Home Blog Page 70

U Republici Srpskoj od 2019 registracija firmi preko interneta

By
ePravo.ba
-
0

U Republici Srpskoj od 2019 registracija firmi preko interneta

Registracija preduzeća u Republici Srpskoj od iduće godine biće moguća elektronskim putem, čime će procedure, vrijeme i troškovi za osnivanje firme biti znatno skraćeni. U početku je će e-registracija biti moguća samo za društva sa ograničenom odgovornošću i preduzetnike.

U Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS kažu da će u sistem koji će omogućavati elektronsku registraciju direktno biti uvezani registarski sudovi, Poreska uprava, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, notari, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležni organi jedinica lokalne samouprave, kao i komercijalne banke.

 „Zainteresovano fizičko ili pravno lice treba da prethodno posjeduje kvalifikovani elektronski certifikat koji je izdan od strane kvalifikovanog sertifikacionog tijela sa sjedištem u RS, odnosno BiH ili od strane kvalifikovanog certifikacionog tijela sa sjedištem na teritoriji Evropske unije sa kojim Srpska ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju. Uz pomoć tog certifikata korisnik može pokrenuti i završiti postupak registracije firme ili preduzetničke radnje elektronskim putem“, kazali su u ministarstvu i dodali da ovaj certifikat može služiti i za bilo koju drugu elektronsku uslugu.

Direktni efekti primjene ovog sistema za krajnje korisnike, kako navode, odnose se na dodatno skraćenje vremena, procedura i troškova potrebnih za početak poslovanja, a posljedično i poboljšanje pozicije na Doing Business listi.

„Takođe će biti omogućeno i dobijanje određenih sudskih izvoda elektronski“, kažu u ministasrtvu.

Navode da će efekte primjene ovog sistema osjetiti i institucije kroz proces digitalizacije arhive, stvaranje validnih i dobro uvezanih baza podataka i automatsku razmjenu informacija među institucijama, kao važnom polugom upravanja sistemom.

„Ključni efekat ovog projekta ogleda se u činjenici da će biti stvorene pretpostavke za značajniju primjenu elektronskih usluga u Republici Srpskoj, od kojih je ova prva značajnija sa velikim brojem učesnika“, rekli su u ministarstvu.

Autor: Capital

https://www.pravobih.com

Politička nestabilnost u BiH odbija milijarde maraka stranih investicija

By
ePravo.ba
-
0

Politička nestabilnost u BiH odbija milijarde maraka stranih investicija

Oko 71 posto anketiranih poduzetnika, koji su članovi Vijeća za strane investicije, smatra kako je poslovno okruženje u BiH nepredvidivo, što izaziva negativan učinak za privlačenje stranih investicija, piše Večernji list BiH.

To je rezultat istraživanja koje je Vijeće za strane investicije u BiH iznijelo u svojoj publikaciji pod nazivom “Poslovni barometar u BiH” i koja je nedavno prezentirana svim relevantnim tijelima bh. vlasti. Privlačiti investitore U usporedbi s rezultatima od 2014. godine, 71% ispitanika vjeruje da se poslovni ambijent nije promijenio, dok njih 29% misli da su se uvjeti za strane investitore čak i pogoršali.

Kao glavne prepreke za veća strana ulaganja, uz političku nestabilnost, navode se glomazna birokracija i administracija, neučinkovitost izvršenja sudskih odluka, zakonodavstvo koje ne potiče zajednička ulaganja, nedosljedna primjena propisa od Porezne uprave, porezne politike koja obeshrabruju investicije…

“Na lokalnoj razini također su brojni problemi”, navode iz Vijeća za strane investicije i dodaju kako je problematika slična, od komplicirane birokracije, preko neučinkovite administrativne procedure, nedostatka poticaja za strane investitore do visokih parafiskalnih nameta.

Unatoč obećanjima vlasti i usvajanju Reformske agende, problemi za ulaganja su i dalje ostali, uz blage korekcije. Većina članica Vijeća za strane investicije, njih oko 91 posto, izrazila je mišljenje da vlade u BiH ne rade svoj posao učinkovito i u skladu sa svojim ovlastima na usklađivanju obrazovnih planova, programa i vještina radne snage sa stvarnim potrebama privatnog sektora.

