Budnjini vodomjeri začepili budžetske prihode

31. Marta 2020.

Budnjini vodomjeri začepili budžetske prihode

Kantonalne vlasti u Sarajevu 16 godina iz budžeta finansiraju milionske usluge hotela i banjskog lječilišta na Ilidži iako od njih ne naplaćuju naknade za korištenje termalnih izvora.

Izvor: CIN

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Luksuzni hoteli i banjsko lječilište na Ilidži kod Sarajeva bespravno koriste termalne izvore, izbjegavajući platiti koncesije i druge dažbine. Ovaj turistički kompleks već 16 godina crpi toplu vodu iz dva prirodna izvorišta i njom zagrijava pet hotela sa bazenima i kongresnim salama, a njena ljekovita svojstva koristi i za terapije u banji.

Hotelima i banjom upravljaju firme HBRD “Hoteli Ilidža” i Zdravstvena ustanova lječilište “Banja Terme Ilidža” koje su u većinskom vlasništvu porodice Alije Budnje, donedavnog člana Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA). Njegove stranačke kolege rukovodile su Vladom Kantona Sarajevo (KS) koja godinama nije poduzimala ništa da naplati korištenje javnog dobra.

Štaviše, vlasti su doprinosile stvaranju pravnog haosa, donoseći zakone i odluke koje su bile međusobno protivrječne, što su privatnici i koristili za izbjegavanje plaćanja.

Istovremeno su institucije poslovale sa ovim firmama i budžetskim novcem plaćale banjske tretmane za građane i iznajmljivale hotelske sale za proslave i seminare. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo za boračka pitanja su u proteklih 16 godina sa vlasnicima kompleksa sklopili ugovore vrijedne devet miliona KM, pokazuju podaci koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Hoteli i banjsko lječilište su u ovom periodu ostvarili 89 miliona KM prihoda, od čega im je ostalo 8,5 miliona KM čiste zarade. Na značajan profit su mogli računati i dijelom zahvaljujući korištenju termalnih izvora koji su im uštedjeli troškove grijanja i vode.

Kantonalna vlada je tek 2016. godine prvi put tužila ove firme zbog neplaćanja dijela dažbina. Sporovi još nisu završeni, a vlasnici nastavljaju bespravno eksploatisati prirodno bogatstvo. Zbog kašnjenja sa tužbama veliki dio budžetskih prihoda nikada neće biti naplaćen zbog zastare.

Alija Budnjo nije želio odgovoriti na sva pitanja novinara CIN-a, poručivši da zbog problema u vezi sa coronavirusom nema vremana za to: “Te vode, što se tiče, to su još Rimljani koristili. Koliko vijekova se te vode koriste i sad vi našli to da ispitujete”.

Alija Budnjo, suvlasnik kompleksa hotela i banje na Ilidži, kaže da su svojim novcem uredili izvore geotermalne vode i da bi u svijetu bili nagrađeni radi toga (Foto: CIN)

Voda na izvoli

Vlasnici kompleksa na Ilidži koriste termalnu vodu od 2004. godine. Prije toga su morali potpisati koncesioni ugovor sa Vladom Kantona Sarajevo i obavezati se na plaćanje jednokratne i godišnjih koncesionih naknada, ali to se nije desilo.

Uz to, Agencija za sliv rijeke Save (Agencija) im je od 2010. do 2015. godine dozvoljavala korištenje vode iz izvorišta, ali privatnici ni za to nisu plaćali obaveznu vodnu naknadu.

Obje vrste naknada se obračunavaju na temelju iskorištene količine vode, a prihodi idu u budžete Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Kantona Sarajevo i Općine Ilidža. Međutim, kako vlasti nikada nisu kontrolisale potrošnju iz izvorišta, a vlasnici kompleksa nisu koristili vodomjer tako se i ne zna koliko je vode potrošeno.

Rukovodilac Sektora za vodne dozvole u Agenciji Haris Ališehović kaže da su ove firme uz zahtjev za dozvolu priložile elaborat Instituta za hidrotehniku te mišljenje sudskog vještaka. On je utvrdio da nije moguće mjeriti količine jer rad brojila blokiraju nataloženi minerali termalne vode.

“Mada, ja tvrdim suprotno, ali ja nisam sudski vještak”, kaže Ališehović za CIN.

Radnici VIK-a su u krugu “Hotela Ilidža” pronašli vodomjer sa skinutom plombom koja je bila prepreka za zloupotrebu korištenja vode iz vodovoda (Foto: KJKPVIK)

U Agenciji kažu da su morali prihvatiti mišljenje vještaka iako su znali da se protok bez problema mjeri vodomjerom na drugom obližnjem izvorištu koje koristi firma Termalna rivijera „Ilidža” na osnovu koncesionog ugovora iz 2004. godine. Vode sa svih izvora imaju isti sastav.

Ališehović kaže za CIN da se na izvorište moglo postaviti i brojilo koje nema dodira sa vodom, dok se naknada može izračunati i u odnosu na kapacitet izvora. Međutim, Kantonalna vlada i Agencija to nikada nisu uradile iako su znale da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije utvrdilo da ovi izvori godišnje daju prosječno 1,34 miliona kubnih metara vode, odnosno 43 litra u sekundi.

“Da Vam budem iskren, ne znam ni otkad ih koriste”, kaže Elmedin Konaković, bivši premijer KS u čijem mandatu su pokrenute tužbe protiv ovih preduzeća.

Konaković kaže da zato nisu utvrdili ni budžetske štete koje su nastale usljed neplaćanja. “Nemoguće je skoro sabrati u ovom vremenskom okviru, ali garantujem, odgovorno tvrdim da su one višemilionske.”

“Vulkan na Ilidži”

Nakon što ih je Federalna vodna inspekcija upozorila na zakonske obaveze, „Hoteli Ilidža“ i „Banja Terme“ su 2010. podnijeli zahtjeve za sklapanje koncesionog ugovora. Međutim, ugovor nije potpisan jer firme nisu priložile potrebnu dokumentaciju, a kasnije se više nisu ni obraćale institucijama sa novim zahtjevima, navode u Ministarstvu privrede KS koje u ime Vlade sklapa ugovore.

Ipak, nastavile su koristiti termalnu vodu, a Ministarstvu privrede su iste godine uputile dopis u kojem su navele da su ova izvorišta “živi vulkan” koji prijeti i općini i kantonu. Zaprijetile su da će demontirati opremu koja ga drži pod kontrolom ako se od njih i dalje bude tražilo da plaćaju naknadu pa će “ministarstvo biti odgovorno za posljedice koje bude prouzrokovao živi vulkan”.

Dopisom su zatražile i finansijsku pomoć “za dobrobit ne samo ‘HBRD Hoteli Ilidža’ nego za dobrobit Općine Ilidža, Kantona Sarajevo, te i šire”.

Tokom posljednjeg rata u BiH ovaj “vulkan” niko nije koristio, ali se ništa loše nije ni desilo.

Do 2011. godine na snazi je bio Zakon o koncesijama KS koji nije predviđao sankcije za firme bez ugovora. Te godine usvojen je novi koji je to promijenio i odredio kazne od pet do petnaest hiljada maraka.

No, umjesto da ga počne primjenjivati, Vlada je osam mjeseci kasnije donijela Odluku o naknadi za eksploataciju voda u KS kojom je omogućila firmama da ova javna dobra koriste bez ugovora o koncesiji, uz naknadu od 1,5 KM po kubiku vode ili 1,5 posto od godišnjeg bruto prihoda firme. Potom je pozvala ova dva ilidžanska preduzeća da počnu plaćati naknade pa su oni od sredine 2013. do 2018. godine uplatili u budžet ukupno 48.000 KM.

Donedavni ministar privrede u Vladi KS Haris Bašić kaže da su firme po vlastitoj odluci obračunavale iznos koji moraju uplaćivati Kantonu. Taj obračun je bio 15 puta manji od iznosa koji je izračunala Vlada.

Zbog nepoštivanja Odluke i neplaćanja naknada za ove četiri i po godine, u ukupnom iznosu od 726.000 KM, Pravobranilaštvo KS je prema nalogu Ministarstva podnijelo četiri tužbe protiv ovih firmi. Najavili su da će konačan iznos štete biti utvrđen na Općinskom sudu u Sarajevu na temelju nalaza sudskog vještaka. Kantonalno tužilaštvo je podnijelo zahtjev da se do presude zabrani korištenje vode iz termalnih izvora, ali je Sud to odbio.

Prema izjavama kantonalnih zvaničnika, vlasti su i ranije imale problem da putem Suda naplate dugove korisnika koji nisu poštovali Odluku. Ona je prestala da važi u februaru 2018, a Bašić i Konaković kažu da je ukinuta jer je bila u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama pa je zbog toga Vlada gubila sudske sporove protiv neplatiša.

“Zašto je neko razmišljao da donese uopšte ovakvu odluku kada Zakon jasno propisuje način sticanja prava za koncesiju? Dakle, samo se trebalo istrajati na primjeni Zakona i niko nije smio vršiti nikakav vodozahvat”, objašnjava Konaković.

On je do početka 2018. bio premijer Vlade KS i potpredsjednik Kantonalnog odbora SDA, a onda je zbog neslaganja sa vođstvom istupio i formirao novu stranku.

Konaković tvrdi da je Alija Budnjo preko Kantonalnog odbora SDA imao veliki utjecaj na ljude u institucijama te da je tako utjecao na procese.

“Tamo nas 30 nešto raspreda, dignemo ruke, izglasamo. Ovaj ode na kafu kod predsjednika, oni promijene akt i postave drugog ministra. Taj ministar, naravno, ide, izvještaje podnosi u ‚Trmama‘”, objašnjava Konaković.

Vodna dozvola na povjerenje

Haris Ališehović, rukovodilac Sektora za vodne dozvole u Agenciji za vodno područje sliva Save, kaže da im „Hoteli Ilidža“ i Banja „Ilidža“ pet godina nisu plaćali naknade niti dostavljali izvještaje o potrošenoj vodi (Foto: CIN)

Agencija za vodno područje Save je 2010. godine izdala vodne dozvole za zahvatanje vode preduzećima HBRD „Hoteli Ilidža” i ZU „Lječilište Terme Ilidža” iako ona nisu imala koncesije na termalne izvore.

Konaković i Bašić kažu da se to nije trebalo desiti bez ugovora o koncesiji jer nije bilo u skladu sa procedurama i Zakonom, ali Haris Ališehović iz Agencije smatra drugačije.

„U to vrijeme“, kaže Ališehović, „određeni broj pravnih subjekata nije imao dokumentaciju koja bi trebala biti kompletna za dobivanje validnog vodnog akta. Onda smo mi davali uslovne vodne dozvole”.

Dozvole su važile pet godina, do 2015, i u njima je pisalo da Budnjine firme moraju zaključiti koncesioni ugovor sa Vladom KS, uspostaviti zone zaštite oko izvorišta te dostavljati Agenciji mjesečne izvještaje o količinama zahvaćene vode i plaćati vodne naknade.

“Nisu učinili ništa”, kaže Ališehović.

Dvije godine nakon isteka uslovne vodne dozvole „Hoteli“ i „Banja“ su zatražili novu dozvolu. Agencija je to ovaj put odbila jer, uz ostalo, nisu imali koncesije za termalne izvore.

Vlasnici firmi tvrde da su podnosili zahtjeve za koncesiju, ali da nisu potpisali ugovor zbog neažurnosti Ministarstva privrede KS. Međutim, u Ministarstvu tvrde suprotno, navodeći da su dva preduzeća ignorisala njihove pozive za podnošenje zahtjeva, posljednji put 2015. godine u dva navrata. Ministarstvo je već sljedeće godine obustavilo postupke za dodjelu koncesija jer je u međuvremenu podnijelo tužbe za naplatu dažbina.

Budući da Agencija nije popuštala, firme su joj krajem prošle godine u jednom danu poslale izvještaje o količinama zahvaćene vode za period od 2010. do 2015. godine, na temelju kojih su platile 9,6 hiljada KM.

Agencija nije prihvatila ove izvještaje. Njeni službenici kažu da se radi o neznatnim količinama vode i da je nevjerovatno da su svake godine trošile isto.

“Sumnjam da može biti konstantno ista količina zahvaćene vode u bilo kom periodu”, kaže Ališehović.

Aida Salahović iz Službe za vodne naknade kaže da oni nemaju ovlasti da prinudno naplaćuju naknade, već samo šalju opomene i o tome obavještavaju Federalnu vodnu inspekciju koja je, kaže, podigla tužbe protiv ilidžanskih firmi.

U ovoj instituciji nisu novinarima CIN-a mogli dati informacije o kontrolama preduzeća jer su svi radnici angažovani na zadacima u vezi sa suzbijanjem coronavirusa.

Kako bi utvrdila pravo stanje, Agencija je krajem prošle godine sa Federalnom vodnom inspekcijom i sudskim vještakom pokušala ući u hotele i banju. Vještak je trebao napraviti procjenu potrošnje za prethodnih pet godina kako bi Agencija napravila tačan račun za taj period.

“Međutim, na dolasku koji je najavljen, gospoda su nas dočekala sa svojim advokatom i zabranili su vještaku da radi. U Zakonu o vodama piše da vještačenje mogu raditi pravna lica. Međutim, u pravilniku po kojem radi vodovodna inspekcija može se angažovati i fizičko lice. Oni su se pozvali na Zakon o vodama. Gospodinu nisu dali ni fizički da priđe, da pogleda”, kaže Salahović.

Voda iz termalnih izvora se koristi za zagrijavanje i rad: pet hotela, 12 bungalova i banjskog lječilišta sa apartmanima, bazenima i 446 soba (Foto: CIN)

Bunar pitke vode bez dozvola

Biznismen Alija Budnjo ni ranije nije dozvoljavao institucijama da obave kontrolu u njegovim objektima. Zaposlenici sarajevskog Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” (KJKPVIK) su nekoliko puta pokušavali u njegovim hotelima i banji provjeriti prijave o nelegalnoj potrošnji vode te korištenju privatnih bunara za snabdijevanje objekata vodom.

Prema podacima Ministarstva privrede, ove firme od 2018. godine bespravno koriste i pitku vodu iz bunara koji su iskopali u krugu “Hotela” na Ilidži. Inspektorima su tvrdili da su bunar iskopali jer su godinu ranije trpjeli štete zbog redukcija vode iz javnog vodovoda. Ovom vodom snabdijevaju kupatila u hotelskim sobama i apartmanima te pune bazen. Iako tvrde da je voda hlorisana, u sobama su upozorenja da ona nije za piće.

„Hoteli“ i „Banja“ ni za to nemaju koncesiju i vodnu dozvolu pa nisu plaćali ni te naknade državi.

“Vjerujte mi da se nama kao Agenciji nikada nisu obratili za ishodovanje vodnog akta za zahvatanje pitke vode, tako da taj podatak uopšte nije registrovan. Ja ne znam ni koju količinu zahvataju, na koji način”, kaže Ališehović.

U protekle dvije godine Budnjo je osobno u više navrata sprečavao radnike VIK-a da provjere navode o nelegalnoj potrošnji i zloupotrebama u njegovim firmama. Oni su izvještavali da im je prijetio i nije dopuštao da obave posao do kraja.

U zapisnicima VIK-a piše da su u krugu “Hotela Ilidža” sa vodomjera bile skinute plombe što je upućivalo na neovlaštenu potrošnju vode iz vodovoda. Plombe postavljaju radnici VIK-a kako bi spriječili potrošače da vrate sat na brojilu i tako prikažu manju potrošnju.

