Home Blog Page 109

Potreban radnik na uređivanju portala

0

Potreban radnik na uređivanju portala

Pravni informativni portali

U Bosni i Hercegovini su oformljena dva informativna portala koji se odnose isključivo na pravne novosti iz svijeta prava.

To su:  https://www.anwalt-bih.de  – https://www.anwalt-derbeste.de

Traži se radnik za uređivanje portala, te objavu pravnih novosti i zakona.

Besplatne pravne novosti

0

Besplatne pravne novosti

Pravni informativni portali

U Bosni i Hercegovini su oformljena dva informativna portala koji se odnose isključivo na pravne novosti iz svijeta prava.

To su:  https://www.anwalt-bih.de  – https://www.anwalt-derbeste.de

Ovo su pravni portali koji su namijenjeni svim građanima BiH, uključujući i građane iz entiteta FBiH i Republike Srpske, te Brčko Distrikta.

Na njima  se nalaze besplatni propisi i pravne vijesti iz svijeta prava.

Cilj ovoga projekta je  da se stvori portal koji će biti središte za sva pravna pitanja, informacije i vijesti na području cijele BiH.

Ukoliko su Vam potrebni besplatni propisi BiH, potražte ih  na novoosnovanim pravnim portalima BiH.

Kako do besplatnih pravnih informacija jednim klikom

0

Kako do besplatnih pravnih informacija jednim klikom

Pravni informativni portali

U BiH su oformljena dva informativna portala koji se odnose isključivo na pravne novosti iz svijeta prava.

To su:  https://www.anwalt-bih.de  – https://www.anwalt-derbeste.de

Ovo su pravni portali koji su namijenjeni svim građanima BiH, uključujući i građane iz entiteta FBiH i Republike Srpske, te Brčko Distrikta.

Na njima  se nalaze besplatni propisi i pravne vijesti iz svijeta prava.

Cilj ovoga projekta je  da se stvori portal koji će biti središte za sva pravna pitanja, informacije i vijesti na području cijele BiH.

Ukoliko su Vam potrebni besplatni propisi BiH, potražte ih  na novoosnovanim pravnim portalima BiH.

Trazi se web urednik radi objave zakona

0

Trazi se web urednik radi objave zakona

Traži se radnik za uređivanje portala https://advokat-prnjavorac.com  te objavu prečišćenih tekstova  zakona https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html  , sudske prakse Bosne i Hercegovine na svim nivoima koja je na linku: https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa-BiH.htm

Priznanje stranih sudskih odluka u Bosni i Hercegovini

0

Priznanje stranih sudskih odluka u Bosni i Hercegovini

Izvor: https://advokat-prnjavorac.com/priznanje-stranih-sudskih-odluka-praksa-BiH.html

Pojam strane sudske odluke

Strana sudska odluka je odluka stranog suda i drugih, nesudskih organa (npr. Upravnih organa) koje su po svom statusu i dejstvima izjednačene sa sudskim – po pravu države u čije ime su donesene. U našem pravu Bosne I Hercegovine, predmet priznanja mogu biti samo strane odluke donijete u građanskopravnim stvarima. Sama kvalifikacija se vrši po unutrašnjem pravu nacionalne države, u kom slučaju i akti državne uprave mogu biti predmet priznanja. Sudska odluka, kao akt državnog organa jedne zemlje proizvodi dejstva na teritoriji zemlje donošenja. Međutim, kada se radi o sudskim odlukama u oblasti privatnog i privrednog prava, u cilju poštovanja međunarodne saradnje, ljudskih prava, pravne sigurnosti i ekonomičnosti postupka načelno se može priznati dejstvo odluka stranog suvereniteta u domaćoj zemlji, ukoliko se sprovede postupak priznanja strane odluke i ta odluka ispuni uslove predviđene nacionalnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine da bi mogla biti priznata. “Jer, ako se uopšte ne bi priznavalo dejstvo stranih sudskih odluka, stranke bi morale o istoj stvari da vode postupak u različitim državama, što bi dovelo do velikih troškova i pravne nesigurnosti, a moglo bi se govoriti i o povredi prava na tužbu kao ljudskog prava. U međunarodnom privatnom pravu česta je sintagma: priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka. Priznati i izvršiti stranu sudsku odluku znači prihvatiti je u Bosni i Hercegovini kao pravosnažnu odluku i izvršni naslov dakle izjednačiti je sa odlukom koja je donesena u Bosni i Hercegovini. Ipak, zbog određenih specifičnosti o kojima će biti riječi u nastavku, preciznije je govoriti o postupku priznanja strane sudske odluke. Predmet priznanja su strane sudske odluke, sudska poravnanja i odluke drugih organa koje se u zemlji donošenja izjednačavaju sa ovim odlukama, a regulišu privatnopravne odnose sa međunarodnim elementom. Mogu se priznati samo meritorne odluke, nezavisno od njihovog naziva u zemlji porijekla, kao i nezavisno od toga koja vrsta organa, moguće i vansudskog donosi tu odluku (npr notar), dokle god je ta odluka donešena u formi, po postupku i od strane organa koji je nadležan za donošenje te vrste odluka po pravu zemlje donošenja odluke. Pojedinačni, konkretni akti na bazi javnih ovlašćenja mogu se izjednačiti sa sudskim odlukama, dok pojednične materijalne radnje nisu predmet posebnog ili priznanja uopće. Isključivo samo pravosnažna odluka saglasno pravu zemlje u kojoj je donešena predstavlja odluku podobnu za priznanje u Bosni i Hercegovini. Sudska odluka povodom određenog imovinskopravnog zahtjeva, u odnosu na koje se postavlja pitanje izvršenja i priznanja treba da ima svojstvo izvršnosti. U modernim pravnim sistemima evropskim pravima pojam pravosnažnosti se poklapa sa pojmom konačnosti, što nužno podrazumijeva nemogućnost pobijanja sudke odluke redovnim pravnim lijekovima, osim anglosaksonskog prava koje drugačije pristupa problemu takođe nemogućnost se ogleda i u dijelu “Ne bis in idem” te se po tom pitanju ne može voditi postupak. “Pred domaćim sudom, predmet priznanja može biti deklaratorna odluka kojom se potvrđuje postojanje ili nepostojanje neke obaveze dužnika, kao i kondemnatorna odluka.”

PRIZNAVANJE STRANIH SUDSKIH I ARBITRAŽNIH ODLUKA u Bosni i Hercegovini

Pokretanje postupka priznavanja u Bosni i Hercegovini

Postupak priznavanja stranih sudskih i stranih arbitražnih odluka pokreće se prijedlogom advokata (stranka u postupku, ili njen univerzalni ili singularni nasljednik).
Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima izričito predviđa da je priznavanje odluke stranog suda u statusnim stvarima ovlašten tražiti svako ko za to ima pravni interes, dakle i osobe koje nisu bile stranke u postupku, odnosno subjekti na koje se odluka neposredno ne odnosi.
Ustavno pravilo koje se mora neposredno i primarno primjenjivati u svim postupcima je da se svakom mora omogučiti da učestvuje u postupku u kome se odlučuje o njegovim pravima, a samo se pravo na žalbu može nadomjestiti nekim drugim pravnim sredstvom.
Postupak priznavanja stranih sudskih i arbitražnih odluka pokreće se prijedlogom ovlaštenog subjekta (stranka u postupku ili njen univerzalni ili singularni nasljednik).