Unatoč svemu, plan ulaganja u iduće dvije godine od stranih tvrtki u BiH i dalje postoji te je skroman uzimajući u obzir činjenicu što bi se napravilo da je država učinkovitija u svojim procedurama. Prema prikupljenim anketnim podacima, članice Vijeća za strane investicije u BiH u iduće dvije godine planiraju reinvestirati u BiH, a nešto manje od polovine ili 41% imat će potrebu za zapošljavanjem visokoobrazovanih kadrova, uglavnom tehničke i ekonomske struke (inženjere, menadžere prodaje, ekonomiste, bankare…). Za investitore je važno i poželjno da zaposlenici govore strane jezike.

Tražit će se također i radna snaga s najmanje srednjom stručnom spremom, i to tehničke i ekonomske struke, tehničari, električari, prodavači, koji su nužni za 23 posto ispitanika, dok će oko devet posto anketiranih imati potrebu za kvalificiranim tvorničkim radnicima, uglavnom tehničke struke za serijsku proizvodnju. Vlada FBiH je još prije tri godine u novom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izravnim stranim ulaganjima predvidjela utemeljenje Vijeća za strane investitore.

Inicirati izmjene zakona Zadatak tog vijeća, koje će imati 16 članova, je, prije svega, omogućavanje koordinacije na svim razinama vlasti u BiH, kao i koordiniran pristup radu s potencijalnim investitorima. U cilju privlačenja stranih investicija i bržeg dolaska kapitala, Vijeće za strane investitore, čiji rad tek treba biti operativan, na terenu će se baviti analizom poslovnog okruženja za strane investicije i predlaganjem te poduzimanjem mjera i postupaka radi otklanjanja prisutnih ograničavajućih čimbenika za strane investitore.

Vijeće će također, na temelju svojih analiza, inicirati izmjene zakona i drugih podzakonskih akata kojima se potiče i olakšava dolazak stranih investicija. Bavit će se razmjenom informacija i iniciranjem potpunije suradnje između institucija federalne, županijske i lokalne razine vlasti radi stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta za strane investicije, koji će stranim ulagačima ulaganja učiniti privlačnima i sigurnima. Očito i ta mjera nije poboljšala uvjete za strane investicije u ovaj bh. entitet.

Vecernji List

BH privrednici među najopterećenijim u regionu

By
ePravo.ba
-
0

BH privrednici među najopterećenijim u regionu

Bosna i Hercegovina ima visoka opterećenja na plaće, visoke porezne stope, ali ne i najveće.

Opterećenja na plaću u našoj zemlji se kreću od 33 do 41,5 posto u zavisnosti od entiteta. Porez na dobit je 10 posto, a stopa PDV-a je jedinstvena i iznosi 17 posto.

OPTEREĆENJA I POREZI U REGIONU

U susjednoj nam Hrvatskoj porez na dobit je 18 posto i isti je za mala preduzeća umanjen na 12 posto. Opterećenja na plaće u Hrvatskoj su 40 posto, izuzev 35,2 posto ukupnog iznosa osiguranja od prihoda, dok je stopa PDV 25 posto, odnosno 13, 5 i 9 posto.

U Srbiji opterećenja na plaću su 52% (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mjesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon 3 puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosječne zarade dodatnih 15%).  Porez na dobit iznosi 15 posto. Stopa PDV-a u Srbiji iznosi 20 posto.

U Sloveniji opterećenja na plaću iznose 50 posto, porez na dobit je 19 posto, dok je stopa PDV-a 22 posto, odnosno smanjena stopa 9.5 posto od 1. jula 2013. godine.

Makedonija je svoje poreze kako na dobit, tako i opterećenja na platu riješila najbolje u region, tako da porez na dobit u ovoj zemlji iznosi 10%. Opterećenje na plaću je 37% (uključuje porez na dohodak 10%, obaveznu državnu penziju 18%, obvezno javno zdravstveno osiguranje 7,3%, obavezno osiguranje od nezaposlenosti 1,2%, obavezno osiguranje od ličnih povreda 0,5%). Stopa PDV u Makedoniji je 18 posto.

OPTEREĆENJA I POREZI U EVROPSKIM ZEMLJAMA

Gledajući na stanje u nekim zemljama Evropske unije, primjera Njemačke, porez na dobit je 22.825% (nekoliko malih sela) do 32.925% (u Minhenu) u zavisnosti od opštine. Ovo uključuje 15% CIT, 5,5% dopunu solidarnosti plus porez na promet koji se plaća opštini).

Opterećenja na plaću u Njemačkoj uključuju (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon tri puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosječne zarade dodatnih 15%).

Kada je u pitanju stopa PDV-a ona uključuje(porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon tri puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon šest puta prosječne zarade dodatnih 15%).

