Home Vijesti BiH Kritike Tužilaštvu BiH zbog nepodizanja optužnica za korupciju

Kritike Tužilaštvu BiH zbog nepodizanja optužnica za korupciju

171
0

Kritike Tužilaštvu BiH zbog nepodizanja optužnica za korupciju

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije u prvih šest mjeseci 2019. godine podiglo niti jednu optužnicu za korupciju, rečeno je danas na konferenciji Transparency Internationala organizovanoj povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.

Izvještaj o praćenju procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH za prvu polovinu ove godine predstavljen je na konferenciji “Prvosuđe u BiH: Stanje i perspektive”, koja je organizovana u saradnji sa Švedskom razvojnom agencijom (SIDA).

Sudija Državnog suda i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Branko Perić predstavio je svoju analizu rada pravosudnih institucija i kazao da je takav izvještaj trebalo da predstavlja predsjednik VSTV-a, umjesto da on “danas predstavlja loše rezultate sistema, odnosno sistem koji je u krizi”.

“Normalno je da postoji kriza, iz raznoraznih razloga, ali suština je da postoji tendencija da se ona riješi”, rekao je Perić, koji je iznio i preporuke za rješavanje problema.

On se u svojoj analizi osvrnuo i na disciplinsku odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija navodeći kako o disciplinskoj odgovornosti odlučuje disciplinska komisija u čijem sastavu su sudije i tužioci koji su članovi VSTV-a.

“Disciplinski postupak bi trebalo maksimalno pojednostaviti. Disciplinsku odgovornost sudija treba smjestiti u sudski sistem i staviti u nadležnost vrhovnih sudova, a tužilačku u tužilački sistem i nadležnost najviših tužilaštava”, navedeno je u preporuci Perića.

Na panelu o kojem se razgovaralo o pravosuđu u BiH, Mirza Omerović, predstavnik Ureda disciplinskog tužioca (UDT), rekao je da je ove godine bilo pet posto osnovanih pritužbi na sudije i tužioce, te kako je taj procenat veliki ukoliko se uzme u obzir da je prosječna stopa ovakvih pritužbi od jedan do tri posto, naglasivši da je najveći izazov disciplinskih postupaka nedovoljno konzistentna disciplinska praksa.

“Kada je u pitanju neki izazov, rekao bih da je to nedovoljno konzistentna disciplinska praksa. Same odluke nisu probem koliko njihova obrazloženja”, kazao je Omerović.

Pozivajući se na analizu, Omerović se složio s tim da bi UDT morao biti zasebno tijelo, budući da je “sad pri VSTV-u i percepcija je da na njega može utjecati krovna institucija pravosuđa”.

Goran Nezirović, član VSTV-a, istaknuo je kako se preporuke koje je u svojoj analizi dao sudija Perić u vezi s podjelom VSTV-a na vijeće za tužioce i vijeće za sudije, trebaju uporediti s preporukama Venecijanske komisije pošto su rekli da bi “time došlo do toga da se izgubi zajednička platforma sudija i tužilaca”.

Direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić kazala je kako je i prošle godine bilo govora o unapređenju stanja u pravosuđu, ali da se stanje tokom prethodne godine dodatno pogoršalo, a problemi su postali vidljiviji, što je dovelo do toga da građani ne mogu očekivati zalaganje za njihova prava.

Rekla je kako su “svi mnogo očekivali od Izvještaja Evropske komisije smatrajući da će to biti okidač za pokretanje reformi”, a da je ukazano na to da je “VSTV dio problema, a ne institucija koja ih rješava, te da je ukazano da su potrebne promjene u načinu djelovanja ovog tijela”.

Advokat Nedim Ademović je kazao kako reforme u pravosuđu ne mogu postojati ukoliko građani nisu aktivni, te da se za proces reformi treba posvetiti obrazovanju.

“Teško je reformu provoditi ukoliko nemate materijala za tu reformu. Polazim od obrazovanja budući da su mladi žrtve sistema, koji nemaju razvijenu kulturu dijaloga, niti sposobnost kritičkog mišljenja, te se međunarodna zajednica treba posvetiti ozbiljnoj reformi obrazovanja”, rekao je on.

U drugom dijelu konferencije govorilo se o procesuiranju krivičnih djela korupcije u BiH.

Zamjenica urednika Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Džana Brkanić rekla je kako su analize BIRN-a BiH pokazale da od 2017. godine i optužnice protiv Kemala Čauševića, bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), nedostaje optužnica protiv osoba na visokim pozicijama.

“Premda je ta optužnica podignuta i slučaj pokrenut, on se danas odugovlači na način da se suđenja odgađaju zbog nepojavljivanja jednog od optuženih”, kazala je Brkanić.

Procesuiraju se djela sitne korupcije za koja Tužilaštvo BiH ne mora da provodi istragu, jer dobije gotove spise, naprimjer, iz Granične policije, tako imamo slučajeve protiv carinika za primanje dara u iznosu od 100-200 eura, rekla je Brkanić.

Francesco De Sanctis iz OSCE-a kazao je da su oni identificirali kako ima malo slučajeva za visoku korupciju i da većinu tih slučajeva nije iniciralo Tužilaštvo BiH, te da se “procesuiraju slabi predmeti budući da to okruženje omogućava”.

“Ovo je okruženje koje potiče da se rade slabi predmeti, čisto da se ispuni norma, čime se potiče neetičko ponašanje”, rekao je De Sanctis.

Autor: Detektor