Uprava „Hotela“ je to negirala i optužila VIK da su u kontrole dolazili neovlašteno, a račun od oko 130 hiljada maraka za neovlašteno korištenje pitke vode nije platila.

Koncem prošle godine su svi hoteli u sastavu kompleksa isključeni iz javnog vodovoda jer vlasnici kompleksa nisu dozvolili kontrolu instalacija u svim hotelima, uprkos rješenju Ministarstva komunalne privrede KS. Međutim ,“Hoteli Ilidža” su odmah podnijeli kontratužbu sarajevskom Općinskom sudu, tvrdeći da VIK nije donio akt o isključenju.

Direktor VIK-a Enver Hadžiahmetović kaže se Budnjo žalio i na nelegalan ulaz radnika na njegov posjed:

“A, ustvari, mi smo vodu isključili na javnoj površini. Mi imamo svoje šahtove na cesti, ovamo, koja je javna površina. (…) I mi smo tako obrazložili sudiji”.

Međutim, za nepuna tri dana Sud je poništio rješenja VIK-a i, prijeteći novčanom kaznom, naredio im da puste vodu “Hotelima“.

“Nažalost, evo već četvrti mjesec kako nam je Sud naložio da uključimo vodu. (…) Znači, mi ne možemo da naplaćujemo, ne možemo ni da očitavamo jer, evo, nemamo pravo pristupa dole”, kaže direktor Hadžiahmetović.

Tužilac za počastit

ePravo.ba

31. Marta 2020.

Tužilac za počastit

Tužilac Džemal Karić ispred Kantonalnog suda u Sarajevu (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Tužilac Džemal Karić dolazi na Kantonalni sud u Sarajevu na ročište u vezi sa sudskim predmetom „Pravda“. Umjesto na stolicu za tužioca, on sjeda među optužene. Sud ga tereti za zloupotrebu položaja i organizovani kriminal.

Optužen je da je radio prema nalogu Alije Delimustafića, biznismena i ratnog ministra unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine (BiH) u predmetima koji su vođeni protiv Delimustafićeve braće Envera, Mirsada i Hajrudina.

Karić je u jednom predmetu odbrani optuženih davao pravne savjete dok je u dva krivična predmeta pomogao da braća Delimustafić izbjegnu višegodišnje zatvorske kazne, a njihove firme zadrže milionsku korist stečenu krivičnim djelom, pokazuje dokumentacija u posjedu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Zajedno sa advokatom Emirom Karačom i vještakom Abidom Hodžićem Karić je pomogao da dođe do obnove pravosnažno okončanih krivičnih postupaka u kojim su braća Delimustafić osuđena, a u ponovljenim postupcima odustao je od njihovog krivičnog gonjenja.

Tokom istrage rekao je da mu je Delimustafić za tu uslugu dao 5.000 maraka.

Alija Delimustafić, biznismen i ratni ministar, optužen je za organizovani kriminal u koji je uključeno skoro 50 fizičkih i pravnih lica među kojima su: tužioci, sudije, advokati, notari, državni službenici, njegovi prijatelji te firme u njegovom i vlasništvu njegove braće (Foto: Klix)

Čašćenje u „Yugi 45“

Mirsad i Enver Delimustafić su pravosnažno osuđeni 2004. godine zbog zloupotrebe položaja. Mirsad je dobio devet, a Enver tri i po godine zatvora jer su kao suvlasnici i direktori „BH banke“ i firme „Cenex“ oštetili klijente Banke za oko pola miliona maraka. Štetu za klijente je utvrdio vještak finansijske struke Abid Hodžić čiji je nalaz pomogao u donošenju osuđujuće presude.

Uprkos pravosnažnoj presudi braća Delimustafić nisu otišla u zatvor. Njihovi advokati, među kojima je i Emir Karača, poveli su pravnu bitku, tražeći da se ovaj sudski postupak ponovi. Ova zakonska mjera je moguća ako se pojave nove činjenice koje bi mogle utjecati na ishod sudskog postupka.

S ozbirom da je Mirsadu suđeno u odsutnosti, Kantonalni sud je 2010. godine dao odobrenje da se u njegovom slučaju sudski postupak ponovi, dok je za Envera procedura išla sporije. Čekalo se izjašnjenje Kantonalnog tužilaštva iz Sarajeva. Predmet je zadužio kantonalni tužilac Džemal Karić, koji se ubrzo nakon toga upoznao sa Alijom Delimustafićem.

Karić je u iskazu datom u istrazi u vezi sa predmetom „Pravda“ rekao da ga je Delimustafić zamolio za pomoć i obećao ga „počastiti“ ako to učini.

Dok je tužilac Džemal Karić radio na predmetima koji su se ticali braće Delimustafić, drugi predmeti su čekali u njegovoj ladici. Od aprila 2005. do 2015. godine u 15 predmeta, kojima je bio zadužen, nije poduzimao ništa pa su oni poslije okončani ili neprovođenjem, ili obustavom istrage. Zbog toga je Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u septembru 2017. godine izrekla Kariću kaznu smanjenja plaće za 20 posto tokom jedne godine.

„Rekao sam mu da ću pregledati predmet i ako ja budem smatrao da ima elemente za ponavljanje postupka, da ću dati svoju suglasnost i na tome se završilo“, rekao je Karić istražiocima.

U septembru 2011. godine je obavijestio Sud da se zahtjevu za ponavljanje postupka može udovoljiti, uz obrazloženje da dokumentacija upućuje da Enver nije odgovoran za krivično djelo. Nakon toga je Sud donio rješenje i sudski postupak protiv Mirsada i Envera krenuo je ispočetka. Karić je o tome obavijestio Delimustafića.

“Alija mi je rekao da je zadovoljan i rekao ‘ovo si zaslužio’ i tom prilikom mi je dao u jednom zamotuljku papira 2.000 KM“, priznao je Karić istražiocima, dodavši da Delimustafiću nije rekao da bi moglo doći do pozitivnog ishoda u ponovljenom postupku.

Ipak, to se dogodilo. Karić je u septembru 2012. godine odustao od krivičnog gonjenja Envera, a u martu 2013. i od krivičnog gonjenja Mirsada Delimustafića. Sudu je obrazložio da se na to odlučio na osnovu do tada izvedenih dokaza i saslušanja.

U ponovljenom postupku je svjedočio i finansijski vještak Abid Hodžić koji je ovaj put rekao da klijentima „BH banke“ nije nanesena šteta. Na osnovu odluke tužioca Karića Sud je donio rješenje o obustavi postupka. Tako su braća Delimustafić izbjegla zatvorsku kaznu.

Neki od oštećenih klijenata zatražili su povrat svog novca od „BH banke“ koja je u stečaju. Isplata je neizvjesna jer novaca nema, a vlasništvo nad imovinom Banke nije utvrđeno.

Nakon obustave postupka Delimustafić je pozvao Karića da se ponovo sastanu.

„Možda smo čak u njegovom autu sjedili zajedno, neki njegov ‘Yugo 45’ narančaste ili crvene boje“, opisao je Karić istražiocima susret do kojeg je došlo u blizini njegovog stana u Sarajevu.

Kaže da je tom prilikom Delimustafić bio vidno zadovoljan: „Ja sam prokomentarisao da se to tako završilo na osnovu dokaza, da nisam ništa protivzakonito uradio, a onda je meni Alija dao 3.000 KM na kafu da me počasti“.

Iskaz o ovim dešavanjima Karić je dao tokom istrage u predmetu „Pravda“ koji je vođen protiv Delimustafića i drugih osoba među kojima su sudije, advokati, notari i državni službenici, umiješani u krađu tuđih nekretina putem fingiranih ostavinskih postupaka.

Karić je obuhvaćen istragom nakon što je slučajno snimljen njegov telefonski razgovor sa Delimustafićem. Uhapšen je krajem 2016. godine i proveo je u pritvoru četiri mjeseca. Optužnica je podignuta sljedeće godine.

Karić se brani sa slobode, pod suspenzijom je i ograničeno mu je kretanje. On, Delimustafići i Karača nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a.

Kad se ruke slože

Džemal Karić je priznao tokom istrage vođene u predmetu „Pravda“ da mu je Alija Delimustafić dao 5.000 KM da ga „počasti“ (Foto: CIN)

Sudska dokumentacija pokazuje da je sličnu sudbinu doživio i pravosnažno okončan predmet iz decembra 2005. godine. Tada su na Vrhovnom sudu Federacije BiH osuđeni na 35 mjeseci zatvora zbog prevare Enver i Hajrudin Delimustafić .

Njih dvojica su kao vlasnici firmi „Cenex“ i „Centralexport“ na osnovu lažnih podataka uzeli od „Hipotekarne banke“, u kojoj su bili suvlasnici, kredite u vrijednosti oko milion KM i nikada ih nisu vratili. I u ovom slučaju za donošenje osuđujuće presude pomoglo je Hodžićevo vještačenje.

Kao i u prethodnom predmetu, advokat Karača je inicirao ponavljanje krivičnog postupka, a vještak Hodžić je načinio novi nalaz na zahtjev odbrane. U novom nalazu vještak je naveo da braća nisu dovela Banku u zabludu i da su novac vratila u Banku kao suvlasnički udio.

Zahtjev za ponavljanje postupka sa novim nalazom vještaka upućen je 2009. godine. Kantonalni sud u Sarajevu je zatražio mišljenje Tužilaštva i predmet je zadužio tužilac Karić.

On je istražiocima rekao da u to vrijeme Aliju Delimustafića nije ni poznavao. Rekao je da ga je zamolio Kemo Čolak, sada pokojni prijatelj i tadašnji vlasnik građevinske firme „Čolak tex“, da pogleda taj predmet kako bi ubrzao naplatu dugovanja od Delimustafića s kojim je bio u poslovnom odnosu.

U aprilu 2009. godine Karić je dao zeleno svjetlo da se krivični postupak ponovi, što je Sudsko vijeće Kantonalnog suda prihvatilo. Ročište za ponovljeni postupak je bilo zakazano, ali do njega nije došlo jer je tužilac Karić poslao dopis Sudu da odustaje od krivičnog gonjenja optužene braće. U obrazloženju je naveo da je došlo do zastare. Međutim, u optužnici protiv Karića je navedeno da bi zastara nastupila tek godinu dana kasnije.

Igor Todorović, sudija koji je zadužio predmet, rekao je za CIN da optužene Hajrudina i Envera nije ni vidio te da je na osnovu Karićevog dopisa donio rješenje o obustavi postupka. „Sud nema mogućnost da nastavi dalje postupak sam“, rekao je sudija Todorović.

Džemal Karić se upoznao sa Alijom Delimustafićem u Hotelu „Park“ u Vogošći gdje je uzeo od njega jedan dio novca (Foto: CIN)

Usluga za uslugu

Iz iskaza koji je Karić dao istražiocima vidljivo je da je sa Delimustafićem nastavio druženje i poslije ovih predmeta. On je bio prva osoba koju je 2013. godine pozvao kada mu je supruga pala sa šljive na porodičnom imanju u Višegradu i povrijedila kičmu. Tražio je pomoć u vezi sa organizacijom prevoza do hitne pomoći.

Delimustafića je zvao i tokom liječenja supruge. „Nisam znao kome da se obratim i odlučio sam da se obratim Aliji Delimustafiću da vidim da li on ima nekoga da mi pomogne,“ ispričao je Karić . Delimustafić mu je, navodno, sredinom 2016. godine „sredio termin“ kod ljekara. Petnaest dana poslije usluga je stigla na naplatu.

Delimustafić je od Karića zatražio da pogleda sudsku dokumentaciju iz krivičnog predmeta koji se i danas vodi protiv brata Envera. Riječ je o starom predmetu iz 2001. godine u kojem se Enveru stavljaju na teret malverzacije prilikom podizanja kredita od „BH banke“ i uvoza šećera preko firmi „Cenex“ i „Frutex“.

Alija Delimustafić je tokom rata u BiH bio ministar unutrašnjih poslova. Osuđen je 2003. na četiri godine zatvora zbog organizacije otmice Kasema Bjelavca 1996. godine u Minhenu. Dobio je četiri godine zatvora, a odslužio je oko tri. Krajem jula 2005. godine tadašnji predsjednik FBiH Niko Lozančić dao mu je pomilovanje, oslobodivši ga neizdržanog dijela zatvorske kazne. U proljeće 2013. Živko Budimir mu je dao drugo pomilovanje – brisanje sudske presude. Delimustafić je zajedno sa braćom bio ili je suvlasnik najmanje sedam firmi: „Cenex Group“, „Ex Line Group“, „Centralexport“, „Cenex Inženjering“, „Cenex“, „Exline“ i „MinasCo“. Rješenjem Kantonalnog suda ovim firmama je zabranjeno obavljanje djelatnosti radi krivičnog predmeta „Pravda“. Zabranu je iniciralo Tužilaštvo, uz obrazloženje da se radi o fiktivnim pravnim licima koja su služila za krivična djela.

Tužilac je dokumente pogledao, a potom sa advokatom Karačom i Delimustafićem napravio plan na šta se odbrana treba fokusirati i koje svjedoke treba dodatno ispitati. Karić je pripremio i pitanja koja je trebalo postaviti Hodžiću koji je vještačio i u ovom predmetu.

„Alija je rekao da bi to trebalo staviti na papir i da ima rok do kada se ta pitanja moraju dostaviti Sudu. Ja sam odmah otišao u obližnji internet-centar, a Alija mi je dao jedan USB na kojem sam trebao otkucati i snimiti ta pitanja, što sam ja i učinio u tom internet-centru, a potom mu USB stik vratio i tu smo se rastali“, priznao je Karić.

Delimustafić je pitanja proslijedio Karači koji je također o tome dao iskaz tokom istrage. „U tom momentu ja sam već bio svjestan. Pretpostavljam da je Alija ili Džemo Karić, tužilac, da su već imali kontakte i sa vještakom Abidom Hodžićem“, rekao je Karača istražiocima.

Prema iskazu vještaka Hodžića, pitanja su mu predali Delimustafić i Karača u blizini njegovog stana: „Alija je otvorio prozor te nakon što smo se pozdravili, isti mi je dao list papira i rekao mi: ‘Evo ti pitanja koja će ti advokati postaviti na raspravi’. Ja sam papir preuzeo“.

Objasnio je da su na tom listu papira bili i odgovori u okviru kojih bi se trebao kretati tokom izlaganja. Hodžić kaže da tom prilikom nije uzeo nikakav novac kao protuuslugu, ali da mu je otprilike mjesec dana prije davanja iskaza na Sudu Delimustafić „donio korpu sa voćem i povrćem i dao mi 500 eura, kako je rekao, da mi se nađe za moju suprugu za koju je znao već dugo vremena da je bolesna, da imam za lijekove“.

Hodžić je u razgovoru za CIN rekao da mu je tužilac iznudio priznanje i da iskaz koji je dao nije istinit. Kaže da na sporna pitanja nikada nije odgovarao u sudskom postupku. „Ja sam to pocijepao i bacio“, tvrdi Hodžić i kaže da Delimustafića poznaje samo iz medija.

Delimustafić, Hodžić, Karača i Karić su uhapšeni krajem 2016. godine i sredinom 2017. u policijskoj akciji „Pravda“.

Nakon provedene istrage protiv njih i još 45 osoba i firmi podignute su optužnice. Njih šestero je do sada osuđeno po sporazumu o priznanju krivice dok ostali čekaju na sudski postupak.

