Rekao je to u razgovoru za Klix Faris Vehabović, sudija iz BiH koji je jučer izabran za potpredsjednika 4. vijeća Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ovo je prvi put da je na jednu rukovodeću funkciju u Evropskom sudu za ljudska prava izabran neko iz BiH.

“Pitanje implementacije presuda Evropskog suda jeste pitanje suštine postojanja bilo kojeg suda pa tako i ovog. Neizvršavanje presuda potkopava povjerenje, a to je nešto što se ne smije dozvoliti. Ko god ima iluzije da s neizvršenim presudama može u Evropski uniju, taj ili laže sebe i one oko sebe ili je glup i uz to elementarno politički neobrazovan. Drugim riječima, promovirati evropske vrijednosti kroz iznalaženje drugih prioriteta i pokušaj nametanja drugih tema kako bi se pitanje izvršenja presuda Evropskog suda stavilo kao sekundarni prioritet je, najblaže rečeno, neodgovorno ne samo prema državi već i prema narodu. Tvrdim da se rješavanjem presuda koje sam pomenuo rješava i pitanje osjećaja komocije konstitutivnih naroda, ali i svih drugih građana i manjina na potpuno ravnopravnoj osnovi. I ne vidim u tome ništa loše, naprotiv”, rekao je Vehabović za Klix.ba. Godišnje iz BiH ode 800 predmeta

On ističe da Evropski sud svake godine primi prilično veliki broj predmeta iz BiH, prosječno 800 predmeta godišnje, ali se tokom jedne godine riješi veći broj nego što se primi pa zbog toga BiH nije veliki “klijent” Evropskog suda i ne može se porediti s “velikom petorkom” koju čine Rusija, Ukrajina, Italija, Turska i Rumunija.

“U svakom slučaju, ‘manji’ smo od svih država bivše Jugoslavije. Međutim, kad god dođe ‘veliki’ predmet iz BiH, to po pravilu izazove posebnu pažnju zbog kompliciranosti pravnih pitanja ili zbog neke vrste bizarnosti okolnosti predmeta. U prošlosti su to bili predmeti ‘Sejdić-Finci’, ‘Pilav’ i često zaboravljeni predmet ‘Zornić’, kada je riječ o izborima i diskriminaciji u izbornom procesu. S druge strane su tu predmeti ‘Maktouf’ i ‘Damjanović’ u pogledu primjene blažeg krivičnog zakonodavstva i naravno predmet ‘Ališić’ koji je riješio pitanje duga Ljubljanske i Union banke bh. stedišama. Posljednji u nizu je predmet ‘Hamidović’ koji je rješavao pravo na isticanje vjerskih obilježja u javnim institucijama”, kazao je Vehabović.

Što se tiče predmeta koji se trenutno vode pred Evropskim sudom, naglašava on, mnogo je pametnije prešutjeti nego davati bilo kakvu informaciju o njima.

Bit će i “postizbornih” predmeta

“Ali ono što mogu reći jeste da ima predmeta koji izazivaju pažnju i u bh. javnom prostoru. Ono što očekujem će vjerovatno biti ‘postizborni’ predmeti koji bi mogli doći nakon utvrđivanja pravila po kojima će biti provedeni izbori ili nakon provedenih izbora bez jasnih pravila i njihove implementacije. Tu postoje raznovrsne varijacije na istu temu, no najpametnije je sačekati i vidjeti šta će se desiti”, naveo je Vehabović.

Govoreći o novoj funkciji koja mu je povjerena unutar Evropskog suda za ljudska prava, Vehabović potcrtava da je ona, prije svega, priznanje njegovih kolega.

“Evropski sud se sastoji od 47 sudija, po jednog iz svake države članice. To što sam izabran jednostavno znači da moje kolege iz 4. vijeća imaju povjerenje u mene, jer su me oni birali, zajedno s kolegom iz Portugala. To nisu izbori u kojima imate kampanju, već kampanju predstavljaju vaš rad i rezultati i samim time i ocjena vašeg rejtinga unutar Suda. Vijeće u kojem se sada nalazim čine sudije iz Ukrajine, Lihtenštajna, Litvanije, Portugala, Luksemburga, Malte, Rumunije, Mađarske, Slovenije i BiH. Naravno da to predstavlja i dodatnu odgovornost i dodatne obaveze kao sudiji koji će, zajedno sa drugim potpredsjednicima Vijeća, rješavati zahtjeve za privremene mjere iz svih 47 članica Vijeća Evrope, tj. 800 miliona stanovnika koji imaju pravo podnositi takve zahtjeve”, naveo je Vehabović, dodajući kako smatra da je na ovaj način i Bosni i Hercegovini odata određena vrsta priznanja.