Tegeltijine izjave i nastupi “podijelili” sudije po entitetskoj liniji

Izvor: BIRN

Nedavna izjava predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća/savjeta (VSTV/VSTS) Milana Tegeltije da je on predstavnik Republike Srpske (RS), i da zajedno sa ostalim članovima iz ovog entiteta ima obaveze da predstavlja RS u VSTV-u, izazvala je dvije potpuno različite reakcije sudija u dva entiteta.

Tegeltija je nakon toga prisustvovao sastanku u Istočnom Sarajevu koji je sazvao Milorad Dodik, gdje je član Predsjedništva BiH govorio o nedonošenju odluka u državnim institucijama i naporima koji su kasnije doveli do podnošenja prijedloga zakona da se strane sudije u Ustavnom sudu zamijene domaćim.

Stručnjaci s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da je ovaj niz Tegeltijinih poteza i izjava podijelio sudsku zajednicu po političkoj i entitetskoj liniji.

Udruženje sudija Federacije BiH osudilo je Tegeltijine izjave i pozvalo na odgovornost, zbog, kako kažu, kršenja Zakona o VSTV-u, dok je Udruženje sudija RS-a pružilo podršku predsjedniku VSTV-a, navodeći kako je on samo poštovao Ustav.

Podjele sudija na one koji su “za” ili “protiv” Tegeltije predstavljaju cijepanje pravosudnog sistema i vode ka njegovom urušavanju, smatra Meddžida Kreso, bivša predsjednica Suda Bosne i Hercegovine, sada u penziji. Jedina podjela u VSTV-u morala bi biti podjela tužilačkog od sudskog u Vijeću, kaže Kreso za BIRN BiH.

Ona smatra da Tegeltija “konstantnim nepromišljenim istupima” izaziva očekivane reakcije, “kako bi zapravo prikrio svoju veliku podložnost politici koja vlada u Republici Srpskoj”.

“Kada ste prije čuli dok su Perić [Branko] ili Novković [Milorad] bili predsjednici VSTV-a da se žale na pritisak politike? Niste nikada. Milan Tegeltija odbacuje sve kritike, tumači pravo, ali u tome mu pomažu i ostali članovi Vijeća, a sve svodi na političke pritiske na VSTV. Vijeće se ne smije dijeliti po entitetskim linijama. To je sunovrat pravosuđa”, kaže Kreso.

Ona smatra da je sada potrebna izmjena Zakona o VSTV-u, ali da je to mač sa dvije oštrice jer “jedni u tome vide priliku da VSTV podijele po entitetima, dok oni dobronamjerni žele napredak u radu VSTV-a”.

Kršenje Zakona o VSTV-u
Tegeltija je svoju izjavu obrazložio činjenicom da je VSTV uspostavljen Sporazumom o prijenosu nadležnosti između entiteta i postojanjem Podvijeća RS-a, u sastavu VSTV-a, čiji je i on član. Podvijeće u ovom statusu, prema njegovom mišljenju, predstavlja predstavničko tijelo RS-a u VSTV-u.

Iz Udruženja sudija Federacije BiH su reagovali saopćenjem u kojem navode da Tegeltijina izjava “dokumentira iskrivljenu ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine, uključujući i nadležnosti VSTV-a, na čijem čelu se nalazi”.

“VSTV, prema zakonskim propisima i u pogledu ustavnog sistema trodiobe vlasti, nema nijedno obilježje predstavničkog tijela entiteta, niti se njegovi članovi na bilo koji način mogu dovesti u vezu sa predstavljanjem entiteta”, navodi se iz Udruženja sudija Federacije BiH.

Tegeltija je, nakon odluke Ustavnog suda BiH u kojoj je ocijenjeno da je Član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a suprotan Ustavu BiH, što je interpretirano kao odluka da je poljoprivredno zemljište u RS-u imovina BiH, kazao da “dolazi iz RS-a, predstavnik je RS-a u VSTV-u”.

U Udruženju sudija Federacije smatraju da je Tegeltija tako prekršio Zakon o VSTV-u, prema kojem i “kao član Vijeća ima zabranu učešća u bilo kakvim povezanim djelovanjima s političkim strankama i aktivnostima političkih stranka”. Oni su ukazali profesionalnoj zajednici i članovima Vijeća te međunarodnoj zajednici “da je nastup predsjednika VSTV-a u direktnoj suprotnosti s njegovim ovlaštenjima i obavezama koje ima po Ustavu BiH i po Zakonu o VSTV-u”.

Iz Udruženja sudija RS-a smatraju da je izjava Tegeltije u skladu sa Zakonom o VSTV-u, jer je taj zakon nastao na osnovu sporazuma o prijenosu nadležnosti, kojim je unutar VSTS-a ustanovljeno Podvijeće Republike Srpske, kako navode iz ovog udruženja.

“To Podvijeće čine članovi VSTS-a koji su izabrani od strane pravosudnih institucija Republike Srpske. Takođe, iznošenje pravnih stavova o ograničenom suverenitetu BiH usljed postojanja stranih sudija u BiH, kako je to izjavio Milan Tegeltija, predstavlja notornu pravnu činjenicu, te se takav pravni stav ni na koji način ne može podvesti pod bilo kakav politički kontekst”, naveli su iz Udruženja sudija Republike Srpske.

