Home Vijesti BiH Sudovi nejednako postupaju kod utvrđivanja identiteta optuženih migranata

Sudovi nejednako postupaju kod utvrđivanja identiteta optuženih migranata

45
0

Dvojica migranata iz Alžira nedavno su nepravosnažno oslobođeni sumnje da su u junu 2018. tokom fizičkog obračuna u Velikoj Kladuši ubili 24-godišnjeg Marokanca, jer sud nije mogao utvrditi njihov stvarni identitet, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ismail Mehali i Walid Ferroukhi su na osnovu izjava svjedoka i DNK analize privedeni i osumnjičeni za ubistvo, ali ih je sud prvostepeno oslobodio odgovornosti zbog proceduralnih razloga.

Sud je prvooptuženog Mehalija oslobodio optužbe jer nije utvrđen njegov stvarni identitet, odnosno jer nije utvrđeno da je predmetno krivično djelo počinio upravo Ismail Mehali, odnosno osoba koja se sudu kao takva predstavila, potvrdila je za BIRN BiH glasnogovornica Kantonalnog suda u Bihaću Ena Šahinović.

Danas, 17 mjeseci nakon ovog slučaja, sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini suočavaju se s problemima procesuiranja migranata zbog različite prakse u radu. BIRN BiH je saznao da neki od sudova ne priznaju zvanične dokumente koje izdaju druge bosanskohercegovačke institucije – poput Službe za poslove sa strancima.

Tužilac Dalibor Bingas iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK) kaže da su se pravosudne institucije u BiH do sada rijetko susretale s problemom utvrđivanja identiteta.

“To je jedna pogrešna presuda [Mehali i Ferroukhi] koja je izazvala konfuziju, jer je jedna od prvih presuda gdje se mi suočavamo s problemom migranata, zato što se u redovnoj situaciji vrlo rijetko dešava da osoba ne da tačne podatke”, kaže Bingas.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti, u toku protekle dvije godine u BiH je registrovano više od 60.000 migranata.

Policija u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje se nalazi najveći broj migranata, ove godine je do sada evidentirala 262 krivična djela koja su počinili migranti, a BIRN BiH je već pisao o tome da evropska iskustva pokazuju da stopa kriminala među migrantima nije veća nego kod domaćeg stanovništva.

Nepriznavanje dokumenata domaćih institucija
Iz Tužilaštva USK-a kažu da predmet “Mehali i drugi” još uvijek nije pravosnažno okončan jer se Tužilaštvo žalilo Vrhovnom sudu Federacije BiH.

Glasnogovornica Tužilaštva USK-a Irena Marjanović-Čavkić kaže kako su postojali problemi kod procesuiranja migranata “zbog njihovog kratkog zadržavanja na teritoriji gdje su počinili djelo”, ali i u identifikaciji “jer se veliki broj njih predstavlja istim imenom i prezimenom, a vrlo često i kao maloljetnici”.

Ona objašnjava i da je izazov bio uvijek pronaći prevoditelja, ali da Tužilaštvo nastoji riješiti sve slučajeve.

Ministarstvo sigurnosti je u junu 2019. godine poslalo dopis Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) u kome je navedeno da su im “pojedine policijske agencije uputile dopis zbog različitih praksi sudova i tužilaštava u BiH”.

“Uočeno je da pojedini sudovi ne prihvataju identitet koji je po izjavi migranta prihvatila Služba za poslove sa strancima BiH prilikom izdavanja potvrde o podnesenoj namjeri za azil na teritoriji BiH”, navedeno je u dopisu VSTV-u u koji je BIRN BiH imao uvid.

Ministarstvo je tražilo od VSTV-a da doprinese ujednačavanju pravosudne prakse kod procesuiranja migranata i, ako bude potrebno, pokrenu inicijativu za izmjene i dopune zakona i drugih propisa.

Iz VSTV-a su za BIRN BiH kazali da su razmatrali dopis Ministarstva sigurnosti i da su zaključili da “tužilaštva i sudovi postupaju u skladu s postojećim propisima” kada se radi o procesuiranju osoba bez identifikacionih dokumenata i da Ministarstvo može samo predložiti izmjene zakona.

Linija manjeg otpora ili sistemski problem?
Tuzlanski tužilac Dalibor Bingas je BIRN-u BiH rekao da je u proteklih godinu i po u Tuzli bilo nekoliko pljački, provala u stan ili međusobnih sukoba migranata, te jedno ubistvo i dva pokušaja ubistva.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK), “Uprava policije je evidentirala ukupno 22 krivična djela i šest prekršaja od strane migranata” za 18 mjeseci, potvrdila je za BIRN BiH glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK-a Amra Kapidžić.

Bingas kaže da Tužilaštvo TK-a nije imalo problema sa utvrđivanjem identiteta kao u slučaju Tužilaštva USK-a, te da manjak identifikacionih dokumenata koji utvrđuju identitet ili potvrde koju izdaje Služba za poslove sa strancima ne predstavlja problem u rješavanju slučaja krivičnog djela.

Bivši sudac i pravnik Vehid Šehić kaže da postoje jasni načini kako se identitet može utvrditi ukoliko lice nema dokumente, i kako za svaki zločin osoba mora krivično odgovarati.

“Mislim da je to logika, ali kod nas je prisutna linija manjeg otpora. Meni je neprihvatljivo da se iz tih razloga neko oslobodi, jer se identifikacija takvih ljudi može utvrditi”, kaže Šehić.

On smatra da se za utvrđivanje identiteta osobe mogu kontaktirati međunarodne agencije, Interpol, ili se mogu obratiti njenoj matičnoj državi, ali su tu i olakšavajući dokazi poput slike osobe i otiska njenog prsta.

Mehmed Burgić, šef Službe za poslove sa strancima u Tuzli, objašnjava da ovlaštena lica policije njima dovode strance koji iskažu namjeru za azil. Služba za poslove sa strancima izdaje potvrdu sa slikom koja traje 15 dana, a na osnovu koje oni dobiju obavezu da se jave u sektor za azil u Sarajevo.

“Na traženje suda i tužilaštva, mi dostavljamo sve činjenice kojima raspolažemo”, kaže Burgić i objašnjava kako se podaci o identitetu mogu dobiti iz matične evidencije, ali da se u slučaju krivične odgovornosti mogu koristiti veze koje se dokazuju biometrijskim podacima poput otisaka prstiju ili opisa osobe koja je viđena na mjestu događaja.

“Ukoliko imamo taj identitet, nas mnogo i ne interesuje kako se zove. Ukoliko imamo jasne dokaze o krivičnom djelu, nedostatak dokumenata nas ne sprečava da procesuiramo osobu”, kaže Bingas.

Vehid Šehić smatra neprihvatljivim različita postupanja pravosudnih organa kod procesuiranja migranata, kao i oslobađanje lica zbog nepostojanja identifikacionih dokumenata, te da bi se zakoni trebali mijenjati i “prilagoditi današnjoj situaciji”.

“To može biti pogubno, jer mnogi od njih nemaju dokumenata. To bi značilo da oni mogu raditi što god žele a da ne odgovaraju krivično. Mislim da je to apsolutno neprihvatljivo”, kaže Šehić.

Žrtve najtežih krivičnih djela koja su do sada počinili migranti u BiH bili su drugi migranti, a ne građani BiH.

Izvor: Birn