Home Blog Page 105

Osobine koje treba da posjeduje dobar advokat

0
dobar advokat

Osobine koje treba da posjeduje dobar advokat

Postoje neke stvari na koje svakako treba da obratite pažnju kada vam se dogodi da vam zatreba pomoć advokata. To se odnosi na sve domene samog advokata i na njegov profesionalan stav, ali i na njegovu ličnost i ponašanje.

Zato je vrlo važno da povedete računa o svim detaljima pre nego što ga angažujete, da se ne biste poslije kajali.

Raspitajte se o njegovim kvalifikacijama

Već prilikom prvog razgovora bi trebalo da saznate koje su kvalifikacije određenog advokata. Naime, sam termin „advokatura“ je mnogo širok. Vrlo često se može čuti da neko kaže da je advokat, a recimo tek što je završio studije. Onaj ko zna malo više, zna i da je za sticanje titule advokata neophodno polaganje pravosudnog ispita, pa tek onda dobijanje licence za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti.

Kada ste već suočeni sa pravnim sporom bilo kakve vrste, posljednje što vam je potrebno je lažan advokat. Zato se smatra potpuno normalnim i čak poželjnim da vi, kao potencijalni klijent već na prvom sastanku zatražite da vidite njegovu dozvolu za rad. Advokati koji iole drže do svoje profesije će certifikate i diplome koje su stekli uglavnom imati na vidnom mjestu i to najčešće na zidovima svoje kancelarije. Naravno, ne da bi se njima hvalili, već upravo zbog klijenata koji mogu čim uđu da vide kod kog su došli. Na taj način ćete izbjeći po malo neprijatnu situaciju da morate da tražite certifikate i dozvole za rad.

Ekspertiza

Svaki kvalifikovani advokat ima svoju ekpertizu, odnosno specijalizovan je za određenu oblast. On može biti ekspert u jednoj od sljedećih kategorija prava: međunarodno pravo, radno pravo, građansko pravo, zakon o porezima, zakon o parnicama ili krivično pravo. Ovo su glavne kategorije, a postoje i podkategorije.

Samo imajte na umu da advokat postaje specijalizovan za određenu oblast prava najprije po iskustvu, odnosno da je imao veliki broj predmeta koji pripadaju jednoj od kategorija.

Lični kvaliteti

Lični kvaliteti koji bi trebalo da budu na listi prioriteta u najvećem slučaju zavise od samog klijenta. U suštini, najvažnije je da advokat bude, što kaže naš narod, na svom mestu. Ukoliko želite iskusnog advokata, trebalo bi da imate na umu da oni često ne posvećuju baš puno pažnje klijentima, u smislu u kom to rade početnici. Početnici većinom tretiraju svoje klijente kao djecu, suosjećajni su i naročito pažljivi prema njima.

Zato je vrlo važno da odlučite da li želite da angažujete profesionalca i nekoga ko ima iza sebe godine iskustva, a čiji stav vam se možda neće dopasti ili nekoga ko nema iskustva ili ga ima vrlo malo, a biće posebno pažljiv prema vama i pun suosjećanja.

Kredibilitet

Kredibilitet se može odnositi na različite sfere određenog advokata, a ne samo na profesionalni život. On može biti poboljšan pričom zadovoljnih klijenata, recimo, ali isto tako vrlo brzo može biti narušen. Dovoljno je da za njega počne da se govorka da, recimo djeli svoje pravne savete, ali da ih se ne pridržava ili pak da naplaćuje više nego bilo ko od njegovih kolega, da ne vodi računa o obavezama koje ima prema klijentu i slično.

Da se razumjemo, niti jedan advokat ne može steći i zadržati svoje klijente, a da nije profesionalan i pouzdan.

Dostupnost

Dakle, sada kada ste pronašli odlučnog, kvalifikovanog i advokata dobrog kredibiliteta, trebalo bi i da provjerite da li je pouzdan. To ćete najlakše provjeriti po tome da li vam je uvjek na raspolaganju, naravno u pristojno vrijeme tokom dana. Da li odgovara na vaš mail-ove, poruke ili pozive u najkraćem mogućem roku? Da li poštuje dogovorene rokove? Naravno, ukoliko mu je telefon nedostupan po nekoliko dana, a niko vam se ne javlja u kancelariji, poželjno je da razmislite o nekom drugom.

Pravi profesionalac će itekako voditi računa o ovim stvarima. Pa, recimo ako zna da mu telefon iz nekog razloga neće biti dostupan, zadužiće nekog svog kolegu da odgovara na pozive i slično.

Profesionalizam

Advokat ne vodi računa samo o poslu, već i o odnosu sa klijentom, ali i o svom fizičkom izgledu. Jako je važno da uvijek bude pristojno obučen kao i način ponašanja. Suvišno bi bilo da objašnjavamo šta se pod pristojnim ponašanjem podrazumjeva. Jednostavno, čak i svojim izgledom advokat odaje da li je zaista profesionalac ili ne.

Agencije

Hapšenja u BiH: Vrhunac političke korupcije?

0

Hapšenja u BiH: Vrhunac političke korupcije?

Vrijeme je da se postavi pitanje koji su stvarni ciljevi i šta je stvarna agenda postkomunističkih ostataka koji su prema svim analizama i izjavama stručnjaka duboko infiltrirani u pravosudni, sigurnosni i obavještajni sektor BiH? Dokle će oni da truju odnose u ovoj zemlji i zaustavljajući njen društveni oporavak, ekonomski razvoj i put ka Evropi?

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kazala je nedavno u emisiji FTV-a  kako se “boji da u BiH postoji pravosudna mafija”, piše Depo.ba.

Objektivno gledajući, kako se građani Bosne i Hercegovine mogu osjećati sigurno i zaštićeno od države i imati povjerenje u nezavisnost i nepristrasnost Suda i Tužilaštva, kada predsjednica tog istog Suda javno poručuje i to vrlo precizno da se boji kako zapravo mafija upravlja tzv. pravnom državom u BiH?

“Tužiteljstvo prvo uhapsi čovjeka, pa onda novinarima javi da je uhapšen, pa ga onda saslušava – i to vam javi, pa se sva javnost oko toga uzbudi i onda tek ga ispituje, pa se onda određuje pritvor. U tim okolnostima, izmanipuliraš događaje i onda kažeš ti događaji su razlog za pritvor”, izjavio je u nedavno u jednom Dnevniku poznati bh. adokvat Asim Crnalić.

Drugim riječima, pojednostavljeno, ova izjava bh. pravnog eksperta odlično potcrtava simptomatičnu pojavu i trend prema kojem ispada da bh. pravosudni organi ne da nisu nezavisni, nego su instrument koji po nalogu određenih lobija ili kuhinja bez adekvatnih dokaza izvršavaju ad hoc hapšenja određenih lica, jer to “nekome” u tom trenutku odgovora, pa se tek onda kroz medije i reakcije javnosti proizvedene kroz medijske natpise nastoji izgraditi slučaj i podignuti optužnica protiv tih lica.

Ilustracija za ovu tezu ima puno. Tako je krajem ove sedmice većini medija promakla informaciju da je Tužiteljstvo BiH promjenilo karakter optužne protiv tzv. “marketinške mafije” u slučaju koji su prošle godine mediji spektakularno objavljivali gdje jeu jednom danu uhapšena poveća grupa vlasnika marketing agencija i tv kuća. Sada je ta optužnica pala i svela se na mali slučaj u kojem se samo troje ljudi ostalo pod optužnim, a iznos od desetak miliona KM smanjen na nešto više od 200 000 KM. Kome će sada tim ljudima platiti sudsku  i poslovnu štetu koja im je napravljena. Takvih slučajeva oko nas je mnogo i otvaraju mnoga pitanja, a i nanovijih slučaja hapšenja kandidata za državnog ministra Bakira Dautbašića u ovome političkom trenutku izazvao je slične dileme i pitanja. Istraga treba da utvrdi šta je tu zaista tačno ali inflacija hapšenja pred tv kamerama i medijske pompe oko njih dovela je do toga da javnost sa skepsom gleda i oprezom gleda na ovakva hapšenja. Zbog svega ova, provosudni system, kao jedan od temelja svakog društva i zemlje, gubi na svojoj vjerodostojnosti i povjerenju kod građana.

Šta je to pravna država u post – komunističkom društvu?  Stanovnici BiH imaju veoma loše iskustvo sa ovim pojmom, od obećanja Muhameda Čengića da će pravna država doći u ponedeljak, do današnjih dana gdje se iza tog termina najvjerovatnije kriju određene politčke i kriminalne grupe koje pokušavaju da nam određuju prijekim sudovima šta je to pravna država.

