Novi zakon o advokaturi Federacije BiH

 

AOK FBIH

Upravni odbor

Sarajevo, Janauar 2016 godine

 

 

 

 

 

ZAKON O ADVOKATURI- RADNI MATERIJAL

 

 

I-OSNOVNE ODREDBE

 

Sadržaj Zakona

Član 1.

 

 

Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo i djelovanje advokature kao nezavisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Samostalnost i nezavisnost advokature

Član 2.

 

Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se osobito: – samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokatskog posla kao slobodne djelatnosti, – ustrojstvom advokature u Advokatsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora) kao samostalnu i nezavisnu organizaciju advokata na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine – donošenjem Satuta i drugih općih akata Komore, – te odlučivanjem o sticanju i prestanku prava na obavljanje avokature.

 

Član 3.
Advokatura je nezavisna, samoregulirajuća, profesionalna djelatnost, koja se organizuje i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na temeljem ovog zakona.
Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se:

 

1) samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokature,

2) pravom stranke na slobodan izbor advokata,

3) organizovanjem advokata u Advokatsku komoru kao samostalnu i nezavisnu organizaciju advokata u Federaciji BiH,

4. Samostalnim odlučivanjem o organizaciji i funkcionisanju advokature

5) donošenjem Statuta i drugih opštih akata Advokatske komore.

6) odlučivanjem o prijemu u advokaturu, odgovornosti advokata i prestanku prava na bavljenje advokaturom

Ovlasti advokata

Član 4.
Advokatska djelatnost obuhvata:

 

 

1) davanje usmenih i pismenih pravnih savjeta i mišljenja;

2) sastavljanje tužbi, zahtjeva, prijedloga, molbi, pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka;

3) sastavljanje ugovora, zavještanja, poravnanja, izjava, opštih i pojedinačnih akata i drugih isprava;

4) zastupanje i odbranu fizičkih i pravnih lica;

5) posredovanje u cilju zaključenja pravnog posla ili mirnog rešavanja sporova i spornih odnosa;

6) obavljanje drugih poslova pravne pomoći u ime i za račun domaćeg ili stranog fizičkog ili pravnog lica, na osnovu kojih se ostvaruju prava ili štite slobode i drugi interesi.

 

Obavljanje advokature

Član 5.

(1) Advokat advokatsku djelatnost može obavljati samostalno, u zajedničkoj kancelariji ili u advokatskom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokata.

Pružanje pravne pomoći za nagradu

Član 6.

(1) Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo advokati, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2)Komora je ovlaštena i dužna pokretati postupke u slučaju neovlaštenog pružanja pravne pomoći, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Način pružanja pravne pomoći

Član 7.

(1) Advokati su dužni pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu sa Ustavima u Bosni i Hercegovini, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu advokatske etike.

(2) Advokati imaju pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.

Zamjena u zastupanju

Član 8.

U zastupanju stranaka advokata smije zamijeniti drugi advokat (supstitucija) i, uz uslove predviđene zakonom, advokatski stručni saradnik i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji ili kancelariji advokata koji ga zamjenjuje.

Advokatska tajna

Član 9.

 

U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.

 

Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

 

Član 10.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata, koji je ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Bosni i Hercegovini u skladu i na temelju ovog Zakona.

 

 

Obilježavanje podnesaka i isprava

Član 11.

Svaki podnesak i ispravu koje sastavi, advokat mora potpisati i na njih staviti pečat svoje advokatske kancelarije, a ako advokaturu obavlja u advokatskom društvu ili zajedničkoj advokatskoj kancelariji, uz pečat advokatskog društva ili zajedničke advokatske kancelarije mora staviti i svoj pečat osim ako pečat advokatskog društva ili zajedničke advokatske kancelarije sadrži i njegovo ime .

Član 12.

(1) Javnopravna tijela i fizičke osobe koje imaju javne ovlasti dužni su advokatu, na njegov zahtjev, dati podatke koji su mu potrebni u obavljanju advokatske djelatnosti u konkretnom predmetu.

(2) U zahtjevu iz prethodnog stava advokat nije dužan obrazlagati niti dokazivati pravni interes.

Odgovornost za dano mišljenje

Član 13.

Advokat ne smije biti pozvan na krivičnu odgovornost niti na druge oblike odgovornosti za pravno mišljenje izraženo u pružanju svih oblika pravne pomoći.

Član 14.

Advokat ne smije biti lišen slobode zbog krivičnog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći bez prethodnog odobrenja vijeća nadležnog suda sastavljenog od trojice sudija.

Pretres advokata i advokatske kancelarije

Član 15.

(1) Pretres advokata i advokatske kancelarije može odrediti samo nadležni sud ako su za to ispunjeni uvjeti predviđeni zakonom kojim se propisuje krivični postupak.

(2) Kada se odredi pretres advokata i advokatske kancelarije, sud će o tome odmah obavijestiti Advokatsku komoru FBiH i regionalnu advoaktsku komoru na čijem se području nalazi kancelarije u kojoj pretres treba obaviti. Pretres se ne smije započeti ni provesti bez prisustva ovlaštenog predstavnika Advokatske Komore F BiH ili regionalne komore, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu pravovremenom pozivu da prisustvuju pretresu.

(3) Kod pretresa advokata i advokatske kancelarije ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.

(4) Pretres advokata i advokatske kancelarije ograničit će se na pregled samo onih isprava i samo onih predmeta koji su u izravnoj vezi s krivičnim djelom zbog kojega se vodi postupak.

(5)Pretresu je dužan prisustvovati sudija koji je izdao naredbu za pretres.

(6) Dokazi pribavljeni u protivnosti s odredbama ovoga člana ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv advokata i njegovih stranaka.

 

II – ORGANIZACIJA ADVOKATURE

Član 16.
Advokati čije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru F BiH (u daljem tekstu: Federalna komora), kao nezavisnu i samostalnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.

 

Član 17.
Federalnu advokatsku komoru čine:

 

1)Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);

2) Regionalna advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona broj 10);

3) Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);

4) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko-
Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);

5) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u tekstu: regionalne komore)
Federalna komora i regionalne advokatske komore iz stava 1. ovog člana imaju svojstvo pravne osobe.
Advokati obavezno su članovi jedne od regionalnih komora iz stava 1. ovog člana, prema sjedištu njihove advokatske kancelarije društva, i time ujedno stiču članstvo u Federalnoj komori.

 

Advokatski stručni saradnici i pripravnici su obavezno članovi Organizacije advokatskih stručnih suradnika i pripravnika, u okviru regionalnih komora.