U Karićevom sefu je prilikom hapšenja pronađeno oko 350.000 KM gotovine koju je on tokom istrage pravdao kao porodičnu ušteđevinu. Kada su ga istražioci upitali da li je tu i novac koji mu je dao Delimustafić, rekao je:

„Ja ostavljam mogućnost da sam nešto od tih para ostavio u sef, a nešto potrošio za tekuće potrebe, a možda sam nešto dao svojoj majci i sestri koje su živjele same na Bistriku, a trudio sam se da mi žena ne zna da ja taj novac dajem ili da na bilo koji način pomažem sestri i majci“.

IZVOR: CIN

Disciplinski pravilnik advokata FBiH

ePravo.ba

27. Marta 2020.

Disciplinski pravilnik advokata FBiH

Na temelju člana 12. stav 4. Zakona o advokaturi/odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH”, broj 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05) Skupština advokatske/odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 14.04.2018. godine, donijela je

DISCIPLINSKI PRAVILNIK

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom reguliše se pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika za disciplinske prekršaje, pravila postupka pred mirovnim vijećem, pravila prvostepenog i drugostepenog disciplinskog postupka, ponavljanje disciplinskog postupka, privremene zabrane vršenja djelatnosti, zastara disciplinskog gonjenja i izvršenje disciplinskih mjera, brisanje izrečenih disciplinskih mjera, kao i ostala pitanja od značaja za zakonito provođenje disciplinskog postupka.

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

“Federalna Komora” je Advokatska/odvjetnička komora Federacije Bosne i Hercegovine;

“Regionalna Komora” je bilo koja regionalna advokatska/odvjetnička komora koja čini konstitutivni dio Federalne komore;

“Disciplinski organi” su disciplinski tužilac, mirovno vijeće i disciplinski sud regionalnih komora i Federalne komore;

“Disciplinski sud” je prvostepeni i drugostepeni sud;

“Prvostepeni sud” je disciplinski sud bilo koje regionalne komore;

“Drugostepeni sud” je disciplinski sud Federalne komore;

“Disciplinski tužilac” je Federalni tužilac, Federalno ministarstvo pravde i regionalni tužilac;

“Federalni tužilac” je disciplinski tužilac Federalne komore;

“Regionalni tužilac” je disciplinski tužilac bilo koje regionalne komore;

“Mirovno vijeće” je mirovno vijeće bilo koje regionalne komore;

„Prvostepeno vijeće“ je vijeće bilo kojeg prvostepenog suda, sastavljeno od trojice sudija odnosno njihovih zamjenika, koje provodi prvostepeni disciplinski postupak i donosi prvostepene disciplinske odluke;

„Drugostepeno vijeće“ je vijeće drugostepenog suda, sastavljeno od pet sudija odnosno njihovih zamjenika, koje provodi drugostepeni disciplinski postupak i donosi drugostepene disciplinske odluke;

“Disciplinski postupak” je postupak koji provode disciplinski organi u skladu sa zakonom, Statutom Advokatske/odvjetničke komore Federacije BIH i ovim pravilnikom;

“Saradnik” je advokatski stručni saradnik;

“Pripravnik” je advokatski pripravnik;

“Osumnjičeni” je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podnesena disciplinska prijava;

“Optuženi” je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podignuta optužnica;

“Osuđeni” je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik kojem je pravomoćno izrečena disciplinska mjera;

“Stranke u postupku” su disciplinski tužilac i osumnjičeni, odnosno optuženi i oštećeni;

“Oštećeni” je osoba kojoj je lično ili imovinsko pravo disciplinskim prekršajem povrijeđeno ili ugroženo;

“Zakon” je Zakon o advokaturi/odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine;

“Statut” je Statut Federalne komore;

“ZKP Federacije” je Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine;

„ZPP Federacije“ je Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine;

“Djelatnost” je vršenje registrovane djelatnosti advokata, vršenje registrovane djelatnosti saradnika, odnosno vršenje registrovane pripravničke prakse;

“Disciplinski prekršaj” je lakša i teža povreda dužnosti advokata, saradnika odnosno pripravnika i povreda ugleda advokature;

„Disciplinske odluke“ su odluke i rješenja doneseni od strane disciplinskih organa;

„Disciplinske mjere“ su sve disciplinske mjere propisane Zakonom i Statutom, koje prvostepeni i drugostepeni sudovi mogu izreći advokatima, saradnicima i pripravnicima;

Član 3.

Ovaj pravilnik obavezan je za stranke u postupku i disciplinski sud.

Poslovnikom o radu disciplinskih organa se uređuje način rada disciplinskih organa u skladu sa Zakonom, Statutom i ovim pravilnikom.

Član 4.

Ako se u disciplinskom postupku pojave takva pitanja koja nisu uređena Zakonom, Statutom, ovim pravilnikom i poslovnicima o radu disciplinskih organa, shodno će se primjenjivati odredbe ZPP Federacije, osim u utvrđivanju krivnje koja se utvrđuje supsidijarnom primjenom ZKP Federacije (vinost, stjecaj, produženo djelo).

II POKRETANJE POSTUPKA

Član 5.

Prijavu za pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata, saradnika i pripravnika može podnijeti svako lice.

Prijava se podnosi nadležnom regionalnom tužiocu.

Ako bude podnijeta bilo kojem organu Federalne komore ili regionalne komore, taj organ je dužan odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana po prijemu iste, prijavu dostaviti nadležnom regionalnom tužiocu.

Član 6.

Ukoliko disciplinsku prijavu podnosi advokat, saradnik ili pripravnik protiv drugog advokata, saradnika ili pripravnika, tu prijavu će nadležni regionalni tužilac odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana po prijemu iste, dostaviti nadležnom mirovnom vijeću sa prijedlogom da se pokuša mirno rješenje prijavljenog slučaja.

Mirovno vijeće je organ kojeg bira skupština regionalne komore iz reda advokata sa najmanje deset (10) godina advokatskog staža. Mirovno vijeće broji tri (3) člana i tri (3) zamjenika. Mirovno vijeće iz reda svojih članova bira predsjednika mirovnog vijeća. Mandat predsjednika, članova i zamjenika mirovnog vijeća traje četiri (4) godine.

Mirovno vijeće zasjeda u sastavu kojeg čine predsjednik i dva (2) člana.

Zamjenici učestvuju u radu vijeća kad su predsjednik ili članovi spriječeni, o čemu odluku donosi predsjednik mirovnog vijeća.

U slučaju spriječenosti predsjednika mirovnog vijeća da donese odluku iz prethodnog stava, tu odluku donosi član mirovnog vijeća sa najdužim advokatskim stažom.

Po prijemu prijave iz stava 1. ovog Člana mirovno vijeće je dužno u roku od osam (8) dana obavijestiti podnosioca prijave i prijavljenog o zakazanoj sjednici, a sjednicu održati u narednom roku od trideset (30) dana.

Mirovno vijeće nadležnom regionalnom tužiocu je dužno vratiti predmet sa svojim izvještajem o rezultatima mirenja u roku od 15 dana od dana održane sjednic.

Ako je u postupku pred mirovnim vijećem podnosilac prijave povukao podnesenu prijavu, nadležni regionalni tužilac će rješenjem obustaviti disciplinski postupak. U protivnom, nastaviće postupak u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

Bliže odredbe o sastavu, načinu rada i nadležnosti Mirovnog vijeća će se urediti Poslovnikom o radu Mirovnog vijeća.

Član 7.

Nadležni regionalni tužilac dužan je u roku od trideset (30) dana po prijemu prijave ispitati prijavu, te, ukoliko ocijeni da iz same prijave ne proizilazi da u opisanim radnjama osumnjičenog ima obilježja povrede advokatske dužnosti ili ugleda advokature ili da je nastupila zastarjelost disciplinskog gonjenja, donijeti rješenje o odbacivanju disciplinske prijave i isto u roku od osam (8) dana dostaviti podnosiocu prijave i osumnjičenom.

Ukoliko nadležni regionalni tužilac smatra da u radnjama osumnjičenog postoje obilježja povrede advokatske dužnosti ili ugleda advokature, dužan je u roku od osam (8) dana disciplinsku prijavu sa prilozima dostaviti osumnjičenom na izjašnjenje.

Danom kada je nadležni disciplinski tužilac zatražio izjašnjenje osumnjičenog započinje disciplinski postupak.

Osumnjičeni je dužan u roku od petnaest (15) dana po prijemu zahtjeva nadležnog regionalnog tužioca izjasniti se pismeno o podnesenoj prijavi. Po prijemu pismenog izjašnjenja osumnjičenog ili po proteku roka za davanje izjašnjenja, nadležni regionalni tužilac dužan je najkasnije u roku od 30 dana podnijeti optužnicu nadležnom prvostepenom sudu ili donijeti rješenje o obustavljanju disciplinskog postupka iz razloga propisanih stavom 1. ovog člana.

Član 8.

Rješenja iz člana 7. regionalni tužilac dužan je dostaviti u roku od osam (8) dana od dana donošenja podnosiocu prijave i Federalnom tužiocu.

Protiv rješenja iz Člana 7. stav 1 i 4. ovog pravilnika podnosilac prijave ima pravo žalbe Federalnom tužiocu u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja, o kojoj je Federalni tužilac dužan odlučiti u roku od šezdeset (60) dana.

Član 9.

Neovisno od podnešene žalbe iz člana 8. ovog pravilnika, Federalni tužilac može zatražiti od nadležnog regionalnog tužioca da mu odmah dostavi kompletan spis disciplinskog predmeta. Po prijemu spisa Federalni tužilac može u narednom roku od šezdeset (60) dana ispitati disciplinsku prijavu, prikupiti nove dokaze o prijavljenoj povredi i nakon toga odlučiti da rješenje iz Člana 7. stav 1. i 4. ovog pravilnika ostavi na snazi ili da ga stavi van snage i podigne optužnicu protiv prijavljenog pred nadležnim prvostepenim sudom.

Član 10.

Optužnicu može podići i Federalni tužilac i Federalno ministarstvo pravde.

Optužnicu iz stava 1. ovog člana pred nadležnim prvostepenim sudom zastupa tokom cijelog prvostepenog postupka nadležni regionalni tužilac.

Federalni tužilac može pred svakim nadležnim prvostepenim sudom, u svakoj fazi postupka, preuzeti zastupanje optužnice u već pokrenutom postupku, bez obzira ko je podnio optužnicu.

Član 11.

Protiv optužnice nije dozvoljen pravni lijek.

III PRVOSTEPENI POSTUPAK

Član 12.

Kada nadležni prvostepeni sud primi optužnicu dužan je najkasnije u roku od trideset (30) dana po prijemu optužnice, uz usmene konsultacije sa strankama, zakazati pripremno ročište pred prvostepenim vijećem. Pripremno ročište se može održati i nakon redovnog radnog vremena.

O pripremnom ročištu se pisanim pozivom obavještavaju nadležni regionalni tužilac, oštećeni i optuženi.

Optuženom se uz poziv dostavlja optužnica.

Poziv optuženom sadrži i upozorenje da će se, ukoliko uredno obaviješten ne pristupi na ročište, smatrati da je dao svoj pristanak na disciplinsko suđenje u odsustvu.

Optuženom se poziv i optužnica dostavljaju na posljednju adresu koju je regionalnoj advokatskoj komori naznačio kao svoje sjedište i, ukoliko je regionalnoj advokatskoj komori dostavio svoju e-mail adresu, elektronskom poštom.

Ukoliko optuženi ne primi poziv i optužnicu na adresama iz prethodnog stava, prvostepeni disciplinski sud će još jednom ponoviti dostavljanje.

Smatra se da je optuženi uredno obaviješten po proteku roka od 7 dana od dana slanja poziva i optužnice na adrese iz prethodnog stava.

Oštećeni će se u pozivu poučiti da do zaključenja pripremnog ročišta može postaviti imovinsko-pravni zahtjev protiv optuženog. Oštećenom se poziv dostavlja na adresu koju je naznačio u disciplinskoj prijavi. Ukoliko u disciplinskoj prijavi nije naznačio adresu, oštećeni se neće pozvati na ročište.

Oštećeni će se u pozivu poučiti da će se pripremno ročište održati i u njegovom odsustvu.

Pravila dostavljanja iz ovog člana odnose se i na zakazivanje glavne rasprave, ukoliko stranka nisu prisustvovale ročištu na kojem je zakazana glavna rasprava.

Član 13.

Regionalni tužilac, optuženi i oštećeni dužni su na pripremnom ročištu predložiti i donijeti sve dokaze koje namjeravaju provesti na glavnoj raspravi i predložiti okolnosti na koje će se dokazi provoditi.

Izuzetno, strankama u postupku dozvoliće se provođenje dokaza koje nisu predložili do zaključenja pripremnog ročišta samo ako dostave dokaz da nisu bili u mogućnosti predložiti njegovo provođenje do zaključenja pripremnog ročišta.

Prvostepeni sud će odrediti provođenje dokaza bitnih za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i za odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećenog.

Član 14.

Disciplinski sud će na pripremnom ročištu, uz konsultacije sa strankama, odrediti termin održavanja glavne rasprave najkasnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. Glavna rasprava se može održati i nakon redovnog radnog vremena.

Optuženi i oštećenik će se u pozivu ili na pripremnom ročištu poučiti da će se glavna rasprava održati i u njihovom odsustvu.

Disciplinski sud može odrediti da će se glavna rasprava održati odmah nakon pripremnog ročišta posebno u slučajevima kada će se provoditi dokazi uvidom i čitanjem isprava i dokumenata i saslušanjem stranaka prisutnih na pripremnom ročištu.

Član 15.

Glavnu raspravu sprovodi i disciplinsku odluku donosi vijeće nadležnog prvostepenog suda.

Glavna rasprava je javna i sa iste se javnost može isključiti ukoliko disciplinski sud smatra da javno provođenje rasprave može naštetiti interesima maloljetnika ili javnom interesu.

Član 16.

Ako je nakon izvršenog disciplinskog prekršaja, a prije pokretanja disciplinskog postupka došlo do brisanja iz imenika advokata, imenika saradnika odnosno imenika pripravnika, disciplinski postupak se ne može pokrenuti.

Ako nakon pokretanja disciplinskog postupka dođe do brisanja iz imenika navedenih u stavu 1. ovog člana, disciplinski postupak će se nastaviti i okončati. Odluke o disciplinskoj odgovornosti u tom slučaju upisuju se u odgovarajuće imenike i iste imaju pravne efekte kod ponovnog upisa u imenik advokata, imenik saradnika odnosno imenik pripravnika.

Odluke iz prethodnog stava dostavljaju se na znanje svim preostalim regionalnim advokatskim komorama, Advokatskoj komori Republike Srpske i Advokatskoj komori Brčko Distrikta.

Član 17.

Prvostepeni disciplinski postupak obavezno će se prekinuti samo u slučaju da je za istu radnju ili propuštanje koji su predmet disciplinskog postupka pokrenut i traje krivični postupak za krivično djelo, a od ishoda tog postupka, po ocjeni nadležnog prvostepenog suda ili nadležnog regionalnog tužioca, zavisi ocjena o postojanju disciplinskog prekršaja.

Disciplinski postupak može se prekinuti u slučaju kad nadležni regionalni tužilac ili nadležni prvostepeni sud ocijene da je to potrebno u slučaju teške bolesti ili privremene duševne poremećenosti osumnjičenog odnosno optuženog.

