Sudnica broj 5, Sud Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2020. Foto: Martino Lombezzi

Odlukom VSTV-a iz oktobra prošle godine nosioci pravosudnih funkcija neće se ocjenjivati za 2020. godinu zbog vanrednog stanja usljed pandemije koronavirusa uz napomenu da se “moraju ostvarivati radni zadaci u maksimalnim kapacitetima”. Pravni stručnjaci su tada upozorili da će se ova odluka značajno odraziti na kapacitet i kvalitet rada pravosudnih institucija, a i predstavnici žrtava nisu krili nezadovoljstvo.

“Smatram da će takvo neocjenjivanje imati velike posljedice za rad pravosudnog sistema, kako podizanja optužnica, tako i na rad sudskih vijeća na suđenjima za ratne zločine”, kazala je ranije Bakira Hasečić iz Udruženja “Žena žrtva rata”.

Prema evidencijama Suda BiH, od podignutih 16, osam optužnica Tužilaštva je vraćano na doradu, dok je 13 ukupno potvrđeno. Jedna optužnica za ratne zločine, kako je potvrđeno BIRN-u BiH, je odbijena, a dvije su prebačene na entitetski nivo.

Na osnovu prikljupljenih podataka iz Misije OSCE-a u BiH, za šest od svih podignutih optužnica iz 2020. godine će se moći voditi postupci pred Sudom BiH. U odnosu na potrebni broj optužnica za ispunjenje norme, to je osam posto.

Prema njihovoj preliminarnoj analizi, Državno tužilaštvo u 2020. nastavilo je s praksom usmjeravanja svojih resursa na činjenično i pravno manje složene predmete. Postupci u dva predmeta su prebačeni na entitetski sud, a kako navode, zabrinjava to što je u jednom predmetu tužilac podnio zahtjev za prenos postupka zajedno s optužnicom, što ukazuje na svjesnost da se radi o manje složenom predmetu.

“Za sedam predmeta je malo izgledno da će biti procesuirani pred Sudom BiH jer optuženi imaju prebivalište u inostranstvu – Srbija i Crna Gora”, rekli su iz Misije OSCE-a.

Loše optužnice – stara boljka

U Izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”, objavljenom sredinom prošle godine, međunarodna sutkinja Joanna Korner je zaključila da Tužilaštvo nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina i da glavna tužiteljica nije unaprijedila rad Tužilaštva, te da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

BIRN BiH je u januaru ove godine pisao da je Sud BiH odbio da potvrdi uređenu optužnicu protiv Radomira Nedića i Ratka Đurkovića, zaključivši da dokazi ne upućuju na postojanje potrebnog stepena sumnje da su osumnjičeni odgovorni po komandnoj odgovornosti za zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Ugljevika u ljeto 1992. godine.

Mjesec dana kasnije, Državni sud potvrdio je optužnicu sa novim dokazima i izmijenjenim činjeničnim opisom protiv Nedića i Đurkovića.

Sud je dva predmeta, prije potvrđivanja, a u skladu sa Revidiranom državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, prenio vođenje postupka na entitetsko pravosuđe, jer se radi o manje složenim predmetima.

Sutkinja Korner u Izvještaju naglašava da, uprkos tome što je Tužilaštvo ranije podiglo optužnice protiv niza visoko-rangiranih počinilaca, tužioci još uvijek podnose optužnice na potvrđivanje Sudu BiH koje ne ispunjavaju kriterije Državne strategije za vođenje postupka pred Sudom BiH.

Nakon samo dva mjeseca od usvajanja Revidirane strategije na predmetima ratnih zločina Tužilaštvo BiH podiže optužnicu protiv Đurića, bivšeg pripadnika Vojne policije VRS-a. U nepotvrđenoj optužnici se navodi da je Đurić tokom maja 1992. godine dolazio u hangar logora “Luka” u Brčkom i više dana uzastopno vršio mučenje, premlaćivanje, zlostavljanje, pljačkanje, nanošenje trajnih povreda hladnim oružjem i druga nečovječna djela nad zatočenim civilima.

U decembru je postupak protiv Đurića, osumnjičenog za zločin počinjen u logoru “Luka”, prebačen na Osnovni sud u Brčko distriktu, dok je postupak protiv Branislava Gavranovića, optuženog za zločin protiv civilnog stanovništva na području Prijedora, prenijet na mjesno nadležni prijedorski Okružni sud, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

S obzirom na postojanje jasne opredijeljenosti BiH da se najsloženiji predmeti ratnih zločina procesuiraju pred Sudom i Tužilaštvom BiH, a da se predmeti koji se ocijene kao manje složeni procesuiraju pred kantonalnim, odnosno okružnim sudovima i tužilaštvima entiteta i Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, odnosno Tužilaštvu Brčko distrikta BiH, jedno od najvažnijih pitanja u vezi s efikasnim procesuiranjem predmeta ratnih zločina je pitanje upravljanja predmetima, odnosno raspodjele predmeta, stoji u Revidiranoj strategiji.

“Neravnomjerna raspodjela predmeta te procesuiranje manje složenih predmeta od strane Tužilaštva BiH i Suda BiH su između ostalog jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i proteka prvobitnog roka od sedam godina predviđenog Strategijom”, navedeno je u Strategiji.

Trogodišnji trend manjka posla za ispunjenje norme

U protekle tri godine, zabilježen je smanjeni broj optužnica za ratne zločine, pa su tako tužioci od 2018. do danas podigli ukupno 65 optužnica. Zabilježen je i manji broj presuda.

Sud BiH je prema službenoj evidenciji donio ukupno 12 presuda protekle godine, od kojih je pet nepravosnažnih i sedam pravosnažnih.

Nepravosnažno je osuđeno osam osoba na ukupno 52 i po godine zatvora, dok su dvije osobe oslobođene. Među nepravosnažno osuđenim je i Srećko Aćimović, kojem je izrečena kazna od devet godina zatvora zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici.

Presuda od pet godina Saši Ćurčiću, za zločine u Foči, potvrđena je u 2021. godini, a u godini ranije pravosnažno je osuđeno devet osoba na ukupno 93 godine i devet mjeseci zatvora, dok je osam osoba oslobođeno.

Najvišu kaznu zatvora od 20 godina Državni sud je izrekao Radomiru Šušnjaru za učešće u zločinima počinjenim 1992. na području Višegrada, uključujući ubistva 26 civila zatvorenih u kući u Pionirskoj ulici. Najniža je izrečena kazna od godinu dana pripadniku Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vici Bebeku, za zločine u Ljubuškom.

Na sporiji rad Suda protekle godine uticala je i pandemija koronavirusa, jer su suđenja sa velikim brojem optuženih otkazana, a neka nisu nastavljena ni u ovoj godini, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine ranije pisala.

U februaru ove godine, BIRN BiH je objavio analizu da se tokom prethodne godine 15 tužilaca Državnog tužilaštva koji rade na predmetima ratnog zločina u sudnicama pojavilo manje od deset puta, dok pojedini tužioci nisu imali nijedno ročište, niti su imali predmete pred Državnim sudom.

Većina tužilaca je tada kazala da broj ulazaka u sudnicu određuje Sud BiH, jer sudije zakazuju ročišta i termine održavanja suđenja.

“Tužiteljstvo BiH također izražava zabrinutost zbog nezakazivanja suđenja u većem broju predmeta, te naročito u predmetima s većim brojem optuženih, tako da u nekim predmetima već skoro godinu dana nije bilo zakazanih ročišta, što bi se moglo vrlo negativno odraziti na proces jačanja vladavine prava, a prije svega na žrtve i oštećene u ovim predmetima”, izjavio je ranije glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić.

Sud je 2020. godine, prema podacima dostavljenim BIRN-u BiH, održao 431 ročište za predmete ratnih zločina koji su trajali oko 629 sati, dok je pred Odjelom za organizirani, privredni kriminal i korupciju bilo 654 suđenja koja su trajala ukupno više od 467 sati. U Odjelu za opći kriminal održano je 350 ročišta u trajanju od 327 sati i 28 minuta.