Uz prijedlog se treba priložiti:
• Prijevod odluke od strane sudskog tumača sa liste tumača u Bosni i Hercegovini.

• Originalna strana sudska ili strana arbitražna odluka čije se priznavanje traži sa potvrdom nadležnog suda, odnosno drugog organa, o pravosnažnosti iste po pravu države u kojoj je donesena ili ovjerena kopija istih,

advokat prilaže punomoć za zastupanje u predmetu

Za priznavanje i izvršenje stranih sudskih i arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba sprovesti postupak priznavanja odnosno izvršenja.

Za priznavanje stranih sudskih i arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja odnosno izvršenja.
Nadležnost Kantonalnog suda da odlučuje o priznanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža određena je Zakonom o sudovima u F Bosne i Hercegovine („Sl. novine  Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 38/05).
Postupak priznavanja se provodi po odredbama Zakona o vanparničnom postupku, u kojem se shodno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno, kao i Zakon o rješavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja („Sl. novine SFRJ“ 43/82, 72/82), te Uredbe sa zakonskom snagom o priznavanju i primjeni saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju kao republički propisi („Sl. novine R Bosne i Hercegovine“ broj: 2/92).

Kada se neće izvršiti priznavanje i izvršenje arbitražne odluke u Bosni i Hercegovini

Priznavanje i izvršenje strane arbitražne odluke u Bosni i Hercegovini odbiće se u slijedećim slučajevima:
• Ako bi priznanje i izvršenje odluke bilo u suprotnosti sa osnovama društvenog uređenja utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine,

• Ako ugovor o arbitraži nije zaključen u pisanom obliku, odnosno razmjenom pisma, telegrama ili teleprinterskih saopštenja,

• Ako se utvrdi da se po pravu Bosne i Hercegovine predmet spora ne može podvrći arbitraži,

• Ako se utvrdi da ne postoji uzajamnost,

• Stranka protiv koje se traži priznavanje i izvršenje odluke nije bila uredno obaviještena o imenovanju arbitra ili o arbitražnom postupku ili joj je iz nekog drugog razloga bilo onemogućeno da se služi svojim pravom u postupku,

• Ako postoji isklučiva nadležnost suda ili drugog organa Bosne i Hercegovine,
• Ugovor o arbitraži nije punovažan,

• Ukoliko sastav arbitražnog suda ili arbitražni postupak nisu bili u skladu sa odredbama ugovora o arbitraži,

• U slučajevima kad arbitražni sud prekorači granice svog ovlaštenjaodređene ugovorom o arbitraži,

• Odluka još nije postala konačna i izvršna za stranke ili ako je odluku poništio ili obustavio nadležni organ države u kojoj je donesena, i
• Izreka arbitražne odluke je nerazumljiva ili protivrječna.

 

Kada se neće priznati strana sudska odluka u Bosni i Hercegovini

Nadležni sud odbiće priznavanje strane sudske odluke u slijedećim slučajevima:
• Ako se povodom prigovora lica protiv koga je ta odluka donesena utvrdi da to lice nije moglo učestvovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku (zbog toga što mu poziv, tužba ili rješenje kojim je započet postupak nije bilo lično dostavljeno, odnosno što uopšte nije ni pokušano lično dostavljanje. Osim ako se na bilo koji način upustio u raspravljanje o glavnoj stvari u prvostepenom postupku),
• Ako u odnosnoj stvari postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Bosne i Hercegovine, ako tuženi traži priznavanje strane sudske odluke koja je donesena u bračnom sporu ili ako to traži tužilac a tuženi se ne protivi, isključiva nadležnost suda Bosne i Hercegovine nije smetnja za priznanje te odluke,
• Ako je u istoj stvari sud ili drugi organ Bosne i Hercegovine donio pravosnažnu odluku ili ako je u Bosni i Hercegovini priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari, i to do pravosnažnog okončanja parnice,
• Ako je u suprotnosti sa osnovama društvenog uređenja utvrđenim u Ustavu Bosne i Hercegovine,
• Ako ne postoji uzajamnost. Postojanje uzajamnosti u pogledu priznavanja strane sudske odluke pretpostavlja se dok se suprotno ne dokaže, a u slučaju simnje u postojanje te uzajamnosti, objašnjenje daje organ uprave nadležan za pravosuđe,

Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznanje strane sudske odluke donesene u bračnom sporu i u sporu radi utvrđivanja i osporavanja očinstva ili materinstva, kao i ako priznanje ili izvršenje strane sudske odluke traži državljanin Bosne i Hercegovine.
U slučajevima da je po podnijetom prijedlogu za priznavanje strane sudske odluke boravište protivnika predlagača nepoznato, a nema punomoćnika (npr. Priznavanje stranih sudskih odluka o razvodu braka), primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku o postavljanju privremenog zastupnika. Troškove ocog postupka prethodno treba da predujmi predlagač.
Protiv rješenja o priznavanju odnosno izvršenju odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, o kojoj odlučuje drugostepeni sud.
Po donijetoj odluci bilo bi dopušteno i vođenje postupka za povraćaj u pređašnje stanje, ako i ponavljanje postupka.

Postupak priznavanja stranih arbitražnih odluka u Bosni i Hercegovini

Arbitražom se smatra rješenje spora između dvije ili više stranaka od strane ztreće osobe (arbitra) koji svoja ovlaštenja izvodi iz sporazuma stranaka i čija je odluka za njih obavezna. Arbitražnom odlukom treba smatrati kako odluku ad hoc (od slučaja do slučaja) tako i odluku institucione arbitraže.
Arbitražnom odlukom u smislu odredbe čl. 97. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima treba smatrati odluku koju je u određenom pavnom pitanju donijelo tijelo koje po pravu mjerodavnom za tu odluku ima značenje i koja po tom pravu može postati konačna i izvršna.

Da bi se priznala i izvršila arbitražna odluka potrebno je:

Da je stranka koja traži priznanje i izvršenje uz prijedlog podnijela izvornu odluku arbitraže ili njen ovjeren prepis i izvorni ugovor o arbitraži ili  njegov ovjeren prepis,
Ako priznanje i izvršenje arbitraže nisu sastavljeni na jeziku koji je u službenoj upotrebi suda pred kojim se pokreće postupak za priznanje i izvršenje te odluke, stranka koja traži priznanje i izvršenje te odluke mora podnijeti prevod njihovog ovlaštenog prevodioca.

Izvor: https://advokat-prnjavorac.com/priznanje_strane_sudske_presude.html

Western Union izgubio sudski spor: Nije siguran način transfera novca!

0
Western Union
transfernovca

bambulovic-western2

Western Union izgubio sudski spor: Nije siguran način transfera novca!