U Italiji porez na dobit je 27.9% (24% plus 3,9% opštinski). Opterećenja na plaću su 45.83% (43% porez na dobit + 2,03% porez na regionalni dohodak + 0,8% porez na opštinske prihode). Što se tiče PDV u Italiji iznosi 22% (smanjene stope 10%, 5%, 4%).

U Francuskoj porez na dodit je 33.3% (36.6% iznad 3.5M€, 15% ispod 38k€).

Opterećenja na plaću su 49% (45% + 4% za godišnje prihode iznad 250.000 € za pojedinačne poreske obveznike ili preko 500.000 € za bračne parove) + porezi na socijalnu sigurnost i socijalne doprinose po različitim stopama, na primjer 17,2% za kapitalne dobitke, kamate i dividende.

Stopa PDV-a je 20% (smanjene stope od 10%, 5.5%, 2.1% i 0% za specijalene slučaje kao što su pojedina hranu, prevoz, kulturna dobra itd.

U Austriji porez na dobit iznosi 25 posto. Opterećenja na plaću su 55 posto, a stopa PDV-a je 20% (smanjene stope 10% + 13%).

DESTIMULATIVNI POSLOVNI AMBIJENT

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar komentarišući gore iznesene podatke za Akta.ba portal je kazao kako je evidentno da neke zemlje nemaju doprinose za zdravstveno, penziono, nezaposlenost, kao zemlje Balkana ili BiH.

Stopa oporezivanja dobiti u našoj zemlji je kaže niska i u velikom broju slučajeva je zloupotrebljavaju poslodavci jer im se više isplati da podignu dobit, plate državi 10 posto na podizanje gotovine i vrate radniku na crno u koverti.

Smatra kako treba razmisliti o podizanju stope na oporezivanje dobiti. Ona bi trebala biti 20 ili čak 30 posto za podizanje gotovine, ali ne i kod investiranja ili nekih drugih obaveza.

„Poslodavci i struka trebaju dati svoje mišljenje. Ovo kako je sada napravljeno stvara jedan destimulativan ambijent. Na jednoj strani imamo poslodavce koji plaćaju visoke stope doprinosa, a na drugoj imamo radnike sa niskim primanjima ili su bar tako prijavljeni te taj dio ne ulazi u sistem“, kaže Hadžić, naglašavajući kako treba uraditi kvalitetnu reformu koja će biti pozitivna kako za poslodavce, tako i za radnike, a u nekom kratom roku možda negativna za državu.

Osvrćući se na novi Prijeglog zakona o porezima na dohodak kaže kako je jedino dobro u ovom Zakonu što se definitivno pravi drugačija osnovica za obraču. Na ovaj način topli obrok, prevoz i neke druge kategorije ulaze u osnovicu obračuna doprinosa.

Smatra kako osnovica sa predloženih 33,5 posto treba biti spuštena na 25 posto. U ovoj varijanti bi poslodavci i radnici imali pozitive efekte. Hipotetički gledano to bi kako pojašnjava izledalo ovako: „Smanjenjem doprinosa za 150 KM, radnik bi dobio 100 KM više, poslodavac uštedu 50 KM, država bi imala minus od 150 KM koji bi nadomjestila indirektno kroz rast potrošnje, a koji bi opet doveo do pokretanja novih radnih mjesta, povećanja proizvodnje… U ovom slučaju država bi indirektno kroz PDV- e, umjesto 150 KM minusa kroz doprinose, imala 153 KM plusa kroz oporezivanje potrošnje.“

JAVNI PRIHODI

I u Poreznoj upravi FBIH kažu kako imamo visoku stopu doprinosa, stoga je uputila više inicijativa za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do pozitivnih efekata u cilju sprečavanja rada na crno i u cilju povećanja broja zaposlenih.

“Realizacija tih prijedloga imala bi za posljedicu pravednije oporezivanje i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivnog efekta na ukupno stanje u društvu. Kada je u pitanju oporezivanje rada, Porezna uprava FBiH je u martu 2017. godine uputila Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu finansija promjedbe na tadašnji materijal Nacrta Zakona o doprinosima i Nacrta Zakona o porezu na dohodak, koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri i za koji se ne zna kako će biti završeni u konačnoj fazi”, kazali sun am u Poreznoj upravi FBIH.