O prekidu postupka nadležni organi iz prethodnog stava donose rješenje u kojem su dužni navesti razloge prekida postupka i trajanje prekida.

Rokovi zastarjelosti disciplinskog gonjenja za vrijeme trajanja kao i za vrijeme prekida disciplinskog postupka prestaju teći.

Član 18.

Odmah nakon završene glavne rasprave, te vijećanja i glasanja o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskoj mjeri, vijeće nadležnog prvostepenog suda donosi i objavljuje disciplinsku odluku u prisutnosti stranaka.

Disciplinskom odlukom optužnica može biti odbačena kao podnesena od neovlaštenog tužioca, neblagovremena i neuredna ili odbijena u cijelosti ili djelimično kao neosnovana ili optuženi proglašen krivim za disciplinski prekršaj koji mu se optužnicom stavlja na teret, u kom slučaju će sadržavati i odluku o disciplinskoj mjeri i imovinsko-pravnom zahtjevu.

Odluka će se objaviti i kad optuženi, nadležni regionalni tužilac i oštećeni nisu prisutni njezinom objavljivanju. https://advokat-prnjavorac.com

Izvornik disciplinske odluke nakon vijećanja i glasanja unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi, bez navođenja kako je pojedini član vijeća glasao, a zapisnik o vijećanju i glasanju odlaže u kovertu koja se odmah zatvara i pečati. Ovu kovertu nije ovlašten da otvori bilo koji organ, izuzev drugostepenog suda.

Član 19.

Prilikom određivanja vrste i težine disciplinske mjere propisane Zakonom i Statutom vijeće nadležnog prvostepenog suda je dužno cijeniti sve okolnosti propisane Zakonom, Statutom i Kodeksom advokatske etike.

Disciplinska mjera zabrane obavljanja djelatnosti i brisanja iz imenika advokata, saradnika odnosno pripravnika, može se izreći i u slučaju da je optuženi u posljednje tri (3) godine od izvršenog posljednjeg disciplinskog prekršaja dva ili više puta disciplinski kažnjavan za povrede dužnosti i ugleda advokature.

Član 20.

Najkasnije u roku od osam (8) dana po objavljivanju disciplinske odluke, njezin pisani otpravak će se dostaviti strankama u postupku i Federalnom ministarstvu pravde ako je to ministarstvo podnijelo optužnicu.

Pisani otpravak disciplinske odluke obavezno sadrži: uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

Uvod sadrži: oznaku nadležnog prvostepenog suda, broj iz upisnika disciplinskih predmeta, datum donošenja, sastav vijeća, naznačenje tko je od stranaka bio prisutan glavnoj raspravi i naznačenje da li je odluka objavljena u ili bez prisutnosti stranaka u postupku.

Izreka sadrži: činjenični opis disciplinskog prekršaja za koji je optuženi proglašen krivim, pravnu kvalifikaciju disciplinskog prekršaja u skladu sa Zakonom, Statutom i Kodeksom, izrečenu disciplinsku mjeru i odluku o odštetnom zahtjevu.

Obrazloženje sadrži: naziv disciplinskog tužioca koji je pokrenuo disciplinski postupak, te broj i datum optužnice na osnovu koje je pokrenut disciplinski postupak, sažete navode iz optužnice o činjeničnom opisu disciplinskog prekršaja i njegovoj pravnoj kvalifikaciji, razloge na kojima se temelji izreka disciplinske odluke u pogledu odgovornosti optuženog, izrečene disciplinske mjere i odštetnog zahtjeva i ocjenu dokaza na kojima se temelji disciplinska odluka.

Pravna pouka sadrži: uputu o pravu na podnošenje pravnog lijeka, organu kojem se podnosi i roku u kojem se podnosi.

Član 21.

Protiv prvostepene disciplinske odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste drugostepenom sudu.

Oštećeni se može žaliti samo na odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu.

Žalba se podnosi nadležnom prvostepenom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku. Prvostepeni sud u roku od osam (8) dana od dana prijema žalbe dostavlja žalbu na odgovor strankama u postupku koje mogu u roku od tri (3) dana dostaviti odgovor na žalbu.

Prvostepeni sud je dužan u roku od od osam (8) dana po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za davanje odgovora na žalbu, dostaviti spis drugostepenom sudu.

IV DRUGOSTEPENI POSTUPAK

Član 22.

Drugostepeni sud je dužan najkasnije u roku od šezdeset (60) dana od dana prijema žalbe, zajedno sa spisom disciplinskog predmeta prvostepenog suda, donijeti odluku po žalbi i nadležnom prvostepenom sudu vratiti spis sa dovoljnim brojem otpravaka drugostepene disciplinske odluke.

Član 23.

Drugostepeni sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave.

Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovno izvesti već izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede pravila postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom.

Član 24.

Na sjednicu drugostepenog vijeća po pravilima dostavljanja iz ovog pravilnika pozivaju se stranke u postupku.

Ako sa rasprave izostane žalitelj, rasprava se neće održati, a odluka će se donijeti na osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu.

Ako sa rasprave izostane stranka u postupka koja nije žalitelj, sud će raspravljati o žalbi i donijeti odluku.

U pozivu za raspravu stranka u postupku će biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

Član 25.

Rasprava pred drugostepenim sudom počinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju predmeta, bez iznošenja njegovog mišljenja o osnovanosti žalbe.

Nakon toga pročitaće se disciplinska odluka ili dio disciplinske odluke na koju se odnosi žalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim će žalitelj obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.

Žalitelj je dužan odgovoriti na eventualna pitanja članova drugostepenog vijeća u vezi sa činjenicama i dokazima.

Član 26.

Odredbe ovog pravilnika o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajući način se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

Član 27.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu disciplinsku odluku u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na primjenu Zakona, Statuta i Kodeksa.

Član 28.

Nakon obrazlaganja žalbe i odgovora na žalbu, stranke u postupku će napustiti sjednicu drugostepenog vijeća, a izvjestilac će iznijeti prijedlog drugostepene disciplinske odluke.

Na prijedlog odluke izvjestioca mogu se osvrnuti pojedini članovi drugostepenog vijeća, a nakon toga se prelazi na vijećanje i glasanje.

Izvornik drugostepene disciplinske odluke nakon vijećanja i glasanja unosi se u zapisnik o sjednici drugostepenog vijeća, bez navođenja kako je pojedini član vijeća glasao, a zapisnik o vijećanju i glasanju odlaže u kovertu koja se odmah zatvara i pečati. Ovu kovertu nije ovlašten da otvori niti jedan organ.

Član 29.

Drugostepeno vijeće može donijeti odluku da se žalba odbaci kao neblagovremena ili nedopuštena, ili da se odbije kao neosnovana i odluka prvostepenog suda potvrdi, ili da se žalba uvaži, prvostepena odluka ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak, ili da se žalba uvaži i prvostepena odluka preinači.

Drugostepeno vijeće ne može preinačiti prvostepenu odluku na štetu stranke u postupku koja se žalila, ako je samo ona podnijela žalbu.

Član 30.

Drugostepena disciplinska odluka mora sadržavati elemente propisane članom 20. ovog pravilnika, a obrazloženje mora sadržavati izreku prvostepene disciplinske odluke, bitne žalbene navode i razloge na kojima se temelji izreka drugostepene disciplinske odluke.

Član 31.

Protiv drugostepene disciplinske odluke stranke u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred nadležnim kantonalnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

V PONAVLJANJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 32.

Disciplinski postupak koji je odlukom disciplinskog suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke u postupku ponoviti.

Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u slučaju saznanja za nove činjenice ili za nove dokaze koji se odnose na već iznesene činjenice u postupku čije se ponavljanje traži, a te nove činjenice i novi dokazi sami za sebe ili u vezi sa ranije utvrđenim činjenicama i izvedenim dokazima očigledno mogu dovesti do drugačije disciplinske odluke.

Član 33.

Prijedlog za ponavljanje postupka može se podnijeti u roku od trideset (30) dana od dana saznanja za nove činjenice i nove dokaze, a najkasnije u roku od jedne (1) godine dana od pravosnažnosti odluke donesene u postupku čije se ponavljanje predlaže.

Član 34.

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlučuje disciplinski sud čija je pravosnažna odluka predmet prijedloga za ponavljanje postupka.

Član 35.

Protiv odluke disciplinskog suda donesene po prijedlogu za ponavljanje postupka, dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema odluke drugostepenom sudu, a ako je odluku donio drugostepeni sud protiv iste se može pokrenuti upravni spori pred nadležnim kantonalnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

Član 36.

Prijedlog za ponavljanje postupka nije dopušten protiv odluke disciplinskog suda kojom je utvrđena lakša povreda dužnosti i narušavanja ugleda advokature od strane advokata, saradnika odnosno pripravnika i izrečena mjera za takvu povredu.

VI PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA DJELATNOSTI

Član 37.

Ako je protiv advokata, saradnika ili pripravnika pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti i narušavanje ugleda advokature ili ako je pokrenut krivični postupak za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje djelatnosti ili ako se pokrenuti disciplinski ili krivični postupak ne može uspješno sprovesti bez privremene zabrane vršenja djelatnosti ili ako je u vršenju djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede, advokatu, saradniku ili pripravniku se može izreći mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Član 38.

Mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti iz člana 37. ovog pravilnika može trajati dok traju okolnosti zbog kojih je izrečena, a najduže do okončanja disciplinskog odnosno krivičnog postupka.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se označiti, zavisno od razloga donošenja takvog rješenja, tačno ili odredivo vrijeme trajanja zabrane.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti advokata mora se odrediti privremeni vodilac poslova advokata.

Član 39.

Prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnosi se prvostepenom disciplinskom sudu. Podnosi ga regionalni tužilac kada podigne optužnicu ili kada sazna da je protiv advokata, saradnika ili pripravnika pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 37. ovog pravilnika, a može ga uvijek podnijeti Federalni tužilac.

Član 40.

Mjeru privremene zabrane rješenjem izriče vijeće nadležnog prvostepenog suda, nakon održane rasprave na kojoj će saslušati osumnjičenog odnosno optuženog i nadležnog regionalnog tužioca, a ako je prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnio Federalni tužilac, onda će saslušati i njega, te provesti predložene dokaze od strane učesnika u postupku.

Ova rasprava će se provesti i u slučaju da na istu ne pristupi uredno pozvani osumnjičeni odnosno optuženi.

Na rješenje iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog pravilnika koje se odnose na sadržaj prvostepene disciplinske odluke i na njezin pisani otpravak.

Član 41.

Protiv rješenja o privremenoj zabrani ili protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za izricanje te zabrane, osumnjičeni odnosno optuženi i disciplinski tužilac koji je stavio prijedlog za izricanje privremene zabrane, mogu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu drugostepenom sudu, koji je o žalbi dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana prijema žalbe i spisa nadležnog prvostepenog suda.

Protiv drugostepenog rješenja može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim kantonalnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Član 42.

Ako se nakon donošenja rješenja o izricanju mjere privremene zabrane bitno promijene okolnosti koje su uslovile njezino izricanje, nadležni prvostepeni sud koji je donio rješenje o mjeri privremene zabrane, na prijedlog nadležnog regionalnog tužioca ili Federalnog tužioca ili na prijedlog osumnjičenog odnosno optuženog kome je privremena zabrana izrečena ili po službenoj dužnosti, može rješenjem ukinuti mjeru privremene zabrane i prije isteka vremena na koje je mjera privremene zabrane izrečena.

Protiv rješenja o prijevremenom ukidanju mjere privremene zabrane može se podnijeti žalba drugostepenom sudu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalbu mogu podnijeti stranke iz prethodnog stava.

Drugostepeni sud rješenje po žalbi je dužan donijeti najkasnije u roku od trideset (30) dana računajući od dana prijema žalbe i spisa nadležnog prvostepenog suda.

Rješenje po žalbi je konačno i protiv istog se ne može pokrenuti upravni spor.

Član 43.

Po pravosnažnosti rješenja o izricanju mjere privremene zabrane, regionalna komora čiji je disciplinski sud izrekao zabranu, dužna je odmah a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti rješenja pismeno obavijestiti Federalno ministarstvo pravde, ministarstvo pravde kantona prema sjedištu regionalne komore koja daje obavijest i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BIH.

U istom roku i na isti način obavještavaju se isti organi i o ukidanju privremene mjere zabrane.

Regionalna komora čiji je disciplinski sud donio rješenje o izricanju mjere privremene zabrane ili njezinom ukidanju, dužna je, najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti rješenja, dostaviti Federalnoj komori pismenu obavijest uz dostavu pravosnažnog rješenja o izricanju mjere privremene zabrane odnosno njezinom ukidanju, koja je dužna odmah po prijemu obavijesti i rješenja izvršiti odgovarajući upis izricanja mjere privremene zabrane odnosno njezinog ukidanja u imenik advokata.

VII ZASTARA DISCIPLINSKOG GONJENJA I IZVRŠENJA DISCIPLINSKIH MJERA

Član 44.

Disciplinski postupak ne može se pokrenuti:

– kad proteknu dvije (2) godine od izvršenja lakše povrede dužnosti i ugleda advokature;

– kad proteknu četiri (4) godine od izvršenja teže povrede dužnosti i ugleda advokature.

Ako učinjena povreda dužnosti i ugleda advokature ima i bitna obilježja određenog krivičnog djela, zastara pokretanja disciplinskog postupka nastupa kada po Krivičnom zakonu Federacije BiH nastupa zastara krivičnog gonjenja za to krivično djelo.

Zastara disciplinskog gonjenja se prekida svakom radnjom nadležnog organa disciplinskog gonjenja usmjerenom na pokretanje i vođenje disciplinskog postupka i rokovi zastare počinju iznova teći.

Zastara disciplinskog gonjenja nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruko vrijeme propisano za zastaru u stavu 1. ovog člana.

Član 45.

Zastara izvršenja disciplinskih mjera nastupa kad proteknu dvije (2) godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.

Zastara iz prethodnog stava prekida se svakom radnjom nadležnog organa usmjerenom na izvršenje disciplinske mjere, a nakon prekida zastara počinje ponovo teći.

Zastara izvršenja disciplinske mjere nastupa u svakom slučaju kad protekne četiri (4) godine od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.

VIII IZVRŠENJE DISCIPLINSKIH ODLUKA

Član 46.

Izvršenje odluke kojom je izrečena disciplinska mjera novčane kazne, te odlučeno o naknadi troškova disciplinskog postupka, provodi redovni sud, mjesno nadležan po sjedištu osuđenog advokata, odnosno prebivalištu osuđenog saradnika ili pripravnika.

Izvršni postupak pred redovnim sudom pokreće se na prijedlog nadležne regionalne komore koja je izrekla disciplinsku mjeru novčane kazne odnosno odlučila o troškovima postupka i to po pravilima Zakona o izvršnom postupku FBIH.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera novčane kazne prvostepeni disciplinski sud dužan je u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti dostaviti upravnom odboru regionalne komore na izvršenje.

Član 47.

Izvršenje pravosnažne disciplinske odluke kojom je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti provodi Federalna komora donošenjem rješenja o brisanju iz imenika advokata, saradnika i pripravnika sa zabranom ponovnog upisa za vrijeme trajanja izrečene mjere.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera zabrane obavljanja djelatnosti prvostepeni disciplinski sud dužan je u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti dostaviti upravnom odboru Federalne komore na izvršenje.