 
Zorica Bambulović i Predrag Petrović nakon punih osam godina dobili su sudski proces protiv “Raiffaisen Banke” i Nove Banke AD Bijeljina banaka odgovornih za nestanak njihovog novca uplaćenog putem Western Uniona. Oštećeni su na kraju uspjeli dobiti nazad 3.000 eura, plus zakonske zatezne kamate kao i troškove parničnog postupka u iznosu od 3.828 KM. Učnijeni brojni propusti – Dana 04.06.2006. u prostorijama Nove Banke a.d. u Brčkom, poslala sam preko Western Union transfera novca u iznosu od 3.000 EUR na ime mog supruga, sa naznačenom destinacijom „Italija“. Novac je podiglo N.N. lice, nismo znali niti gdje niti kako, s obzirom da je transfer glasio isključivo na supruga, i isključivo se mogao podići samo u Italiji, navodi Zorica Bambulović te dodaje: Odmah smo se obratili Novoj Banci a.d., a zatim i Raiffeisen Banci (zastupnik Western Union u BiH), gđi Indiri Hadžović. Odgovor je bio u najmanju ruku šokantan: „Primalac je prilikom podizanja novca znao podatke vezano za isplatu, čime su ispoštovana PRAVILA Western Union-a!“.
 
 
Učnijeni brojni propusti – Dana 04.06.2006. u prostorijama Nove Banke a.d. u Brčkom, poslala sam preko Western Union transfera novca u iznosu od 3.000 EUR na ime mog supruga, sa naznačenom destinacijom „Italija“. Novac je podiglo N.N. lice, nismo znali niti gdje niti kako, s obzirom da je transfer glasio isključivo na supruga, i isključivo se mogao podiči samo u Italiji, navodi Zorica Bambulović te dodaje: Odmah smo se obratili Nova Banka a.d., a zatim i Raiffeisen Banci (zastupnik Western Union u BiH), gđi Indiri Hadžović. Odgovor je bio u najmanju ruku šokantan: „Primalac je prilikom podizanja novca znao podatke vezano za isplatu, čime su ispoštovana PRAVILA Western Union-a!“.
 
 
Njihovih par odgovora meni su se sveli na negiranje bilo kakve odgovornosti, te da su oni kako su i naveli: „Poslali novac na navedenu geografsku lokaciju i time ispunili svoju obavezu“. A to što novac nije podiglo lice na koje je transfer naslovljen, niti je to lice idenifikovano bilo kojim ličnim dokumentom, za Raiffeisen Bank BH i Western Union nije predstavljalo problem. Od početka su zauzeli stav: „To je vaš problem ako je neko drugi preuzeo novac umjesto Vašeg supruga.“ Suprotno svemu ovome, prije nego sam uplatila novac na šalteru, rekli su mi da je novac potpuno siguran. Uplata je inače obavljena u „Nova Banka“ a.d. u preko koje smo godinama imali otvorene račune kao fizička lica, te istu koristili u svakodnevnom poslovanju. Nova Banka, kojoj smo vjerovali i u kojoj je izvršena transakcija, odmah se ogradila od svega i nije nikada učinila ništa da bi nas kao svoje komitente obeštetila. Nasuprot tome, mojim poznanicima i prijateljima određeni zaposlenici ove Banke su širili priču da „nemamo bilo kakve šanse da dobijemo slučaj na sudu“, te da oni imaju „odličan pravni i advokatski tim protiv kojeg nemamo šanse na sudu u Sarajevu“. Ovo je bio dodatni udarac od nekog ko nam je trebao pomoći u teškoj situaciji. Napominjem da prilikom Western Union transakcije (na šalteru Nove Banke a.d.): – Nisu prihvatili moj zahtjev da se unese broj ličnog dokumenta primaoca, radi pravilne identifikacije); – Nisu pravilno unijeli lozinku (unešena u polje „poruka za primaoca“); – Nakon toga je rečeno da lozinka nije ni potrebna, jer je transakcija 100% sigurna i da niko ne može podići novac osim naznačene osobe; te su poništili lozinku. – Nisu unijeli grad u kome će se preuzeti novac u Italiji, jer su rekli da nije bitno, tako da su ostavili mogućnost da se novac podigne bilo gdje u Italiji; – Na suđenju su tvrdili čak da sam sama popunjavala obrazac.
 
 
Agencija za bankarstvo RS (direktor Slavica Injac), kojoj smo se obratili, takođe je odbacila odgovornost banaka u svom pismenom dopisu. Pri tome nije pokazala nikakvu zainteresovanost za naš slučaj, bez obzira na ukazivanje na brojne nepravilnosti same transakcije, te kršenja osnovnih postulata bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini. Agencija za bankarstvo se čak nije osvrnula na jasno kršenje zakona o bankarstvu, koje je očigledno na samoj uplatnici Western Union-a, gdje se na poleđini obrasca za uplatu (koji inače ne vidite prilikom potpisivanja jer su slova na poledjini, blijeda i sitna) odriče svih odgovornosti ukoliko transakcija ne bude obavljena pravilno. Nakon ovoga smo na preporuku mnogih angažovali respektabilni advokatski ured Prnjavorac, te sudskim putem pobjedili obje Banke i samim time Western Union i sve njihove „advokate i pravne službe“ (kako su u banci tvrdili da nećemo uspjeti), na Općinskom sudu u Sarajevu, a nedavno je Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio prvostepenu odluku, čime je naša pravna bitka dobila svoju pravosnažnost, i pravda je zadovoljena nakon 7 godina pravne borbe. U proteklih 7 godina, saznala sam za još nekoliko (bar 5) identičnih slučajeva gubitka novca preko Western Union transfera samo u mome gradu. Nažalost, ljudi su ćutali o ovome u javnosti, obeshrabreni tvdnjama Western Union-a i Raiffeisen Banke da je sve njihova krivica. U većini slučajeva nisu ni pokretali sudski spor. Malobrojni koji jesu, izgubili su ga, na žalost.
azur-prnjavorac-advokat3
Advokat Azur Prnjavorac: Prilikom transfera novca putem Western Union-a, radi veće sigurnosti koristiti i vlastitu lozinku.
– Uvidom u sam ugovor o zastupništvu o internacionalnom brzom transferu novca putem Western Union-a zaključenog između RB Banke i Western Union, Francuska, takođe može se uvidjeti da se Western Union ogradio od bilo kakve odgovornosti ukoliko transakcija ne bude obavljena pravilno. “Western Union se neopozivo odriče bilo kakvih i svih prava koja mogu imati od suda u bilo kojem sudskom postupku koji uključuje bilo kakvo potraživanje vezano za ili koje proizlazi iz ovog ugovora”, napominje Prnjavorac.
– Pravda je zadovoljena, nakon 7 godina sudske bitke, zaključuje advokat Azur Prnjavorac.
 

