ZAKON O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM SAVJETU BOSNE I HERCEGOVINE(“Sl. glasnik BiH”, br. 25/2004, 93/2005 i 48/2007) |
Osnivanje
(1) Ovim zakonom osniva se Visoki sudski i tužilački savjet i reguliše: njegov rad, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja i uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje sudija i tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i tužilaca, privremeno udaljenje sudija i tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (u daljem tekstu: Savjet).
(2) Savjet je samostalan organ Bosne i Hercegovine i ima svojstvo pravnog lica.
(3) Na Savjet se ne primjenjuju odredbe Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 5/03 i 42/03) i Zakona o upravi Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 32/02).
Finansiranje Savjeta
Savjet se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Nezavisni i samostalni organ
(1) Savjet kao nezavisni i samostalni organ ima zadatak da obezbijedi nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 17. ovog zakona.
(2) Savjet ima pečat, koji sadrži njegov naziv, te naziv i grb Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 12/98 i 14/03).
POGLAVLjE II – ČLANOVI I ORGANIZACIJA SAVJETA
Članstvo
(1) Savjet čini petnaest (15) članova:
(a) jedan (1) član koji je sudija Suda Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije tog suda;
(b) jedan (1) član koji je tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva;
(c) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije tog suda;
(d) jedan (1) član koji je tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva;
(e) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, kojeg biraju sudije tog suda;
(f) jedan (1) član koji je tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva;
(g) jedan (1) član koji je sudija kantonalnog ili opštinskog suda iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije kantonalnih i opštinskih sudova iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizuje predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine;
(h) jedan (1) član koji je tužilac kantonalnog tužilaštva iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju kantonalni tužioci iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizuje glavni tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine;
(i) jedan (1) član koji je sudija okružnog ili osnovnog suda iz Republike Srpske, kojeg biraju sudije okružnih i osnovnih sudova Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske;
(j) jedan (1) član koji je tužilac okružnog tužilaštva iz Republike Srpske, kojeg biraju okružni tužioci Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizuje glavni tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske;
(k) jedan (1) član koji je sudija ili tužilac kojeg bira Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine;
(l) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine;
(m) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Republike Srpske;
(n) jedan (1) član kojeg bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; i
(o) jedan (1) član kojeg bira Savjet ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
(2) Članovi Savjeta su lica visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznata po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti.
(3) Članovi Savjeta su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih dužnosti.
(4) Sastav Savjeta u pravilu odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine i polnu zastupljenost u Bosni i Hercegovini. Pravilnik Savjeta reguliše postupke koji su neophodni da bi se obezbijedilo poštivanje važećih odredbi Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koji regulišu ovo pitanje.
(5) Ukoliko u kontekstu nije drugačije naznačeno, odredbe u ovom zakonu koje se odnose na sudije i tužioce tumačiće se tako da uključe sudije, tužioce, predsjednike sudova, glavne tužioce i zamjenike glavnih tužilaca.
(6) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine saziva prvu sjednicu Savjeta najkasnije u roku od 15 dana nakon što se izabere dovoljan broj članova za postizanje kvoruma iz člana 14. (1) ovog zakona.
Mandat
(1) Članovi Savjeta imaju mandat od četiri (4) godine i mogu imati najviše dva (2) uzastopna mandata od četiri godine.
(2) Lice koje je imalo dva (2) uzastopna mandata kao član Savjeta ne može ponovo biti izabrano za člana Savjeta prije isteka 4 (četiri) godine od kraja prethodnog mandata.
Prestanak mandata
(1) Mandat člana Savjeta prestaje:
(a) prestankom funkcije na osnovu koje je član imenovan u Savjet;
(b) nakon isteka perioda na koji je član izabran ili imenovan;
(c) podnošenjem ostavke;
(d) ako ne obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način;
(e) ako ne ispunjava obaveze koje proističu iz funkcije koju obavlja zbog bolesti ili drugih razloga;
(f) kada počini djelo zbog kojeg ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Savjetu; ili
(g) kada je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora te u tom slučaju mandat automatski prestaje pravosnažnošću osuđujuće presude.
(2) Mandat člana Savjeta ističe u slučaju iz stava 1. tačka (c) ovog člana na dan kada Savjet primi njegovu pismenu ostavku, a u slučajevima iz stava 1. tač. (d), (e) i (f) ovog člana na dan kada ga Savjet smijeni sa dužnosti.
(3) Odluku kojom člana smjenjuje s dužnosti iz razloga navedenih u stavu 1. tač. (d), (e) i (f) ovog člana, Savjet donosi na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova ili na prijedlog disciplinske komisije, dvotrećinskom većinom glasova svih članova koji su prisutni i koji glasaju.
(4) Mandat predsjednika ili potpredsjednika Savjeta može prestati podnošenjem ostavke ili odlukom Savjeta. Podnošenjem ostavke na funkciju predsjednika ili potpredsjednika Savjeta ne prestaje mandat imenovanim kao članovima Savjeta. U slučaju podnošenja ostavke, mandat ističe na dan kada Sekretarijat Savjeta primi pismenu ostavku, a u slučaju kada Savjet donese odluku o prestanku mandata, mandat ističe na dan kada je ta odluka donesena.
Privremeno udaljenje od vršenja dužnosti
(1) Član Savjeta se privremeno udaljava od vršenja dužnosti ex lege u sljedećim slučajevima:
(a) ukoliko je privremeno udaljen od vršenja dužnosti na osnovu koje je izabran ili imenovan u Savjet, ili
(b) ukoliko je protiv njega određen pritvor.
(2) U slučajevima privremenog udaljenja od vršenja dužnosti utvrđenog u stavu (1) ovog člana nije potrebna odluka Savjeta. Akt o privremenom udaljenju donosi predsjednik Savjeta, a ako se radi o predsjedniku Savjeta akt će donijeti jedan od potpredsjednika, što će se precizirati Poslovnikom o radu Savjeta.
(3) Savjet može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti člana:
(a) zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata prema članu 6. ovog zakona; ili
(b) zbog okolnosti na osnovu kojih se sudija ili tužilac može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti prema članu 77. ovog zakona.
(4) Da bi se izreklo privremeno udaljenje od vršenja dužnosti, u skladu sa stavom (3) ovog člana, potrebna je dvotrećinska većina glasova članova koji su prisutni i glasaju.
Novi članovi
(1) Savjet obavještava organ koji je, prema članu 4. ovog zakona, nadležan za izbor ili imenovanje člana u Savjet najmanje tri (3) mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana i traži od toga organa da izabere ili imenuje novog člana u Savjet.
(2) U slučaju da mandat člana ne prestaje zbog isteka mandata nego iz drugih razloga i da je potrebno izabrati ili imenovati novog člana, Savjet obavještava organ nadležan za izbor ili imenovanje novog člana. Savjet obavještava nadležni organ najkasnije u roku od 10 (deset) dana nakon prestanka mandata.
Odsustvo i naknade
(1) Članovi Savjeta imaju pravo na odsustvo sa svoje službene funkcije kako bi obavljali dužnosti u Savjetu.
(2) Članovi, čija se plata obezbjeđuje iz sredstava budžeta, imaju pravo za vrijeme ovakvog odsustva da nastave primati platu i druge naknade od svog poslodavca.
(3) Savjet isplaćuje članu Savjeta naknadu za opravdane putne troškove (koje čine isključivo dnevnice, troškovi prevoza i troškovi smještaja) nastale u okviru obavljanja njegovih dužnosti u Savjetu. Naknada za troškove uređuje se u propisima navedenim u članu 16. ovog Zakona.
(4) Članovi Savjeta imaju pravo na naknadu za vršenje svojih dužnosti. O tačnoj visini naknada odlučuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Savjeta.
Nespojivost funkcije i imunitet
(1) Članovi Savjeta i njegovih komisija, kao ni osoblje Savjeta ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji, kao ni u udruženjima ili fondacijama povezanim sa političkim partijama. Ova lica dužna su da se suzdrže i od učešća u aktivnostima političkih partija.
(2) Po preuzimanju dužnosti u Savjetu, član je dužan da potpiše izjavu o nepostojanju sukoba interesa, na način kako je to propisano Pravilnikom Savjeta.
(3) Članovi Savjeta, te članovi komisija u okviru Savjeta, neće biti građanski odgovorni za mišljenja koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih dužnosti.
Predsjednik i potpredsjednici Savjeta
(1) Savjet ima predsjednika i dva (2) potpredsjednika.
(2) Predsjednik i dva potpredsjednika Savjeta biraju se prostom većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju. Mandat predsjednika Savjeta traje četiri (4) godine ili do isteka ili prestanka njegovog mandata iz drugih razloga u skladu sa odredbom člana 6. ovog zakona, zavisno od toga koji od ova dva datuma ranije nastupi.
(3) Predsjednik Savjeta i najviše tri člana Savjeta rade po osnovu punovremenog radnog angažmana u Savjetu.
(4) Kako bi se postigla ravnopravna zastupljenost naroda, predsjednik i potpredsjednici ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda. Najviše jedan od njih može biti iz reda Ostalih.
(5) Predsjednik priprema dnevni red za sjednice Savjeta, saziva sjednice i predsjedava sjednicama Savjeta, te nadzire sveukupan rad Savjeta i Sekretarijata. Predsjednik zastupa i predstavlja Savjet prema trećim licima i obavlja druge dužnosti u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta.
(6) Potpredsjednici pomažu predsjedniku u vršenju poslova radi efikasnog i propisnog obavljanja rada Savjeta. Jedan od potpredsjednika, u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta, zamjenjuje predsjednika tokom njegovog odsustva. Ostale dužnosti potpredsjednikâ uređuju se Poslovnikom o radu Savjeta.
Komisije
(1) Savjet postupa i odlučuje kao jedinstveni organ.
(2) Savjet može, kako bi svoje zadatake i obaveze utvrđene ovim zakonom ispunjavao na efikasan način, osnivati komisije u sastavu od najmanje tri (3) člana, većinom sudija i tužilaca, koji su ovlašteni da donose odluke i izvršavaju zadatke u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta. Rad komisija i njihova ovlaštenja uređuju se Poslovnikom o radu.
(3) Prilikom osnivanja komisija i podsavjeta, u skladu sa ovim zakonom, postupiće se u skladu s članom 4. stav 4.
(4) Odluke o imenovanju sudija i tužilaca ne mogu se povjeriti komisijama.
Stručnjaci
(1) Savjet može odabrati stručnjake koji nisu članovi Savjeta da učestvuju u radu Savjeta ili komisije koju je osnovao Savjet u svojstvu savjetnika. Ti stručnjaci nemaju pravo glasa u rješavanju pitanja o kojim odlučuje Savjet.
(2) Naknade koje se isplaćuju stručnjacima reguliše Pravilnik Savjeta, a one su uporedive sa naknadama koje se isplaćuju sudskim vještacima.
Kvorum, glasanje i sastanci
(1) Za kvorum je neophodno prisustvo najmanje jedanaest (11) članova.
(2) Savjet odlučuje većinom glasova svih članova koji su prisutni i koji glasaju, ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom. U pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni, obavlja se glasanje prozivanjem članova, a glas predsjednika ili potpredsjednika u skladu sa odredbama člana 11.(4) je odlučujući.
(3) U slučaju da je član Savjeta prisutan ali se uzdrži od glasanja smatra se da je glasao kao uzdržan. Uzdržani glasovi ne uzimaju se u obzir prilikom brojanja glasova u skladu sa stavom (2) ovog člana.
(4) Članovi prvostepenih i drugostepenih disciplinskih komisija nemaju pravo da budu uzdržani prilikom glasanja o odlukama koje se odnose na odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti.
Sekretarijat
(1) Stručne, finansijske i administrativne poslove Savjeta obavlja Sekretarijat Savjeta, pod nadzorom predsjednika i dva potpredsjednika Savjeta. U poslove Sekretarijata spada, između ostalog, pružanje administrativne podrške, obavljanje pravnog, finansijskog i drugog istraživanja neophodnog kako bi Savjet ostvarivao svoj mandat u skladu sa zakonom, kao i davanje strateških savjeta o pitanjima vezanim za izvršavanje mandata Savjeta. Sekretarijat izrađuje nacrte odluka koje donosi Savjet, izvršava odluke koje usvaja Savjet i redovno izvještava Savjet o svojim aktivnostima. Sekretarijat je nadležan i za izradu prijedloga godišnjeg budžeta i godišnjeg izvještaja Savjeta iz člana 20. ovog Zakona, koje pregledaju predsjednik i dva potpredsjednika Savjeta.
(2) Sekretarijat Savjeta ima direktora i zamjenika direktora, koji su odgovorni Savjetu. Direktora i zamjenika direktora imenuje i razrješava Savjet u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Mandat direktora i mandat zamjenika direktora ograničen je na period od četiri godine. Izuzetno od odredaba iz druge rečenice stava 2. člana 34. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, mandat direktora i zamjenika direktora može se produžavati svake četiri godine.
(3) Sekretarijat ima zaposlene koji mu omogućavaju efikasno obavljanje zadataka u skladu sa zakonom. Državne službenike u Sekretarijatu imenuje i razrješava komisija u čijem sastavu je član Savjeta kojeg Savjet izabere, direktor i zamjenik direktora u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Zaposlene u Sekretarijatu koji nemaju status državnih službenika imenuje i razrješava komisija u čijem sastavu je član Savjeta kojeg Savjet izabere, direktor i zamjenik direktora u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine iz oblasti radnih odnosa.
(4) Član 19. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se na popunjavanje upražnjenih mjesta u Sekretarijatu. Sva imenovanja u Sekretarijatu regulišu se članom 28. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, dok član 51. stav 2. tog zakona reguliše razrješavanje zaposlenih u Sekretarijatu. Direktor ili lice koje on ovlasti je uvijek član komisije i član Savjeta kojeg Savjet izabere su uvijek članovi za izbor pomenute u članu 24. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Na prijedlog direktora, Savjet odlučuje o prirodi i sadržaju javnog konkursa koji se provodi u skladu sa članom 26. stav 1. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
(5) Direktor je odgovoran za sveukupno obavljanje stručnih, finansijskih i administrativnih poslova Sekretarijata, za izvršenje bta kojeg usvaja Savjet, kao i za ostale poslove o kojima odluči Savjet.
(6) Zamjenik direktora je odgovoran za nadzor nad pripremom sjednica Savjeta i nadzor nad izvršenjem odluka Savjeta, kao i za ostale poslove o kojima odluči Savjet. Zamjenik direktora zamjenjuje direktora u njegovom odsustvu.
(7) Direktor i zamjenik direktora imaju pravo da prisustvuju svim sjednicama Savjeta kao učesnici bez prava glasa i iznesu svoje mišljenje o svim tačkama dnevnog reda. Direktor i zamjenik direktora takođe mogu predlagati i stavljati tačke na dnevni red.
(8) Savjet u dogovoru sa Savjetom ministara Bosne i Hercegovine odlučuje o platama zaposlenih u Sekretarijatu koji nisu pomenuti u Zakonu o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.
(9) Savjet može primati sredstva od međunarodnih donatora za operativni budžet Savjeta, kao i za posebne projekte reforme pravosuđa izvan operativnog budžeta Savjeta. Ta sredstva uplaćuju se na poseban račun otvoren kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Sredstva se troše po nalogu direktora Sekretarijata u skladu sa propisima o izvršenju donatorskih sredstava koje donosi Savjeti u skladu sa uslovima ugovora o donacijama potpisanim sa donatorom.
Pravilnik
Savjet usvaja i objavljuje Pravilnik, kao i Poslovnik o radu koji uređuje organizaciju, sistematizaciju radnih mjesta, poslovanje, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja. Pravilnik se objavljuje u “Službenom glasniku BiH”.
POGLAVLjE III – NADLEŽNOST I OVLAŠTENjA
Nadležnost
Savjet ima sljedeće nadležnosti:
(1) imenuje sudije, uključujući predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i opštinskom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom ustavnih sudova entitetâ Bosne i Hercegovine;
(2) imenuje glavne tužioce, zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva na državnom, entitetskom, kantonalnom i okružnom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine;
(3) daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom izvršavanja svojih nadležnosti iz ovog stava Savjet, prije davanja prijedloga, traži pismeno mišljenje odgovarajućeg ustavnog suda;
(4) prima pritužbe protiv sudija i tužilaca, vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, dodatnim sudijama i tužiocima;
(5) odlučuje o žalbama u disciplinskim postupcima;
(6) odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija, sudija porotnika, dodatnih sudija i tužilaca;
(7) nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca i savjetuje entitetske centre za edukaciju sudija i tužilaca i Pravosudnu komisiju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u vezi sa usvajanjem programa stručnog usavršavanja sudija i tužilaca;
(8) određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine;
(9) određuje početnu obuku za lica koja su izabrana za sudije ili tužioce i nadzire ostvarivanje takve obuke;
(10) odobrava godišnji izvještaj upravnih odbora entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca i Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na početnu obuku i stručno usavršavanje sudija i tužilaca;
(11) odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih funkcija koje sudije i tužioci obavljaju sa dužnostima sudija i tužilaca;
(12) odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo;
(13) odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca;
(14) učestvuje, prema vlastitoj ocjeni, u procesu izrade godišnjih budžeta za sudove i tužilaštva;
(15) daje prijedloge, prema vlastitoj ocjeni, u vezi sa godišnjim budžetom predloženim od strane državnih organa i/ili vlada za sudove i tužilaštva;
(16) daje i iznosi, prema vlastitoj ocjeni, prijedloge za izmjenu budžeta predloženih od strane državnih organa i/ili vlada i/ili Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine nadležnim zakonodavnim organima;
(17) prikuplja i analizira izvještaje, kao i potrebne informacije o budžetu i prihodima za sudove i tužilaštva kako bi se obezbijedili statistički podaci za efikasan rad sudova i tužilaštava;
(18) zalaže se za adekvatno i kontinuirano finansiranje sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini;
(19) učestvuje u izradi nacrta i odobrava Pravilnike o poslovanju za sudove i tužilaštva u Bosni i Hercegovini;
(20) nadgleda i savjetuje sudove i tužilaštva o odgovarajućim i efikasnim tehnikama i postupcima u vezi sa budžetom, upravljanjem i rukovođenjem i inicira edukaciju u tom pogledu;
(21) pokreće, nadgleda i koordinira projekte koji se odnose na poboljšanje pitanja vezanih za upravljanje sudovima i tužilaštvima, uključujući traženje finansijskih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora;
(22) utvrđuje kriterijume za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca;
(23) utvrđuje kriterijume za rad sudova i tužilaštava i pokreće istrage koje se odnose na postupanje u oblasti uprave ili finansija;
(24) vodi, koordinira i nadgleda korištenje informacione tehnologije u sudovima i tužilaštvima da bi se u tom pogledu postigla i održala uniformnost u sudovima i tužilaštvima u cijeloj zemlji. Sudovi i tužilaštva mogu uvoditi automatizovane sisteme praćenja i registracije predmeta ili slične sisteme uključujući sisteme podrške i pohranjivanja podataka, samo uz prethodno odobrenje Savjeta;
(25) utvrđuje broj sudija, tužilaca i zamjenikâ glavnog tužioca za sudove i tužilaštva iz njegove nadležnosti, nakon konsultacija sa predsjednikom suda ili glavnim tužiocem, organom nadležnim za budžet, i nadležnim ministarstvom pravde;
(26) prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu sudija i tužilaca, uključujući datum njihovog imenovanja i prestanka funkcije, statističke podatke koji se odnose na njihove radne rezultate, te ostale informacije koje Savjet smatra bitnim za rad predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca, sudija i tužilaca;
(27) daje mišljenje o pritužbama koje podnese sudija ili tužilac koji smatra da su njegova prava utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili njegova nezavisnost ugroženi;
(28) daje mišljenje o nacrtima zakona, propisa i o važnim pitanjima koja mogu uticati na pravosuđe, pokreće postupak usvajanja zakona i drugih propisa i daje smjernice sudovima i tužilaštvima iz nadležnosti Savjeta;
(29) objavljuje kodekse sudijske i tužilačke etike;
(30) vrši druga ovlaštenja utvrđena ovim ili nekim drugim zakonom.
Sudovi i tužilaštva
Savjet ima nadležnosti navedene u članu 17. ovog zakona u odnosu na pravosuđe u Bosni i Hercegovini što obuhvata sljedeće sudove i tužilaštva:
(a) Sud Bosne i Hercegovine;
(b) Tužilaštvo Bosne i Hercegovine;
(c) Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine isključivo u skladu sa odredbama člana 17. (3) ovog zakona;
(d) Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine;
(e) Okružne i osnovne sudove u Republici Srpskoj;
(f) Kantonalne i opštinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine;
(g) Republičko tužilaštvo Republike Srpske i Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine;
(h) Okružna tužilaštva u Republici Srpskoj i kantonalna tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine;
(i) Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obaveza da se postupi u skladu sa upitom i zahtjevima
(1) Sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, predsjednici sudova, tužioci, glavni tužioci i zamjenici glavnog tužioca, sudije porotnici, dodatne sudije i zaposleni u sudovima i tužilaštavima, dužni su da postupe u skladu sa zahtjevima Savjeta u pogledu davanja informacija, dokumenata i drugog materijala u vezi sa vršenjem nadležnosti Savjeta, te da prisustvuju sjednicama u skladu sa zahtjevima Savjeta u vezi sa vršenjem nadležnosti Savjeta.
(2) U mjeri potrebnoj za vršenje nadležnosti prema ovom ili bilo kojem drugom zakonu, Savjet i njegovi predstavnici imaju pristup svim prostorijama i dokumentaciji sudova i tužilaštava iz člana 18. ovog zakona.
Godišnji budžet i godišnji izvještaj
(1) Savjet usvaja prijedlog godišnjeg budžeta za svoj rad.
(2) Savjet dostavlja svoj prijedlog godišnjeg budžeta Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine na vrijeme tako da bi ga taj organ mogao razmotriti. Savjet ima pravo da prijedlog obrazlaže direktno pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine. Savjet obavještava entitetska ministarstva pravde o svom prijedlogu budžeta.
(3) Najkasnije do 1. maja svake godine, Savjet priprema godišnji izvještaj u kojem navodi svoje aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tužilaštvu, uključujući i preporuke za njegovo poboljšanje. Izvještaj se dostavlja Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, skupštinama kantona, Narodnoj skupštini Republike Srpske, državnom i entitetskim ministarstvima pravde i Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u cilju informisanja. Izvještaj je dostupan javnosti.
(4) Na poziv Parlamentarne skupštine ili drugog organa iz prethodnog stava, predsjednik ili drugi ovlašteni predstavnik Savjeta će direktno na sjednici obrazložiti izvještaj i odgovoriti na pitanja poslanika, odnosno članova drugog organa. Kroz raspravu o izvještaju i zaključke mogu se dati ocjene, sugestije i prijedlozi koji ne osporavaju samostalnost Savjeta.
POGLAVLjE IV – USLOVI I MANDAT ZA VRŠENjE FUNKCIJE
Osnovni uslovi
Lice mora zadovoljiti sljedeće uslove da bi moglo biti imenovano na dužnost sudije ili tužioca:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je intelektualno i fizički sposobno da obavlja sudijsku ili tužilačku funkciju
c) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uslovom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrifikovana u skladu sa zakonom;
d) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji;
e) ili, izuzetno od odredbe alineje (d), da ima položen pravosudni ispit u periodu između 06.04.1992. godine i 31.03.2004. godine u nekoj od država koja je ranije bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i da je vršilo dužnost sudije ili tužioca u Bosni i Hercegovini u periodu između 6.04.1992. godine i 31.03.2004. godine.
Stručne sposobnosti
Sudije i tužioci su lica koja se odlikuju profesionalnom nepristrasnošću, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim stručnim sposobnostima, te imaju odgovarajuću obuku i stručnu spremu.
Sud Bosne i Hercegovine
(1) Sudije Suda Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine jedan je od sudija imenovanih u Sud Bosne i Hercegovine, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.
(3) Izuzetak su sudije Suda Bosne i Hercegovine koji se zateknu na dužnosti na dan stupanja na snagu ovog zakona, a prije imenovanja za sudije ovog suda imali su najmanje petnaest (15) godina iskustva u radu kao docenti ili profesori pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini, koji mogu nastaviti da obavljaju funkciju sudije Suda Bosne i Hercegovine, bez obzira na to imaju li položen pravosudni ispit.
Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Nadležnosti koje se odnose na imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske Savjet izvršava u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske.
(2) Prilikom davanja prijedloga nadležnim organima u vezi sa predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i izborom sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kako je propisano važećim Ustavom, Savjet u obzir uzima sljedeće kriterijume:
(a) godine radnog iskustva koje kandidat ima u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita;
(b) akademsko iskustvo i dostignuća kandidata;
(c) ostale informacije koje Savjet smatra relevantnim za podobnost kandidata da radi kao sudija datog ustavnog suda.
(3) U skladu sa ostalim odredbama ovog stava, Savjet može da predloži da profesori i docenti pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta: Ustavno pravo, Međunarodno pravo, Krivično pravo ili Krivično procesno pravo, Građansko pravo ili Građansko procesno pravo, Upravno pravo, Privredno pravo ili Porodično pravo budu imenovani za sudije ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita, pod uslovom da imaju najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.
(4) Predsjednik ustavnog suda jedan je od sudija imenovanih u ustavni sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda.
Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Sudije entitetskih vrhovnih sudova moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim da im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik vrhovnog suda jedan je od sudija imenovanih u vrhovni sud, koji posjeduje dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.
Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
(1) Sudije Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik Apelacionog suda jedan je od sudija imenovanih u Apelacioni sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.
Okružni sudovi u Republici Srpskoj i kantonalni sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine
(1) Sudije okružnih sudova u Republici Srpskoj i kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik okružnog, odnosno kantonalnog suda jedan je od sudija imenovanih u taj sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.
Osnovni sudovi u Republici Srpskoj i Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i opštinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine
(1) Sudije osnovnih sudova u Republici Srpskoj, Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te opštinskih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik osnovnog, odnosno opštinskog suda jedan je od sudija imenovanih u taj sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.
Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine
(1) Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili u radu na sličnim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Tužilaštvo Republike Srpske i Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Glavni tužilac Republike Srpske, glavni tužilac Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenici glavnog tužioca Republike Srpske i zamjenici glavnog tužioca Federacije Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Tužioci entitetskih tužilaštava moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Okružna i kantonalna tužilaštva
(1) Okružni i kantonalni glavni tužioci i zamjenici glavnog tužioca moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita.
(2) Okružni i kantonalni glavni tužioci, kao i zamjenici glavnog tužioca moraju imati dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad ovih tužilaštava. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(3) Okružni i kantonalni tužioci moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Okružni i kantonalni tužioci imenuju se na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Glavni tužilac i tužioci Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
(1) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita i dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.
(2) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(3) Tužioci Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Dodatne sudije
(1) Dodatni sudija mora da ispunjava profesionalne uslove propisane za sudije onog suda u koji se dodatni sudija imenuje.
(2) Sudije i tužioci u penziji mogu biti imenovani na mjesta dodatnih sudija do navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije (72) godine.
