Sarajevska deponija bez okolišne dozvole
Federalno ministarstvo okoliša i turizma odgodilo je izdavanje okolišne dozvole za deponiju „Smiljevići“ koja je istekla prije sedam mjeseci.
Na “Smiljeviće” dnevno stigne oko 550 tona raznog smeća, iako bi se na deponiju trebao odlagati samo kućni otpad. (Foto: CIN)
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Federalno ministarstvo okoliša nije produžilo okolišnu dozvolu sarajevskoj deponiji „Smiljevići“ dok Agencija za vodno područje rijeke Save ne preispita uvjete dozvole za otpadne vode.
Sistem za pročišćavanje ovih voda na deponiji ne radi pa se sva zagađena voda sliva u Lepenički potok i otječe u rijeku Bosne. Općina Novi Grad je zbog toga zatražila provjeru vodne saglasnosti i okolišne dozvole za deponiju koja se nalazi na njenoj teritoriji.
Iz Općine su objasnili da su laboratorijska ispitivanja prethodnih godina dokazala da su vode sa deponije toksične, zagađuju okoliš i negativno utječu na zdravlje stanovnika okolnih naselja.
Uz to, federalni inspektor za zaštitu okoliša je utvrdio da na deponiji ne radi ni sistem za otplinjavanje koji bi trebao kontrolisati ispuštanje plinova koji nastaju sagorijevanjem i truljenjem otpada.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je sredinom 2018. godine istraživao o ovoj temi i otkrio da je oprema vrijedna milione maraka prestala raditi zbog nemara i nedostatka saradnje nadležnih službi.
Sistem procjednih voda je kupljen 2005. godine za 1,9 miliona maraka, a pušten je u rad 2011. godine. Nakon tri mjeseca se pokvario. Iz Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, koji je nadgledao izgradnju sistema, kažu da se to desilo jer je na deponiju odlagan različit otpad. U Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću „Rad“, koje upravlja deponijom, kažu da oni nisu ni učestvovali u nabavci sistema ni potpisali da ga preuzimaju pa su i odbili odgovornost za kvar.
Za kontrolu plinova na deponiji je 2001. godine napravljen sistem sondi koje su ih skupljale i od njih pravile struju za građane Sarajeva. Ovaj sistem je uništen 2013. godine u potrazi za tijelima ubijenih u ratu prilikom iskopavanja koje je rađeno po nalogu Tužilaštva BiH. Počelo je kopanje bez konsultacija sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo pa je Zavod tražio nadoknadu koja još nije plaćena. Pretpostavlja se da je šteta veća od milion maraka.
Novinari CIN-a su tada razgovarali sa mještanima koji su svjedočili da u baštama ovog kraja gotovo ništa ne uspijeva i da je teško izdržati mirise sa deponije.
„Otpadaju trepavice i dlačice iz nosa. Bježim u kuću, sakrivam se, zatvaram vrata i prozore jer je nemoguće disati taj zrak“, jedan od mještana je opisao život uz deponiju.
Stanovnici su kritikovali rad svih nadležnih institucija jer smatraju da je zagađenost deponije krivac za povećan broj oboljelih u obližnjim naseljima. Najmanje petero djece iz okolnih kuća oboljelo je od karcinoma, alergija i drugih bolesti, a dvije djevojčice su preminule.
Izvor: CIN