Član 48.

Izvršenje odluke kojom je izrečena disciplinska mjera javna opomena izvršava se objavljivanjem na web stranici nadležne regionalne komore i Federalne komore.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera javna opomena prvostepeni disciplinski sud dužan je u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti dostaviti upravnom odboru nadležne regionalne komore i upravnom odboru Federalne komore na izvršenje.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera javna opomena ostaje objavljena na web stranicama iz stava 1. ovog člana devedest (90) dana od dana objavljivanja.

Član 49.

Naplaćene novčane kazne u disciplinskom postupku predstavljaju prihod regionalne komore čiji je sud izrekao mjeru novčane kazne i Federalne komore u omjeru 50:50.

Naplaćeni troškovi disciplinskog postupka predstavlaju prihod regionalne komore čiji je sud donio odluku o troškovima disciplinskog postupka.

IX EVIDENCIJE U DISCIPLINSKOM POSTUPKU

Član 50.

Regionalne komore i Federalna komora vode slijedeće evidencije u disciplinskom postupku:

upisnik za predmete disciplinskog tužioca;
upisnik za predmete disciplinskog suda;
upisnik izvršenja disciplinskih mjera i
upisnik kaznene evidencije.

Sadržaj, oblik i način vođenja evidencija iz prethodnog stava propisuje Upravni odbor Federalne komore.

Član 51.

Sve pravosnažne disciplinske odluke, regionalne komore odlažu u službeni personalni dosije: advokata, saradnika odnosno pripravnika, odmah po njihovoj pravosnažnosti.

Odluke iz prethodnog stava, sa klauzulom pravosnažnosti, regionalna komora dužna je, najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti, dostaviti Federalnoj komori.

Na temelju primljenih pravosnažnih disciplinskih odluka, Federalna komora u imenik advokata, imenik saradnika odnosno imenik pripravnika upisuje slijedeće podatke o pokrenutom disciplinskom postupku: naziv disciplinskog suda koji je donio disciplinsku odluku, broj i datum disciplinske odluke, vrstu izrečene disciplinske mjere, vrijeme trajanja disciplinske mjere zabrane obavljanja djelatnosti, vrijeme trajanja disciplinske mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti i druge podatke značajne za disciplinsku osuđivanost: advokata, saradnika odnosno pripravnika.

Podatke iz stava 4. ovog člana regionalne komore mogu upisivati i u svoje evidencije.

Član 52.

Regionalne komore su dužne najkasnije do kraja januara tekuće godine dostaviti Federalnoj komori pismeni izvještaj o broju podnesenih disciplinskih prijava, broju pokrenutih disciplinskih postupaka, broju pravosnažno okončanih disciplinskih postupaka i izrečenim disciplinskim mjerama po vrstama i to za proteklu kalendarsku godinu.

X PRAVNE POSLJEDICE I BRISANJE IZREČENIH DISCIPLINSKIH MJERA IZ EVIDENCIJE

Član 53.

Protekom vremena od četiri (4) godine od dana pravosnažnosti odluke o izrečenoj disciplinskoj mjeri za lakšu povredu i protekom vremena od šest (6) godina od dana pravosnažnosti odluke za težu povredu advokatske dužnosti, dužnosti saradnika odnosno dužnosti pripravnika, prestaju pravne posljedice mjera te se iste brišu iz odgovarajućeg imenika.

Ukoliko je izrečeno više disciplinskih mjera pravne posljedice provedbe mjera se ne mogu izvršavati istovremeno.

Pravne posljedice se brišu nakon proteka zbira izrečenih mjera.

Član 54.

Rješenje o brisanju izrečene disciplinske mjere donosi po službenoj dužnosti predsjednik nadležnog prvostepenog suda.

Ako rješenje o brisanju ne bude doneseno po prethodnom stavu, osuđeni može tražiti da organ iz prethodnog stava utvrdi da je brisanje nastupilo po odredbama ovog pravilnika.

Protiv rješenja kojim se određuje brisanje izrečene disciplinske mjere nije dozvoljena žalba, a protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za njezino brisanje može se izjaviti žalba drugostepenom sudu u roku od petnaest (15) dana, ali se protiv njegove odluke ne može pokrenuti upravni spor.

Pravosnažno rješenje o brisanju izrečene disciplinske mjere dostavlja se Federalnoj komori, koja ga je, odmah po prijemu, dužna provesti u odgovarajućem imeniku.

XI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 55.

Svi disciplinski postupci, koji su započeti prije 14.04.2018. godine nastavljaju se pred organima i po postupku propisanim ovim pravilnikom.

Disciplinski postupci u kojima je donesena prvostspena odluka provešće se prema odredbama Disciplinskog pravilnika broj 348/05 od 07.05.2005. godine.

Pravosnažne odluke disciplinskih organa advokatskih komora izvršavaju se primjenom Disciplinskog pravilnika broj 348/05 od 07.05.2005. godine.

Član 56.

Disciplinski organi dužni su u roku od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika donijeti poslovnike o radu u skladu sa ovim pravilnikom.

U započetim postupcima primjenjivaće se odredbe važećih poslovnika o radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog pravilnika.

Član 57.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Disciplinski pravilnik broj 348/05 od 07.05.2005. godine.

Broj:347/18

Sarajevo, 14.04.2018.

Predsjednik

Advokatske/Odvjetničke komore FBiH
Nikica Gržić, advokat

Pravilnik o advokatskom ispitu advokata FBiH

ePravo.ba

27. Marta 2020.

Pravilnik o advokatskom ispitu

Na osnovu člana 18 tačka 7 Zakona o advokaturi Federacije BIH, član 12 stav 6 istog Zakona, te odredbi člana 40 tačka 6 i Odluke Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BIH od 14.09.2002 godine u skladu sa odredbom člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH Upravni odvor na sjednici nod 28.09.2002 godine i Vanredna Skupština advokata Advokatske komore Federacije BIH održana dana 14.12.2002 godine, usvojio je slijedeći:

PRAVILNIK O ADVOKATSKOM ISPITU

Član 1.

Ovim pravilnikom regulišu se uslovi za polaganje advokatskog ispita, način polaganja ispita, organ pred kojim se polaže advokatski ispit, rokovi mogućeg pristupanja polaganja ispita, izdavanje uvjerenja o ishodu ispita, kao i evidencija trajnog karaktera o advokatskim ispitima.

Član 2.

Advokatski ispit kao uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH polaže se pred komisijom za polaganje advokatskog ispita koju je saglasno odredbi člana 12 Zakona o advokarturi Federacije BIH i odredbi člana 40 tačka 6 i člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH imenovao Upravni odbor.

Član 3.

Advokatski ispit prijavljeni kandidat polaže provjerom znanja kandidata od strane komisije iz poznavanja:

Zakona o advokaturi Federacije BIH,
Statuta Advokatske komore Federacije BIH,
Kodeksa advokatske etike,
Disciplinskog pravilnika Advokatske komore Federacije BIH,
Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata u Federaciji BIH.

Član 4.

Polaganje advokatskog ispita iz oblasti navedenih u članu 3 vrši se pred komisijom za advokatske ispite po redosljedu oblasti iz člana 3 i članovima komisije koji komisija utvrđuje ad hoc za svaki advokatski ispit.

Član 5.

Nakon završenog ispita komisija se povlači na vijećanje i donosi zajedničku odluku koju odmah saopštava kandidatu.Odluka komisije glasi :

– zadovoljio ili nije zadovoljio.

Ishod polaganja advokatskog ispita ne može biti djelimičan sa popravnim ispitom.

Član 6.

Ukoliko kandidat pred komisijom nije zadovoljio u poznavanju oblasti iz člana 3 slijedeći ispit može prijaviti po proteku roka najmanje 60 dana od dana predhodnog ispita.

Polaganje ispita kandidat može vršiti u rokovima iz predhodnog stava najviše u tri navrata.

Ukoliko kandidat ne položi advokatski ispit ni treći put, pravo prijave i polaganja advokatskog ispita stiče nakon proteka roka od dvije godine od dana poslijednjeg ispita.

Član 7.

Pravo polaganja advokatskog ispita ima kandidat koji je predhodno položio pravosudni ispit u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu.

Član 8.

Sticanje prava na polaganje advokatskog ispita kandidati stiču podnošenjem zahtjeva Advokatskoj komori Federacije BIH:

Uz zahtjev za polaganje advokatskog ispita kandidat je dužan priložiti original ili ovjereni prepis uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.

Uz zahtjev kandidat može navesti i okvirni termin polaganja ispita, ali ne kraći od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva.

Član 9.

Komisija za polaganje advokatskog ispita dužna je odmah po prijemu zahtjeva kandidata i u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva sa dokazima odrediti dan polaganja ispita, a obavijest o tome dužna je dostaviti kandidatu na pogodan način najmanje na 8 /osma / dana prije dana određenog za polaganje ispita.

Iz opravdanih razloga kandidat nakon određivanja dana polaganja ispita može tražiti produženje roka polaganja ispita.Komisija je dužna odmah po prijemu takvog zahtjeva obavijestiti na siguran način kandidata o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva.

Nepristupanje kandidata polaganju ispita na određeni dan računa se u rokove iz člana 6 ovog Pravilnika.

Član 10.

Ispit položen pred komisijom za polaganje advokatskog ispita Advokatske komore Federacije BIH, priznaje se kao položeni advokatski ispit i u postupku upisa u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske pod uslovima reciprociteta.

Član 11.

Advokatska komora Federacije BIH vodi posebni upisnik o advokatskim ispitima.U upisniku se upisuju osobni podaci kandidata iz podnesenog zahtjeva za polaganje advokatskog ispita, dan polaganja i broj uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu, dan i ishod polaganja advokatskog ispita, te podaci za ocjenu postojanja prava za ponovno polaganje ispita u smislu člana 6 ovog Pravilnika.

Upisnik o advokatskim ispitima je knjiga trajnog karaktera i ima značaj javne knjige u smislu člana 12 stav 2 Statuta Advokatske komore Federacije BIH, a podaci i uvjerenja izdata iz zvanične evidencije tog upisnika imaju značaj javne isprave.

Član 12.

Odmah nakon uspješno položenog advokatskog ispita kandidatu se izdaje uvjerenje o položenom advokatskom ispitu, koje potpisuje predsjednik komisije.

U uvjerenje o položenom advokatskom ispitu unose se podaci:

dan polaganja ispita,
sastav komisije,
osobni podaci kandidata,
označenje da je ispit sa uspjehom položen i
naznačenje da uverenje ima značaj javne isprave.

U slučaju bezuspješnog ishoda advokatskog ispita uvjerenje se izdaje samo na zahtjev kandidata koji je pristupio polaganju ispita, a ishod ispita se upisuje u upisnik iz člana 12 ovog pravilnika.

Član 13.

Mandat članova komisije za advokatske ispite imenovanih odlukom Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BIH od 14.09.2002 godine u sastavu iz člana 2 ovog pravilnika traje 4 /četiri / godine od dana imenovanja.

U slučaju spriječenosti bilo kojeg člana ispitne komisije da vrši ovlaštenje i dužnost člana komisije Upravmi odbor Advokatske komore Federacije BIH, svojom odlukom će imenovati drugog člana umjesto člana koji je spriječen u vršenju dužnosti člana komisije.

Član 14.

Uvjerenje o činjenicama iz upisnika o advokatskim ispitima iz člana 12 ovog pravilnika izdaju se na nbjihov zahtjev i pravnim subjektima kao izvodi iz knjiga javnog karaktera.

Upravni odbor Advokatske komore Federacije

Advokatska tarifa Federacije BiH

ePravo.ba

27. Marta 2020.

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata

Na osnovu člana 31 Zakona o advokaturi i člana 41 Statuta Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine, na Skupštini Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine održanoj 18.10.2003.g. i na osnovu Odobrenja Federalnog ministarstva pravde broj : 01-130/97 / Službene novine FBIH broj 22/04 od 24.04.2004 i 24 /04 od 08.05.2004 , donesena je sljedeća:

T A R I F A

O NAGRADAMA I NAKNADI TROŠKOVA

ZA RAD ADVOKATA

Član 1.

Ukoliko pismenim ugovorom između advokata i njegovog klijenta nije ugovoreno drugačije, advokatu pripada nagrada za izvršeni rad po odredbama ove Tarife.

I – KRIVIČNI – KAZNENI POSTUPAK

Sastavljanje podnesaka

Član 2.

Krivične – kaznene prijave – 80 bodova
Podnesci sa obrazloženim odštetnim zahtjevima 50% od nagrade iz člana 12.
Podnesci branitelja u prethodnom postupku, nakon potvrde optužnice i u toku glavnog pretresa – 50% nagrade iz člana 4. tačka 1.
Prigovor protiv optužnice – nagrada iz člana 4. tačka 1.
Prijedlozi za odlaganje izvršenja kazne, uslovni otpust i brisanje osude – 100 bodova
Prijedlozi za rehabilitaciju i molbe za pomilovanje – 100 bodova
Drugi podnesci s kraćim obavještenjem, obavijesti u postupku i slično u vezi sa radnjama iz tačaka 4. i 5. – 20 bodova

Učešće branitelja u prethodnom postupku (istrazi)

Član 3.

Za učestvovanje u svojstvu branitelja u istrazi prilikom ispitivanja okrivljenog ili u svojstvu zastupnika oštećenog, advokatu pripada nagrada kao za odbranu iz člana 4. tačka 1., te za svaki drugi i svaki dalji započeti sat i to:
a) pred općinskim sudom – 20 bodova
b) pred kantonalnim sudom – 25 bodova
c) pred Vrhovnim sudom FBIH – 30 bodova
d) pred Sudom BIH (osim za djela navedena pod tačkom e.) – 40 bodova
e) pred Sudom BIH u postupcima za ratne zločine i predmetima ustupljenim od strane Tribunala u Hagu ) – 50 bodova
Za učestvovanje u svojstvu branitelja u radnjama dokazivanja (pretresanje stana, prostorija, osoba i slično) advokatu pripada nagrada u visini od 50% nagrade predviđene u tački 1. ovog člana, te nagrada za svaki drugi i svaki dalji započeti sat kao što je to u njoj predviđeno.
Za učestvovanje u svojstvu branitelja odnosno istražitelja u sprovodjenju istrage, advokatu pripada nagrada po svakom satu utrošenog vremena i to:
a) za djela iz nadležnosti općinskog suda – 20 bodova
b) za djela iz nadležnosti kantonalnog suda – 20 bodova
c) za djela iz nadležnosti Vrhovnog suda FBIH i Suda BIH – 40 bodova
d) za djela iz nadležnosti Suda BIH u postupcima za ratne zločine i predmetima ustupljenim od strane Tribunala u Hagu – 50 bodova
Nagrada iz prethodnog stava ne može biti manja od dvostrukog iznosa nagrade po članu 4. stav 1.
Za radnje koje se izvode izvan suda, osim naknade po utrošenom satu, advokatu pripada i nagrada kao iz tačke 1. ovog člana, te pravo na naknadu troškova po članu 37.

Odbrana okrivljenog (osumnjičenog i optuženog), zastupanje oštećenog, kao i odbrana pravnog lica na glavnom pretresu

Član 4.

Za odbranu optuženog (učinitelja ili pravne osobe), zastupanje privatnog tužitelja ili oštećenog, advokatu pripada sljedeća nagrada:
a) pred sudijom pojedincem Općinskog suda – 100 bodova
b) pred vijećem trojice Općinskog – 200 bodova
c) pred Kantonalnim/županijskim sudom – 300 bodova
e) pred vijećem Suda BIH – 400 bodova
Za odbranu optuženog i zastupanje oštećenog pred drugostepenim sudom, advokatu pripada sljedeća nagrada:

– na sjednici vijeća drugostepenog suda kao za odbranu pred prvostepenim sudom;

– na pretresu koji se vodi pred pred Kantonalnim / Županijskim sudom – 300 bodova;

– na pretresu koji se vodi pred Vrhovnim sudom FBIH – 400 bodova;

– na pretresu koji se vodi pred Sudom BIH – 400 bodova

Za odbranu u prvostepenom postupku protiv maloljetnika, advokatu pripada nagrada za učestvovanje:

– u pripremnom postupku – 100 bodova;

– na ročištu ili glavnom pretresu – 150 bodova;

Kada glavni pretres neprekidno traje duže od jednog dana, advokatu pripada nagrada iz tačke 1. ovog člana za prvi dan pretresa, a 50% za drugi i svaki dalji dan pretresa, te naknada po tački 5. ovog člana. Ako zbog prekida ili odlaganja, glavni pretres započinje iznova, advokatu za ponovljeni pretres pripada iznos nagrade predviđen u stavu 1. ovog člana.
Osim nagrade za sudjelovanje na pretresu, pripremnom ročištu ili sjednici, za drugi i svaki dalji započeti sat pretresa, ročišta ili sjednice vijeća, advokatu pripada naknada po članu 3. tačka 1. ove Tarife.
Ukoliko je poslije podignute optužnice, a prije izvodjenja dokaza, došlo do obustave postupka, ili je došlo do odlaganja pretresa, advokatu pripada 50% nagrade iz ovog člana.
Za prisutnost svjedočenju, rekonstrukcijama i ostalim sudskim radnjama koje se izvode izvan zgrade suda, advokatu pripada nagrada kao za odbranu po ovom članu i naknada po članu 37.

Pritvorski predmeti

Član 5.

Ukoliko se osumnjičeni ili optuženi nalazi u pritvoru, nagrada advokata kao branitelja se uvećava za 25% za sve radnje iz ove Tarife koje su poduzete po advokatu, za vrijeme dok pritvor traje.

Učešće branitelja u pregovorima o krivnji i u zaključenju sporazuma o priznavanju krivnje

Član 6.

Za učešće advokata u pregovorima sa tužiteljem o krivnji osumnjičenog, advokatu pripada nagrada kao za učešće u odbrani po članu 4. stav 1.
Ukoliko su pregovori o krivnji okončani zaključivanjem sporazuma o krivnji, advokatu pripada dodatna nagrada u visini kao iz prethodnog stava.

Izjašnjavanje o krivnji

Član 7.

Za sudjelovanje u izjašnjavanju o krivnji koju optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje, advokatu pripada nagrada kao za odbranu, po članu 4. stav 1.

Posebno obimne ili teže krivične stvari

Član 8.

U posebno obimnim ili težim krivičnim stvarima, advokatu odredjenom od strane suda za cijeli postupak ili za pojedine dijelove postupka, na zahtjev advokata će se odobriti paušalna nagrada, koja prelazi nagrade iz prethodnih članova.

Pravni lijekovi

Član 9.

Za žalbu protiv presude sačinjenu za optuženog ili oštećenog, advokatu pripada ista nagrada kao i za odbranu odnosno zastupanje po članu 4. stav 1.
Za odgovore na žalbu protiv presude, advokatu pripada 75% nagrade iz stava 1. ovog člana.
Za žalbe protiv rješenja o odredjivanju ili produžavanju pritvora, o primjeni odgojno-popravnih mjera i mjera sigurnosti, o upućivanju u zavod za liječenje ili psihijatrijsku ustanovu, oduzimanju predmeta, kao i drugih rješenja protiv kojih se može ulagati žalba, te odluku o troškovima, advokatu pripada 50% nagrade iz stava 1. ovog člana.
Prijedlozi za ponavljanje postupka, kao i žalbe protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ponavljanje postupka nagradjuju se po članu 4. tačka 1.
Nagrada za sačinjavanje odgovora na prijedloge iz tačke 4. ovog člana iznosi 75% nagrade iz člana 4. tačka 1.

II POSTUPAK ZBOG PRIVREDNIH PRESTUPA I PREKRŠAJNI POSTUPAK

Postupak privrednih prestupa

Član 10.

Za zastupanje u postupku privrednih prestupa, advokatu pripada sljedeća nagrada:

Za sastavljanje prigovora protiv zapisnika finansijske policije i drugih organa koji predstavljaju osnovu za pokretanje postupka – 80 bodova
Za odbranu na pretresu – 100 bodova
Za odbranu na ročištu na kojem se pretres nastavlja – 50 bodova
Za sastav pravnih lijekova – 100 bodova

Prekršajni postupak

Član 11.

Za zastupanje u prekršajnom postupku advokatu pripada sljedeća nagrada:

Za odbranu na ročištu u prekršajnom postupku pred Općinskim sudom za prekršaje – 80 bodova
Za pristup na svako naredno ročište – 40 bodova
Prigovor protiv rješenja donesenih u skraćenom postupku – 50 bodova
Za sastav pravnih lijekova – 80 bodova
Za odbranu u prekršajnom postupku po Zakonu o prekršajima kojima se povređuju federalni propisi – 150 bodova
Za sastav pravnih lijekova u prekršajnom postupku po Zakonu o prekršajima kojima se povređuju federalni propisi – 150 bodova

III PARNIČNI POSTUPAK

Osnovica za obračunavanje

Član 12.

Kao osnovica za određivanje nagrade u parničnom postupku primjenjuje se sljedeća tabela:

Vrijednost spora Pripadajući bodovi

1,00 – 5.000,00 KM 80 bodova

5.001,00 – 10.000,00 “ 120 “

10.001,00 – 30.000,00 “ 240 ”

30.001,00 – 50.000,00 “ 360 ”

50.001,00 – 75.000,00 “ 480 ”

75.001,00 – 100.000,00 “ 600 ”

100.001,00 – 1,000.000,00 “ 600 + 4 boda za svakih započetih 1.000,00 KM preko 100.000,00 KM

1,000.001,00 – 5,000.000,00 “ 4.400 + 2 boda za svakih započetih 1.000,00 KM preko 1,000.000,00 KM

preko 5,000.000,00 KM 12.400 + 1 bod za svakih započetih 1.000,00 KM preko 5,000.000,00 KM

Primjena osnovice za obračun nagrade

Član 13.

Prilikom obračunavanja pojedinih radnji u postupku, advokatu pripada:

100% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
sastav tužbe (nagrada za sastav tužbe obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje) ili sastav odgovora na tužbu (nagrada za sastav odgovora na tužbe obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njegovo sačinjavanje, kao i za otklanjanje posljedica njegovog nepodnošenja u predviđenom roku, te eventualnog postavljanja protivtužbenog zahtjeva);
zastupanje tužitelja ili tuženog na pripremnom ročištu (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje na pripremnom ročištu). U slučaju ponovljenog postupka, nakon ukidajuće drugostepene odluke, punomoćnicima pripada pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno pripremno ročište;
zastupanje tužitelja ili tuženog na ročištu za glavnu raspravu (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu) U slučaju ponovljenog postupka nakon ukidajuće drugostepene odluke, punomoćnicima pripada pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno ročište za glavnu raspravu.
sastav žalbe ili odgovora na žalbu na prvostepeno rješenje o mjerama osiguranja
sastav tužbe ili odgovora na tužbu u arbitražnom postupku
zastupanje na ročištu u arbitražnom postupku.
125% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
sastav žalbe na presudu, uključujući tu i žalbu na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata proučavanje presude i sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje);
sastav odgovora na žalbu na presudu uključujući tu i žalbu na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata proučavanje presude, žalbe i sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje);
zastupanje tužitelja ili tuženog na raspravi pred drugostepenim sudom (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje);
150% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
sastav vanrednih pravnih lijekova (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njihovo sačinjavanje);
sastav tužbe kojom se pobija odluka u arbitražnom postupku.
75% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
zastupanje stranke prilikom uviđaja
sastav prijedloga za osiguranje
sastav odgovora na prijedlog za osiguranje
zastupanje stranke na ročištu za osiguranje
50% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
naknada za svaki sljedeći dan nastavljene glavne rasprave (bez obzira da li se glavna rasprava nije mogla okončati zbog nedostatka vremena ili zbog toga što se neki od dokaza nije mogao izvesti);
za sastav obrazloženih podnesaka
zastupanje stranke na račištu za zamolbeno izvođenje dokaza (pored ove nagrade, stranci i njenom punomoćniku pripadaju i putni troškovi do suda pred kojim se dokazi zamolbeno izvode);
sastav žalbe protiv rješenja (osim žalbe na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda);
sastav podnesaka u postupku osiguranja kojima se traži izmjena mjere osiguranja, obustavljanje mjere osiguranja ili prodaje stvari na koje se odnosi mjera osiguranja;
sastav prijedloga za osiguranje dokaza, za donošenje dopunske presude i prijedloga za ispravku presude.
25% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
naknada za izgubljeno vrijeme u slučaju da se pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu odlaže na samom ročištu na prijedlog jedne od stranaka.
U postupcima gdje se po odredbama Zakona o parničnom postupku ne može utvrditi vrijednost spora, smatraće se radi utvrđivanja vrijednosti spora i primjenu ove Tarife da je vrijednost spora:

– u predmetima radi razvoda ili poništenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka 10.000,00 KM;

– u predmetima za utvrđivanje ili osporavanje očinstva, o čuvanju i odgoju djece 10.000,00 KM;

– u sporovima iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima 5.000,00 KM;

Za zastupanje pred međunarodnom arbitražom, advokatu pripada naknada predviđena u članu 12. i u tačkama 1. – 5 ovog člana uvećana za 100%.
a. b. c. d. e. f. a. b. c. a. b. b. c. d. a. b. c. d. e. f. a.

IV IZVRŠNI POSTUPAK

Član 14.

U izvršnom postupku osnovicu za obračun nagrade čini zbir glavnog potraživanja, dospjelih kamata i drugih sporednih potraživanja.
Za sastavljanje prijedloga za izvršenje, prijedloga za donošenje mjera za osiguranje tražbina, prigovora protiv rješenja i odgovora na prigovore protiv rješenja o izvršenju, visina nagrade utvrđuje se na osnovu člana 12.
Za zastupanje na ročištima i učestvovanje u provođenju izvršenja, advokatu pripada nagrada iz člana 12. u vezi sa članom 13.
Za sastavljanje pravnih lijekova, advokatu pripada nagrada iz člana 12. u vezi sa članom 13.
Za sastav aukcijskih uslova i prijedloga za utvrđivanje vrijednosti,advokatu pripada nagrada iz člana 7. tač. 1.
Ostali podnesci iznose 50% nagrade iz člana 12. u vezi sa članom 13.
2. 3. 4. 5. 6.

V POSTUPAK STEČAJA I LIKVIDACIJE

Član 15.

Nagrada za sačinjavanje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka i postupka likvidacije privrednih društava određuje se na osnovu člana 12.
Prijave potraživanja i sastav podnesaka koji sadrže činjenične navode ili obrazložene prijedloge iznose 50% nagrade iz člana 12.
Za zastupanje na ročištu za ispitivanje potraživanja i na ročištu za diobu, advokatu pripada 50% nagrade iz člana 12. u vezi sa članom 13., ali ne manje od 40 bodova.
Za sastavljanje pravnih lijekova, advokatu pripada nagrada iz člana 12. u vezi sa članom 13.
2. 3. 4.

VI VANPARNIČNI POSTUPAK

Član 16.

Za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak, advokatu pripada sljedeća nagrada:

– za određivanje naknade za eksproprisane ili preuzete nekretnine, za utvrđivanje najamnine ili zakupnine, za raspravljanje ostavine, te u svim drugim procjenjivim predmetima – 50% nagrade iz člana 12.

– za razvrgnuće zajednice nekretnina – 120 bodova

– za uređenje međa – 100 bodova

– u ostalim neprocjenjivim predmetima – 80 bodova;

– za amortizaciju isprava – 50% nagrade iz člana 12. u vezi sa članom 13., ali ne više od 80 bodova.

Za sastavljanje podnesaka u toku postupka, ako sadrže činjenične navode, advokatu pripada 50% nagrade iz člana 12.
Za protestiranje mjenice, advokatu pripada 25% nagrade iz člana 12.
Za zastupanje na ročištima, advokatu pripada nagrada kao u tački 1. ovog člana, a za pristup na ročište na kojem se nije raspravljalo zbog nedolaska protustranke ili zbog povlačenja prijedloga 50% nagrade iz tačke 1. ovog člana.
Za sastavljanje pravnih lijekova, advokatu pripada nagrada iz tačke 1. ovog člana.
2. 3. 4. 5.

VII ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK

Član 17.

Za sastavljanje zemljišnoknjižnih prijedloga, na osnovu kojih se odlučuje o upisu, brisanju, predbilježbi i zabilježbi nekog prava, advokatu pripada 80 bodova.
Za sastav ostalih podnesaka, advokatu pripada 50% nagrade iz tačke 1. ovog člana.
Za sastavljanje pravnih lijekova, nagrada je kao u tački 1. ovog člana.
2. 3.

VIII UPRAVNI POSTUPAK

Član 18.

Za prijedloge i podneske kojima se pokreće upravni postupak u procjenjivim predmetima, nagrada iznosi 50% nagrade iz člana 12.
Za podneske kojima se pokreće upravni postupak, podneske sa činjeničnim navodima i obrazložene prijedloge u neprocjenjivim predmetima, nagrada iznosi 80 bodova.
Za porezne prijave na osnovu podataka iz knjiga koje je porezni obaveznik dužan voditi, za obrazložene podneske u poreznim, carinskim i deviznim predmetima, u postupku oduzimanja prava vlasništva u javnom interesu i u postupcima iz stambenih odnosa, nagrada iznosi 50% nagrade iz člana 12.
Za ostale podneske nagrada iznosi 25% nagrade iz člana 12.
Za zastupanje na ročištima u upravnom postupku, nagrada se određuje kao u tački 1. ovog člana, a za drugi i svaki dalji sat zastupanja 20 bodova.
Za sastav žalbe, prijedloga za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i prijedloga za ponavljanje postupka, advokatu pripada 75% nagrade iz člana 12.
2. 3. 4. 5. 6.

IX UPRAVNI SPOR

Član 19.

Nagrada za sastav tužbe, odgovora na tužbu i podnesaka koji sadrže činjenična i pravna obrazloženja, žalbe i odgovora na žalbu, kod procjenjivih predmeta nagrada se određuje po članu 12. u vezi sa članom 13., a kod neprocjenjivih predmeta ona iznosi 80 bodova.
Nagrada za zastupanje na raspravi utvrđuje se kao u tački 1. ovog člana.
2.

X POSTUPAK ZA UPIS U REGISTAR DRUŠTAVA

Član 20.