 

Član 18.
Federalna komora predstavlja i zastupa advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike i obavlja slijedeće zadatke:

1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost,

2) osigurava profesionalnu samostalnost advokata,

3) donosi Statut advokatske komore Federacije BIH

4) donosi Kodeks advokatske etike

5) donosi Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata,

6) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatske djelatnosti i djelatnosti advokatskog stručnog saradnika i pripravnika,

7) donosi Disciplinski pravilnik

8) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede ovog zakona, kao i Kodeksa advokatske etike advokata u Federaciji BiH,

9) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i pripravnika,

10) organizuje i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih stručnih saradnika i pripravnika,

11) osniva i nadzire rad Advokatske akademije,

12) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u Bosni i Hercegovini,

13) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka,

14) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i

15) sarađuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata,

16) obavlja i sve druge poslove neophodne za vršenje advokatske djelatnosti;
Sjedište Federalne advokatske komore je u Sarajevu.
Član 19.
Organi Federalne Komore su:

(1) Skupština,

(2) Upravni odbor,

(3) Predsjednik,

(4) Nadzorni odbor,

(5) Disciplinski sud i Disciplinski tužilac,

(6) Komisija za advokatski ispit

(7) drugi organi utvrđeni Statutom Federalne Komore.
Mandat organa Federalne komore traje 4 godine.
Mandat predsjednika Federalne Komore se ne može povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu.

Skupština Federalne Komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, Disciplinski pravilnik i usvaja   Tarifu o naknadama i nagradama troškova FBiH.

 

Skupština Federalne komore

 

Član 20.

Skupštinu Federalne komore sačinjavaju delegati Regionalnih komora i po jedan delegat Organizacije advokatskih stručnih saradnika i pripravnika iz regionalnih komora.

Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset članova po jednog delegata u Skupštinu Federalne komore. Organizacija advokatskih saradnika i pripravnika delegira po jednog delegata u Skupštine Federalne advokatske komore.
Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.
Redovna skupština održava se jedanput godišnje.

Izborna skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju predsjednik Federalne komore, dio članova Upravnog odbora, članovi Disciplinskog suda i disciplinski tužilac i Nadzorni odbor.

Vanredna skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata Skupštine.

 

Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Ukoliko ova većina ne postoji, početak zasjedanja Skupštine se odgađa za jedan sat, kada Skupština može raditi i odlučivati, ukoliko je prisutno više od jedne trećine delegata. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.
Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine Regionalne Komore.
Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane većine delegata u Skupštini, ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala većina članova Upravnog odbora.

Upravni Odbor je dužan, da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata sazove Skupštinu i predloži Skupštini njihovo usvajanje.

Privremena akta ostaju na snazi dok o njima Skupština ne donese odluku.

 

Statut, Kodeks advokatske etike i Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Federalne Komore objavljuju se u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Predsjednik Komore

 

Član 21.

 

Federalnu Komoru zastupa i predstavlja predsjednik Komore.

U slučaju njegove spriječenosti, Federalnu komoru zastupa i predstavlja predsjednik Upravnog odbora, odnosno, član Upravnog odbora koga odredi odlukom Upravni odbor.

 

Upravni odbor

 

Član 22.
Upravni odbor Federalne komore sastoji se od 11 članova.

Svaka regionalna komora delegira po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova biraju se na izbornoj skupštini Federalne Komore.

Predsjednik Federalne Komore je na osnovu svoje funkcije i član Upravnog odbora.

 

Član 23.

 

Upravni odbor je nadležan za donošenje svih odluka koje nisu u nadležnosti Skupštine Federalne komore ili nekog drugog organa Federalne komore.

 

Član 24.

 

Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

 

 

Regionalne komore

 

Član 25.

 

Regionalne Komore su nadležne za postupanje u onim oblastima koje su utvrđene ovim Zakonom i Statutom Federalne komore.

Organi regionalnih Komora su: Skupština, Upravni odbor, predsjednik, Disciplinski sud i disciplinski tužilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni Statutom regionalne komore.

Regionalnu Komoru zastupa i predstavlja predsjednik Komore.

U slučaju njegove spriječenosti, regionalnu komoru zastupa i predstavlja predsjednik Upravnog odbora, odnosno, član Upravnog odbora koga odredi odlukom Upravni odbor.

 

Član 26.

 

Skupština regionalne Komore donosi Statut u kojem se utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore, a koji Statut mora biti u skladu sa odredbama ovog Zakona, Statutom i općim aktima Federalne Komore.

 

OPŠTI AKTI FEDERALNE KOMORE

Član 27.

Opšti akti Federalne komore su:

1) Statut Federalne komore,

2) Kodeks advokatske etike Federalne komore,

3) Advokatska tarifa,

4) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i

5) drugi opšti akti utvrđeni Statutom Federalne komore.

Statut i drugi opšti akti Federalne komore moraju biti u saglasnosti sa ovim Zakonom.

Član 28.

Statut Federalne komore, Kodeks advokatske etike Federalne komore, Tarifa o nagradama i naknadama za rad advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljuju se u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“.

Upisnici i imenici

 

Član 29.

(1) Federalna Komora i regionalne komore vode imenike, upisnike i evidencije određene ovim zakonom i statutom.

(2) Imenici, upisnici i evidencije iz stava 1. ovoga člana javne su knjige. Izvaci iz imenika, upisnika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave

 

 

Stručno usavršavanje advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika

 

Član 30.

 

Advokat je dužan da se stalno stručno usavršava i stiče nova znanja i vještine potrebne za stručno, nezavisno, samostalno, djelotvorno i etičko obavljanje advokatske djelatnosti, u skladu sa programom stručnog usavršavanja koji donosi Federalna komora.

Advokat koji ima stručnog saradnika i advokatskog pripravnika dužan je da im obezbjedi odgovarajuće uslove za rad i obuku u skladu sa svrhom osposobljavanja i stručnog usavršavanja, odnosno prakse i da u potpunosti sprovodi plan i program njihove obuke.

Statutom Federalne komore regulisat će se obaveze advokata za permanentno stručno usavršavanje.

 

Član 31.

 

Advokatska komora FBiH osniva Advokatsku akademiju, kao posebno tijelo zaduženo za stalnu stručnu obuku advokata, advokatskih stručnih saradnika advokatskih pripravnika, diplomiranih pravnika i lica zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima, usavršavanje teorijskih i praktičnih znanja i vještina advokata, potrebnih za stručnu, nezavisnu, samostalnu, djelotvornu i etičnu advokaturu, specijalizaciju advokata i izdavanje uvjerenja o specijalizaciji u određenoj oblasti prava i advokature.