Odredbe ugovora Banke iz BiH sa Western Unionom:

Obeštećenje; Ograničenost odgovornosti

  1. ODSTUPAJUĆI OD SVAKE SUPROTNE ODREDBE U OVOM UGOVORU, NI U KOM SLUČAJU TIJEKOM TRAJANJA OVOG UGOVORA ILI NAKON NJEGOVOG RASKIDA ILI ISTEKA NIJEDNA STRANKA ILI NJIHOVE POSLOVNICE, DIREKTORI, SLUŽBENICI, ZAPOSLENICI, POSREDNICI ILI PODUGOVARAČI NEĆE BITI ODGOVORNA DRUGOJ STRANCI PO BILO KOJOJ TEORIJI KRIVICE (UKLJUČUJUĆI ALI NE OGRANIČAVAJUĆI SE NA NEMAR), UGOVOR, POTPUNU ODGOVORNOST ILI DRUGU PRAVNU TEORIJU (IZUZEV U MJERI DA SU ŠTETE UZROKOVANE GRUBIM NEMAROM ILI NAMJERNIM VRŠENJEM PROTIVPRAVNE RADNJE OD STRANE STRANKE) ZA IZGUBLJENE DOBITI, IZGUBLJENE PRIHODE, IZGUBLJENE POSLOVNE MOGUĆNOSTI, NEPRIMJERENE, KAZNENE, POSEBNE, POSLJEDIČNE ILI INDIREKTNE ŠTETE, OD KOJIH JE SVAKA OD NJIH OVIME ISKLJUČENA SPORAZUMOM STRANKI, BEZ OBZIRA DA LI SU TAKVE ŠTETE BILE PREDVIDIVE ILI DA LI JE BILO KOJA STRANKA ILI BILO KOJI SUBJEKT BIO OBAVIJEŠTEN O MOGUĆNOSTI TAKVIH ŠTETA.

    ODSTUPAJUĆI OD SVAKE SUPROTNE ODREDBE U OVOM UGOVORU, SKUPNA ODGOVORNOST WESTERN UNIONA ZA SVE GUBITKE, POTRAŽIVANJA, TUŽBE, SPOROVE, KRŠENJA ILI ŠTETE PROISTEKLI IZ BILO KOG UZROKA (UKLJUČUJUĆI, ALI NE OGRANIČAVAJUĆI SE NA, ONE KOJI PROIZLAZE IZ ILI SU VEZANE ZA OVAJ UGOVOR) I BEZ OBZIRA NA OBLIK RADNJE ILI PRAVNE TEORIJE (IZUZEV U MJERI DA SU ŠTETE UZROKOVANE GRUBIM NEMAROM ILI NAMJERNIM VRŠENJEM PROTIVPRAVNE RADNJE OD STRANE STRANKE) NEĆE PREĆI MANJE OD (I) US$ 500,000; ILI (II) IZNOS NAKNADA I DOBITAKA IZ TEČAJNIH RAZLIKA NA KOJE WESTERN UNION IMA PRAVO I KOJE JE PRIMIO NA OSNOVU UGOVORA ZA USLUGE PRIJENOSA NOVCA KOJE JE IZVRŠIO ZASTUPNIK ZA 12 MJESECI ODMAH PRIJE DATUMA KRŠENJA, PROPUŠTANJA UGOVORNE OBVEZE, RADNJE ILI PROPUŠTANJA KOJI SU UZROKOVALI DA SE DESI POTRAŽIVANJE. GORE NAVEDENO NE OGRANIČAVA OBVEZA NIJEDNU STRANKU DA IZVRŠI NAMIRENJE GLAVNICE, REDOVNE NAKNADE I DOBITAKA IZ TEČAJNIH RAZLIKA IZ PRIJENOSA NOVCA KAKO SE ZAHTIJEVA OVIM UGOVOROM.

 

Razne odredbe

16.2 Ovaj sporazum i bilo kakav spor, rasprava ili potraživanje koji proizlaze iz ili u vezi sa ovim Ugovorom biće regulirani i interpretirani sukladno zakonima države New Jersey, SAD (bez obzira na bilo kakve odredbe koje se tiču izbora zakona ili konflikta zakona koji mogu dovesti do primjene zakona druge sudske nadležnosti). U izvršavanju svojih obveza po ovom Ugovoru svaka stranka se slaže da će se pridržavati svih zakona i propisa koji se primjenjuju na njega.WESTERN UNION I ZASTUPNIK SE NEOPOZIVO ODRIČU BILO KAKVIH I SVIH PRAVA KOJA MOGU IMATI OD POROTNOG SUDA U BILO KOJEM SUDSKOM POSTUPKU KOJI UKLJUČUJE BILO KAKVO POTRAŽIVANJE VEZANO ZA ILI KOJE PROIZLAZI IZ OVOG UGOVORA.

Izvor: Avaz

Irfan Smajić: Takmičenje u medijskom pravu

0
Irfan Smajić

Irfan Smajić će biti učesnik u takmičenju u medijskom pravu. Internews u Bosni i Hercegovini odlučio je da organizuje  prvo takmičenje u BiH iz medijskog prava, i ovom prilikom poziva timove pravnih fakulteta državnih univerziteta u BiH da se prijave i učestvuju.  U prilogu se nalaze: slučaj, pravila i formular za registraciju, a jedan fakultet može imati i više prijavljenih timova. Rok za prijavu je 31.mart, zatim slijedi rok za predaju pismenih podnesaka – 30.april, a takmičenje će se održati 29. i 30.maja 2014.godine u Zenici u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Zenici.

 

Irfan Smajić
Irfan Smajić

 

Irfan Smajic
Irfan Smajic

Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine

0

ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BOSNE I HERCEGOVINE

 (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine: broj: 4/97,13/97,41/02,6/03, 14/03, 76/09 i 87/13)

Autor prečiščenog teksta: https://advokat-prnjavorac.com

 

I POGLAVLjE

Opšte odredbe

Član 1.

Ovim zakonom se uređuju uslovi za sticanje i prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: državljanstvo BiH) u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Zakoni o državljanstvu koje donose entiteti moraju biti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i ovim Zakonom. o drzavljanstvu BiH

 

Član 2.

Svi državljani Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu: entiteti) su samim tim i državljani BiH.

Promjena državljanstva jednog entiteta u državljanstvo drugog entiteta nema uticaja na državljanstvo BiH.

 

Član 3.

Svi državljani BiH uživaju ista ljudska prava i osnovne slobode kao što je to određeno Ustavom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav) i uživaće zaštitu ovih prava na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, pod istim uslovima i bez obzira na njihovo entitetsko državljanstvo. Regulise ovim Zakonom o drzavljanstvu Bosne i Hercegovine

 

                                                               Član 4.

Državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bileteralni sporazum između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV 4. d) Ustava.

II POGLAVLjE

STICANJE DRŽAVLJANSTVA BIH

Opšti principi

Član 5.

Državljanstvo BiH u skladu sa odredbama ovog Zakona stiče se:

  1. porijeklom;
  2. rođenjem na teritoriji BiH;
  3. usvajanjem;
  4. putem naturalizacije;
  5. putem međunarodnog sporazuma.

 

STICANJE DRŽAVLJANSTVA PORIJEKLOM

Član 6.

Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stiče državljanstvo BiH porijeklom:

  1. čija su oba roditelja bili državljani BiH u vrijeme rođenja djeteta, bez obzira na mjesto njegovog rođenja;
  2. čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme rođenja djeteta i dijete je rođeno na teritoriji BiH;
  3. čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetovog rođenja, a dijete je rođeno u inostranstvu, ako bi ono inače bilo bez državljanstva;
  4. Ako je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetovog rođenja, pod uslovom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva BiH nadležnom organu.