Sudije-porotnici – uslovi i mandat
(1) Lice mora zadovoljavati sljedeće uslove da bi obavljalo dužnost sudije-porotnika:
(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
(b) da ima intelektualne i fizičke sposobnosti za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije;
(c) da u vrijeme prijave na konkurs ima navršenih dvadeset i pet (25) godina života;
(d) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i profesionalnom nepristrasnošću;
(e) da nije osuđivano za krivično djelo,
(f) da posjeduje uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv njega, i
(g) da ima mjesto prebivališta na teritoriji suda u koji se imenuje.
(2) Za odlučivanje u predmetima koji se tiču maloljetnika, sudija-porotnik mora imati odgovarajuću stručnu spremu ili iskustvo vezano za maloljetnike.
(3) Sudije-porotnici mogu raditi do navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije godine (72).
(4) Sudija porotnik imenuje se na mandat od osam (8) godina i može se ponovo imenovati. Mandat može prestati na osnovu ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju i zbog razrješavanja dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. Sudija-porotnik će i nakon isteka mandata, podnošenja ostavke ili navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije (72) godine dovršiti učešće u predmetu u kojem je započet postupak, ukoliko je to potrebno za donošenje pravilne odluke u tom predmetu.
Postupak imenovanja
Savjet svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati korištenje standardnog prijavnog materijala.
Javni konkurs
Javni konkurs za upražnjena mjesta, koji sprovodi Savjet, prethodi imenovanju sudija, uključujući i predsjednike sudova, dodatnih sudija, glavnih tužilaca, zamjenikâ glavnog tužioca i tužilaca. Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na način koji odredi Savjet.
Podsavjeti za predlaganje kandidata za imenovanje na nivou Bosne i Hercegovine i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine
(1) Predsjednik Savjeta imenuje podsavjete za predlaganje kandidata za sva upražnjena mjesta u sudovima i tužilaštvima na nivou Bosne i Hercegovine i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
(2) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta na nivou Bosne i Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Savjeta, od kojih je, ako je to moguće, barem jedan (1) sudija ili tužilac sa nivoa Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac iz Republike Srpske i jedan (1) sudija ili tužilac iz Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Savjeta, od kojih je, ako je to moguće, barem jedan (1) sudija ili tužilac iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac s nivoa Bosne i Hercegovine i jedan (1) sudija ili tužilac sa entitetskog nivoa.
(4) Podsavjeti za predlaganje kandidata, u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta, obavljaju razgovor sa kandidatima i rangiraju kandidate za upražnjeno mjesto na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti, te sačinjenu rang listu kandidata dostavljaju Savjetu koji donosi konačnu odluku o imenovanjima.
Podsavjet za predlaganje kandidata za imenovanje u entitetima
(1) Savjet ima podsavjete za predlaganje kandidata za imenovanja na sudijska i tužilačka mjesta u entitetima.
(2) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Republici Srpskoj sastoji se od pet (5) članova Savjeta iz Republike Srpske.
(3) Podsavjet za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine sastoji se od pet (5) članova Savjeta iz Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Entitetski podsavjeti za predlaganje kandidata, u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta, imenuju najmanje tri (3) člana Savjeta, koji obavljaju razgovore sa kandidatima i rangiraju kandidate za upražnjena mjesta na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti.
(5) Na osnovu rang liste koju sačini Komisija za obavljanje razgovora sa kandidatima, entitetski podsavjet za predlaganje kandidata dostavlja rang listu kandidata Savjetu koji donosi konačnu odluku o svim imenovanjima.
Kvalifikaciono testiranje
(1) Savjet može uvesti sistem kvalifikacionog testiranja kandidata u pisanoj formi. Testiranjem se provjerava stručnost kandidata u skladu sa kriterijumima iz člana 43. ovog zakona, a može obuhvatiti sljedeće oblasti:
(a) Ustavno pravo Bosne i Hercegovine;
(b) Krivično pravo;
(c) Krivično procesno pravo;
(d) Građansko pravo;
(e) Građansko procesno pravo;
(f) Upravno pravo i upravno procesno pravo;
(g) Privredno pravo;
(h) Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugi međunarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina;
(i) Etički principi za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije; i
(j) Druga pitanja bitna za funkciju.
(2) U slučaju da se obavlja pismeno testiranje kandidata, Savjet će se pobrinuti da lica koja ocjenjuju test tokom procesa ocjenjivanja ne znaju identitet lica koje je radilo test.
Razgovor sa kandidatima
Nijedno lice ne može se imenovati na dužnost sudije ili tužioca ukoliko se sa njim ne obavi razgovor.
Mišljenja o kandidatima
Savjet može tražiti da mu se u pisanoj formi dostave mišljenja o stručnim i drugim kvalifikacijama kandidata.
Prava kandidata
Svaki kandidat ima pravo da pregleda svoj prijavni materijal dostavljen Savjetu, koji se tiče prijave, zahtijeva i dobije obavještenja, pod uslovom da se ne radi o povjerljivim podacima, u vezi sa prijavom i postupkom imenovanja, pregleda i da svoje komentare na mišljenje o kandidatu koje je dostavljeno Savjetu, i uputi Savjetu komentare u vezi sa pitanjima koja utiču na prijavu kandidata.
Kriteriji za imenovanje
1) Prilikom donošenja odluke o imenovanju, Savjet, između ostalih kriterija, uzima u obzir sljedeće kriterije:
a) Stručno znanje, radno iskustvo i radni rezultati;
b) Sposobnost pokazana kroz objavljivanje naučnih radova i druge aktivnosti u struci;
c) Stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i učešće u organizovanim oblicima usavršavanja;
d) Radna sposobnost i sposobnost analiziranja pravnih problema;
e) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje;
f) Komunikativnost;
g) Odnosi sa radnim kolegama, ponašanje van posla, profesionalna nepristrasnost i ugled; i
h) Iskustvo i stručna sprema za rukovodeće poslove, za mjesto predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca.
(2) Savjet primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim nivoima pravosuđa takođe treba da imaju za cilj i postizanje jednakosti polova.
Odluka o imenovanju
(1) Odluka o imenovanju kandidata na dužnost sudije ili tužioca donosi se u skladu sa članom 17. ovog zakona i sadrži obrazloženje u pisanoj formi.
(2) Savjet može poništiti odluku o imenovanju ako nakon donošenja odluke o imenovanju, a prije nego što imenovani sudija ili tužilac preuzme dužnost, dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme imenovanja, predstavljali razlog da Savjet ne donese odluku o imenovanju. Savjet može, ako to smatra neophodnim, odgoditi datum preuzimanja dužnosti sudije ili tužioca na koga se odnose navedeni podaci, kako bi te podatke mogao na odgovarajući način provjeriti.
(3) Ako Savjet poništi odluku o imenovanju, na tu dužnost imenovaće drugo lice iz grupe prijavljenih kandidata, ili će ponovno objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.
Objavljivanje odluke o imenovanju
(1) Savjet o svojoj odluci o imenovanju obavještava sve kandidate, odgovarajući sud ili tužilaštvo, kao i odgovarajuće ministarstvo pravde.
(2) Savjet odluku o imenovanju objavljuje u svojim prostorijama na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum objavljivanja u prostorijama Savjeta.
(3) Odluka o imenovanju objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”.
Preuzimanje dužnosti
(1) Lice imenovano na dužnost sudije ili tužioca preuzima dužnost na dan koji odredi Savjet.
(2) Ako iz razloga koji nisu opravdani imenovano lice ne preuzme dužnost u vremenskom roku koji odredi Savjet, Savjet poništava odluku o imenovanju. Savjet će na tu dužnost imenovati drugo lice iz grupe prijavljenih kandidata ili će ponovno objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.
Svečana izjava
(1) Prije preuzimanja dužnosti, sudije i tužioci daju svečanu izjavu koja glasi: “Izjavljujem da ću obavljati svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju sprovođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine.”
(2) Lice imenovano na dužnost daje svečanu izjavu usmeno, pred predsjednikom Savjeta ili članom Savjeta kojeg ovlasti predsjednik Savjeta, te stavljanjem potpisa na izjavu.
Imenovanje dodatnih sudija
(1) Savjet može privremeno imenovati lica koja će vršiti dužnost dodatnih sudija, kako bi sudovima pružili pomoć u smanjenju broja zaostalih neriješenih predmeta, ili ako je zbog dužeg odsustva sudije potreban dodatni broj sudija u sudu. Savjet može da imenuje dodatne sudije na zahtjev predsjednika suda, pod uslovom da se uz zahtjev dostavi dokaz koji ukazuje da postoji potreba za imenovanjem dodatnog sudije, kao i raspoloživa sredstva.
(2) Prije preuzimanja dužnosti, dodatni sudija daje svečanu izjavu u skladu sa članom 46. ovog zakona. Predsjednik Savjeta može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem dodatni sudija preuzima dužnost.
Imenovanje sudija-porotnika
(1) Savjet imenuje sudije-porotnike u sud nakon što od predsjednika suda primi listu predloženih kandidata.
(2) Sudijama-porotnicima pripada naknada za opravdane troškove nastale u toku vršenja njihovih dužnosti i nagrada. Uslove za vršenje dužnosti sudija-porotnika, te visinu naknade i nagrade utvrđuje nadležno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa Savjetom.
(3) Prije preuzimanja dužnosti, sudija-porotnik daje svečanu izjavu u skladu sa članom 47. ovog zakona. Predsjednik Savjeta može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem sudija-porotnik preuzima dužnost.
Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije
(1) Sudije, uključujući dodatne sudije, mogu se, uz njihov pristanak, uputiti da vrše dužnost sudije u drugi sud istog ili nižeg nivoa:
(a) Na period od najviše šest (6) mjeseci, ako u sudu u koji se sudija privremeno upućuje nema dovoljan broj sudija;
(b) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, ako je u sudu u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije privremeno smanjen obim posla;
(c) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, radi pomoći u otklanjanju zaostalih neriješenih predmeta u sudu u koji se sudija privremeno upućuje;
(d) Na neodređeni period, ako je sudija upućen u drugi sud radi rada na određenom predmetu ili predmetima, jer je, zbog izuzeća sudije u tom sudu, bilo neophodno privremeno upućivanje sudije iz drugog suda kako bi radio na tom predmetu ili predmetima;
(e) Na neodređeni period, ako se sudija suda u koji se vrši upućivanje nalazi na odsustvu dužeg trajanja.
(2) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud više od dva puta uzastopno, osim ako je u međuvremenu vršio dužnost sudije u sudu u koji je imenovan u periodu od najmanje dvanaest (12) mjeseci.
Upućivanje bez pristanka sudije
(1) Sudija se može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka samo ako su ispunjeni uslovi iz ovog člana.
(2) Sudija se može bez njegovog pristanka uputiti u drugi sud da vrši dužnost sudije na period od najduže tri (3) mjeseca u slučaju da se takvo upućivanje vrši u cilju njegovog učešća u radu na pojedinačnom predmetu u sudu u koji se vrši upućivanje, ili u slučaju da nijedan drugi sudija nije pristao na takvo upućivanje.
(3) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka ako je privremeno upućivan u drugi sud u prethodnih dvanaest (12) mjeseci.
Postupak za privremeno upućivanje
Savjet odlučuje o zahtjevu za privremeno upućivanje u drugi sud u skladu sa čl. 50. i 51. na zahtjev predsjednika suda koji želi da se sudija privremeno uputi u njegov sud. Savjet obavlja konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sa sudijom koji se razmatra za privremeno upućivanje, i sa predsjednikom suda u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije.
Privremeno upućivanje tužilaca
Privremeno upućivanje tužilaca uređuje se u skladu sa odredbama Zakona o tužiocima koji se primjenjuje na tužilaštvo o kojem je riječ.
POGLAVLjE VI – DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA I TUŽILACA
Opšte odredbe o disciplinskoj odgovornosti za disciplinske prekršaje
Sudija, tužilac, dodatni sudija ili sudija-porotnik, uključujući i predsjednike sudova, glavne tužioce i njihove zamjenike, disciplinski su odgovorni za zakonom propisane disciplinske prekršaje koje su učinili sa umišljajem ili iz nehata.
Nadležnost za vođenje disciplinskih postupaka
Savjet preko svojih disciplinskih organa vrši svoja ovlaštenja u disciplinskom postupku.
Disciplinski prekršaji sudija
Disciplinski prekršaji sudija su:
1. povreda načela nepristrasnosti;
2. postupanje sa pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, pola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke;
3. očigledno kršenje obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, ili drugim licima;
4. odavanje povjerljivih informacija koje proizilaze iz vršenja dužnosti sudije;
5. prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke ili postupke sudije, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja;
6. korištenje dužnosti sudije kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druga lica;
7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
8. nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti;
9. donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno i neopravdano kršenje pravila postupka;
10. neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi sa obavljanjem dužnosti sudije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštovanje dužnosti sudija;
11. upuštanje u neprimjerene kontakte sa strankom u postupku ili njenim zastupnikom;
12. omogućavanje vršenja dužnosti sudije licima koja za to nisu zakonom ovlaštena;
13. miješanje u postupanje sudije ili tužioca sa namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti;
14. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti sudije;
15. davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju, ili nepreduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se obezbijedilo da se zaposleni u sudu koji su njemu podređeni takođe suzdrže od davanja komentara;
16. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima sudije;
17. propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta;
18. propuštanje da odgovori na zahtjev za provjeravanje u vezi sa nekom disciplinskom stvari, osim ukoliko je do propusta došlo iz opravdanih razloga;
19. namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Savjeta;
20. neispunjavanje obaveze učešća u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;
21. ako ne postupi u skladu sa odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugi sud;
22. ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije; ili
23. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva.
Disciplinski prekršaji tužilaca
Disciplinske prekršaje tužilaca čine:
1. povreda načela nepristrasnosti;
2. postupanje sa pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, pola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke;
3. očigledno kršenje obaveze ispravnog postupanja prema sudiji u postupku, strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, ili drugim licima;
4. odavanje povjerljivih informacija koje proizilaze iz vršenja dužnosti tužioca;
5. prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno uticanje na odluke i postupke tužilaca, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja;
6. korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druga lica;
7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
8. nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti;
9. neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi sa vršenjem dužnosti tužioca ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštovanje dužnosti tužioca;
10. upuštanje u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku;
11. omogućavanje vršenja dužnosti tužioca licima koja za to nisu zakonom ovlaštena;
12. miješanje u postupanje sudije ili tužioca sa namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti;
13. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti tužioca;
14. davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju, ili nepreduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se obezbijedilo da se zaposleni u tužilaštvu koji su njemu podređeni takođe suzdrže od davanja komentara;
15. neizvršavanje uputstava nadređenog tužioca, osim ako bi izvršavanje takvog uputstva značilo kršenje zakona ili odredbi ovog člana;
16. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima tužioca;
17. propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta;
18. propuštanje da odgovori na upit u vezi sa nekom disciplinskom stvari, osim ukoliko je do propusta došlo iz opravdanih razloga;
19. namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Savjeta;
20. neispunjavanje obaveze učešća u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;
21. ako ne postupi u skladu sa odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugo tužilaštvo;
22. ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije; ili
23. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva.
Vrste disciplinskih mjera
(1) Savjet može izreći jednu ili više sljedećih disciplinskih mjera:
a) pismenu opomenu koja se javno ne objavljuje;
b) javnu opomenu;
c) smanjenje plate za iznos do 50 posto, na period do jedne godine;
d) privremeno ili trajno upućivanje u drugi sud ili tužilaštvo;
e) premještanje sa mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, ili s mjesta glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca na mjesto tužioca;
f) razrješenje od dužnosti.
(2) Kao posebnu mjeru, umjesto ili uz disciplinsku mjeru iz prethodnog stava, Savjet može, ako nađe za shodno, odrediti da sudija ili tužilac učestvuje u programima rehabilitacije, savjetovanju ili stručnom usavršavanju.
(3) Sva prava i privilegije koje proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca, odnosno tužioca koji je razriješen dužnosti na osnovu sprovedenog disciplinskog postupka, prestaju njegovim smjenjivanjem od strane Savjeta. Sudiji ili tužiocu, koji je, prema ovom članu, razriješen dužnosti, nije dozvoljeno da dalje vrši dužnost sudije ili tužioca.
Principi za određivanje mjera
(1) Kod izricanja disciplinskih mjera mora se rukovoditi principom proporcionalnosti. Prije izricanja mjera za disciplinske prekršaje, disciplinske komisije uzimaju u obzir sljedeće činjenice:
(a) broj i težinu učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(b) stepen odgovornosti;
(c) okolnosti pod kojima je disciplinski prekršaj učinjen;
(d) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja; i
(e) sve druge okolnosti koje mogu uticati na odluku o težini i vrsti disciplinske mjere, uključujući stepen kajanja i/ili saradnje koju je sudija ili tužilac pokazao tokom disciplinskog postupka.
(2) Disciplinska mjera razrješenja od dužnosti određuje se samo u predmetima u kojim je utvrđen ozbiljan disciplinski prekršaj, a iz težine prekršaja je jasno da je prekršilac nepodoban ili nedostojan da dalje vrši dužnost.
(3) Savjet može uzeti u obzir svako prethodno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti određeno tokom postupka o kojem je riječ, te u skladu s tim odlučiti da smanji mjeru ili može po vlastitoj volji odlučiti da je privremeno udaljenje samo po sebi dovoljno kao mjera za utvrđeni disciplinski prekršaj ili prekršaje.
Vođenje disciplinskog postupka i žalbe
(1) Disciplinski postupak vode:
(a) Prvostepena disciplinska komisija i
(b) Drugostepena disciplinska komisija.
(2) Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i u potpunosti nadležne za rješavanje disciplinskih stvari. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju nekog predmeta u Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(3) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana, od kojih su barem dva članovi Savjeta, u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče mjere.
(4) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana Savjeta odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija.
(5) U disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti sudije. U disciplinskim postupcima koji se vode protiv tužilaca, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti tužioci.
(6) Protiv odluke Drugostepene disciplinske komisije o izricanju disciplinske mjere može se uložiti žalba Savjetu kao cjelini. Ako Savjet ne potvrdi mjeru razrješenja, Savjet može izreći drugu mjeru predviđenu ovim zakonom. Članovi Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije imaju pravo da učestvuju, osim ako se njihovo izuzeće traži iz razloga drugačijeg od razloga njihovog ranijeg učešća, u donošenju odluke o istoj stvari.
(7) Sudija ili tužilac koji je razriješen dužnosti odlukom Savjeta može uložiti žalbu Sudu Bosne i Hercegovine jedino na osnovu jednog ili oba dolje navedena razloga:
(a) da je Savjet, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, učinio materijalnu povredu pravila postupka predviđenih ovim zakonom;
b) da je Savjet, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, pogrešno primijenio zakon.
(8) Sud Bosne i Hercegovine mora primiti žalbu iz stava 7. ovog člana u roku od tri (3) sedmice od dana kad je sudija ili tužilac primio odluku Savjeta. Sud Bosne i Hercegovine u skraćenom postupku odbacuje žalbe uložene nakon tog roka.
Imenovanje i mandat članova disciplinskih komisija
(1) Predsjednik Savjeta imenuje članove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u skladu sa odredbama člana 60. ovog zakona.
(2) Mandat članova traje dvije godine pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci. Članovi disciplinske komisije imaju pravo na ponovno imenovanje.
Disciplinski organi i disciplinski postupak
(1) Svojim poslovnikom o radu Savjet uređuje osnivanje i rad disciplinskih organa, kao i provođenje disciplinskog postupka u skladu sa ovim zakonom.
(2) Poslovnikom o radu može se predvidjeti skraćeni postupak, pod uslovom da se poštuju prava stranaka utvrđena ovim zakonom.
Uručenje poziva
(1) Savjet, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašten je da izdaje pozive svjedocima ili pozive da se sudu predoče pismeni dokazi, čija se dostava vrši na način predviđen pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.
(2) Savjet, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašten je da kazni namjerno neodazivanje pozivu, što se smatra nepoštovanjem Savjeta, na način predviđen pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.
(3) Svjedoci imaju pravo na naknadu troškova pod istim uslovima predviđenim pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.
Disciplinski tužilac
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca, Kancelarija u okviru Savjeta, vrši dužnost tužioca u vezi sa navodima koji se tiču povreda dužnosti sudije ili tužioca, u skladu sa ovim zakonom i Poslovnikom o radu Savjeta.
(2) Kancelarija disciplinskog tužioca postupa po pritužbama ili na vlastitu inicijativu i odgovorna je za procjenu pravne valjanosti pritužbi, istraživanje navoda protiv sudija ili tužilaca o povredi dužnosti, te za pokretanje disciplinskog postupka i zastupanje predmeta disciplinskih prekršaja pred disciplinskim komisijama Savjeta.
(3) Za glavnog disciplinskog tužioca Kancelarije disciplinskog tužioca Savjet imenuje lice koje je sudija ili tužilac, ili koje ispunjava minimum uslova predviđenih ovim zakonom za imenovanje sudije ili tužioca, lice visokih moralnih kvaliteta koje posjeduje potrebnu stručnost na polju prava. Mandat glavnog disciplinskog tužioca traje četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Pomoć u radu disciplinskog tužioca pružaće pravnici i istražioci iz njegove kancelarije. Glavni disciplinski tužilac može ovlastiti pravnike iz svoje kancelarije da zastupaju predmete pred Savjetom i njegovim disciplinskim komisijama.
(4) U slučaju sukoba interesa ili u slučajevima u kojima bi se glavni tužilac morao izuzeti iz istrage ili postupanja u disciplinskoj stvari pred Savjetom ili njegovim disciplinskim komisijama, Savjet angažuje pravnika izvan Kancelarije disciplinskog tužioca da obavi istragu i postupa u disciplinskoj stvari.
(5) Glavni tužilac Kancelarije disciplinskog tužioca imenuje se i smjenjuje odlukom Savjeta u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
(6) Plata glavnog disciplinskog tužioca Kancelarije disciplinskog tužioca jednaka je prosječnoj plati tužilaca kantonalnog tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine i okružnog tužilaštva u Republici Srpskoj.
(7) Glavni disciplinski tužilac donosi sve administrativne i finansijske odluke Kancelarije disciplinskog tužioca, a izvršava ih relevantni odjel Sekretarijata po nalogu glavnog disciplinskog tužioca.
Vođenje evidencije i izvještavanje Savjeta
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca vodi evidenciju o uloženim pritužbama i o preduzetim radnjama u postupanju po pritužbama, istragama i disciplinskim predmetima.
(2) Savjet ima pristup evidenciji. Kancelarija disciplinskog tužioca obavezna je da Savjetu na zahtjev dostavi kopije pritužbi, izvještaja o istrazi ili drugih relevantnih dokumenata.
(3) Kancelarija disciplinskog tužioca periodično u pisanoj formi izvještava Savjet o svojim aktivnostima.
Ispitivanje navoda
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca može pokrenuti ispitivanje navoda o povredi dužnosti ili nesposobnosti sudije ili tužioca da vrši dužnost.
(2) Svi sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, tužioci, dodatne sudije, sudije porotnici i zaposleni u sudovima ili tužilaštvima dužni su da postupaju u skladu sa zahtjevima Kancelarije disciplinskog tužioca u pogledu davanja informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi sa ispitivanjem navoda.
(3) Kancelarija disciplinskog tužioca može disciplinskoj komisiji podnijeti zahtjev da se licima ili organima na koje se ne odnosi odredba stava 2. ovog člana izda nalog za davanje informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi sa ispitivanjem navoda.
(4) U slučaju da sudija ili tužilac odbije da dostavi informacije, dokumente ili drugi materijal u skladu sa zahtjevom Kancelarije disciplinskog tužioca, Kancelarija može zatražiti od disciplinske komisije da izda nalog kojim će prinuditi tog sudiju ili tužioca da dostavi tražene informacije, dokumente ili drugi materijal.
Pokretanje disciplinskog postupka i podnošenje tužbe
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca pokreće disciplinski postupak pred Prvostepenom disciplinskom komisijom podnošenjem tužbe, ako smatra da je sudija ili tužilac učinio povredu dužnosti.
(2) Tužba sadrži navodne disciplinske prekršaje i mora ispunjavati uslove predviđene Poslovnikom koji uređuje disciplinski postupak.
Prava stranaka tokom disciplinskog postupka
Disciplinski postupak vodi se na pravičan i transparentan način. U toku trajanja disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima sljedeća prava koja moraju biti garantovana Poslovnikom o disciplinskom postupku, a koja donosi Savjet:
(a) pravo da na propisan način bude upoznat sa navodima o disciplinskom prekršaju i dokazima koji ukazuju na te navode, kao i pravo da odgovor da u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik;
(b) pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnom i nepristrasnom, zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost mogu biti isključeni tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili kada je, po mišljenju komisije, to potrebno u posebnim okolnostima gdje bi prisustvo javnosti bilo na štetu interesa pravde;
(c) pravo da ne daje odgovor na pitanja koja bi ga mogla izložiti krivičnom gonjenju i pravo da prisustvuje svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branioca po svom izboru;
(d) pravo da odluke budu javno objavljene i/ili na neki način dostupne javnosti; i
(e) pravo da izjavi žalbu na, po njega, negativnu odluku.
Sporazum o zajedničkoj saglasnosti
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca i lice protiv kojeg je podnesena tužba kao i njegov pravni zastupnik mogu se, ako je to moguće, bilo kada dobrovoljno nagoditi o navodnim disciplinskim prekršajima za koje je sudija ili tužilac optužen. Stranke se mogu složiti koje će disciplinske prekršaje sudija ili tužilac priznati i koja će se disciplinska mjera izreći. Stranke podnose Sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti (u daljem tekstu: Sporazum) koji sadrži disciplinske prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje.
(2) Sporazum se sastavlja u pismenoj formi, i nakon što je potpisan od stranaka, dostavlja se Savjetu. Sporazum sadrži:
(a) Izjavu o činjenicama na okolnosti vezane za prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje;
(b) Zajedničku izjavu o mjeri, ukoliko će se ona izreći.
(3) Sporazum se dostavlja predsjedniku Savjeta, koji imenuje disciplinsku komisiju za razmatranje Sporazuma. Komisija prihvata ili odbija Sporazum većinom glasova. Ako odluči da odbije Sporazum, Komisija će obrazložiti razloge tog odbijanja u pismenoj formi.
(4) Ako Komisija prihvati Sporazum, postupaće se kao da je Komisija nakon vođenja disciplinskog postupka utvrdila da je učinjen disciplinski prekršaj, s tim da nakon što Komisija prihvati Sporazum nema prava žalbe.
(5) Ukoliko Komisija odbije Sporazum, činjenica da su stranke pokušale pregovaranjem doći do sporazuma o disciplinskom prekršaju kao i bilo koje priznanje učinjeno od stranke pred Komisijom tokom rasprave o postizanju Sporazuma, ne može se upotrijebiti od bilo koje stranke u ponovnom disciplinskom postupku ili protiv nje.
(6) U slučaju da Komisija odbije Sporazum, Kancelarija disciplinskog tužioca može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca koji su navedeni u Sporazumu u roku od 90 (devedeset) dana od datuma odbijanja Sporazuma.
(7) Svi sporazumi o zajedničkoj saglasnosti sadrže izjavu, koju potpisuje sudija ili tužilac o kojem se radi, da mu je poznato da Sporazum o zajedničkoj saglasnosti treba odobriti Prvostepena disciplinska komisija i da Komisija, prema vlastitoj ocjeni, može odbiti takav sporazum.
Povjerljivost
(1) Svi postupci ili radnje koje se odnose na navode o povredi dužnosti ili nesposobnosti za vršenje dužnosti, a koje su preduzete prije nego što Kancelarija disciplinskog tužioca podnese zvaničnu tužbu, povjerljive su prirode, osim ako se sudija ili tužilac na kojeg se navodi odnose u pismenoj formi ne odrekne prava na povjerljivost.
(2) Ukoliko javnost prije podnošenja zvanične tužbe sazna za istragu o mogućoj povredi dužnosti ili nesposobnosti za vršenje dužnosti, Kancelarija disciplinskog tužioca može dati izjavu kako bi potvrdila da je istraga u toku, pojasnila procesne aspekte disciplinskog postupka, objasnila prava sudija i tužilaca na pravičnu raspravu uz poštovanje pretpostavke nevinosti, ili navela kako sudija ili tužilac negira navode, ili ispravila pogrešne informacije kojim javnost raspolaže.
Tajnost i imunitet
(1) Pritužba ili dopis koji zaprimi Kancelarija disciplinskog tužioca u kojem se navode povrede dužnosti od strane sudija ili tužilaca, kao i informacije prikupljene tokom istrage predstavljaju tajnu, izuzev za Savjet, po njegovom zahtjevu.
(2) Osoblje Savjeta i Kancelarije disciplinskog tužioca i međunarodni stručnjaci koji su potpisali ugovor sa Savjetom ili su ustupljeni od strane stranih vlada neće biti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu tokom vršenja svojih službenih dužnosti.
Zastarijevanje pokretanja disciplinskog postupka
(1) Disciplinski postupak ne može se pokrenuti protiv sudije ili tužioca po isteku više od pet (5) godina od dana na koji je navodni prekršaj učinjen, ili u slučaju krivične stvari, po isteku više od dvije (2) godine od dana kada je sud donio konačnu i obavezujuću odluku u krivičnom postupku. Zastarijevanje iz ovog stava ne primjenjuje se na navodne prekršaje iz člana 56. tačka 19. ili člana 57. tačka 19. ovog zakona.
(2) Savjet ne može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca po isteku više od dvije (2) godine od dana kada je Savjet zaprimio prvu pritužbu ili informaciju o navodnom prekršaju.
Zastarijevanje vođenja disciplinskog postupka
Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana podnošenja zvanične tužbe disciplinskoj komisiji, osim ukoliko se utvrdi razlog koji produženje ovog roka čini opravdanim.
Vođenje evidencije i objavljivanje konačnih disciplinskih odluka
(1) Savjet vodi evidenciju o svim izrečenim disciplinskim mjerama.
(2) Disciplinska mjera razrješenja dužnosti objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”.
Nesposobnost sudije ili tužioca za vršenje dužnosti
(1) Kancelarija disciplinskog tužioca istražuje i zastupa pred Savjetom predmete koji se odnose na fizičku, emocionalnu, mentalnu ili drugu nesposobnost sudije ili tužioca koja zahtijeva trajno ili privremeno udaljavanje sudije ili tužioca od vršenja dužnosti ili prestanak mandata.
(2) Kancelarija disciplinskog tužioca u istrazi i prikupljanju informacija u vezi sa nesposobnošću sudije ili tužioca da vrši dužnost ima sva prava i ovlaštenja prema odredbama ove glave.
(3) Pored mjera iz stava 1. ovog člana, Savjet ima široka ovlaštenja u pogledu sprovođenja i drugih mjera. Ako je sudija ili tužilac oslobođen vršenja dužnosti, Savjet može vratiti sudiju i tužioca na dužnost nakon što se utvrdi da sudija ili tužilac više nije nesposoban za vršenje dužnosti.
(4) Sudija ili tužilac zadržava sva prava na penziju, naknadu za invalidnost ili druge naknade propisane zakonom u slučaju da bude oslobođen vršenja dužnosti ili da mu mandat prestane.
POGLAVLjE VII – PRIVREMENO UDALjENjE SUDIJA ILI TUŽILACA OD VRŠENjA DUŽNOSTI DO OKONČANjA KRIVIČNOG POSTUPKA, DISCIPLINSKOG POSTUPKA ILI POSTUPKA RAZRJEŠENjA
Obavezno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti
(1) Sudija ili tužilac koji se nalazi u pritvoru privremeno se udaljuje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca. Takvo udaljenje traje dok se lice nalazi u pritvoru.
(2) Savjet može produžiti udaljenje od vršenja dužnosti iz člana 77. ovog zakona ako je sudija ili tužilac pušten iz pritvora.
Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja dužnosti
Sudija ili tužilac mogu biti privremeno udaljeni od vršenja dužnosti:
(a) ako je protiv sudije ili tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku;
(b) ako je protiv njega nadležni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo;
(c) ako je protiv njega pokrenut postupak razrješenja;
(d) ako je pokrenut disciplinski postupak za disciplinski prekršaj, a Savjet utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi način utvrditi, a da se sudija ili tužilac privremeno ne udalji od vršenja dužnosti tokom postupka; ili
(e) ako je vršenje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili fizičkog stanja;
Pokretanje postupka privremenog udaljenja od vršenja dužnosti
(1) Prvostepena disciplinska komisija Savjeta može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca po službenoj dužnosti, na zahtjev Kancelarije disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda ili glavnog tužioca koji je nadređen tom sudiji ili tužiocu.
(2) Po saznanju o okolnostima iz čl. 76. i 77. ovog zakona, predsjednik suda, odnosno glavni tužilac takvu informaciju odmah dostavlja Savjetu.
Odluke o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti i žalbe
(1) Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti u skladu sa odredbama čl. 76. i 77. ovog zakona donosi Prvostepena disciplinska komisija Savjeta.
(2) Žalba na odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti podnosi se Drugostepenoj disciplinskoj komisiji Savjeta. Žalba ne odlaže izvršenje odluke iz stava (1) ovog člana.
(3) Odluka Drugostepene disciplinske komisije može se pobijati podnošenjem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine.
Ograničenje trajanja privremenog udaljenja od vršenja dužnosti
(1) Sudija ili tužilac može se privremeno udaljiti od vršenja dužnosti najduže do dana okončanja disciplinskog postupka na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom udaljenju.
(2) Prvostepena disciplinska komisija može, po vlastitoj ocjeni, ponovo razmotriti odluku o privremenom udaljenju sudije ili tužioca od vršenja dužnosti donesenu prema članu 77. ovog zakona te je preinačiti, poništiti ili potvrditi.
Obustavljanje isplate plate i drugih naknada
(1) Ako je prvostepeni sud proglasio sudiju ili tužioca krivim za krivično djelo, Prvostepena disciplinska komisija može narediti da se obustavi isplata plate i drugih naknada sudiji ili tužiocu do donošenja odluke drugostepenog suda po žalbi.
(2) Ako se u žalbenom postupku žalba usvoji, sudija ili tužilac ima pravo na isplatu bez odgađanja svih plata i naknada čije su isplate obustavljene u skladu sa stavom 1. ovog člana.
POGLAVLjE VIII – NESPOJIVOST DUŽNOSTI SUDIJE I TUŽIOCA S DRUGIM FUNKCIJAMA I IMUNITET
Opšta zabrana vršenja nespojivih funkcija
(1) Sudija ili tužilac ne smije obavljati bilo kakvu funkciju koja je nespojiva sa njegovom dužnosti ili funkciju za koju se može smatrati da ometa ispravno i nepristrasno vršenje dužnosti sudije ili tužioca, ili koja može imati negativan uticaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tužilačke funkcije, dovesti u sumnju njegovu sposobnost da postupa nepristrasno ili štetiti ugledu sudijske ili tužilačke funkcije.
(2) Sudija ili tužilac ne smije biti član niti obavljati bilo kakvu dužnost u organima političkih partija, odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim sa političkim partijama i uzdržavaće se od učešća u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter.
(3) Sudija ili tužilac ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju na osnovu rase, boje, pola, polne opredijeljenosti, vjerske pripadnosti ili etničkog porijekla ili nacionalne pripadnosti niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama, i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo njihovo postupanje.
Zabrana vršenja javnih funkcija, funkcija iz pravne oblasti i drugih funkcija
(1) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu funkciju koja je nespojiva sa vršenjem sudijske, odnosno tužilačke funkcije, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
(2) Sudija ili tužilac ne smije biti advokat, notar niti obavljati druge poslove koji se obavljaju uz naplatu, a koji su nespojivi sa vršenjem dužnosti sudije ili tužioca, osim ako zakonom nije drugačije propisano. Izuzetno, sudija ili tužilac mogu biti uključeni u akademske, nastavne ili slične aktivnosti u cilju edukacije javnosti i mogu biti za njih nagrađeni.
(3) Sudija ili tužilac ne smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzeća, ili drugih pravnih lica.
(4) Sudija ili tužilac ne smije obavljati bilo kakve druge funkcijedužnosti koje mogu ometati vršenje dužnosti sudije ili tužioca.