Osnivanje, organizacija i rad Advokatske akademije i donošenje programa opšte i specijalizovane obuke uređuju se statutom i drugim aktima Advokatske Komore FBiH.

 

 

Predmet i polaganje advokatskog ispita

 

Član 32.

 

Advokatski ispit sastoji se od provjere poznavanja domaćih i međunarodnih propisa i pravnih akata koji se odnose na advokaturu.

Pravo na polaganje advokatskog ispita ima lice sa položenim pravosudnim ispitom.

Advokatski ispit polaže se pred komisijom za advokatski ispit.

Program advokatskog ispita, izdavanje uvjerenja o položenom ispitu, način obrazovanja komisije za polaganje advokatskog ispita, izbor članova, način rada i odlučivanja komisije propisuju se statutom i drugim aktima Federalne komore.

 

Saradnja s drugim tijelima i komorama

 

Član 33.

 

Komora prati i proučava odnose i pojave koji su od interesa za uređenje i zaštitu sloboda i prava građana i pravnih osoba te za unapređenje advokature.

 

Komora obavještava Skupštinu Federacije BIH, i Federalno ministarstvo pravde o stanju i problemima advokature i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi za unapređenje advokature te radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba.

Komora odlučuje o modalitetima i pravcima saradnje sa advokatskim komorama drugih zemalja, međunarodnim advokatskim udruženjima i organizacijama

 

Član 34.
Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske Komore, sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za unapređenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije Federalne advokatske komore, iz stava 1. ovog člana, Federalno ministarstvo pravde može da zahtjeva odgovarajuće izvještaje i podatke od Federalne advokatske komore, vodeći računa o neovisnosti advokature.

 

III – UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 35.
Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske Komore ima osoba koja, ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom, ispunjava slijedeće uvjete:
1)da je državljanin Bosne i Hercegovine;

2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini i stekao zvanje diplomiranog pravnika, na temelju ostvarenih 240 ECTS bodova, ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave;

3) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Federaciji BiH;

4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tužilaštvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama;

5) da je zdravstveno sposoban za obavljanje advokatskih poslova;

6) da je potpuno poslovno sposoban;

7) nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i bezbjednosti, za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne;

8) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu;

9) da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore;

10) da priloži dokaz da ima opremu i prostor koji su primjereni advokatskoj djelatnosti, čiji minimalni uslovi će biti propisani Statutom A/OKFBiH.

11.) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti;

12) ko je stekao uslove za penziju u smislu člana 39. ovog Zakona

 

Ranije ponašanje i postupci, moraju ukazivati da će podnositelj zahtjeva za upis, savjesno obavljati advokatsku djelatnost.

 

Član 36.

 

Nedostojnost za obavljanje advokature

 

 

(1) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba osuđena za krivično djelo protiv Bosne i Hercegovine, za krivično djelo protiv službene dužnosti, za krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili za drugo krivično djelo izvršeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini moralno nedostojnom za obavljanje advokature. Takva osoba ne može podnijeti zahtjev za upis u imenik advokata prije proteka roka od deset godina poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, a ako je osoba osuđena na novčanu kaznu ili joj je izrečena uslovna osuda, prije proteka roka od pet godina od dana pravosnažnosti presude odnosno od proteka roka kušnje.

(2) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba protiv koje je pravosnažno okončan disciplinski, stegovni ili sličan postupak ukoliko je sadržaj inkriminiranog djela iz tog postupka povezan sa njezinim radom u pravosudnim ili upravnim tijelima. Takva osoba ne može podnijeti zahtjev za upis u imenik advokata prije proteka roka od pet godina ukoliko je riječ o teškim povredama, odnosno tri godine ukoliko je riječ o lakšim povredama. U slučaju da je postupak pokrenut, a nije pravosnažno okončan, osoba nema pravo podnijeti zahtjev prije njegovog pravosnažnog okončanja.

(3) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba čije ranije ponašanje ili djelatnost ne jamči da će ona savjesno obavljati advokatsko zvanje. Prilikom procjene dostojnosti mogu se uzeti u obzir sve činjenice i okolnosti koje upućuju na zaključak o osobi podnositelja zahtjeva.

(4) Ako je zahtjev za upis u imenik advokata odbijen zato što podnositelj zahtjeva nije dostojan za obavljanje advokature zbog razloga navedenih u stavku 3. ovoga člana, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od šest godina od pravosnažnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.

 

Član 37.
Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata, koji se vodi kod Federalne advokatske Komore i davanjem svečane izjave.

Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan državni ili drugi organ ne može dati odobrenje za obavljanje poslova iz člana 3. ovog Zakona.

 

Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, se ne može uskratiti pravo upisa u Imenik advokata, zbog njegove nacionalne, etničke, vjerske, političke ili polne pripadnosti.
Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvrđuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rješenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore.

Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Federalnoj advokatskoj komori.

 

Rješenje o upisu iz stava 3. ovog člana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je dužna da u roku od 30 dana, od dana prijema, izvrši potrvrdu postojanja uvjeta za upis.

 

Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvršit će se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbiće se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rješenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata dozvoljena je tužba u upravnom sporu.

 

 

Član 38.

 

Advokat može otpočeti sa obavljanjem djelatnosti, nakon dobijanja rješenja o upisu u u Imenik advokata i davanja svečane izjave. Svečanu izjavu advokat je dužan dati u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o upisu u Imenik advokata.

 

Svečana izjava daje se pred predsjednikom Adokatske komore Federacije BIH.

Tekst svečane izjave glasi:

“Svečano izjavljujem da ću advokatsku/odvjetničku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati odredaba Ustava BIH i Ustava Federacije BIH, Zakona, Statuta advokatskih/odvjetničkih komora i Kodeksa advokatske/odvjetničke etike, te da ću u svom radu štiti ugled advokature/odvjetništva i izvršavati sve obveze prema Advokatskoj/odvjetničkoj komori Fedreacije BIH”

 

Član 39.

 

Samo advokat, koji je prema odredbama Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju u Federaciji BIH, stekne pravo na starosnu mirovinu, ima pravo nastaviti sa vršenjem advokatske djelatnosti.

 

 

 

IV – PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA

1. Prava i dužnosti advokata/odvjetnika u zastupanju stranke

Član 40.