Oni su u saopćenju naglasili da prisustvo predsjednika VSTS-a na sastanku koji organizuju predsjedavajući Savjeta ministara i član Predsjedništva BiH nije nikakav stranački ili politički skup, te su dodali da su u tom kontekstu neosnovane primjedbe Udruženja sudija Federacije BiH.

Slično razmišlja i sam Tegeltija, koji je u izjavi za BIRN BiH kazao kako je zadovoljan jer su “njegovi stavovi saglasni prije svega izbornoj bazi koja ga je izabrala u VSTS”.

“Udruženje sudija iz RS-a zauzelo je identične stavove onim koje sam ja dosad javno iznosio. Udruženje sudija iz FBiH očito ima drugačiju percepciju. Prema tome, zadovoljan sam što su moji stavovi saglasni prije svega mojoj izbornoj bazi koja me izabrala u VSTS, a žao mi je što Udruženje sudija iz Federacije ne prepoznaje na jednak način ovu materiju”, rekao je Tegeltija i dodao kako misli da bi, “zbog izbjegavanja percepcije podijeljenosti među sudijama, bilo dobro da se Udruženje sudija iz Fedeacije suzdržalo od svog saopštenja”.

Tegeltija smatra da je saopćenje sudija iz Federacije bilo razlogom da saopćenje izdaju i sudije iz Republike Srpske.
“Kada se radi o suprotstavljenim stanovištima o osjetljivim pitanjima, bilo bi dobro prije nego se izađe sa saopštenjima izvršiti konsultaciju između entitetskih udruženja sudija, kako bi se izbjegle ovakve situacije”, smatra Tegeltija.

Pravosuđe pod uticajem
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić smatra da Tegeltija nije trebao biti na skupu koji je u Istočnom Sarajevu sazvao Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH. Tako je, smatra Simić, Tegeltija “poslao snažnu poruku javnosti da se stavlja na stranu politike”.

“Ako poštuje principe nezavisnosti i samostalnosti funkcije koju obavlja, Tegeltija nije smio biti na onom skupu”, kaže Simić za BIRN BiH.

Pitanje podijeljenosti sudija u BiH tiče se društvenih odnosa unutar države, a ne samo legislative, smatra Simić.

“U ovoj državi politika i njeni pritisci blokiraju sve, pa i pravosuđe. Iako je pravosudni sistem od svih oblasti još i učinio dosta toga dobrog, zbog političkih odnosa je postao dio procesa podjela. Ja sam te podjele osjećao i kao sudija Ustavnog suda još, gdje su pojedine sudije ‘navlačile vodu na svoj mlin’ kada im odgovara. Tamo su samo stranci svoj posao radili bez grešaka”, kaže Simić.

Profesorica Pravnog fakulteta u Tuzli Dženeta Omerdić objašnjava da se Tegeltija nalazi na čelu institucije, “odnosno državnog organa koji ima za zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe”.

“Kako govoriti o nezavisnosti ukoliko primate ‘političke instrukcije’? Normativni osnov djelovanja Vijeća prevashodno predstavljaju ustavne i zakonske norme, a ne kojekakve (individualne) instrukcije”, kaže Omerdić i podsjeća da su, prema zakonskim odredbama, “članovi Vijeća osobe visokih i moralnih kvaliteta i profesionalne nepristranosti”, “nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih dužnosti”.

“No, očito je da se ove odredbe na različit način tumače, te u praksi imamo suprotno djelovanje”, kaže Omerdić za BIRN BiH.

Ona smatra da posljednji događaji oko Tegeltije stvaraju ružnu sliku o uspjehu reforme pravosuđa u BiH.

“Ono što mene žalosti, a opet je riječ o stavu temeljenom na medijskom izvještavanju, jeste činjenica da je pravnička struka podlegla političkom uticaju. Niti jedan član VSTV-a ne bi trebalo da predstavlja politički subjekat, niti zakonodavni i/ili izvršni organ vlasti”, kaže Omerdić i dodaje kako je potrebno obratiti pažnju na nadležnosti VSTV-a.

“Ukoliko se članice i članovi budu vodili kojekakvim instrukcijama i napucima, cijeli pravosudni sistem dovodi se u pitanje”, smatra Omerdić.

Krstan Simić je kao suprotan bosanskohercegovačkom i kao primjer pozitivne prakse naveo pravosuđe Švicarske, države koja je dijelom po uređenju slična BiH.

“U njihovim kantonima sudije bira parlament. Kada sam jednom pitao kako su onda nezavisni od politike, kazali su mi da se političari nikada ne upliću u rad sudija, jer je to kod njih pitanje poštovanja i tradicije”, kaže Simić.

On smatra da je važno nastaviti reformu pravosuđa “bez halabuke”, kako bi se uspostavila vladavina zakona i prava.

Iz udruženja sudija Federacije i Republike Srpske nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar.