Božo Mihajlović. Foto: BIRN BiH

U rješenju Suda BiH navodi se da je Apelaciono odjeljenje ove institucije uvažilo žalbu branioca Bože Mihajlovića, te je ukinuta presuda od 9. juna 2020. godine i postupak se prenosi na mjesno nadležni Općinski sud u Sarajevu.

Božo Mihajlović za BIRN BiH je kazao da je ova odluka trebala biti donesena puno ranije.

“Prvi put kada je istraga protiv daktilografkinje rastavljena i prenesena na Kantonalno tužilaštvo, a drugi put je trebao sudija za prethodni postupak da reaguje, a posebno je trebala da reaguje sutkinja Amela Huskić, koja je u predmetu ‘Goran Salihović’ kao predsjednica Vijeća to učinila i prebacila njegov predmet na Općinski sud”, rekao je Mihajlović, dodavši kako je tokom cijelog suđenja govorio “da ga boli teška nepravda” jer se njegovim kolegama sudi na Općinskom sudu, a njemu je uskraćeno to pravo.

Prvostepenom presudom koja je ukinuta Sud je zaključio da je Mihajlović nesavjesnim radom omogućio da bude otuđen privremeno oduzeti novac u više predmeta. Istom presudom je bila donesena odluka da je Mihajlović dužan nadoknaditi štetu koja je nastupila po BiH u iznosu većem od 225.000 konvertibilnih maraka (KM), kao i troškove sudskog postupka, o čijoj je visini trebalo odlučiti kasnije. U toj presudi se navodilo da su se otuđenja novca dogodila u periodu od 2006. do 2015. godine.

Mihajlović je od 2010. bio rukovodilac Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal i korupciju i, kako stoji u presudi, bio je dužan da vrši nadzor nad radom daktilografkinje koja mu je dodijeljena.

Sud je zaključio da je daktilografkinja bez znanja tužioca Mihajlovića u većem broju slučajeva sačinjavala dopise kojima je od Suda ili službe zadužene za čuvanje predmeta u Tužilaštvu dolazila do privremeno oduzetih stvari, među kojima je bio i novac. Ove naredbe, kako se navodi, na njenu molbu potpisivali su drugi tužioci u ime Mihajlovića.

Optužnica protiv Mihajlovića je potvrđena 2. jula 2018. godine.

Mihajlović je ranije podnio ostavku na mjesto šefa Odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH.

Predmeti protiv sutkinje Azre Miletić i bivšeg glavnog tužioca Gorana Salihovića ranije su prebačeni na Općinski sud u Sarajevu.

Predmet protiv sutkinje Suda BiH Azre Miletić po optužnici za primanje mita prebačen je na općinski nivo, ali tek nakon što je na Državnom sudu proveden cjelokupni prvostepeni postupak, nakon kojeg je osuđena na dvije i po godine zatvora.

Apelaciono vijeće je ukinulo ovu presudu i naložilo da se postupak obnovi pred sarajevskim Općinskim sudom.

Predmet protiv Gorana Salihovića, bivšeg glavnog tužioca Državnog tužilaštva, za korupciju prenesen je na Općinski sud u Sarajevu nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo odluku da se to čini radi osiguranja “nepristrasnog i pravičnog suđenja”. Na ovu odluku su se žalili Salihović i Državno tužilaštvo, ali je Apelaciono vijeće potvrdilo rješenje o prebacivanju na Općinski sud u Sarajevu, kojim je predsjedavao punih osam godina, u periodu između 2005. i 2013.

Salihović je optužen da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 50.000 KM, odnosno da je kao glavni tužilac Tužilaštva BiH u periodu od februara 2013. do septembra 2016. postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.

Prilikom službenog putovanja iz Pariza, kako stoji u optužnici, Salihović je 2015., zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, zbog turističkog obilaska grada i unatoč upozorenjima, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne karte. To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnom aktu, platio, ali po povratku je zahtijevao da mu se refundira iznos od 3.874 KM, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.

Istragu protiv Salihovića, prije podizanja optužnice krajem 2018. godine, vodilo je Državno tužilaštvo skoro dvije godine.