Ulaz u zgradu Tužilaštva BiH. Foto: BIRN BiH

Sporim procesuiranjem otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka šalje se izuzetno negativna poruka svim budućim svjedocima i žrtvama u osjetljivim predmetima – da nemaju nikakvu zaštitu države i Državnog tužilaštva – smatra Goran Šimić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta Vitez.

„Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka je krivično djelo koje se moralo završavati po hitnom postupku. Samo otkrivanje imena svjedoka obeshrabruje sve druge svjedoke da se odazovu Sudu i svojim svjedočenjem doprinesu da se dođe do konačne istine”, kaže on i dodaje kako se Zakonom o krivičnom postupku predvidjelo zaštititi svjedoke.

“Zakonom se ključnim svjedocima nastoji obezbijediti mir i siguran život, a ne da mu se crta meta na čelo“, dodaje Šimić.

Iz Tužilaštva BiH dvije sedmice nisu odgovorili na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da li je u ovoj istrazi donesena tužilačka odluka.

Istraga je pokrenuta u septembru 2020. godine nakon što je u nekoliko medija otkriven identitet zaštićenog svjedoka. Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u Srebrenici, zaštićeni svjedok M-16 je u junu 2017. godine izjavio kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Svjedok čiji je identitet otkriven svjedočio je u predmetu gdje se za genocid u Srebrenici sudi Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću. Oni su optuženi za prisilno premještanje, transport i zarobljavanje bošnjačkog stanovništva, a nekima je na teret stavljeno i pogubljenje muškaraca.

Prema optužnici, Josipović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Zvornik, Tešić zamjenik komandira Policijske stanice u Bratuncu, Vasić komandant Štaba policijskih snaga iz Zvornika i načelnik zvorničkog CJB-a, Zoljić komandant Posebnih jedinica policije (PJP), a Pantić komandir Prve čete PJP-a.

Umjesto brzog završetka istrage, Tužilaštvo na ovaj način nikome ne šalje poruku da može biti siguran u sličnim situacijama, smatra Šimić.

Dužina istrage obeshrabruje buduće svjedoke

Sudnica Suda BiH. Izvor: BIRN BiH

Portal “Glas Srpske” objavio je krajem septembra prošle godine da je Tužilaštvo BiH od njih zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo “Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka” iz Krivičnog zakona BiH, tražilo da dostavi podatke o autoru teksta, uredniku DESK-a i glavnom i odgovornom uredniku portala.

Iz “Glasa Srpske” tada su naveli da njihov portal nijednim činom nije ugrozio zaštićenog svjedoka, navodeći da nisu otkrili njegov identitet.

Ovaj medij objavio je inicijale i mjesto odakle je zaštićeni svjedok. Nekoliko drugih medija, poput Radio televizije Republike Srpske, u prvim izvještajima su naveli navodno puno ime i prezime zaštićenog svjedoka.

U tekstu pod nazivom “Glas Srpske otkriva: Iskaz svjedoka koji optužuje Viškovića odbačen još prije 13 godina, jer nije istinit”, navodi se da svi stanovnici Milića i okolnih mjesta znaju o kojem se zaštićenom svjedoku radi, navodeći kako su objavili njegove inicijale.

Advokatica Lejla Čović, mišljenja je da se na ovaj način vrši zastrašivanje svjedoka bez ikakve reakcije nadležnih institucija, u ovom slučaju Tužilaštva BiH.

„Nažalost, to može trajati sve do same zastare predmeta, a takvih slučajeva je bilo u tužilaštvima širom BiH. Šalje se jedna potpuno negativna slika i poruka žrtvama iz proteklog rata. Tužilaštvo BiH je moralo hitno reagovati i ovaj predmet uzeti u prioritet rada. Na ovaj način žrtvama i preživjelim svjedocima se samo šalje slika da Tužilaštvo ništa ne radi“, kaže Čović.

Tužilaštvo BiH je u septembru 2020. godine objavilo kako radi na istrazi o otkrivanju identiteta u medijima ali i po prijavi protiv radnika Suda i Tužilaštva BiH.

Advokat Vlado Adamović ne misli da se u ovom predmetu istrage Tužilaštvo ponaša drugačije nego u ostalim predmetima. Ako se gleda prosjek istraga Državnog tužilaštva, ovo nije nikakva novost, smatra on.

„Dužina ove istrage ni po čemu ne odudara od drugih istraga u osjetljivim predmetima ratnih zločina. još kada se sada uzmu otežani uslovi rada u vrijeme pandemije, onda tek ispunjavaju prosjek. Problem leži u nečemu drugom. Sve istrage Tužilaštva BiH traju predugo“, kazao je Adamović za BIRN BiH.

Nekoliko dana nakon objave tekstova o iskazu zaštićenog svjedoka u „Glasu Srpske“, Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, izjavio je kako će biti objavljena imena “svih svjedoka koji su svjedočili protiv osuđenih ratnih zločinaca iz reda srpskog naroda”.

Centar je, dodao je Kojić tada, na polovini posla da objavi spisak svjedoka koji su, kako je rekao, davali “lažne izjave”.

Iz Misije OSCE-a u BiH su ranije rekli kako je “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela funkcionalnog pravosudnog sistema”.

“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu sigurnost i integritet svjedočenja”, naveli su iz OSCE-a.

Prema Krivičnom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora kaznit će se ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.