i Dalibor Macanović.

Ista optužnica tereti i Envera Delimustafića, Amirelu Lončar, Samiru Skorupan, Seada Hadžića, Zaima Spahovića, Hamdu Spahića, Samira Čolana, Zikreta Orhanovića, Saminu Skopak, Nermina Vilu, Lejlu Mirelu Eminović, Ismeta Hamzića, Halida Drkendu, Milenu Rajić, Fatimu Kapur, Arifa Ibrahimovića, Faruka Telalagića, Ševalu i Edina Arnautovića, Ratka Đokića te Dušanku, Dobru i Vojka Đokića.

Pored ovih 38 osoba, optužene su firme “Cenex Group”, “Consultants”, “Cenex  Inženjering” i “Minas Co” iz Sarajeva, kao i “Ex Line Group”, “Centralexport” , “Cenex” i “Exline” iz Istočnog Sarajeva.

Pored organizovanog kriminala, optuženima je na teret stavljena zloupotreba položaja ili ovlasti, povreda zakona od strane sudije, pranje novca, krivotvorenje isprave, prevara i pomoć počiniocu nakon izvršenog djela.

Stručnjaci su ranije za BIRN BiH navodili da je u Bosni i Hercegovini teško provesti postupak s većim brojem optuženih, kao u ovom predmetu, prije svega zbog nepostojanja tehničkih kapaciteta u sudovima odnosno sudnicama, ali i da stalnim odgodama dolazi do narušavanja prava na suđenje u razumnom roku.

Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (UDT VSTV BiH) je ranije po službenoj dužnosti registrovao predmet zbog činjenice da u Kantonalnom sudu u Sarajevu, više godina nakon što je optužnica potvrđena, nije počeo glavni pretres u krivičnom predmetu protiv Alije Delimustafića i ostalih.

Iz UDT-a nam je odgovoreno da je donesena odluka o zatvaranju predmeta.

“Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) u navedenom predmetu je donio odluku o zatvaranju predmeta, nakon što je istragom utvrđeno da nema dovoljno dokaza o izvršenom disciplinskom prekršaju”, rečeno je iz UDT-a.

Prošle godine je Ustavni sud BiH usvojio apelaciju Delimustafića te utvrdio da su mu povrijeđena prava na ličnu slobodu i sigurnost zbog pritvora i jer mu mjere zabrane nisu redovno kontrolisane.

Kako je navedeno u odluci Ustavnog suda, mjere zabrane i pritvor Delimustafiću su trajali gotovo tri godine i osam mjeseci a da mu suđenje još nije počelo, čime su mu prekršena prava na ličnu slobodu i sigurnost.

U odluci se navodi da je redovni sud propustio da “u zakonom propisanom roku donese novu odluku i ispita da li je primijenjena mjera još potrebna, uzimajući u obzir da okolnosti koje su bile uvjerljive na početku prilikom određivanja pritvora, pa i opravdane jedno vrijeme, kasnije vremenom slabe”.

Početak suđenja Delimustafiću i ostalima koji predviđa čitanje optužnice i iznošenje uvodnih riječi je do sada odgađan više od 20 puta, a posljednji put je početak postupka u ovom predmetu bio zakazan početkom februara 2020. godine, ali je ročište tada odgođeno na neodređeno vrijeme.

Nakon februara 2020. godine ročište nije više zakazivano.

Izvor: BIRN