Manje zatvorske kazne i naplata štete zbog boravka u zatvoru
Zbog pogrešne primjene zakona ukinuto je 20 presuda za genocid i ratne zločine, kazne su smanjene za oko 150 godina zatvora, a dva osuđenika tužila su Bosnu i Hercegovinu radi naplate nematerijalne štete.
Zbog primjene Krivičnog zakona BiH umjesto odredbi iz zakona bivše Jugoslavije, Ustavni sud BiH prihvatio je apelacije osuđenika i Sud BiH je ukinuo 20 presuda, zbog čega su neki osuđenici pušteni na slobodu, a Novak Đukić je to iskoristio za bjekstvo.
Primjenjujući odredbe “blažeg zakona”, Sud BiH je promijenio visine kazni, zbog čega su dva osuđena – Abduladhim Maktouf i Slobodan Ostojić – tužili državu jer su zadržani u zatvoru duže od trajanja izrečenih kazni.
Maktoufu je u toku parnični postupak, dok je advokat Miodrag Stojanović predao zahtjev za Ostojića i u narednom periodu očekuje se početak postupka.
Ustavni sud BiH je počeo prihvatati apelacije osuđenika za ratne zločine nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio presudu u slučaju Maktoufa i Damjanovića. Prema toj presudi, potrebno je primjenjivati odredbe blažeg zakona, odnosno odredbe zakona iz bivše Jugoslavije, a ne Krivičnog zakona BiH usvojenog 2003. godine. U konačnici, došlo je do ukidanja pravosnažnih presuda za 27 osuđenika.
Opisujući situaciju, Stojanović je kazao da je to bila jedna od najneprijatnijih pozicija u kojoj se našlo pravosuđe BiH. “Nema nikakvih dilema da je takva odluka itekako uzdrmala temelje pravosuđa”, dodao je Stojanović.
Branilac Fahrija Karkin je rekao da se unaprijed znalo da će presude pasti i da to nije bilo iznenađujuće. Odluke o primjeni novog zakona, prema njemu, jesu političke. On smatra da će ukidanje presuda imati dugoročne posljedice na povjerenje građana u Sud BiH.
S ukidanjem presuda veći broj osuđenika je pušten na slobodu, što je iskoristio Đukić i pobjegao u Srbiju. Đukić je osuđen na 20 godina zbog zločina počinjenog na tuzlanskoj Kapiji i za njim je 2014. raspisana potjernica. Pravosudni organi Srbije trebalo bi da priznaju presudu Suda BiH i upute Đukića na izdržavanje kazne, ali to se još nije dogodilo.
Nakon primjene “blažeg” zakona, najznačajnije promjene u presudama dogodile su se u predmetima za genocid.
Devetorici osuđenika za pomaganje pri činjenju genocida u Srebrenici kazne su smanjene za ukupno 83 godine. Milenku Trifunoviću, osuđenom za genocid, kazna je smanjena sa 33 na 20 godina zatvora. Kazne su smanjene i Slobodanu Jakovljeviću, Aleksandru Radovanoviću, Branislavu Medanu, Brani Džniću i Petru Mitroviću.
Kazna Maktoufu je smanjena sa pet na tri godine zatvora zbog zločina počinjenog na području Travnika. Pošto je već bio odslužio pet godina zatvora, Maktouf je tužio Bosnu i Hercegovinu, tražeći da mu se isplati naknada od 283.160 maraka.
Slobodan Ostojić, koji je osuđen za zločin u Zvorniku, također je bio osuđen na pet godina zatvora, ali mu je, zbog pogrešne primjene zakona, kazna smanjena na tri i po godine.
“Pošto je on već izdržao više vremena u zatvoru nego što je kasnijom izmjenom osuđen, za tu razliku koju je proveo na izdržavanju kazne zatražili smo naknadu štete. Predali smo Sudu BiH zahtjev. Ne mogu tačno reći iznos, mislim da se radi oko 30.000 maraka”, kazao je Stojanović.
Postupak za naknadu štete Ostojiću, kako smatra njegov branilac, trebao bi početi uskoro.