Ni jedno ni drugo nije kompatibilno sa onim šta to zapravo jeste, jer, bh. društvo jeste tranzicijsko i normalno je da kao takvo ima hiljadu i jedan problem sa uspostavom pravne države jer sudska i tužilacka oligarhija o kojoj se sve glasnije govori u javnosti od skoro svih relevantnih instanci, kako stranih tako domaćih, naslijeđena je iz komunističkog perioda, u kojima se nečija nevinosti ili krivica određivala po opštinskim komitetima, a ne sudovima! Danas kako se čini, jedina je razlika u tome da su neformalni minderi preuzeli ulogu opštinskih komiteta.

Da li je zemlja dovedena u apsurdnu situaciju da se sve nove politčke snage na tržištu koje građani izaberu na izborima moraju boriti sa naslijeđenim  pravosudnim i tužilačkim intersnim grupama koje su sebe na veoma vulgaran način zaštitile i na to sve se proglasile nezavisnim? Sama nevjerovatna činjenica da se dvije decenije nakon potpisanog Dejtona i dalje u najvećoj mjeri vode kontroverze o tome da li bh. sudstvo radi po nalozima otuđenih centara moći ili po nalozima prava i Ustava ukazuje da nešto definitivno nije kako treba i opravdava potpuno nepovjerenje građana u takav oskudni sistem.

“Da bi trajno učvrstilo reputaciju vjerodostojne institucije, državno tužiteljstvo pod vodstvom glavnog tužitelja za kojeg se uveliko smatra da je pod ozbiljnim uticajem bošnjačkih političkih snaga, treba revnosno raditi na svojoj depolitizaciji. Također imamo saznanja da u Tužiteljstvu radi previše slijepih sljedbenika SDA” – izavio je Nikolas Hill u svom oproštajnom blogu kao ambasador SAD u BiH krajem 2014.godine.

Sta to sve zapravo znači? Ako ova dijagnoza već postoji, zašto američki ambasador tek na svom odlasku iz BiH vrlo precizno i direktno potcrtava pravo stanje u pojedinim segmentima društva, u ovom slučaju pravosuđu, dok tokom svog mandata šalje poruke općih vrijednosti i univerzalnih načela?

Kome smeta stabilnost koju je nova politička koalicija u BiH, sviđala se ona nekome ili ne, ipak demonstrirala usvajanjem Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, novim najavljenim valom inveseticija u elektronergetskom sektoru, obećanim kreditnim aranžmanom sa MMF-om te  skorim podnošenjem aplikacije za članstvo u EU?

Treba postaviti pitanje kome najviše ne odgovora stabilnost u Federaciji pa samim tim u BiH? Treba postaviti pitanje kome ne odgovora temeljita reforma pravosudnog sistema koja je također najavljena za naredne dvije godine, prema kojoj će prvi na udaru biti sudije i tužioci i način njihovog izbora i mehanizmi prema kojima će konačno morati da snose odgovornost za svoj rad ili nerad? Treba postaviti pitanje, zašto se želi od stabilnog “bošnjačkog” političkog faktora, koji, kada se uzme u ozbzir višenacionalna dimenzija Bosne i Hercegovine, ipak predstavlja najbrojniji narod, što znači da snosi i najveću odgovornost za dinamiku reformskog puta, želi opet stvoriti stanje u kojem Milorad Dodik paradira okolo i na sva zvona priča kako je problem Bosne i Hercegovine zapravo u nerješenim odnosima stranaka u Federaciji, te kako je RS sasvim stabilan i funkcionalan dio, kojeg upravo ti narušeni odnosi u Federaciji vuku dole sa sobom?

Treba konačno postaviti pitanje koji su stvarni ciljevi i šta je stvarna agenda postkomunističkih ostataka koji su prema svim analizama i izjavama stručnjaka duboko infiltrirani u pravosudni, sigurnosni i obavještajni sektor BiH, te kako je napisao američki ambasador “pod ozbiljnim uticajem bošnjačkih političkih snaga i slijepih sljedbenika SDA”? Mada, da parafraziramo jednu tv urednicu koju se često spominje u ovakvim slučajevima, pošteno govoreći, recidiv mehanizama “balkanskog špijuna” nije stran ni srpskim i hrvatskim političarima u BiH  u njihovom operativnom djelovanju.

Građani u Fedearciji ali i čitavoj BiH se sve više opravdano pitaju – da li je pravosudni sistem “šlag” na torti političke korupcije u BiH?

 

Izvor: Depo

Sud u Istanbulu odredio pritvor za deset Sirijaca osumnjičenih za bombaški napad

0

Sud u Istanbulu odredio pritvor za deset Sirijaca osumnjičenih za bombaški napad

Sud u Istanbulu odredio je da desetorica Sirijaca, osumnjičena za povezanost sa bombašem samoubicom odgovornim za smrt deset Nijemaca, ostanu u pritvoru do početka suđenja zbog mogućeg članstva u terorističkoj organizaciji, javili su turski mediji.

Desetorica kojoj je određen pritvor bili su u grupi Sirijaca koji su se danas pojavili pred sudom u Istanbulu. Turska televizijska stanica “TRT” javila je da šest osumnjičenih oslobođeno uz kauciju, a da traje proces protiv 17. osumnjičenog, koji je maloljetan.

Bombaš samoubica aktivirao je početkom sedmice pojas sa eksplozivom, nedaleko od grupe njemačkih turista u Istanbulu. Od eksplozije je poginulo deset Nijemaca. Turski zvaničnici navode da je bombaš samoubica iz Sirije i da je bio član Islamske države. Nijedna organizacija nije prihvatila odgovornost za napad.

 

Izvor: Srna

Zatvorska kazna za pomahnitalog obožavatelja pjevačice Lane Del Rey

0

Zatvorska kazna za pomahnitalog obožavatelja pjevačice Lane Del Rey

Laninog obožavatelja pronašli su radnici u garaži, gdje je spavao na madracu dok pjevačice nije bilo doma. Unutar kuće, ostavio joj je poruku i svoj poziv na sud.

Amerikanac Zachary Self (19) uhodio je pjevačicu, a čak je provalio i u njezin dom. Sjedio je u garaži i čekao da dođe kući dok ga jedan od radnika nije vidio i prijavio.

Zaluđeni obožavatelj Lane Del Rey (19) dobio je 84 dana zatvora i pet godina uvjetne kazne. Pjevačici se ne smije približavati sljedećih deset godina.

– Postao sam opsjednut s njom zbog halucinogenih droga – rekao je Zachary policiji.

Agencije

Dodik: Dokaz da je Tužilaštvo pod političkim pritiskom su Mektićeve izjave

0

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da su izjave ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da Tužilaštvo BiH vodi istragu protiv predsjednika Srpske, koja će uskoro biti okončana, samo dokaz da je Tužilaštvo BiH pod izuzetnim političkim pritiskom.

Dodik ističe da je veoma indikativno to što se Mektić vrlo često sastaje sa glavnim tužiocem BiH Goranom Salihovićem i u javnost iznosi kojekakve optužbe na račun različitih zvaničnika, pa i njega lično.

“Mektićeve navode o navodnim istragama koje su pokrenute protiv mene i koje su navodno pri kraju zaista ne bih komentarisao jer će vrijeme pokazati sve. Vrijeme je najbolji tužilac i sudija”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da je gotovo degutantno iz dana u dan slušati optužbe koje jedan za drugim u javnost iznose zvaničnici Saveza za promjene.

“To je dio scenarija za rušenje vlasti u Republici Srpskoj i njenih institucija. Nedopustivo je da se na takav način blate institucije Srpske i njeni zvaničnici. Moje je da branim i institucije i one koji ih predstavljaju”, poručio je Dodik.

 

Izvor: Srna

Odluka Suda u Beogradu: Titovi nasljednici neće dobiti ništa od imovine

0
, Image: 16609504, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Corbis

Odluka Suda u Beogradu: Titovi nasljednici neće dobiti ništa od imovine

Nasljednici nekadašnjeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita neće dobiti ništa od imovine koju su tražili, odlučio je Prvi osnovni sud u Beogradu! U dopunskom ostavinskom rješenju koje je potpisala sudija Ljubica Nenadić, sud je kao neosnovane odbio sve zahtjeve nasljednika.

Odbijeni su i zahtjevi zastupnika dinastije Karađorđević i države da se uključe u postupak.

U obrazloženju rješenja sud podsjeća da je ostavinski postupak za podjelu Titove imovine pravosnažno okončan pred Četvrtim opštinskim sudom u Beogradu, još 1991. U njemu je podjeljeno oko 800 komada odjeće, obuće i maršalovih ličnih stvari.