Advokat je dužan:

1) da se stvarno i stalno bavi advokaturom;

2) da pravnu pomoć pruža stručno i savesno, u skladu sa Ustavom, zakonom, statutom advokatske komore i kodeksom;

3) da čuva advokatsku tajnu;

4) da u profesionalnom radu i u privatnom životu koji je dostupan javnosti čuva ugled advokature.

 

Član 41.

(1) Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a smije je uskratiti samo zbog razloga koje propisuju zakon, statut Komore i Kodeks odvjetničke etike.

(2) Advokat je dužan uskratiti pružanje pravne pomoći:

– ako je on ili koji drugi advokat koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu,

– ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao advokatski stručni saradnik ili pripravnik kod advokata koji je zastupao protivnu stranku,

– ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudija ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku,

– u drugim slučajevima predviđenim zakonom, statutom Komore i Kodeksom odvjetničke etike.

(3) Advokat kojemu je Komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći smije uskratiti pružanje svih oblika pravne pomoći koji ne spadaju u njegovu specijalnost.

Otkaz punomoći

Član 42.

(1) Advokat je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog istih razloga zbog kojih prema članu 9. stavku 1. ovoga Zakona smije uskratiti pružanje pravne pomoći, a dužan je otkazati punomoć za zastupanje ako ustanovi da postoje razlozi zbog kojih je prema članu 9. stavku 1. ovoga Zakona dužan uskratiti pružanje pravne pomoći.

(2) Advokat je dužan nastaviti s pružanjem pravne pomoći i nakon što je otkazao zastupanje ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, ali najviše 30 dana nakon otkaza punomoći.

Čuvanje i povrat spisa

Član 43.

• Advokat je dužan nakon prestanka zastupanja predati stranci spis.

Advokat je dužan da redovno informiše svoje stranke o promjenama u predmetu.
(2) Advokat je dužan da čuva spise stranke koja ih nije preuzela ili koji se nisu mogli stranci uručiti, najmanje pet godina, računajući od dana pravosnažno okončanog postupka u kojem je tu stranku zastupao ili od dana otkaza punomoći.

 

Zabrana reklamiranja

 

Član 44.

 

Zabranjeno je reklamiranje advokata, zajedničke advokatske kancelarije i advokatskog društva.

Zabrana reklamiranja i dopušteni način predstavljanja bliže se uređuju statutom advokatske komore i kodeksom.

 

Materijalne obaveze prema advokatskoj komori

 

Član 45

Advokat je dužan da advokatskoj komori plaća članarinu i druge materijalne obaveze, redovno.

Advokatska komora će uskratiti produženje važenja advokatske legitimacije advokatu koji nije izmirio obaveze iz stava 1. ovog člana, u skladu sa statutom advokatske komore.

 

Član 46

 

Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci i trećim osobama u toku obavljanja advokatske djelatnosti.

Minimalni iznos osiguranja i obim pokrića osigurane štete određuju se općim aktima Federalne advokatske komore.
Advokatska komora može sa osiguravajućim kućama dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova, od odgovornosti za štetu koja može nastati u toku obavljanja advokatske djelatnosti.

 

Član 47.

 

Ugovore o osiguranju od odgovornosti za advokate koji rade u zajedničkim advokatskim kancelarijam, i advokatskim društvima zaključuju

zajedničke advokatske kancelarije, i advokatska društva.

 

Advokat, zajednička advokatska kancelarija i advokatsko društvo, dužni su uredno produljivati osiguranje od odgovornosti i regionalnim komorama dostaviti kopiju police osiguranja i izvjestiti je o svakoj promjeni koja nastane tijekom osiguranja, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora o osiguranju, odnosno od dana dobivanja police osiguranja.

 

Nepostupanje po odredbama stava jedan i dva ovoga člana, predstavlja disciplinski prekršaj.

 

2. Advokatske nagrade i naknadeČlan 48.

 

(1) Advokati imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u vezi s obavljenim radom u skladu sa tarifom koju utvrđuje i donosi skupština Federalne Komora, na prijedlog Upravnog odbora.

(2) Za odbrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad advokata utvrđuje Federalna komora zajedno sa Federalnim ministarstvom pravde.

(3) Advokat je dužan stranci izdati račun nakon što u cijelosti izvrši nalog stranke vezan za naručenu advokatsku uslugu kao i u slučaju kada primi predujam.

(4) Tarifa se objavljuje u “Službenim novinama FBiH”.

 

Član 49.
Advokati su obavezni voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.

 

Naknadu za pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge, radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje, a isto pravo pripada članovima zajedničke advokatske kancelarije, te članovima advokatskog društva.

 

Ugovaranje nagrade prema uspjehu u pružanju pravne pomoći

Član 50.

(1) U imovinsko-pravnim stvarima advokati mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti, u skladu sa advokatskom tarifom.

(2) Ugovor iz stava 1. ovoga člana valjan je samo ako je zaključen u pisanom obliku.

Pravo namire i zaloga

Član 51.

(1) Za troškove i dospjelu nagradu advokat se može namiriti iz gotovine koju je njegova stranka položila kod njega ili koju je za nju primio ili naplatio, ako između advokata i stranke nije drugačije ugovoreno, ali je u tom slučaju dužan bez odgađanja obaviti obračun sa strankom.

(2) Na novčanim sredstvima koje primi u ime stranke advokat ima pravo zaloga radi osiguranja naplate nagrade i naknade troškova.

Besplatno pružanje pravne pomoči

Član 52.

Advokati su dužni da srazmjerno svojim mogućnostima pružaju besplatanu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama.

Federalna komora će organizovati saradnju sa nadležnim organima radi efikasnog pružanja pravne pomoći socijalno ugroženim osobama.

 

3. Advokatske kancelarije

 

ADVOKATSKA KANCELARIJA

Član 53.

(1) Advokat može imati samo jednu kancelariju.

(2) Zajedničke kancelarije i advokatska društva mogu imati više podružnica, uz uslov da u svakoj podružnici stalno radi barem jedan advokat.

(3) Sjedište advokatske kancelarije je u mjestu na području kojega se nalazi podružnica koja je u prijavi Komori označena kao sjedište kancelarije.

Promjena sjedišta kancelarije i podružnice

Član 54.

(1) Advokat slobodno bira i mijenja sjedište svoje kancelarije na teritoriju Federacije BiH.

(2) Svaka namjeravana promjena sjedišta kancelarije i podružnice mora se prijaviti Komori.

(3) Do promjene sjedišta kancelarije, odnosno podružnice dolazi upisom promjene u odgovarajući upisnik Komore.

(4) Upis iz stavka 3. ovoga člana Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana namjeravane promjene.