Upućivanje na Savjet
Ako predsjednik suda ili glavni tužilac smatra da sudija ili tužilac obavlja aktivnosti koje su zabranjene čl. 82. i 83. ovog zakona, sudija ili tužilac obavještavaju se o tome, a predsjednik suda ili glavni tužilac upućuje predmet Savjetu koji o tome donosi obavezujuću odluku. Postupak se uređuje Poslovnikom o radu Savjeta.
Mišljenje o aktivnostima sudije ili tužioca
Sudija ili tužilac može od Savjeta tražiti mišljenje o tome da li su njegove aktivnosti spojive sa njegovom dužnosti i odredbama ovog zakona. Takav zahtjev treba da sadrži detalje o aktivnostima o kojima je riječ. Savjet odgovara na zahtjev u pisanoj formi u razumnom roku nakon primanja takvog zahtjeva. Odgovor Savjeta dostavljen u skladu sa odredbama ovog stava je obavezujući.
Izvještavanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta o aktivnostima
Sudije i tužioci dostavljaju Savjetu godišnji finansijski izvještaj u kojem navode, između ostalog, aktivnosti koje su obavili izvan svoje dužnosti sudije odnosno tužioca uključujući iznose koje su naplatili. Finansijski izvještaj uključuje informacije o bračnom drugu i djeci s kojom žive u istom domaćinstvu, a koji posjeduju dionice ili učestvuju u rukovođenju privatnim ili javnim preduzećima i udruženjima, uključujući političke partije. Savjet šalje obrasce za finansijske izvještaje, a može tražiti i dodatne informacije.
Imunitet sudija i tužilaca
(1) Sudija ili tužilac ne može biti krivično gonjen, uhapšen ili zadržan u pritvoru niti može odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti.
(2) Posjedovanje imuniteta neće sprečiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije ili tužioca.
POGLAVLjE IX – PRESTANAK VRŠENjA DUŽNOSTI
Prestanak mandata za vršenje dužnosti
(1) Mandat sudije ili tužioca prestaje:
(a) za sudije i tužioce kada navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju;
b) za predsjednika suda nakon isteka perioda na koji je imenovan;
c) za glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca kada navrše starosnu dob za obavezan odlazak u penziju ili nakon isteka perioda na koji su imenovani;
d) u slučaju podnošenja ostavke;
e) u slučaju njegovog razrješenja od strane Savjeta kao rezultat disciplinskog postupka;
f) ako se dokaže na osnovu medicinske dokumentacije da je trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje dužnosti sudije ili tužioca.
(2) Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca može podnijeti ostavku na svoju dužnost i nastaviti da vrši dužnost sudije, odnosno tužioca do odluke Savjeta o ostavci, odnosno do isteka dana kada ostavka treba da stupi na snagu.
(3) U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, on bez obzira na to nastavlja da vrši dužnost sudije ili tužioca u istom sudu ili tužilaštvu.
(4) Kada sudija ili tužilac navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje. U slučaju podnošenja ostavke, sudija ili tužilac Savjetu podnosi ostavku u pisanoj formi uz naznaku datuma ostavke. Mandat sudije ili tužioca prema tački (d) stava 1. ovog člana ističe na dan kada Savjet primi njegovu pismenu ostavku ili na dan kada ostavka treba da stupi na snagu, koje god od navedenog nastupi kasnije. Mandat sudije ili tužioca iz tač. (e) i (f) ističe na dan koji utvrdi Savjet.
(5) Ako predsjednik suda ili glavni tužilac unaprijed zna da će doći do prestanka mandata sudije ili tužioca koji je pod njegovim nadzorom, predsjednik suda ili glavni tužilac bez odgađanja o tome obavještava Savjet kako bi se započeo novi postupak imenovanja na buduće upražnjeno mjesto.
Privremeni produžetak mandata
Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca čiji je mandat na dužnost na koju je imenovan istekao nastaviće da obavlja dužnost, sa svim pravima i obavezama koje ona nosi, dok se ne imenuje novi predsjednik ili glavni tužilac.
Starosna dob za obavezan odlazak u penziju
Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije i tužioce imenovane od strane Savjeta je navršenih sedamdeset (70) godina života.
Ukidanje svih dosadašnjih savjeta i prelaznih aranžmana
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona ukidaju se Visoki sudski i tužilački savjeti ustanovljeni Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama (“Službeni glasnik BiH”, br. 15/02, 26/02 i 35/02), Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 31/02 i 55/02) i Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama (“Službene novine Federacije BiH”, br. 22/02, 41/02, 42/02 i 19/03).
(2) Savjet je pravni nasljednik bivših Visokih sudskih i tužilačkih savjeta iz stava 1. ovog člana.
(3) Osoblje izabrano u skladu sa članom 3. Odluke Visokog predstavnika, broj 167/03 od 20.11.2003. godine, prelazi u Sekretarijat i Kancelariju disciplinskog tužioca Savjeta.
(4) U roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, Agencija za državnu službu izvršiće reviziju da bi se utvrdilo da li početno osoblje koje je preuzeto i broji maksimalno trideset (30) zaposlenih ispunjava opšte uslove iz člana 22. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Svi zaposleni koje Savjet ne zaposli u skladu sa stavom 3. ovog člana biće zaposleni u potpunosti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
(5) Imovina, finansijske obaveze, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili vlasništvo dosadašnjih savjeta iz stava 1. ovog člana, ustupaju se Savjetu.
(6) Imovina, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina u posjedu Nezavisne pravosudne komisije mogu biti ustupljeni Savjetu, u skladu sa sporazumom između Savjeta, Nezavisne pravosudne komisije i vlasnika imovine. Imovina, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina ustupljena na ovaj način ne podliježe plaćanju carine, poreza ili dažbina.
(7) Međunarodni stručnjaci mogu biti dodijeljeni Savjetu. Privilegije i imuniteti u vezi sa diplomatskim statusom međunarodnih stručnjaka regulišu se sporazumom između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Savjeta.
(8) Međunarodni stručnjaci koji potpišu ugovor sa Savjetom ili su ustupljeni od stranih vlada, a čija se plata i naknade isplaćuju iz sredstava dobijenih od međunarodnih donatora, izuzimaju se od plaćanja poreza na prihod ili bilo kog drugog poreza ili doprinosa na platu i naknade, koji se ubire u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.
(Dosadašnji mandati direktora, zamjenika direktora i potpredsjednikâ)
(1) Mandat direktora i zamjenika direktora Sekretarijata predviđen u ovom Zakonu smatra se započetim danom preuzimanja dužnosti direktora odnosno zamjenika direktora.
(2) Potpredsjednici Savjeta preuzimaju svoje punovremene radne dužnosti u Savjetu najkasnije do 1. januara 2008. godine.
Prestanak važenja dosadašnjih zakona
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama.
Usklađivanje zakona
Zakoni ili zakonske odredbe sadržane u zakonima koji su na snazi u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine moraju se uskladiti sa ovim zakonom, a one odredbe koje nisu u skladu sa ovim zakonom prestaju da važe.
(1) Savjet će, u skladu sa Poglavljem V ovog zakona početi proces imenovanja sudija u sudove u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, koji će prema entitetskim zakonima o sudovima biti nadležni da odlučuju o prekršajima. Takva imenovanja će se izvršiti na dan koji odredi Savjet, ali ne prije 1. januara 2006. godine.
(2) Izuzetno od odredbe člana 28. stav (1) ovog zakona, kandidati koji su položili pravosudni ispit moći će konkurisati za takva imenovanja iako nemaju tri godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita.
(3) Sudija koji bude imenovan da odlučuje o prekršajima u prvom stepenu, a koji nema trogodišnje iskustvo poslije položenog pravosudnog ispita, neće moći odlučivati u drugim predmetima prije sticanja takvog iskustva.
(4) Ako su svi ostali uslovi isti, Savjet će dati prednost onim kandidatima koji imaju dokazano specijalizovano znanje u oblasti prekršaja.
(5) Svim sudijama koji trenutno obavljaju funkciju u kantonalnim ili opštinskim sudovima za prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudovima za prekršaje u Republici Srpskoj, a ne budu izabrani od Savjeta u skladu sa stavom (1) ovog člana, prestaće mandat za obavljanje sudijske funkcije. Savjet će utvrditi prestanak mandata tim sudijama sa 1. januarom 2006. godine, ili kasnije ako Savjet tako odredi.
(6) Sudija kantonalnog ili opštinskog suda za prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudija suda za prekršaje u Republici Srpskoj, čiji mandat prestane u skladu sa stavom (5) ovog člana, imaće pravo da prima platu u iznosu koji je jednak njegovoj posljednjoj plati, kao i druge naknade, uključujući zdravstveno i penzijsko osiguranje, u periodu od šest mjeseci poslije prestanka mandata. Ove plate i naknade obezbijediće organ vlasti koji je odgovoran za finansiranje poslovanja odgovarajućeg suda. Neizbor sudije neće sprečavati pojedinca da kasnije bude imenovan na sudijske i tužilačke pozicije.
(7) Primanje naknada prema stavu (6) ovog člana biće ukinuto u slučaju da pojedinac za vrijeme primanja naknade ispuni uslove i ostvari pravo na obaveznu starosnu penziju sudije i ostale naknade predviđene zakonom.
Objavljivanje i stupanje na snagu
Ovaj zakon biće objavljen u “Službenom glasniku BiH” i stupa na snagu danom objavljivanja.
Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 93/2005)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