Nezadovoljna, njegova supruga Jovanka Broz je u martu 2002. podnjela zahtjev za donošenje dopunskog ostavinskog rješenja, pošto je u januaru Savezni ustavni sud proglasio neustavnim Zakon o upravljanju stvarima u društvenoj svojini koje su vezane za život i rad Josipa Broza. Odlukom Ustavnog suda, prvobitno ostavinsko rješenje Četvrtog opštinskog suda izgubilo je pravno dejstvo.

Sudija Ljubica Nenadić dalje navodi da se imovina koju su nasljednici tražili u dopunskom postupku, a koja je prestala da bude društvena svojina (umjetnine, porcelan, nakit, pokloni, namještaj, numizmatička i zbirka satova, automobili…), ne može smatrati naknadno pronađenom zaostavštinom, pa samim tim nisu ni ispunjeni zakonski uslovi za donošenje dopunskog ostavinskog rješenja.

“Nužan preduslov za donošenje rješenja je da se radi o imovini za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada zaostavštini, što konkretno nije slučaj. Sada pokojna Jovanka Broz u toku ostavinskog postupka predlagala je da se raspravi i imovina koja je kasnije bila obuhvaćena Zakonom o upravljanju stvarima u društvenoj svojini vezanoj za život i rad Tita”,  obrazlaže sud.

Agencije

Specijalni sud za Kosovo biće u Hagu

0

Specijalni sud za Kosovo biće u Hagu

Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu biće uspostavljen u Hagu, saopštila je danas holandska vlada.

Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu vlade, sud bi trebalo da počne da radi tokom ove godine.

Biće smješten u zgradi gdje je nekada bio Evropol.

Odluka da sud bude u Hagu donijeta je nakon kosultacija između EU, Kosova i holandskih vlasti.

Holandska Vlada ističe da bi se svjedoci mogli osjećati ugroženo ukoliko procesi ne bi bili održani u inostranstvu.

Sud će se finansirati iz sredstava EU.

https://advokat-prnjavorac.com

Izvor: Srna

Dalida Burzić: Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH neefikasan

0

Kako ocjenjujete dosadašnju primjenu Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH?

Kako kapital stečen organizovanim kriminalom i vršenjem drugih oblika kriminala služi kao finansijski temelj za dalje vršenje pojedinih oblika kriminala, te kao sredstvo uticaja u privrednim tokovima i sredstvo kontrole političkog odlučivanja posredstvom pranja novca i korupcije, to se opasnosti finansijske snage i izvršioca krivičnih djela manifestuju u korupciji kojom izvršioci na nenasilan način „kupuju“ državne funkcionere i službenike, političke lidere ili medije, što kriminal čini još opasnijim jer je teže uočljiv i teže je dokaziv. Pored toga izvršioci krivičnih djela nastoje da kriminalom stečeni kapital isti što prije usmjere u legalne tokove, jer ga tako pokušavaju učiniti nevidljivim. Ciljevi postupanja tužilaštva uz primjenu Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH se jedino mogu osujetiti oduzimanjem imovine proistekle iz krivičnog djela, a što se kao mjera propisuje krivičnim i posebnim zakonima. Obzirom da je opšta krivičnopravna mjera oduzimanja imovinske koristi odgovor države na pomenute probleme, dosadašnja primjena Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH je bila neefikasna, jer je počinalac imao dovoljno vremena da otuđi imovinu, također dosadašnja primjena pokazuje sporost postupka, a iz razloga što oduzimanju imovine prethodi dugotrajan postupak i što se takve odredbe vežu za pravosnažne sudske odluke.

Koliko je jedan ovakav zakon uspio olakšati rad tužilaštava i povećati efikasnost u postupanju tužilaštava, pogotovo sa aspekta privremenog blokiranja imovine za koju se sumnja da je stečena na nezakonit način?

U krivičnom zakonodavstvu FBiH, te donošenjem Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH stvoreni su temeljni pravni okviri za oduzimanje imovinske koristi nastale krivičnim djelom. Prema vežećim zakonskim propisima, tužilac je u toku cijelog postupka dužan da prikuplja dokaze i istražuje aktivnosti koje su od važnosti za utvrđivanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Osim toga, sud i po službenoj dužnosti u toku postupka utvrđuje imovinu stečenu krivičnim djelom, te može po slobodnoj procjeni dokaza utvrditi visinu imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom ako bi njeno utvrđivanje bilo povezano sa nesrazmjernim teškoćama ili znatnim odugovlačenjem postupka. Smatramo da od stupanja na snagu Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom to jest od 11.09.2014. godine primjena zakona nije došla do izražaja, te je primjena zakona samo djelimično olakšala rad tužilaštva i djelimično povećala efikasnost u postupanju tužilaštva. Inače postojeće zakonodavstvo oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom unutar zakonodavstva u BiH je riješeno nejednako (fragmentirano), nesistematično i na nefikasan način. Dosljednja primjena odredbe prema kojoj niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom opravdava uvođenje zakonskih rješenja kojima se omogućava oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i onda kada nije bilo mogućnosti za vođenje krivičnog postupka i za donošenje sudske odluke kojom je utvrđeno da je krivično djelo učinjeno i da je njime pribavljena imovinska korist. Postojanje dilema u pogledu da li se radi o proširenom oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, šta se smatra odvojenim postupkom, uz inicijativu tužioca koji treba pružiti dokaze koji ukazuju na sumnju da se radi o koristi koja je stečena izvršenjem krivičnih djela predstavljaju teškoće u radu tužilaštva, a posebno činjenica da je neophodno utvrditi imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, opseg i sadržaj, primjenom bruto načela kao i identifikaciju odnosno detektiranje i ulaženje u trag imovinskoj koristi ostvarenoj krivičnim djelom pri čemu prikrivanje nezakonitog porijekla imovine predstavlja najčešću prepreku uspješnoj identifikaciji imovinske koristi ostvarene krivičnim djelom.

Jedna od novina ovog Zakona jeste mogućnost uključivanja niza institucija koje bi trebale biti podrška tužilaštvu u provođenju finansijskih istraga poput Poreske uprave ili Agencije za bankarstvo, te kako ocjenjujete dosadašnju saradnju sa tim institucijama i dosadašnju saradnju u tom dijelu?

U skladu sa nalozima tužioca koji je donio Naredbu o provođenju finansijske istrage postupaju svi organi vlasti i institucije u F BiH, organi unutrašnjih poslova u kantonima, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Finansijska policija FBiH, Porezna uprava FBiH, Komisija za vrijednosne papire FBiH, Registar vrijednosnih papira u FBiH i dr. sve radi prikupljanja dokaza i saznanja koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost i druge okolnosti u vezi sa zakonitim prihodima osumnjičenog ili optuženog, odnosno povezane osobe, njihovim troškovima života i stvarnim mogućnostima, nezakonitog sticanja imovine za koju postoje osnovi sumnje da je pribavljena krivičnim djelom, s tim što se veoma često dostavljaju nepotpuni podaci od nadležnih institucija. Dosadašnja saradnja sa tim institucijama uz primjenu zakona je do sada pokazala dobre rezultate, jer se prikupljanje dokaza vrši hitno uz dostavu izvještaja sa podacima i informacijama koja su od tih institucija tražene, ali postoje problemi u pogledu nepotpunosti i tačnosti tih podataka.

Jeste li zadovoljni saradnjom sa sudovima i generalnim postupanjem sudova u primjeni zakona, naročito u kontekstu brzine rješavanja određenih zahtjeva za privremenom blokadom imovine?

Tužilaštvo prilikom primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH nailazi na probleme kod suda koji treba da odluči po prijedlogu tužioca. Problemi se ogledaju u neefikasnosti suda u pogledu poštivanja rokova kojim se preduzimaju radnje, neprihvatanje činjenica je da je novim zakonom uređeno oduzimanje i imovinske koristi koja obuhvata imovinu, koja direktno ne prostiče iz krivičnog djela, a samo nepoštivanje precizno određenih rokova dovodi do opasnoti za otuđenje imovine osumnjičenih.

Smatrate li da je potrebno pojačati rad na edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija kako bi se unaprijedila primjena Zakona?

Smatramo da je prvenstveno neophodno pojačati rad na edukaciji nosioca pravosudnih funkcija, te ujednačiti zakone o oduzimanju imovinske koristi na nivou države BiH, povećati broj tužitelja, istražitelja i drugih organa koji bi bili specijalizirani za vođenje finansijske istrage, povećati broj saradnika pravosuđa radi prikupljanja dokaza, motivisati tužioce za rad angažovanih u provođenju zahtjevnih i obimnih finansijskih istraga, riješiti problem osiguranja, čuvanja privremeno oduzete imovine, odnosno raspolaganja nakon privremenog i trajnog oduzimanja, riješiti pitanje retroaktivne primjene zakona i dr. zbog čega je neophodno pojačati rad na edukaciji u cilju primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u FBiH kao lex specialis u odnosu na druge zakone iz te oblasti.

Agencija