Podsjećaju, da je Porezna uprava Federacije BiH u novembru 2015. godine između ostalog, uputila inicijativu za izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kojim se, predlaže drugačije oporezivanje ugovora o djelu, ugovora o obavljanju povremenih i privremenih poslova i oporezivanje isplata preko studenskih zadruga i servisa i drugačije oporezivanje igara na sreću.

Također, predloženo je i ukidanje stope doprinosa na teret poslodavaca od 10,5%. Porezna uprava je značajno učestvovala u pokušaju da se postojeća zakonska rješenja unaprijede.

“Cilj Porezne uprave Federacije BiH je da što veći broj zaposlenih bude prijavljen u bazu podataka Jedinstvenog sistema koji se vodi u Poreznoj upravi, da se za zaposlene radnike uplaćuju porezi i doprinosi, što u konačnici dovodi do povećanja naplate javnih prihoda po osnovu doprinosa”, kažu u Poreznoj upravi, dodajući kako su Vladi FBiH između ostalog uputili prijedlog za usvajanje zakona koji bi obavezao banke da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća, bez plaćanja doprinosa i da se zakonom propiše da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu, koja bi omogućila Upravi da blagovremeno poduzima aktivnosti i mjere u cilju sprečavanja isplate plaća bez uplate doprinosa i na taj način spriječi rast duga po ovom osnovu.

Akta

Faris Vehabović: Godišnje iz BiH ode 800 predmeta za Evropski sud

By
ePravo.ba
-
0

Faris Vehabović: Godišnje iz BiH ode 800 predmeta za Evropski sud

Rekao je to u razgovoru za Klix Faris Vehabović, sudija iz BiH koji je jučer izabran za potpredsjednika 4. vijeća Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ovo je prvi put da je na jednu rukovodeću funkciju u Evropskom sudu za ljudska prava izabran neko iz BiH.

“Pitanje implementacije presuda Evropskog suda jeste pitanje suštine postojanja bilo kojeg suda pa tako i ovog. Neizvršavanje presuda potkopava povjerenje, a to je nešto što se ne smije dozvoliti. Ko god ima iluzije da s neizvršenim presudama može u Evropski uniju, taj ili laže sebe i one oko sebe ili je glup i uz to elementarno politički neobrazovan. Drugim riječima, promovirati evropske vrijednosti kroz iznalaženje drugih prioriteta i pokušaj nametanja drugih tema kako bi se pitanje izvršenja presuda Evropskog suda stavilo kao sekundarni prioritet je, najblaže rečeno, neodgovorno ne samo prema državi već i prema narodu. Tvrdim da se rješavanjem presuda koje sam pomenuo rješava i pitanje osjećaja komocije konstitutivnih naroda, ali i svih drugih građana i manjina na potpuno ravnopravnoj osnovi. I ne vidim u tome ništa loše, naprotiv”, rekao je Vehabović za Klix.ba. Godišnje iz BiH ode 800 predmeta

On ističe da Evropski sud svake godine primi prilično veliki broj predmeta iz BiH, prosječno 800 predmeta godišnje, ali se tokom jedne godine riješi veći broj nego što se primi pa zbog toga BiH nije veliki “klijent” Evropskog suda i ne može se porediti s “velikom petorkom” koju čine Rusija, Ukrajina, Italija, Turska i Rumunija.

“U svakom slučaju, ‘manji’ smo od svih država bivše Jugoslavije. Međutim, kad god dođe ‘veliki’ predmet iz BiH, to po pravilu izazove posebnu pažnju zbog kompliciranosti pravnih pitanja ili zbog neke vrste bizarnosti okolnosti predmeta. U prošlosti su to bili predmeti ‘Sejdić-Finci’, ‘Pilav’ i često zaboravljeni predmet ‘Zornić’, kada je riječ o izborima i diskriminaciji u izbornom procesu. S druge strane su tu predmeti ‘Maktouf’ i ‘Damjanović’ u pogledu primjene blažeg krivičnog zakonodavstva i naravno predmet ‘Ališić’ koji je riješio pitanje duga Ljubljanske i Union banke bh. stedišama. Posljednji u nizu je predmet ‘Hamidović’ koji je rješavao pravo na isticanje vjerskih obilježja u javnim institucijama”, kazao je Vehabović.

Što se tiče predmeta koji se trenutno vode pred Evropskim sudom, naglašava on, mnogo je pametnije prešutjeti nego davati bilo kakvu informaciju o njima.