 

Sticanje državljanstva rođenjem na teritoriji BiH

Član 7.

Državljanstvo BiH biće dodijeljeno djetetu koje je rođeno ili nađeno na teritoriji BiH nakon stupanja na snagu Ustava i čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva, ili ako je dijete bez državljanstva.

 

Usvojena djeca

Član 8.

Dijete mlađe od 18 godina koje je u potpunosti usvojio državljanin BiH nakon stupanja na snagu Ustava stiče državljanstvo BiH.

 

Sticanje državljanstva naturalizacijom

Član 9.

Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva BiH može steći državljanstvo naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uslove:

  1. da je napunio 18 godina starosti;
  2. da ima odobren stalni boravak na teritoriji BiH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva.
  3. da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda BiH.
  4. da mu nije izrečena mjera bezbjednosti protjerivanja stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljivanja stranaca sa teritorije BiH od strane organa čiji je legalitet uspostavljen Ustavom i da je ova odluka još uvijek na snazi;
  5. da nije osuđivan na izdržavanje kazne za krivična djela sa predomišljajem na duže od tri godine u periodu od 8 godina od podnošenja zahtjeva;
  6. da se odreknu ili na neki drugi način izgube svoje ranije državljanstvo prije sticanja BiH državljanstva, osim ako bilateralni sporazum iz člana 14. ne predviđa drugačije. Odricanje ili gubitak ranijeg državljanstva se neće zahtijevati ako ovo nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati.
  7. da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno zahtijevati;
  8. da ne predstavlja prijetnje po bezbjednost BiH;
  9. da ima obezbijeđen stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili da je u stanju da obezbijedi pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za sopstveno izdržavanje;
  10. da je izmirio sve poreske ili druge finansijske obaveze;
  11. da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni poredak BiH i
  12. da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva BiH.

Naturalizacija se neće odobriti, čak ako podnosilac zahtjeva ispunjava opšte uslove za naturalizaciju, ukoliko postoje osnovani razlozi za sumnju da bi se odobrenjem naturalizacije toj osobi ugrozila bezbjednost BiH i javni red i mir, ili ukoliko naturalizacija nije u skladu sa interesima BiH iz nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu cjelokupne procjene stanja podnosioca zahtjeva.

 

Sticanje državljanstva olakšanom naturalizacijom

Član 10.

Bračni drug državljanina BiH – stranac, može steći državljanstvo BiH pod slijedećim uslovima:

  1. da je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva i da još uvijek traje u momentu podnošenja zahtjeva;
  2. da se odrekne ili na neki drugi način izgubi svoje ranije državljanstvo prije sticanja BiH državljanstva, osim ako to nije drugačije riješeno bilateralnim sporazumom iz člana 14. Odustajanje ili prestanak ranijeg državljanstva se ne zahtijeva ako to nije dopušteno ili se ne može razumno zahtijevati;
  3. da ima odobren stalni boravak na teritoriji BiH.
  4. da ne predstavlja prijetnje po bezbjednost BiH.

 

Član 11.

  1. Dijete mlađe od 18 godina čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine ima pravo da dobije državljanstvo BiH naturalizacijom ako ono ima odobren privremeni ili stalni boravak na teritoriji BiH.
  2. Roditelj koji ima državljanstvo BiH može tražiti sticanje državljanstva BiH u ime maloljetnog djeteta u skladu sa stavom 1. ovog člana. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak.

 

Član 11a.

  1. Lice bez državljanstva i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo BiH, bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav 1. tač. 2., 3., 6., 9. i 10. samo ako u statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji BiH u trajanju od pet godina prije podnošenja zahtjeva.
  2. Malodobno dijete lica koje je steklo državljanstvo BiH na osnovu stava 1. ovog člana, ima pravo da dobije državljanstvo BiH, bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav 1. tač. 1., 2., 3., 6., 9. i 10., ako ima status izbjeglice ili odobren privremeni boravak na teritoriji BiH, bez obzira na dužinu borvka.
  3. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak.

 

Član 12.

Slijedeća lica imaju pravo da dobiju državljanstvo BiH na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uslova iz člana 9. st. 2 i 6.

  1. emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu,
  2. prva i druga generacija potomaka lica navedenih u stavu 1. koje su se vratile u Bosnu i Hercegovinu.

Bračni drug lica navedenog u stavu 1. ovog člana, ima pravo na sticanje državljanstva BiH na osnovu molbe bez ispunjavanja zahtjeva iz člana 9. stav 2. ukoliko ispuni uslove člana 10. st. 1. i 2.

 

Član 12a.

            Lice kojem je državljanstvo BiH, radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države, prestalo odricanjem ili otpustom, može podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva BiH, ako ispunjava uslove iz člana 9., osim uslova iz stava 1. tač. 1. i 2.., samo ako ima odobren privremeni boravak najmanje posljednju godinu na teritoriji BiH ili odobren stalni boravak.

 

Član 13.

Ako se u pojedinačnim slučajevima naturalizacija lica smatra od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu, lice može steći državljanstvo bez ispunjavanja zahtjeva iz člana 9. st. 1., 2. i 6.

 

                                                             Član 14.

U svim slučajevima gdje ovaj zakon propisuje gubitak ranijeg državljanstva osobama koje stiču BiH državljanstvo, takvim osobama će biti dozvoljeno da i dalje zadrže državljanstvo ranije države gdje god je to omogućeno bilateralnim sporazumom između BiH i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV 4. d) Ustava Bosne i Hercegovine.

 

III – POGLAVLjE

PRESTANAK BiH DRŽAVLJANSTVA

Član 15.

Državljanstvo se ne može izgubiti ako bi osoba koja je u pitanju time ostala bez državljanstva (apatrid), osim u slučaju utvrđenim članom 23. stav 1.

 

Član 16.

Državljanstvo Bosne i Hercegovine prestaje:

  1. a) odricanjem,
  2. b) otpustom,
  3. c) oduzimanjem,
  4. d) međunarodnim sporazumom.

 

ODRICANJE

Čl. 17. i 18. su brisani

Član 19.

  1. Građanin koji je napunio 18 godina, koji živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države, ili mu je zagarantovano sticanje državljanstva druge države, ima pravo da se odrekne BiH državljanstva.
  2. Djetetu koje živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je isto zagarantovano prestaje državljanstvo BiH odricanjem na zahtjev oba roditelja kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo prestalo odricanjem uz saglasnost drugog roditelja koji je državljanin BiH, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo ili je stranac ili osoba bez državljanstva ili na zahtjev usvojioca ako mu je prestalo državljanstvo BiH odricanjem i odnos između usvojioca i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak.
  3. U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana, državljanstvo BiH prestaje licu kada nadležni organ utvrdi da su ispunjeni potrebni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana i stranci uruči rješenje o prestanku državljanstva BiH, ili kad joj ga nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH u inostranstvu uputi poštom.

 

Član 20.

Odluka o odricanju može biti poništena na zahtjev lica koje nije steklo državljanstvo države koja mu je izdala garanciju.

 

OTPUST

Član 21.