Dostava pismena

Član 55.

Dostava pismena advokatu u sudskim, upravnim i drugim postupcima obavlja se preko podružnice u kojoj radi opunomoćeni advokat, na način određen postupovnim zakonima.

Zajedničke kancelarije

Član 56.

(1) Više advokata može imati zajedničku kancelariju. U tom slučaju međusobna prava i obveze advokati uređuju u pisanom obliku.

(2) Advokati koji namjeravaju imati zajedničku kancelariju dužni su o zaključenju ugovora iz stava 1. ovoga člana podnijeti prijavu Komori.

(3) Do osnivanja zajedničke kancelarije dolazi upisom u odgovarajući upisnik Komore.

(4) Upis iz stava 3. ovoga člana Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana.

Odgovornost advokata u zajedničkoj kancelariji

Član 57.

Advokati u zajedničkoj kancelariji solidarno odgovaraju za obaveze advokata nastale u obavljanju poslova zajedničke kancelarije.

 

4. Advokatska društva

 

Član 58.
Advokatsko društvo, kao pravna osoba, osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, i ovim Zakonom, kao društvo s ograničenom odgovornošću.

 

Rad advokatskog društva je ograničen na obavljanje advokatske djelatnosti, u skladusa odredbama ovog Zakona

 

Članovi advokatskog društva, mogu biti samo advokati.

 

Obavljanje advokatske djelatnosti, u okviru advokatskog društva, može se povjeriti članovima advokatskog društva, advokatima zaposlenim u advokatskom društvu, advokatskim stručnim saradnicima i advokatskim pripravnicima, u advokatskom društvu.

 

Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom propisani za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.

 

Član 59.

 

Na advokatsko društvo se na odgovarajući način primjenjuje Zakon o privrednim društvima, osim ako Zakonom o advokaturi nije što drugačije propisano.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva, moraju biti uređena prava i obaveze članova društva,odnosno prava i obaveze ostalih članova društva, u slučaju smrti člana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog člana društva.
Advokatsko društvo ne može osnovati drugo advokatsko društvo.

 

 

Član 60.
Niti jedan akt advokatskog društva ne smije, u principu, i praktično dovesti u pitanje nezavisnost advokata koji pružaju pravnu pomoć.

 

Član 61.
Za osnivanje advokatskog društva, advokati, osnivači, su dužni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore, koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u skladu sa Zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike, te aktima regionalne komore.

Bez te saglasnosti, društvo se ne može upisati u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Advokatsko društvo je dužno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvršenom upisu u Registar društava nadležnog suda, u roku od osam dana po prijemu obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.

 

Federalna advokatska komora je dužna novoosnovano advokatsko društvo upisati u Imenik advokatskih društava u daljem roku od osam dana.

 

Član 62.
Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.

 

Član 63.
Ukoliko nadležni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog društva, ugovori sklopljeni između advokatskog društva i članova ili zaposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje dužnosti, krše odredbe Zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, mogu rješenjem zabraniti rad društva, te ga brisati iz Imenika advokatskih društava.
Advokatsko društvo brisaće se iz Imenika društava i ukoliko advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu dužem od tri mjeseca, te, ukoliko se ustanovi da advokatsko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su članu advokatskog društva ili advokatima, zaposlenim u društvu, izrečene disciplinske mjere usljed čega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i općih akata Federalne advokatske komore, kojima je uređeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.
Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom društvu je upravni akt, protiv koga se može pokrenuti upravni spor.
Federalna Advokatska komora može rješenjem odlučiti da se do pravomoćnosti rješenja iz st 1. ovog člana obustavi rad društva, a žalba protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
O donošenju rješenja iz st. 1 i 4. ovog člana Federalna avokatska komora je dužna bez odgađanja obavjestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.

 

Nakon što je advokatsko društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost, u skladu sa odredbama ovog člana, Federalna avokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranake koju je brisano društvo zastupalo.

 

Član 64.
Član advokatskog društva ili zaposleni advokat, u društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava, a kojem nije izrečena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata može nastaviti obavljati djelatnost advokata.

 

Član 65.
Za pruženu pravnu pomoć strankama, advokati u advokatskim društvima odgovoraju po općim pravilima o odgovornosti.

 

Član 66.
U pogledu čuvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama, te njihovim organima, advokati, u advokatskim društvima, imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati, koji imaju vlastite kancelarije.
Član 67.
Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva, mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove, za navedene subjekte.
U odnosu na prava i obaveze uposlenih kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom društvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi.

 

Poslove iz stava 1. ovog člana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom zaključila ugovor o povremenim poslovima.

 

Povezivanje advokatskih kancelarija

Član 68.

(1) Advokatska kancelarija može se pisanim ugovorom povezati s drugom domaćom ili inozemnom advokatskom kancelarijom radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa, pružanja međusobne pomoći i sl.

(2) Uvjeti i način povezivanja iz stava 1.ovoga člana uredit će se statutom Komore.

(3) Primjerak ugovora iz stava 1. ovoga člana advokatske kancelarije su dužne bez odgađanja dostaviti Komori.

(4) Komora je ovlaštena upozoriti advokatske kancelarije o uočenim nedostacima ili nesukladnosti ugovora iz stava 1. ovoga člana sa zakonom, statutom Komore ili Kodeksom odvjetničke etike.

(5) kako sankcionisati advokata u f bih u ovom slučaj

VI

 

SPECIJALIZACIJA ADVOKATA, ZAJEDNIČKIH ADVOKATSKIH KANCELARIJA I ADVOKATSKIH DRUŠTAVA

 

Član 69.

 

(1) Advokat može zahtijevati da mu se prizna specijalnost u određenoj oblasti prava.

 

(2) Statutom Komore odredit će se oblasti iz kojih se advokatu može priznati specijalnost.

 

(3) O zahtjevu za priznanje specijalnosti odlučuje tijelo Komore određeno Statutom.

 

(5) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za priznanje specijalnosti može se podnijeti žalba u roku od 15 dana UO Advokatske Komore FBiH..

 

(6) Priznata specijalnost upisuje se u imenik advokata i može se istaknuti u nazivu advokatskog ureda.

 

Član 70.

 

Advokatska društva se već prilikom registracije, mogu opredijeliti za pružanje pravne pomoći samo u određenim pravnim oblastima.

U tom se slučaju specijalizacija društva obavezno ističe u njegovu nazivu.

Advokatskom društvu priznat će se specijalizacija ako je barem kojem od advokata – članova društva ili advokata koji rade u društvu ona priznata u skladu s odredbama člana 56.ovoga Zakona.