Bit će i “postizbornih” predmeta

“Ali ono što mogu reći jeste da ima predmeta koji izazivaju pažnju i u bh. javnom prostoru. Ono što očekujem će vjerovatno biti ‘postizborni’ predmeti koji bi mogli doći nakon utvrđivanja pravila po kojima će biti provedeni izbori ili nakon provedenih izbora bez jasnih pravila i njihove implementacije. Tu postoje raznovrsne varijacije na istu temu, no najpametnije je sačekati i vidjeti šta će se desiti”, naveo je Vehabović.

Govoreći o novoj funkciji koja mu je povjerena unutar Evropskog suda za ljudska prava, Vehabović potcrtava da je ona, prije svega, priznanje njegovih kolega.

“Evropski sud se sastoji od 47 sudija, po jednog iz svake države članice. To što sam izabran jednostavno znači da moje kolege iz 4. vijeća imaju povjerenje u mene, jer su me oni birali, zajedno s kolegom iz Portugala. To nisu izbori u kojima imate kampanju, već kampanju predstavljaju vaš rad i rezultati i samim time i ocjena vašeg rejtinga unutar Suda. Vijeće u kojem se sada nalazim čine sudije iz Ukrajine, Lihtenštajna, Litvanije, Portugala, Luksemburga, Malte, Rumunije, Mađarske, Slovenije i BiH. Naravno da to predstavlja i dodatnu odgovornost i dodatne obaveze kao sudiji koji će, zajedno sa drugim potpredsjednicima Vijeća, rješavati zahtjeve za privremene mjere iz svih 47 članica Vijeća Evrope, tj. 800 miliona stanovnika koji imaju pravo podnositi takve zahtjeve”, naveo je Vehabović, dodajući kako smatra da je na ovaj način i Bosni i Hercegovini odata određena vrsta priznanja.

Izvor Klix

Bivši čelnici GRAS-a oslobođeni krivice

By
ePravo.ba
-
0

Bivši čelnici GRAS-a oslobođeni krivice

Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je bivše čelnike Javnog komunalnog preduzeća “Gradski saobraćaj” (GRAS) Ibrahima Jusufranića i Branislava Petrovića krivice za zloupotrebu položaja.

Jusufranić i Petrović su oslobođeni krivice da su od 2001. do polovine 2006. godine, kao odgovorne osobe, zloupotrijebili svoje službene položaje i ovlaštenja te nanijeli štetu budžetu Kantona Sarajevo.

Predsjedavajuća sutkinja Rozita Šimić je kazala da Jusufranić i Petrović nisu mogli biti proglašeni krivima jer su bili optuženi za djela koja su već “presuđena stvar”.

“Nemoguće je ponovo suditi za djelo koje je isto. Tužilaštvo je ranije obustavilo istragu protiv obojice za djela koja su im stavljena na teret”, rekla je sutkinja Šimić.

Rješenje o obustavi postupka, naglasila je, potpuno je legitimno i zakonito provedeno.

Šimić je u obrazloženju navela da Tužilaštvo, iako mu je pružena maksimala prilika, tokom postupka nije ponudilo novi dokaz.

“Nema nikakvog novog dokaza da se radi o dopuni nalaza”, kazala je Šimić.

Kako se navodi u presudi, Jusufranić je oslobođen krivice da je preduzeću i kantonu nanio štetu veću od 800.000 konvertibilnih maraka (KM), koliko je GRAS platio firmi “Elesprom” za opremu i praonice, koje nikada nisu ugrađene niti stavljene u funkciju.

Odbijena je i optužba po kojoj ih se tereti da su kantonu i preduzeću nanijeli štetu blizu 100.000 KM, koliko iznosi pribavljena korist firmi “Hellner and More” pri sklapanju ugovora za marketing, a Petrović je oslobođen krivice i za krivotvorenje isprave.

Suđenje Jusufraniću i Petroviću počelo je u aprilu 2016. godine, a tokom dvogodišnjeg postupka Tužilaštvo je saslušalo 22 svjedoka i dva vještaka.

“Zbog proteka vremena svjedoci se nisu ni sjećali zašto su i pozvani”, rekla je Šimić.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Federacije BiH.

Advokati Ibrahima Jusufranića i Branislava Petrovića Muhidin Kapo i Senad Kreho kazali su nakon oslobađajuće presude da je ovakva odluka Kantonalnog suda u Sarajevu bila očekivana.
“Mi smo sve vrijeme zastupali ovu tezu da se proces temelji na već presuđenoj stvari. Zato smo i tražili da se dokazi ne iznose predloženim redom, već da se odbrana očituje na dokaze koji su bili predočeni u predmetu za koji je tužilac Džemal Karić donio naredbu o obustavi i utvrdio da nema dokaza da su branjenici počinili krivična djela. Tu presudu su potvrdili i sudovi”, kazao je advokat.

Advokat Kreho kazao je kako tadašnji tužilac Karić nije sam donosio odluke, već je morao obavijestiti tužilačko vijeće koje je potvrdilo tu odluku.

Izvor: https://forum.ba

Utvrdene izmjene i dopune Zakona o notarima Federacije BiH

By
ePravo.ba
-
0

Utvrđene izmjene i dopune Zakona o notarima Federacije BiH

Federalna vlada utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima kojim su njegove odredbe usklađene s presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovim izmjenama omogućeno je polaganje notarskog ispita svim osobama koje su nakon položenog pravosudnog ispita radile najmanje pet godina na pravnim poslovima, a ne samo notarskim pomoćnicima koji su proveli tri godine na radu kao notarski pomoćnici, kao što je do sada bio slučaj.

Time je ispravljena ova odredba, koja je, kako je navedeno u obrazloženju, značila nejednakost pred zakonom i diskriminaciju unutar Federacije BiH svih drugih osoba pravnika, advokata, da po bilo kojem osnovu i pod jednakim uslovima mogu obavijati službu notara i uživati osnovne slobode.

Izmjenama člana 27. je predviđeno da vlada kantona, na prijedlog rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave, uz prethodno obavljene konsultacije s Notarskom komorom FBiH, određuje broj potrebnih notara za područje kantona, kao i njihovo službeno sjedište koje će biti općina ili grad koje odredi vlada kantona. U svakom službenom sjedištu bit će imenovan najmanje jedan notar.

Kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje potreban broj notara u određenom službenom sjedištu su broj stanovnika, intenzitet privrednog poslovanja, kao i godišnji broj poslova koje notari obavljaju na tom području.

Dosadašnjim odredbama bilo je propisano u pravilu jedno notarsko mjesto na 20.000 stanovnika, odnosno, da dvije ili tri općine koje imaju manji broj stanovnika od ovog broja mogu imati jednog notara, čime je, kako je navedeno u neravnopravan i diskriminirajući položaj stavljena advokatska u odnosu na notarsku djelatnost, koja prema zakonu također ima zadatak osiguravanja pružanja stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa, a koja nema takvih ograničavajućih propisa u svojoj organizaciji.

Ustavni sud Federacije BiH je stajališta da utvrđivanje broja notara u kantonu u uslovima tržišnog privređivanja ne promovira konkurenciju, kvalitet rada i cijenu pružanja usluga.

Također, izmjenama člana 73. ovog zakona propisani su pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu, a novim članom 73a. potvrđivanje isprava za koje nije obavezna notarska obrada (solemnizacija).

Ustavni sud Federacije BiH je mišljenja da je opće pravilo koje je utvrđeno u jurisprudenciji (načinu sudskog rješavanja sporova) Evropskog suda za ljudska prava da zakoni moraju biti predvidivi, dostupni i jasni, jer samo takav zakon omogućava građanima da prilagode svoje ponašanje i ostvaruju svoja prava i vrše svoje obaveze u skladu sa zakonom, a što nije slučaj s tekstom postojeće zakonske odredbe.

U odnosu na dosadašnje odredbe koje su propisivale obaveznu notarsku obradu isprava u svim segmentima, Ustavni sud je stava da je ona diskriminatorna i na štetu drugih osoba – diplomiranih pravnika s položenim pravosudnim, magistarskim ispitom ili doktoratom.

Klix

Za predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran sudija Zlatko M. Knežević

By
ePravo.ba
-
0

Za predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran sudija Zlatko M. Knežević

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je zbog isteka mandata dosadašnjeg predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izabrao predsjednika i potpredsjednike Ustavnog suda BiH za naredni mandatni period od tri godine. Za predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je izabran sudija Zlatko M. Knežević, dosadašnji potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Izborom sudije, dosadašnjeg potpredsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatka M. Kneževića za predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao je mandat sudije Mirsada Ćemana, dosadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Za potpredsjednike Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabrani su: sudija Mato Tadić, dosadašnji potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (iz reda hrvatskog naroda), sudija Mirsad Ćeman, dosadašnji predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (iz reda bošnjačkog naroda) i Margarita Caca-Nikolovska (iz reda međunarodnih sudija).

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Patria

1...697071...110Page 70 of 110

EVEN MORE NEWS

POPULAR CATEGORY

©