Otpust iz BiH državljanstva može biti odobren na osnovu zahtjeva lica koje živi na teritoriji BiH, koje ispunjava slijedeće uslove:

  1. da ima 18 godina;
  2. da se protiv njega ne vodi krivični postupak zbog učinjenog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako je osuđen na kaznu zatvora u BiH, da tu kaznu izdržava;
  3. da je izmirio sve nužne doprinose, poreze ili druge zakonske obaveze plaćanja utvrđene pravnosnažnim odlukama nadležnih organa;
  4. da je stekao ili mu je garantovano državljanstvo druge države;
  5. da je ispunio svoje vojne obaveze.

 

Član 22.

Djetetu mlađem od 18 godina koje je steklo, ili kojem je zagarantovano sticanje državljanstva druge države, i koje još uvijek živi na teritoriji BiH, prestaje državljanstvo BiH otpustom na zahtjev:

  1. oba roditelja čije je državljanstvo BiH prestalo otpustom;
  2. jednog roditelja čije je državljanstvo BiH izgubljeno otpustom, ako drugi roditelj nije živ, ili su mu oduzeta roditeljska prava, ili je stranac ili osoba bez državljanstva;
  3. jednog roditelja, koji izvršava roditeljske dužnosti i čije BiH državljanstvo je izgubljeno otpustom a drugi roditelj, koji je državljanin BiH, se slaže;
  4. usvojitelja ako mu je državljanstvo BiH prestalo otpustom, a odnos između usvojitelja i usvojenog djeteta predstavlja odnos potpunog usvojenja.

Ako je dijete starije od 14 godina, u st. 1., 2. i 3. zahtijeva se njegov pristanak.

ODUZIMANJE

Član 23.

Državljanstvo BiH može biti oduzeto u sljedećim slučajevima:

  1. ako je državljanstvo Bosne i Hercegovine stečeno pomoću prevare, lažnih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se može odnositi na podnosioca zahtjeva,
  2. kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravne zabrane takve službe,
  3. kada je državljanstvo BiH stečeno nakon stupanja na snagu ovog zakona, bez ispunjenja uslova iz čl. 9. i 10.
  4. kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom, radi preduzimanja radnji kojima se narušavaju ustavni poredak i sigurnost BiH, ili kada je osuđen radi članstva u organizaciji koja preduzima takve radnje, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim ineresima BiH.
  5. kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje uključuje krijumčarenje vatrenog oružja, eksploziva, radioaktivnog materijala ili narkotičkih sredstava i psihogenih supstanci; ili ilegalni prevoz i trgovinu materijalima i opremom za proizvodnju oružja ili drugih sredstava masovnog uništenja; ili ilegalni ulazak u BiH, ostanak ili izlasak iz BiH pojedinaca ili grupa; ili organizuje ili učestvuje u trgovini ljudima, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH.
  6. kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje proizilazi iz aktivnosti koje se razlikuju od onih iz tač. 4. i 5. ovog člana, a koje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH.

 

DATUM PRESTANKA

Član 24.

            Državljanstvo BiH prestaje otpustom, odricanjem ili oduzimanjem, danom dostavljanja rješenja o prestanku državljanstva BiH licu na koje se isto odnosi.

 

Ako mjesto prebivanja tog lica nije poznato, ili ne može biti potvrđeno, BiH državljanstvo prestaje danom objavljivanja rješenja u Službenom glasniku BiH.

 

IV – POGLAVLjE

ODNOSI IZMEĐU DRŽAVLJANSTVA BIH I DRŽAVLJANSTVA ENTITETA

Član 25.

Za lica koja imaju BiH državljanstvo u skladu sa čl. 6., 7. i 8. smatra se da već imaju državljanstvo jednog od entiteta.

 

Član 26.

Sve odluke o sticanju i prestanku državljanstva koje donose entiteti ili Bosna i Hercegovina se moraju donijeti u skladu sa čl. 30. i 31. ili sa prelaznim odredbama Poglavlja VII ovog zakona

 

Član 27.

Lice koje izgubi državljanstvo jednog entiteta, a ne stekne državljanstvo drugog entiteta gubi državljanstvo BiH. Lice koje izgubi državljanstvo BiH istovremeno gubi i državljanstvo entiteta.

 

Član 28.

  1. Dijete koje BiH državljanstvo stiče porijeklom ili potpunim usvojenjem, u skladu sa članom 8., stiče državljanstvo entiteta roditelja ili usvojitelja koji posjeduje BiH državljanstvo.
  2. Ako roditelji ili usvojitelji imaju državljanstva različitih entiteta, dijete će:
  3. steći državljanstvo entiteta u kojem je rođeno, i
  4. ako je rođeno u inostranstvu, dijete će:
  5. steći državljanstvo entiteta kako je to dogovoreno među roditeljima, ili
  6. ako dogovor nije postignut, dijete će steći:

– u slučaju sticanja porijeklom, državljanstvo entiteta roditelja koji je u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Bosne i Hercegovine upisao dijete u matičnu knjigu rođenih, ili

– u slučaju sticanja potpunim usvajanjem, državljanstvo entiteta u kojem ima prebivalište u BiH, ili ako mjesto prebivališta ne postoji, državljanstvo entiteta roditelja koji je podnio molbu za upisivanje djeteta.

  1. Dijete koje stiče BiH državljanstvo prema članu 7. stiče državljanstvo entiteta u kojem je rođeno ili nađeno.

 

Član 29.

Nakon promjene mjesta prebivališta sa teritorije jednog entiteta na teritoriju drugog entiteta, državljanstvo entiteta se takođe mijenja ako to osoba želi.

 

Član 29a.

  1. Državljanin BiH koji ima prijavljeno prebivalište u Brčko Distriktu BiH, a koji ima državljanstvo jednog od entiteta, ostaje državljanin tog entiteta, osim ako na svoj zahtjev ne promijeni svoje entitetsko državljanstvo.
  2. Državljanin BiH koji ima prijavljeno prebivalište u Brčko Distriktu BiH, a koji nema izjavljeno entitetsko državljanstvo, ima pravo da izabere svoje entitetsko državljanstvo.
  3. Lica sa prebivalištem u Brčko Distriktu BiH koja stiču državljanstvo BiH naturalizacijom, biraju svoje entitetsko državljanstvo.

 

V – POGLAVLjE

PROCEDURA

Član 30.

  1. Odluke o sticanju ili prestanku državljanstva BiH donosi Ministarstvo civilnih poslova BiH, osim odluka iz čl. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 11a., 12., 12a., 13., 21., 22. i 38.
  2. Odluke prema čl. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 11a., 12., 12a., 21., 22. i 38. donose kompetentne vlasti entiteta.
  3. Odluke prema članu 13. donosi konsenzusom Savjet ministara BiH.

 

Član 31.

  1. Odluke iz člana 30., stav 2., izuzev odluka donesenih u skladu sa članom 6., 7. , 8. i 38., moraju se poslati Ministarstvu civilnih poslova BiH u roku od tri sedmice od datuma donošenja odluke.
  2. Odluka kompetentne vlasti entiteta stupa na snagu dva mjeseca nakon slanja Ministarstvu za civilne poslove BiH, ukoliko Ministarstvo ne odredi da nisu ispunjeni uslovi iz čl. 9., 10., 11., 11a., 12., 12a., 21. i 22. U tom slučaju nadležni moraju uputiti slučaj kompetentnoj vlasti entiteta radi ponovnog razmatranja. Odluke donesene prema čl. 6., 7. i 8. stupaju na snagu nakon registracije od strane nadležnog organa.
  3. Ako nakon ponovnog razmatranja, ostane spor između kompetentnih vlasti entiteta i BiH, onda se slučaj mora uputiti Ustavnom sudu u skladu sa članom VI 3. Ustava BiH na konačnu odluku.

 

Član 32.

Molba za sticanje, odricanje ili otpust iz državljanstva BiH mora se neposredno podnijeti vlastima navedenim u članu 30., ili ako podnosilac živi u inostranstvu, putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH.

 

Član 33.

  1. Nadležni organi iz člana 30. st 1. i 2. moraju riješiti molbu u periodu od 60 dana od primanja uredne prijave. Odluke o odbijanju prijave za sticanje ili otpust ili odluke da se oduzme državljanstvo, moraju sadržavati razloge u pisanoj formi.
  2. Zainteresovana lica mogu pokrenuti upravni spor protiv odluke iz prethodnog stava.

 

Član 33a.

Ministarstvo civilnih poslova BiH vodi sljedeće evidencije o državljanstvu BiH:

 

  1. a) Evidenciju o sticanju državljanstva BiH:
  2. na osnovu međunarodnog sporazuma;
  3. lica od naročite koristi za BiH iz člana 13. Zakona;
  4. lica naturalizovanih između 06. aprila 1992. do 01. januara 2006. godine.

 

  1. b) Evidenciju o prestanku državljanstva BiH:
  2. odricanjem i
  3. oduzimanjem

 

Nadležni organi entiteta i organi Brčko Distrikta BiH vode evidencije o naturalizaciji i državljanstvu iz svoje nadležnosti.

 

Evidencije iz ovog člana i evidencije iz člana 33b. sadrže jedinstveni matični broj, ako je određen.

 

Član 33b.

 

Ministarstvo civilnih poslova vodi evidencije o predmetima davanja svoje saglasnosti na rješenja nadležnih entiteskih organa o naturalizaciji stranih državljana i o predmetima naknadnog upisa u matične knjige rođenih lica koja su stekla državljanstvo RBiH u skladu sa Zakonom o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine.

 

Član 33c.

 

Ministar civilnih poslova BiH propisuje sadržaj i način vođenja evidencija iz čl. 33a. i 33b.

 

VI – POGLAVLjE

DOKAZIVANJE BIH DRŽAVLJANSTVA

Član 34.

Državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta dokazuje se uvjerenjem o državljanstvu BiH i uvjerenjem o državljanstvu entiteta ili pasošem Bosne i Hercegovine.

 

Član 35.

  1. Uvjerenje o državljanstvu BiH i državljanstvu entiteta izdaje organ koji vodi matičnu knjigu rođenih, odnosno knjigu državljana.
  2. Državljanstvo se upisuje u matičnu knjigu rođenih bez posebne odluke kada se utvrdi da to lice ispunjava uslove sticanja prema čl. 6., 7. i 8.
  3. U slučaju da organi vlasti iz stava 1. ovog člana bez osnove odbiju da izdaju uvjerenje o državljanstvu BiH, Resorno ministarstvo entiteta ili Ministarstvo civilnih poslova BiH izdaju uvjerenje o državljanstvu licu o kome je riječ na osnovu dokumentovanih podataka koje posjeduje Ministarstvo civilnih poslova i nadležni organ entiteta ili organ u Brčko Distriktu BiH, u okviru svojih nadležnosti. U slučaju spora između nadležnih organa entiteta i BiH, predmet se upućuje Ustavnom sudu u skladu sa članom VI 3. Ustava BiH.
  4. Kada su dokumentovani podaci koji se odnose na državljanstvo nedostupni ili ih državljani Bosne i Hercegovine ne mogu pribaviti u razumnom vremenskom periodu, nadležni organi pomenuti u prethodnom stavu dozvoliće takvim licima da pribave ove podatke na drugi način, uključujući i izjave date od strane tih lica ili za njih.
  5. Kompetentni organi u entitetima i organ u Brčko Distriktu BiH će, u pojedinačnim slučajevima, dostaviti Ministarstvu za civilne poslove tražene informacije iz evidencije pomenute u stavu 1.

 

Član 36.

  1. Uvjerenje o državljanstvu se izdaje na obrascu koji sadrži slijedeće elemente:
  2. naziv “Bosna i Hercegovina” i naziv entiteta,
  3. naziv organa vlasti iz člana 35. koji je izdao ovo uvjerenje,
  4. “Uvjerenje o BiH državljanstvu”,
  5. naznake o pripadajućem državljanstvu entiteta,
  6. ime i prezime osobe kojoj je uvjerenje izdato, ime jednog roditelja i njegovo državljanstvo, datum i mjesto rođenja,
  7. dokazi na osnovu kojih je uvjerenje izdato,
  8. datum i mjesto izdavanja, pečat nadležnog organa i potpis odgovorne osobe.
  9. Ministarstvo civilnih poslova BiH određuje oblik obrasca iz prethodnog stava ovog člana.

 

VII – POGLAVLjE

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 37.

Sva lica koja su bila državljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu Ustava, uključujući i sva lica koja su bila državljani R BiH do 6. aprila 1992. godine, su državljani Bosne i Hercegovine, dok će se državljanstvo lica naturalizovanih u periodu od 6. aprila 1992. do 01.januara 2006. godine odrediti u skladu sa čl. 40. i 41.

 

Član 38.

  1. Sva lica koja su državljani BiH u skladu sa ovim zakonom i koja su na dan 6. aprila 1992. godine bila nastanjena na teritoriji koja sada pripada jednom od entiteta se smatraju državljanima tog entiteta, izuzev ako nemaju stalno prebivalište u drugom entitetu, u kojem slučaju se smatraju državljanima toga entiteta.
  2. Sva lica koja su državljani BiH u skladu s ovim zakonom i koja žive u inostranstvu na dan kad ovaj zakon stupa na snagu smatraju se državljanima entiteta u kojem su imala prebivalište ili boravište prije 6. aprila 1992. godine, ukoliko se stalno ne nastane u drugom entitetu ili izaberu državljanstvo drugog entiteta.
  3. Sva lica koja su bila državljani bivše SFRJ i koja su se u vremenu između 6. aprila 1992. godine i stupanja na snagu ovog zakona stalno nastanila na teritoriji jednog od entiteta i koja na toj teritoriji imaju neprekidno prebivalište ili boravište u trajanju od dvije godine nakon stupanja na snagu ovog zakona, nakon podnošenja zahtjeva dobiće i državljanstvo tog entiteta i Bosne i Hercegovine.
  4. Sva lica koja su bila državljani bivše SFRJ i koja u vremenu između dana stupanja na snagu ovog zakona i 31. decembra 2000. godine se stalno nastane na teritoriji jednog od entiteta i koja na toj teritoriji imaju neprekidno prebivalište ili boravište u trajanju od tri godine, nakon podnošenja zahtjeva dobiće državljanstvo tog entiteta i Bosne i Hercegovine.
  5. 5. Prebivalište djece, u smislu odredaba čl. 29. i 38. stav 1. Zakona, koja su bila maloljetna i nisu imala prijavljeno prebivalište, utvrđuje se na osnovu prebivališta roditelja i drugim dokazima.

 

Član 39. je brisan

Član 40.

            Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo), dužno je da, u skladu sa ovim Zakonom, sprovede reviziju statusa lica naturalizovanih poslije 06. aprila 1992. godine, a prije 01.01.2006. godine.

 

Član 41.

  1. Ministarstvo razmatra status lica koja su stekla državljanstvo naturalizacijom, a koja prethodno nisu imala dodijeljen jedinstveni matični broj (JMB), ili kojima je na teritoriji Bosne i Hercegovine dodijeljen novi jedinstveni matični broj (JMB) državljana BiH, u periodu poslije 6. aprila 1992. godine, a prije 1. januara 2006. godine. S tim ciljem, Ministarstvo razmatra informacije koje pružaju lica o kojima se radi, kao i informacije prikupljene po službenoj dužnosti
  2. Na zahtjev Ministarstva, lica o kojima se radi i nadležni organi u Bosni i Hercegovini, moraju mu dostaviti sve potrebne informacije u roku koji Ministarstvo odredi.
  3. Ako se lice o kome se radi ne povinuje zahtjevu za dostavom informacija iz stava 2., Ministarstvo mu može oduzeti državljanstvo.
  4. Ako lice time ne ostaje bez državljanstva, Ministarstvo može svojom odlukom oduzeti državljanstvo BiH u slijedećim slučajevima:
  5. a) ako propisi koji su bili na snazi na području Bosne i Hercegovine u vrijeme naturalizacije nisu bili primijenjeni, ili
  6. b) ako je državljanstvo BiH bilo stečeno prevarnim ponašanjem, lažnim informacijama ili prikrivanjem bilo koje relevantne činjenice ako se takvo ponašanje može pripisati licu o kojem se radi, ili
  7. c) u slučaju nepostojanja stvarne veze između Bosne i Hercegovine i državljanina koji uobičajeno ne boravi u Bosni i Hercegovini, ili
  8. d) u kom bilo slučaju iz člana 23. alineja 2., 3., 4., 5. i 6. ovog zakona.
  9. Dokaz da ne postoji stvarna veza iz stava 4. tačke c) ovog člana može biti posebno neprijavljivanje prebivališta uključujući i adresu stanovanja u Bosni i Hercegovini ili nepodnošenje zahtjeva za izdavanje lične karte državljana BiH u skladu sa propisima o prijavljivanju, prebivalištu i boravištu, te o ličnoj karti državljana BiH.
  10. Državljanstvo BiH neće se oduzeti iz stava 4. tačke a) ovog člana ukoliko osoba o kojoj se radi ispuni uslove za naturalizaciju ili olakšanom naturalizacijom prema ovom zakonu do trenutka kada Ministarstvo donosi odluku i ako je jasno da osoba o kojoj se radi nije bila svjesna da propisi nisu bili primijenjeni, niti se upustila u ponašanje koje bi opravdalo oduzimanje državljanstva prema ovom zakonu, nije je svjesno prikrila kakvu relevantnu činjenicu. Relevantna činjenica je posebno ona činjenica koja je suprotna propisima o statusu lica u Bosni i Hercegovini.
  11. Državljanstvo BiH prestaje danom dostavljanja odluke Ministarstva o njegovom oduzimanju. Ako adresa stanovanja ili mjesto prebivališta tog lica nisu poznati ili se ne mogu utvrditi, državljanstvo BiH prestaje danom objavljivanja obavještenja o odluci Ministarstva u „Službenom glasniku BiH“.
  12. U reviziju izdatih državljanstava, ne mogu biti uključeni zaposlenici Ministarstva, koji su na bilo koji način ranije bili uključeni u proces izdavanja državljanstava koja su predmet revizije.

 

Član 41a.

Bez obzira na čl. 23. i 41. ovog zakona, u slučajevima kada je istom licu dodjeljeno držaljanstvo više puta po različitim osnovama, Ministarstvo će zaključkom objediti postupak revizije te donijeti jedinstvenu odluku o statusu naturalizovanog državljanina.

 

Član 42.

Svi zakoni i propisi doneseni na osnovu njih, a koji regulišu pitanja državljanstva BiH prestaju važiti na dan stupanja na snagu ovog zakona.

 

Član 43.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine će donijeti ili uskladiti propise za sprovođenje ovog zakona u roku od 45 dana nakon stupanja na snagu ovog zakona. Nadležni organi entiteta će najkasnije 45 dana nakon toga donijeti propise o državljanstvu koji će biti usklađeni sa ovim zakonom.

 

Član 43a.

            Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona, nastaviće se i okončati po odredbama onog zakona koji je povoljniji za stranku.

 

Član 43b.

            Ministarstvo civilnih poslova BiH donijeće podzakonske akte utvrđene odredbama čl. 33a. i 33b. i podzakonske akte kojim će se precizirati izdavanje garancije za sticanje državljanstva BiH i dokazi o ispunjavanju uslova za naturalizaciju iz čl. 9., 10., 11a. i 12a. ovog Zakona, u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

 

Član 44.

Ovlašćuju se Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da zajednički utvrde prečišćeni tekst Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (”Službeni glasnik BiH”, br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09, 76/09 i 87/13).

 

Član 45.

Ovaj zakon stupa na snagu osam dana nakon dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a objavit će se i u službenim glasilima entiteta.

 


 

Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine – gdje je objavljen ?

Integralni tekst Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine je objavljen u “Službeni glasnik BiH”, br. 22/2016.

Da li Zakon o državljanstvu entiteta mora biti u skladu sa Zakonom o državljanstvu BIH ?

Zakoni o državljanstvu koje donose entiteti moraju biti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine

Da li se može biti samo državljanin Federacije BiH ili državljanin entiteta Republika Srpska ?

Svi državljani Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (entiteta) samim tim su i državljani Bosne i Hercegovine. Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima prijavljeno prebivalište u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, a koji ima državljanstvo jednog od entiteta, ostaje državljanin tog entiteta, osim ako na svoj zahtjev ne promijeni svoje entitetsko državljanstvo.

Da li državljani Bosne i Hercegovine mogu da imaju i pored svog državljanstva i strano ?

Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bileteralni sporazum između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u skladu sa članom IV 4. d) Ustava BiH.

Šta sadrži uvjerenje o državljanstvu BiH ?

Uvjerenje o državljanstvu BiH se izdaje na obrascu koji sadrži sljedeće elemente: naziv “Bosna i Hercegovina” i naziv entiteta, naziv organa vlasti iz člana 39. koji je izdao ovo uvjerenje, Uvjerenje o državljanstvu BiH, naznake o pripadajućem državljanstvu entiteta, ime i prezime lica kom je uvjerenje izdato, ime jednog roditelja i njegovo državljanstvo, datum i mjesto rođenja, dokazi na osnovu kojih je uvjerenje izdato, datum i mjesto izdavanja, pečat nadležnog organa i potpis odgovornog lica.