 

VII – PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI

 

 

Član 71.
Advokatu prestaje pravo na bavljenje advokaturom:

• Ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;
• na lični zahtjev, od dana koji je odredio u zahtjevu, a u slučaju da u zahtjevu za brisanje iz imenika advokata nije određen dan prestanka prava bavljenja advokaturom ili je određen dan koji prethodi danu podnošenja zahteva – od dana donošenja odluke o brisanju iz imenika advokata;
• u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog – danom smrti, odnosno proglašenja za umrlog;
• u slučaju potpunog ili djelimičnog lišenja poslovne sposobnosti – od dana pravnosnažnosti odluke nadležnog suda;
• u slučaju izricanja disciplinske mjere brisanja iz imenika advokata – od dana konačnosti odluke o brisanju iz imenika;
• u slučaju izricanja mjere bezbednosti zabrane bavljenja advokaturom u krivičnom postupku – od dana pravnosnažnosti presude nadležnog suda;
• u slučaju osude za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom – od dana pravnosnažnosti presude nadležnog suda;
• u slučaju osude za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest meseci – od dana stupanja na izdržavanje kazne, o čemu nadležnu advokatsku komoru obavještava sud nadležan za izvršavanje krivičnih sankcija;
• u slučaju da se ne bavi advokaturom neprekidno duže od šest meseci – od dana donošenja konačne odluke o brisanju iz imenika;
• u slučaju zasnivanja radnog odnosa van advokature, upisa u registar preduzetnika, sticanja statusa statutarnog zastupnika, imenovanja za direktora ili predsjednika upravnoga odbora u pravnom licu, izbora ili imenovanja za člana ili predsjednika izvršnog odbora banke, imenovanja za zastupnika državnog kapitala ili za prokuristu – od dana zasnivanja radnog odnosa, upisa u registar, imenovanja ili izbora OVO DETALJNIJE REGULISATI;
• u slučaju da ne zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti – od dana donošenja konačne odluke o brisanju iz imenika;

 

Smatraće se da se advokat ne bavi advokaturom neprekidno duže od šest meseci, ako u tom roku nisu mogle da mu se dostave pismena na adresu sjedišta advokatske kancelarije ili ako u tom roku ne izvršava materijalne obaveze prema advokatskoj komori, što se utvrđuje odlukom nadležne advokatske komore.

Nadležna advokatska komora je dužna da u roku od 15 dana od dana nastupanja nekog od razloga za prestanak prava na bavljenje advokaturom iz stava 1. ovog člana sprovede brisanje iz imenika advokata i imenuje preuzimatelja predmeta advokatske kancelarije.

Ako je advokat prestao da se bavi advokaturom na lični zahtjev, ima pravo da sam predloži preuzimatelja svoje advokatske kancelarije.

Odredbe st. 1. do 3. ovog člana shodno se primenjuju i na advokatske pripravnike.

 

PRIVREMENI PRESTANAK I ZABRANA BAVLJENJA ADVOKATUROM

Član 72.

(1) Advokat ima pravo na privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom:

1) radi stručnog usavršavanja ili drugih opravdanih razloga, dok traju ti razlozi i

2) za vrijeme privremene spriječenosti usljed bolesti, porodiljskog odsustva, odsustva za njegu djeteta i drugih zdravstvenih razloga.

(2) Advokat je dužan da najkasnije 30 dana prije početka korištenja prava iz stava 1. tačka 1) ovog člana i u roku od 30 dana od nastanka privremene spriječenosti iz stava 1. tačka 2) ovog člana, dostavi Advokatskoj komori obrazložen zahtjev za priznavanje prava za privremeni prestanak bavljenja advokaturom i dostavi odgovarajuće dokaze i podatke o početku i trajanju privremenog prestanka bavljenja advokaturom.

Član 73.

(1) Advokatu privremeno prestaje pravo na bavljenje advokaturom u slučaju izbora, imenovanja ili postavljenja na javnu funkciju koja zahtijeva zasnivanje radnog odnosa u organu Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine ili jedinice lokalne samouprave.

(2) Advokat je dužan da u roku od 30 dana od dana početka obavljanja javne funkcije iz stava 1. ovog člana Advokatskoj komori podnese zahtjev za privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom.

(3) Ako advokat ne postupi u skladu sa obavezom iz stava 2. ovog člana, Advokatska komora će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o njegovom brisanju iz Imenika advokata.

(4) Ako advokat, u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije iz stava 1. ovog člana, ne podnese zahtjev za odobrenje daljeg nastavka bavljenja advokaturom, Advokatska komora će donijeti odluku o njegovom brisanju iz Imenika advokata danom prestanka javne funkcije.

Član 74.

(1) Rješenjem o privremenom prestanku prava na bavljenje advokaturom iz čl. 41. i 42. ovog Zakona, Advokatska komora će advokatu odrediti privremenog zamjenika.

(2) Privremeni zamjenik iz stava 1. ovog člana može biti samo advokat upisan u Imenik advokata Advokatske komore.

(3) Za privremenog zamjenika odrediće se advokat koga predloži privremeno zamjenjivani advokat, ukoliko priloži pismenu saglasnost tog advokata, a ako takvog prijedloga ili saglasnosti nema, tada će privremenog zamjenika odrediti Advokatska komora, vodeći računa o međusobnim odnosima privremeno zamjenjivanog advokata i njegovog mogućeg zamjenika i o srodnosti oblasti prava kojima se oni u praksi bave.

Član 75.

(1) Privremena zabrana bavljenja advokaturom može se odrediti samo pod uslovima propisanim ovim Zakonom.

(2) Osim u slučajevima posebno navedenim u ovom Zakonu advokatu će se privremeno zabraniti bavljenje advokaturom, ako je protiv njega:

1) određen pritvor i

2) pokrenut postupak za poništenje upisa u Imenik advokata.

(3) Advokatu će se može privremeno zabraniti bavljenje advokaturom, ako:

1) je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak za djelo/povredu koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom i

2) svojim postupcima otežava ili onemogućava vođenje disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut.

3) ako do kraja februara tekuće godine ne izmiri sve obaveze zaključno do kraja prethodne godine, te ne dostavi Regionalnoj advokatskoj komori dokaz da je produžio osiguranje od odgovornosti do kraja tekuće godine

(4) Advokatska komora će rješenjem o određivanju privremene zabrane bavljenja advokaturom:

1) odlučiti o vremenu trajanja zabrane i

 

Član 76.

(1) Žalba protiv rješenja o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom ne zadržava njegovo izvršenje.

(2) O žalbi odlučuje nadležni organ u roku koji je utvrđen Statutom Advokatske komore.

(3) O privremenoj zabrani bavljenja advokaturom Advokatska komora obavještava AK RS, VSTV BiH, Ustavni sud BiH i Ustavni sud FBiH, a Regionalne advokatske komore sudove prema sjedištu advokatske kancelarije advokata

(4) Detaljnije odredbe o postupku i trajanju privremene zabrane bavljenja advokatskom djelatnosšću biće regulisane Statutom A/OKFBiH.

 

Član 77.
O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora, na isti način i po istom postupku, kao i prilikom upisa u Imenik advokata.
Ukoliko nadležna regionalna komora, ne donese odluku iz stava 1. ovog člana iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta, za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku vršenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.
O privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti odlučuje organ određen Statutom regionalne komore, protiv čijeg rješenja se može uložiti žalba Federalnoj advokatskoj komori, u roku od 15 dana, od prijema prvostepenog rješenja.

Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesenog, po odredbma ovog člana, može se pokrenuti upravni spor, pred Vrhovnim suda Federacije BiH.
Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora će poduzeti sve neophodne mjere, radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.

 

Član 78.
Organ koji je protiv advokata, advokatskog stručnog saradnika ili advokatskog pripravnika:

1) pokrenuo krivični ili prekršajni postupak, ili

2) utvrdio gubitak zdravstvene, radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva
dužan je u roku od osam dana, od donošenja rješenja, iz tačke 1. i 2.ovog člana, o tome izvijestiti Federalnu advokatsku komoru.

 

 

VIII-ADVOKATSKI STRUČNI SARADNICI

 

Član 79.

 

Svojstvo Advokatskog stručnog saradnika ima diplomirani pravnik sa ostvarenih 240 ECTS bodova, sa položenim pravosudnim ispitom u Bosni i Hercegovini, i ostalim uvjetima koje propisuje čl.35 ovog Zakona, izuzevši tačku 4 i 9 stava jedan istog člana, a koji je zaključio ugovor o radu, na poslovima advokatski stručni suradnik, sa advokatom, zajedničkom advokatskom kancelarijom i advokatskim društvom.

 

Advokatski stručni suradnik, po nalogu, nadzoru i uputstvima advokata, vrši sve poslove koji su povjereni advokatu, osim poslova koje po zakonu može vršiti samo advokat.

 

Član 80.

 

Advokatski stručni saradnik se ne može samostalno, bez prethodnog odobrenja advokata, odnosno ovlaštene osobe u advokatskom društvu, samostalno zastupati ili pregovarati sa klijentima o uvjetima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primate nakande troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim osobama.

 

Član 81.

 

Ugovorom o radu, koji se zaključuje sa advokatskim stručnim saradnikom, u skladu sa ovim Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore Federacije BiH, ugovorom o osnivanju zajedničke advokatske kancelarije, odnosno statutom ili drugim općim aktom advokatskog društva, bliže se uređuju poslovi koje obavlja advokatski stručni suradnik, njegova prava, obveze i odgovornosti.

 

Član 82.

 

Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu advokatu, zajedničkoj advokatskoj kancelariji, ili advokatskom društvu, dužan je štetu naknaditi.

 

Član 83.

 

Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećem osobi, a štetu je naknadio poslodavac advokat, zajednička advokatska kancelarija, advokatsko društvo, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

 

Član 84.

 

Advokatski stručni saradnici udružuju se u Organizaciju advokatskih suradnika, u okviru Advokatske komore Federacije BiH.

 

Organizacija advokatskih stručnih saradnika može učestvovati u radu organa Advokatske komora Federacije BiH kao i regionalnim komorama, sa pravima i obavezama određenim zakonom, Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore Federacije BiH, odnosno Regionalnih komora.

 

Član 85.

 

Odredbe Zakona o advokaturi i Statuta o procedurama upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuju i na advokatske stručne suradnike.

 

 

IX – ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
Član 86.

 

Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

 

Pripravnički staž traje do polaganja pravosudnog ispita, a najduže 4 godine.

 

Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.
Član 87.
Status advokatskog pripravnika, stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.

 

Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

 

1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine sa ostvarenih 240 ECTS bodova , a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 22. stav 1. točka 2. ovog zakona;
3. da ima zdravstvenu i poslovnu sposobnost.
4. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz člana 89. stava 2. ovog zakona.

5.da nije stekao uslove za polaganje pravosudnog ispita;

 

Član 88.
Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, primijenjuju se na advokatske pripravnike u dijelu, upisa u imenik, ostjecanju, prestanku i obustavi djelatnosti, čuvanja advokatske tajne,disciplinske odgovornost, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti,te pridržavanja kodeksa advokatske etike.

 

Član 89.
Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:

1. prestankom ugovora o radu,
2. na zahtjev advokatskog pripravnika,
3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,
4. smrću advokatskog pripravnika,
5. ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana,
6. ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita,
7. Polaganjem pravosudnog ispita ili protekom pripravničkog staža u skladu sa članom 89, stav 2 ovog zakona.

 

 

Član 90.
Advokatski pripravnici se obvezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika, u okviru Federalne advokatske komore.

 

Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komora, kao i regionalnim komorama sa pravima i obvezama određenim ovim Zakonom i važećim Statutima.

 

Član 91.

 

Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

 

Član 92.

 

Advokat, zajednička advokatska kancelarija i advokatsko društvo mogu zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa sa advokatskim pripravnikom-volonterom, koji prvi put se osposobljava za rad u struci.

Advokatski pripravnik – volonter se prima najduže na period od 2 godine, radi sticanja uslova za polaganje pravosudnog ispita.

Jedan advokat, ili kada sam obavlja advokatsku djelatnost, ili zajedničkoj advokatskoj kancelariji i advokatskom društvu može primiti samo jednog advokaskog pripravnika – volontera.

Status advokatskog pripravnika – volontera stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika – volontera Federalne komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.

Na advokatske pripravnike volontere shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o advokatskim pripravnicima i posebni propisi o volonterskom radu.

Za vrijeme pripravničkog staža, advokatski pripravnik volonter nema prava na zaradu.

 

X DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA, ADVOKATSKIH STRUČNIH SARADNIKA I PRIPRAVNIKA

 

SVUGDJE U TEKSTU NAPRAVITI DOPUNE ADVOKATSKI PRIPRAVNIKA – VOLINTERA

Član 93.
Advokati koji obavljaju advokatsku djelatnost, kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, kao i advokatski stručni saradnici i pripravnici, individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze iz stava jedan ovog člana, smatrat će se svako ponašanje suprotno obavezama utvrđenim ovim zakonom i općim aktima Federalne advokatske komora, što podliježe disciplinskoj odgovornosti.
Član 94.
Statutom Federalne advokatske komora, utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i pripravnika, u izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.
Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne advokatske komore određuju se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog postupka.
Članove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skupština te komore.
Član disciplinskog organa može biti samo član Federalne advokatske komora, sa najmanje deset godina radnog iskustva u obavljanju advokatske profesije.

Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata, podnošenjem prijave disciplinskom tužitelju regionalne komore.
Disciplinski tužitelj regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu regionalne komore na odlučivanje.
Disciplinski tužitelj Federalne advokatske komore ili disciplinski tužitelji regionalnih komora pokreću postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog stručnog saradnika, pripravnika I prpiravnika – volontera, podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tužitelj te komore.
Disciplinski postupak protiv advokata, advokatskog stručnog suradnika i pripravnika, utvrđen općim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo prijavljenog da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeće:

(1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;

(2) stupanj odgovornosti;

(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;

(4) prethodni rad i ponašanje prekršitelja;

(5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih mjera;

(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika, izriču za teže disciplinske prekršaje, ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac nepodoban da vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog stručnog saradnika i pripravnika.

 

Član 95.
Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature, smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i kodeksa advokatske etike, a naročito:

1.očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog stručnog saradnika i pripravnika

2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i neovisnošću advokature,
   3. povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
3. naplata naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.
4. Povredu zabrane reklamiranja,

Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature, su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.

 

Član 96.
U postupku za utvrđivanje odgovornosti za povredu advokatske dužnosti, advokatu, advokatskom stručnom saradnika i pripravniku mogu se izreći slijedeće disciplinske mjere:

1.Za lakše povrede dužnosti:

1. a) opomena,
2. b) javna opomena,
3. c) novčana kazna, koja ne može preći 2000 KM za advokate i 1,000 KM za advokatske pripravnike.
4. Za teže povrede dužnosti:
5. a) novčana kazna, koja ne može preći 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za advokatske pripravnike;
6. b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog stručnog saradnika i pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i
7. c) brisanje iz Imenika advokata ili brisanje iz Imenika advokatskih stručnih saradnika ili pripravnika, u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog stručnog saradnika ili pripravnika.

 

Član 97.

 

Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadležne regionalne komore.
Disciplinski tužilac Federalne advokatske komore, može uvijek preuzeti vođenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak može i pokrenuti.
Protiv prvostepenog rješenja o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, može se uložiti žalba disciplinskom sudu Federalne advokatske komora, u roku od 15 dana od prijema pismenog otpravka odluke.
Protiv konačnog rješenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je advokatu, advokatskom stručnom saradniku ili pripravniku izrečena disciplinska mjera, može se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije BiH.

Regionalna komora je obavezna, da u pismenoj formi, podnosi redovan izvještaj nadležnom organu Federalne advokatske komora, o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.

 

Član 98.

 

Pravomoćna odluka nadležnog disciplinskog organa, kojom je izrečena novčana kazna, ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se uređuje način njenog izvršenja
Član 99.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda advokata ili advokature, protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata, kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatskih stručnih saradnika i pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:

1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti, i

2) četiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.

Ako povreda ima obilježje krivičnog djela, zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja krivičnog postupka, prema važećem krivičnom zakonu.

 

Član 100.
Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.

 

Član 101.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se poduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom, zastarijevanje počinje ponovo da teče, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.

 

 

XI – FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE
Član 102.

 

Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isključivo iz vlastitih sredstava i to:

1. redovnog članskog doprinosa,
2. naknade za upis u Imenik advokata,
3. drugih izvora, kao što su novčane kazne i slično.

 

Sredstva koja osiguraju državni organi i institucije, ne mogu se koristiti za finasiranje advokatskih komora, ukoliko bi korištenje ovih sredstva, na bilo koji način moglo ugroziti princip neovisnosti advokature.

 

Član 103.

Upravni odbor Federalne advokatske komore određuje visinu naknade za upis u imenike, visinu članarine za advokate, advokatske stručne saradnike, advokatske pripravnike i advokatske pripravnike – volontore.

 

Upravni odbor Federalne komore donosi odluku o dijelu iznosa naknade iz članarina potrebne za finanasiranja Federalne komore.

 

SUSPENZIJA

Član 104.

 

Neplaćanje advokatske članarine od strane advokata, u vremenu dužem od šest mjeseci, predstavlja zakonski razlog za brisanje iz Imenika advokata, od strane nadležnog organa Regionalne advokatske komore, kojoj pripada .

 

Osiguranje, prostor, permanenetno usavršavanje (navesti i druga pitanja bitna za dalje obavljanja advokatske djelatnosti).

Regionalna advokatska komora će svake dvije godine provjeravati da li advokat ispunjava uslove za obavljanje advokatske djelatnosti, gdje će se pored naznačenih odredbi cijeniti i kontinuirano usavršavanje, redovno osiguranje (pored navedemog cijeniti i druge uslove za obavljanje advokatske djelatnosti).

 

Član 105.
Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvrđuju se godišnjim budžetom. Svaka od regionalnih komora učestvuje u finansiranju Federalne advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedište kancelarija na njenom području.
Naknada za upis uplaćuje se direktno na račun Federalne advokatske komore.
Regionalne komore su dužne da prikupljaju članarinu i da organizuju način njene uredne naplate.

 

Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Federalnoj advokatskoj komori doznači razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu članarine.

 

IX – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 106.
Advokati i advokatski stručni saradnici i pripravnici koji su upisani u odgvarajuće imenike Federalne komore, na osnovu Zakona o advokaturi koji je objavljen u Službenim novinama FBIH br. 25/02; 40/02; 29/03; 18/05 i 68/05, i dalje nastavljaju sa vršenjem advokatske djelatnosti, advokatski stručni saradnici i advokatskih pripravnika u sakldu sa ovim zakonom.

 

Član 107.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenim novinama Federacije BIH”

 

 

Član 108.

Stupanjem na snagu ovog Zakona, prestaje da važi Zakon o advokaturi F BiH (“Sl. Novine F BiH” br. 25/02; 40/02; 29/03; 18/05 i 68/05).

 

 

 

Predsjedatelj Doma Naroda                                                 Predsjedatelj Zastupničkog Doma

Parlamenta Federacije FBiH                                                    Parlamenta Federacije BIH