Nagrada za sačinjavanje prijave za upis osnivanja privrednih društava u registar privrednih društava iznosi 200 bodova.
Nagrada za sačinjavanje prijave za upis promjene podataka bitnih za pravni promet u registar privrednih društava iznosi do 200 bodova.
Ostali podnesci u toku postupka za upis iznose 20 bodova.
Nagrada za sastav pravnih lijekova, kao i tužbe za pobijanje upisa, advokatu pripada nagrada kao u tački 1. odnosno 2. ovog člana, uvećana za 25%.
Za svako ročište, na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi, nagrada je kao i u tački 1. odnosno 2. ovog člana, a za ostala ročišta, na kojima se prije raspravljanja o glavnoj stvari postupak završio povlačenjem tužbe, nagodbom ili presudom na osnovu priznanja, nagrada se umanjuje za 50%.
2. 3. 4. 5.

XI POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOVIMA

Član 21.

Za sastav apelacije kojom se pokreće postupak pred ustavnim sudovima, advokatu pripada 200% nagrade iz člana 12. u procjenjivim predmetima, a u neprocjenjivim predmetima nagrada iznosi 300 bodova.
Za sastav ostalih podnesaka u toku postupka, advokatu pripada nagrada 50% iz tačke 1. ovog člana.
Za zastupanje i sudjelovanje na raspravi, advokatu pripada nagrada iz tačke 1. ovog člana.
2. 3.

XII NEPROCJENJIVI PREDMETI

Član 22.

U neprocjenjivim predmetima, koji nisu obuhvaćeni odredbama ove Tarife, a niti se vrijednost predmeta spora može na drugi način utvrditi, advokat ima pravo na nagradu:

u postupku pred općinskim sudom ili općinskim upravnim organima – 80 bodova
u postupku pred kantonalnim / županijskim sudovima ili organima istog nivoa – 100 bodova
u postupku pred Vrhovnim sudom FBIH ili organima istog nivoa – 120 bodova.
2. 3.

XIII RAZNO

Sastavljanje isprava

Član 23.

Za sastavljanje ugovora, advokatu pripada nagrada iz člana 12.

Za ugovore koji se sastavljaju na obrascima, advokatu pripada 50% nagrade iz predhodne tačke.

Za sastavljanje isprava o pravnim poslovima, koji nisu procjenjivi, kao što su ortački ugovori, ugovori o zajedničkoj gradnji, ugovori o načinu korištenja i održavanja zgrade, ugovori o pretvaranju idealnog suvlasništva u etažno vlasništvo na zgradama, ugovori o diobi imovine nakon razvoda braka, ugovori o doživotnom izdržavanju, ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za života i slično, određuje se sljedeća nagrada:

– ako je u ugovoru naznačena vrijednost ugovora, nagrada se određuje prema članu 12,

– ako u ugovoru nije naznačena vrijednost ugovora, nagrada iznosi 80 bodova.

Za jednostavne i jednostrane izjave volje nagrada iznosi 30 bodova.
Za sastavljanje oporuke, nagrada iznosi 80 bodova.
2. 3. 4.

Opomene

Član 24.

Za sačinjavanje činjenično i pravno obrazložene opomene protivnoj strani da plati određeni iznos, ispuni neku obavezu ili radnju, nagrada iznosi 25% od iznosa iz člana 12.

Ukoliko zbog nepostupanja po opomeni dođe do pokretanja sudskog ili upravnog postupka, sud će trošak opomene iz stava jedan ovog člana priznati kao trošak sudskog, odnosno upravnog postupka.

Klauzule pravomoćnosti i izvodi iz registara

Član 25.

Za pribavljanje klauzule pravomoćnosti ili izvršnosti presude ili rješenja, nagrada advokata iznosi 15 bodova.

Za pribavljanje izvoda iz zemljišnih knjiga i registra privrednih društava ili pribavu drugih isprava, advokatu pripada nagrada od 30 bodova.

Naknada po utrošenom satu

Član 26.

Advokat ima pravo da obračuna nagradu po utrošenom vremenu i to po 10 bodova za svako započeto pola sata, u sljedećim slučajevima:

Usmena pravna mišljenja i pravni savjeti
Pismeni pravni savjeti i pismena pravna mišljenja i to samo u slučaju ako je to klijent od njega zatražio. Nagrada za pismeni pravni savjet i mišljenje, koje je na zahtjev klijenta sačinjen na stranom jeziku, uvećava se za 50%.
Učestvovanje na konferencijama i sastancima
Razmatranje i pregled spisa u svim postupcima ili za uvid u zemljišne knjige, registre i ostale javne knjige.
Za čekanje na raspravu ili za vrijeme vijećanja suda, za odsustvo iz kancelarije za vrijeme putovanja i sl.ali najviše 8 sati dnevno.
Dopisi klijentu, zamjeniku, protivnoj strani i drugim sudionicima u pravnim poslovima klijenta.
Za sve druge pravne radnje kada odredbama ove Tarife ili ugovora nije predviđen drugačiji način određivanja nagrade
2. 3. 4. 5. 6. 7.

Zastupanje više osoba

Član 27.

Kad advokat u istom postupku zastupa više osoba, pripada mu pravo na povišenje osnovnih tarifnih stavki, utvrđenih odredbama Tarife.

U takvom slučaju kao vrijednost spora se uzima zbir vrijednosti tužbenih zahtjeva svih klijenata koje zastupa, te se broj bodova utvrđen na osnovu te vrijednosti spora uvećava za po 20% za drugog i svakog narednog klijenta kojeg advokat zastupa, s tim da to povećanje ne može biti veće od 100% nagrade koja predstavlja osnov za uvećanje.

Iznos uvećane nagrade raspodjeljuje se na jednake dijelove na svakog od zastupanih klijenata.

Ako postoji očigledna nesrazmjera u potrebi za angažovanjem kod zastupanja pojedinih klijenata u istom postupku, a zastupa je isti advokat, advokat može sa klijentima sporazumno odrediti drugi način obračuna nagrade.

Ugovaranja nagrade

Član 28.

Advokat može slobodno ugovoriti visinu nagrade sa svojim klijentom neovisno od odredaba ove Tarife. Uslov za punovažnost ovog ugovora je da bude sačinjen u pismenom obliku i da nije protivan važećim propisima Bosne i Hercegovine. Smatraće se da je uslov pismenog zaključivanja ugovora zadovoljen i u slučaju izmjene pisama, fax ili e-mail poruka. Kao ugovor se neće priznati odredbe koje su dodane u tekst punomoći ili bilo kojeg drugog dokumenta koji nema karakter ugovora o zastupanju.

Ugovorom se za nagradu advokatu može ugovoriti na jedan od sljedećih načina:

Na osnovu broja utrošenih sati potrebnog angažovanja advokata, pri čemu su ugovorne strane slobodne u utvrđivanju nagrade za jedan sat. Na zahtjev klijenta, advokat je prilikom zaključivanja ugovora dužan da da procjenu o broju sati koji će mu biti potrebni za obavljanje povjerenog posla. Ugovorne strane mogu ugovoriti gornji limit nagrade za određeni posao u slučaju ako bi nagrada prema utrošenom broju radnih sati bila veća od utvrđenog limita.
Uvećanjem u određenom procentu nagrade utvrđene ovom Tarifom
Određivanje fiksnog iznosa nagrade za određeni posao
Određivanje mjesečnog iznosa naknade za obavljanje jednog ili više poslova za klijenta čije obavljanje će trajati određeni vremenski period.
Za obavljanje poslova za domaćeg klijenta u stranoj zemlji, ili za stranog klijenta u BIH, advokat može ugovoriti primjenu advokatske Tarife te strane zemlje u kojoj se obavlja posao ili iz koje potiče njegov klijent.
Kombinacijom navedenih metoda, kao i na drugi način koji nije protivan odredbama važećih propisa.

Ako je ugovor o određivanju nagrade sa advokatom zaključila neuka osoba, a ugovoreni iznos nagrade je očigledno nesrazmjeran uloženom radu i potrebnoj stručnosti, Upravni odbor Regionalne advokatske komore može na njen zahtjev utvrditi odgovarajući iznos nagrade koji je stranka dužna platiti advokatu. https://advokat-prnjavorac.com

2. 3. 4. 5. 6.

Porez na promet

Član 29.

Pored nagrade za zastupanje, advokat je dužan da obračuna klijentu i porez na promet na advokatske usluge, osim ukoliko u zakonom predviđenim slučajevima ne postoji obaveza plaćanja ovog poreza.

Odnos nagrade koju je dužan platiti klijent i dosuđene nagrade

Član 30.

Iznos nagrade i troškova dosuđen advokatu u postupku ne utiču na obračun nagrade i troškova između advokata i njegovog klijenta za izvršene usluge i ostvarene izdatke u vezi sa izvršenjem tih usluga.

Na zahtjev klijenta, advokat je dužan sačiniti pismeni obračun nagrade i svih izdataka koje je imao.

Advokat kojeg imenuje Regionalna advokatska komora ili Advokatska komora Federacije BiH da pro bono zastupa ili brani neku osobu, nema pravo od nje tražiti nagradu za zastupanje, a u slučaju da su mu dosuđeni troškovi na teret protivne stranke, advokat ih ima pravo naplatiti isključivo od protivne stranke.

XIV NAKNADA TROŠKOVA

Član 31.

Advokatu pripada naknada troškova za sve stvarne izdatke koji su bili potrebni za izvršenje povjerenih mu poslova.

Za obavljanje poslova izvan sjedišta advokatske kancelarije, advokatu pripada naknada putnih troškova za prevoz i dnevnica.

Advokat ima pravo na naknadu troškova prevoza u visini cijene avionske karte ili drugog prevoznog sredstva koje koristi.

Za upotrebu vlastitog automobile, advokatu pripada nagrada od 35% važeće cijene benzina za svaki pređeni kilometar.

Ukoliko visina dnevnice nije posebno ugovorena, advokat ima pravo na dnevnicu u visini dnevnice sudije kantonalnog/županijskog suda na području gdje se nalazi advokatska kancelarija.

Ako mora ostati na putu izvan sjedišta kancelarije duže od jednog dana ili mora prenoćiti u hotelu, advokat ima pravo na naplatu dnevnice i troškova hotelskog smještaja, osim u hotelu “L” kategorije.

XVI PRIMJENA TARIFE

Član 32.

Advokat primjenjuje Tarifu koja je na snazi u trenutku kada je rad izvršen.

Advokat obračunava nagradu klijentu prema vrijednosti boda važećoj u momentu njene naplate.

Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka određivaće nagradu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći. Nagrada se određuje prema odredbama Tarife, bez obzira na eventualno postojanje ugovora kojim je nagrada advokata definisana na drugi način.

XVI NAČIN ODREĐIVANJA VRIJEDNOSTI BODA I IZMJENE NJEGOVE VRIJEDNOSTI

Član 33.

Vrijednost boda iznosi 3 KM.

Vrijednost boda utvrđuje Upravni odbor Advokatske komore F BiH uz naknadno odobrenje Federalnog ministarstva pravde.

Novoutvrđena vrijednost boda stupa na snagu narednog dana nakon objave u “Službenim novinama Federacije BiH”

XVII OBJAŠNJENJE O PRIMJENI TARIFE

Član 34.

Upravni odbor Advokatske komore F BiH daje objašnjenje o primjeni Tarife i njezino tumačenje.

Objašnjenje ili mišljenje o primjeni Tarife daje se na zahtjev klijenta, advokata, suda ili drugih ovlaštenih tijela u zemlji ili inostranstvu.

XVIII STUPANJE NA SNAGU

Član 35.

Ova Tarifa stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a po predhodnom odobrenju Federalnog ministarstva pravde.

Broj: 331/03 Predsjednik Advokatske komore FBiH

Sarajevo, 08.04.2004. Ekrem Galijatović

Zakon o advokaturi Federacije BiH

ePravo.ba

27. Marta 2020.

Zakon o advokaturi FBIH

I-OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom se uređuje organizacija i položaj advokata koji osigurava pružanje stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.

Član 2.

Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:

1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomoći;

2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;

3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;

4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;

5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;

6) Odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;

7) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata; i

8) Odlučivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija, organizacija i udruženja.

Član 3.

Advokatska djelatnost, između ostalog, obuhvata:

1) Davanje pravnih savjeta;

2) Sastavljanje različitih podnesaka ( zahtjevi, tužbe, predstavke, molbe, žalbe i dr);

3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr);

4) Zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražama te pravnim osobama;

5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u krivičnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba; i

6) Pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi.

Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formirati zajedničku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo.

Član 4.

Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokatske djelatnosti.

Član 5.

Advokati su dužni da pružaju pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.

U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.

Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

Član 6.

Advokat je nezavisan u svom radu.

Advokat ima pravo i dužnost da, u okviru zakona i u okviru ovlaštenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.

Član 7.

Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu : Federacija) u skladu sa ovim zakonom.

Advokat upisan u Imenik advokata u Federaciji ili odgovarajući Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizičke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.

Državljanin druge države koji po zakonu te države ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciproteta sa državom čiji je državljanin.

U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezujuće tumačenje daje Federalno ministarstvo pravde.

Odredbe ovog zakona ni u kom slučaju ne utiču na pravo stranog državljanina koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Federacije pruža pravnu pomoć u vezi sa pravom njegove države.

Član 8.

Pružanje pravne pomoći mogu, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, vršiti advokati, stručni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako drugim zakonima nije drugačije određeno.

II – ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA

Član 9.

Advokati čije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.

Član 10.

Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalna advokatska komora).

Federalnu advokatsku komoru čine:

1) Regionalna advokatska komora Sarajevo ( formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);

2) Regionalna advokatska komora Mostar ( formira se za područje Hercegovačko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona broj 10);

3) Regionalna advokatska komora Tuzla ( formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);

4) Regionalna advokatska komora Zenica ( formira se za područje Zeničko-Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);

5) Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona). (dalje u tekstu: regionalne komore)

Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore iz stava 2. ovog člana imaju svojstvo pravne osobe.

Advokati se obavezno udružuju u jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog člana prema sjedištu njihove advokatske kancelarije čime ujedno stiču članstvo u Federalnoj advokatskoj komori.

Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore .

Član 11.

Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i obavlja slijedeće zadatke:

1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost,

2) obezbjeđuje profesionalnu samostalnost advokata,

3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog pripravnika,

4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja,

5) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih pripravnika,

6) organizuje i obezbjeđuje stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika,

7) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini ,

8) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka,

9) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i

10) sarađuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata.

Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim zakonom nisu određene kao aktivnosti regionalnih komora.

Sjedište Federalne advokatske komore je u Sarajevu.

Član 12.

Organi Federalne advokatske komore su:

(1) Skupština,

(2) Upravni odbor,

(3) Predsjednik i Potpredsjednik,

(4) Nadzorni odbor,

(5) disciplinski sud i disciplinski tužilac,

(6) Komisija za ispite iz člana 18. stava 1 , tačke 7. ovog zakona i

(7) drugi organi utvrđeni Statutom Federalne advokatske komore.

Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.

Mandat Predsjednika i Potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne može povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu, ali Potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata može biti biran na mjesto Predsjednika Federalne advokatske komore.

Skupština Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, i Disciplinski pravilnik.

Član 13.

Skupštinu Federalne advokatske komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije advokatskih pripravnika.

Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset članova po jednog delegata u Skupštinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika delegira jednog delegata Skupštine Federalne advokatske komore.

Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.

Redovna skupština održava se jedanput godišnje. Izborna skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju Predsjednik i Potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio članova Upravnog odbora, članovi disciplinskog suda i disciplinski tužilac. Vanredna skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata Skupštine.

Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Ukoliko ova većina ne postoji, početak zasjedanja Skupštine se odgađa za jedan sat, kada Skupština može raditi i odlučivati, ukoliko je prisutno više od jedne trećine delegata. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.

Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.

Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane većine delegata u Skupštini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala većina članova Upravnog odbora. Upravni Odbor je dužan da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata sazove Skupštinu i predloži Skupštini njihovo usvajanje. Privremena akta ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skupštine.

Opći akti Federalne advokatske komore objavljuju se u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 14.

Federalnu advokatsku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.

Upravni odbor Federalne advokatske komore sastoji se od 11 članova. Predsjednik Federalne advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i član Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova biraju se na izbornoj skupštini.

Bliže odredbe o nadležnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skupštine, Upravnog odbora i predsjednika utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.

Disciplinski pravilnik detaljnije definiše rad i nadležnosti disciplinskog suda i disciplinskog tužioca uključujući propise koji regulišu pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vođenje ovih postupaka, utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti i izvršavanje izrečenih disciplinskih mjera.

Član 15.

Regionalne advokatske komore su nadležne za postupanje u onim oblastima koje su utvrđene ovim zakonom.

Organi regionalnih komora su: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Potpredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tužilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni Statutom regionalne komore.

Skupština regionalne komore donosi Statut u kojem sei utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore, a koji mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona i općim aktima Federalne advokatske komore.

Član 16.

Kodeksom advokatske etike polazeći od temeljnih vrijednosti društva, uređuju se ukupna načelna pravila koja su za advokate i advokatke pripravnike opće obavezna pri obavljanju advokatske djelatnosti. Kodeksom advokatke etike uređuju se, između ostalih, slijedeća pitanja:

opće, profesionalne i osnovne dužnosti i to:
a) savjesnost,
b) čuvanje neovisnosti,
c) diskrecija i službena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tuđim imovinskim vrijednostima.
Posebne dužnosti profesije u vezi sa javnim informisanjem.
Posebne dužnosti profesije:
a) u vezi sa primanjem, i završavanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.
Posebne dužnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao što su:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) dužnosti kod upotrebe na uvid prepuštenih spisa, kao i iz toga stečenog znanja, i
c) dužnosti kod dostave spisa.
Posebne dužnosti profesije u odnosu na držanje novčanih sredstava klijenta i računovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obračun advokatskih usluga i njihovoj naplati.
Posebne dužnosti profesije prema advokatskim komorama, profesionalnom ponašanju prema drugim članovima advokatske komore, dužnosti kod profesionalne saradnje, dužnosti u vezi zapošljavanja advokata, kod obrazovanja i zapošljavanja drugih saradnika.
Posebne dužnosti profesije u međunarodnom pravnom prometu.

Član 17.

Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske komore sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za unapređenje advokatske djelatnosti.

U ostvarivanju funkcije iz stava 1. ovog člana Federalno ministarstvo pravde može da zahtjeva odgovarajuće izvještaje i podatke od Federalne advokatske komore, vodeći računa o neovisnosti advokature.

III – UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 18.

Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije drugačije određeno zakonom, ispunjava slijedeće uvjete:

1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave

3) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Federaciji BiH;

4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tužilaštvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama,

5) nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i bezbjednosti, za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastrajele kazne,

6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu,

7) da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore. 8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.

Član 19.

Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan državni ili drugi organ ne može dati odobrenje za obavljanje poslova iz člana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako drugačije nije određeno zakonom.

Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne može uskratiti pravo upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etničke, vjerske, političke ili polne pripadnosti.

Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvrđuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rješenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore. Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Federalnoj advokatskoj komori.

Rješenje o upisu iz stava 3. ovog člana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je dužna da u roku od 30 dana od dana prijema izvrši potrvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvršiće se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbiće se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rješenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata dozvoljena je tužba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu Federacije.

IV – PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA

Prava i dužnosti advokata u zastupanju stranke

Član 20.

Sve oblike pravne pomoći određene članom 3. ovog zakona mogu pružati samo advokati, ako zakonom nije drugačije određeno.

Advokat koji ima dozvolu udruženja advokata druge države za obavljanje advokatske djelatnosti može u pojedinačnim slučajevima zastupati i braniti pred sudom i državnim organima Federacije uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva pravde koje je dužno da o tome pribavi mišljenje Federalne advokatske komore.

Član 21.

U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.

Advokat sam određuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.

Član 22.

Advokat samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.

Advokat će odbiti zastupanje:

1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,

2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu,

3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci,

4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija, tužilac, ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave,

5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem, https://advokat-prnjavorac.com

6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je, ili može biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i

7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore.

U slučajevima predviđenim tačkama 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog člana advokat može prihvatiti ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima slučaja. Takvo zastupanje ne smije biti u suprotnosti sa opštim aktima Federalne advokatske komore.

Advokat samo iz razloga predviđenih zakonom ili općim aktima Federalne advokatske komore može odbiti pružanje pravne pomoći stranci u slučaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili državnog organa.

Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat može da odbije pružanje pravne pomoći stranci.

Član 23.

Advokat je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog razloga navedenih u članu 22. stav 2. ovog zakona.

Po otkazivanju punomoći zastupanoj stranci advokat je dužan u periodu do 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog opunomoćenika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi.

Advokat nije dužan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog člana ako stranka otkaže punomoć, ali je advokat u momentu otkazivanja punomoći dužan u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.

Član 24.

Advokat je dužan da redovno informiše svoje stranke o promjenama u predmetu.

Advokat je dužan da stranci, nakon završenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.

Advokat je dužan čuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomoćnom okončanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.

Član 25.

Advokat je dužan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo označiti da ih je on sačinio ( staviti svoj memorandum ili pečat ) i lično ih potpisati.

Član 26.

Advokat ne može biti pozvan na krivičnu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim organima.

Član 27.

O određivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je dužan bez odlaganja obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

Član 28.

Pretragu arhive i advokatske kancelarije može odrediti nadležni sud, ako su za to ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan krivični postupak. Pretraga se može vršiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izričito navedeni u naredbi o pretrazi.

O pretresu se mora obavijestiti nadležna regionalna komora prema mjestu sjedišta advokata i pretraga se ne može obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno obavješteni, ovlašteni predstavnik ove komore.

Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.

Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog člana, ne mogu se upotrebiti u sudskom postupku protiv advokata i njegovih stranaka.

Član 29.

Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskih kancelarija, zajedničkih advokatskih kancelarija ili advokatskih društava utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.

Član 30.

Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane štete određuju se opštim aktima Federalne advokatske komore.

Advokatska komora može dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.

Advokatske nagrade i naknade

Član 31

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) određuje nagrade za rad i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti kao i primjenu i stupanje na snagu ove Tarife.

Skupština Federalne advokatske komore predlaže Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

Advokat ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u vezi sa radom, u skladu sa odredbama Tarife.

Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka određivaće naknadu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći.

Član 32.

Novčana sredstva zastupane stranke advokat može korsititi samo u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izričito odobrenje.

Advokati su obavezni voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.

Naknadu za pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa opštim aktima Federalne advokatske komore.

Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.

Advokatske kancelarije

Član 33.

Advokat može imati samo jednu advokatsku kancelariju na području Federacije.

Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.

Sjedište advokatske kancelarije je u mjestu na području regionalne komore kod koje je advokat upisan u Imenik advokata.

Advokat ima pravo promijeniti mjesto sjedišta kancelarije na području druge regionalne komore, s tim što je dužan odjaviti se kod regionalne komore na čijem području je imao sjedište kancelarije, a prijaviti sjedište kod regionalne komore na čijem području će biti sjedište kancelarije.

Regionalna komora na čijem teritoriju se nalazi novo sjedište advokatske kancelarije, dužna je o tome odmah obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedišta u imeniku advokata.

Član 34.

Više advokata može imati zajedničku advokatsku kancelariju, o čemu zaključuju pismeni ugovor.

Ugovor iz stava 1. ovog člana podnosi se regionalnoj komori na čijem području će biti sjedište zajedničke kancelarije, koja nakon što utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje zajedničku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.

Zajednička advokatska kancelarija može početi s radom danom upisa u evidencije ili imenik regionalne komore, koja o tome obavještava Federalnu advokatsku komoru.

Član 35.

Osobna odgovornost i garancije su individualne čak i u slučaju osnivanja zajedničke advokatske kancelarije.

Advokatska društva

Član 36.

Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograničenom odgovornošću.

Rad advokatskog društva je ograničen na obavljanje advokatske djelatnosti.

Samo advokati mogu biti članovi advokatskog društva.

Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog društva može se povjeriti samo članovima advokatskog društva, advokatima zaposlenim u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u advokatskom društvu. Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predviđene za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.

Član 37.

Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obaveze članova društva, prava i obaveze ostalih članova društva u slučaju smrti člana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog člana društva.

Član 38.

Niti jedan akt advokatskog društva ne smije, u principu, dovesti u pitanje nezavisnost advokata koji pružaju pravnu pomoć.

Član 39.

Za osnivanje advokatskog društva, advokati osnivači su dužni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te aktima regionalne komore. Bez te saglasnosti društvo se ne može upisati u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.

Advokatsko društvo je dužno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvršenom upisu u Registar društava nadležnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.

Federalna advokatska komora je dužna novoosnovano advokatsko društvo upisati u Imenik advokatskih društava u daljem roku od osam dana.

Član 40.

Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.

Član 41.

Ukoliko nadležni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog društva, ugovori sklopljeni između advokatskog društva i članova ili zaposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje dužnosti, krše odredbe zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, može rješenjem zabraniti rad društva te ga brisati iz Imenika advokatskih društava.

Advokatsko društvo brisaće se iz Imenika advokatskih društava i ukoliko advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu dužem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da advokatsko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su članu advokastskog društva ili advokatima zaposlenim u društvu izrečene disciplinske mjere usljed čega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature.

U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i opštih akata Federalne advokatske komore, kojima je uređeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.

Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom društvu je upravni akt protiv koga se može pokrenuti upravni spor.

Federalna advokatska komora može rješenjem odlučiti da se do pravomoćnosti rješenja iz st 1. ovog člana obustavi rad društva, a žalba protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

O donošenju rješenja iz st. 1 i 4. ovog člana Federalna advokatska komora je dužna bez odgađanja obavjestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.

Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.

Nakon što je advokatsko društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa odredbama ovog člana, Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranake koju je brisano društvo zastupalo.

Član 42.

Član advokatskog društva ili zaposleni advokat u društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava a kojem nije izrečena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata može nastaviti obavljati djelatnost advokata.

Član 43.

Za pruženu pravnu pomoć strankama advokati u advokatskim društvima odgovoraju po općim pravilima o odgovornosti.

Član 44.

U pogledu čuvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u advokatskim društvima imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite kancelarije.

Član 45.

Advokati, zajednička advokatska kancelarija i advokatska društva mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa advokatima.

U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom društvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.

Poslove iz stava 1. ovog člana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom zaključila ugovor o djelu.

V – PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 46.

Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:

ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;
ako izgubi radnu sposobnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak radne sposobnosti;
ako advokat umre, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se utvrđuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;
ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke suda ili drugog nadležnog organa;
ako je na osnovu izrečene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera;
ako izjavi da više neće obavljati advokatsku djelatnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke o brisanju;
ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati djelatnost advokata;
ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim društvom, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti osuđujuće presude.

U slučajevima iz stava 1. tačka 8 i 9 ovog člana, advokatu prestaje pravo obavljanja advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomoćne odluke nadležnog tijela regionalne komore.

Član 47.

Advokatu će se privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izrečene u trajanju do šest mjeseci.

Advokatu se može privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje advokatske djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti; ako se krivični, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti; ako je u vršenju advokatske djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.

Rješenjem o privremenoj zabrani, utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.

Član 48.

O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora na isti način i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.

Ukoliko nadležna regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog člana iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku vršenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.

O privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti odlučuje organ određen Statutom regionalne komore, protiv koje je se može uložiti žalba Federalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rješenja.

Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog člana može se uložiti tužba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.

Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.

Član 49.

Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:

1) pokrenuo krivični ili prekršajni postupak, ili

2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,

3) utvrdio gubitak opšte zdravstvene sposobnosti,

dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

VI – ADVOKATSKI PRIPRAVNICI

Član 50.

Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.

Član 51.

Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

da je državljanin Bosne i Hercegovine;
da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. ovog zakona;
da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz člana 50, stav 2. ovog zakona.

Član 52.

Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

Član 53.

Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:

prestankom ugovora o radu,
na zahtjev advokatskog pripravnika,
izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,
smrću advokatskog pripravnika,
ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana ,
ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili
ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.

Član 54.

Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.

Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.

Član 55.

Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

VII DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA

Član 56.

Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.

Povredom obaveze smatrat će se svako ponašanje suprotno obavezama utvrđenim

ovim zakonom i opštim aktima Federalne advokatske komore.

Član 57.

Statutom Federalne advokatske komore utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.

Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne advokatske komore određuju se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog postupka.

Članove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skupština te komore.

Član disciplinskog organa može biti samo član Federalne advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.

Disciplinski tužilac regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu regionalne komore na odlučivanje.

Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tužilac Federalne advokatske komore pokreću postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tužilac te komore.

Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.

Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.

Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeće:

(1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;

(2) stepen odgovornosti;

(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;

(4) prethodni rad i ponašanje prekršioca;

(5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih mjera; i

(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izriču za teže disciplinske prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac nepodoban da vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.

Član 58.

Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:

očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.

Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.

Član 59.

U postupku za utvrđivanje odgovornosti za povredu advokatske dužnosti, advokatu ili advokatskom pripravniku mogu se izreći disciplinske mjere:

Za lakše povrede dužnosti:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) novčana kazna, koja ne može preći 2000 KM za advokate i 1,000 KM za advokatske pripravnike.
Za teže povrede dužnosti:
a) novčana kazna, koja ne može preći 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za advokatske pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika.

Član 60.

Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadležne regionalne komore.

Disciplinski tužilac Federalne advokatske komore može uvijek preuzeti vođenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak može i pokrenuti.

Protiv prvostepenog rješenja o utvrđivanju disciplinske odgovornosti može se uložiti žalba disciplinskom sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka odluke.

Protiv konačnog rješenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je advokatu ili advokatskom pripravniku izrečena disciplinska mjera može se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.

Regionalna komora je obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvještaj nadležnom organu Federalne advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.

Član 61.

Pravomoćna odluka nadležnog disciplinskog organa kojom je izrečena novčana kazna ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se uređuje način njenog izvršenja.

Član 62.

Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatskih pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:

1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti, i

2) četiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.

Ako povreda ima obilježje krivičnog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja krivičnog postupka prema važećem Krivičnom zakonu.

Član 63.

Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.

Član 64.

Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.

Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.

VIII – FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE

Član 65.

Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isključivo iz vlastitih sredstava i to:

redovnog članskog doprinosa,
naknade za upis u Imenik advokata,
drugih izvora, kao što su novčane kazne, doprinosi i slično.

Sredstva koja obezbijede državni organi i institucije ne mogu se koristiti za finasiranje advokatskih komora ukoliko bi korištenje ovih sredstva na bilo koji način moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.

Član 66.

Upravni odbor Federalne advokatske komore određuje visinu naknade za upis u imenike, kao i dio članarine koja je potrebna za finansiranje Federalne advokatske komore.

Regionalne komore određuju visinu članarine za svoje članove, koja obavezno uključuje iznos utvrđen od strane Federalne advokatske komore namjenjen njenom finansiranju.

Član 67.

Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvrđuju se godišnjim budžetom. Svaka od regionalnih komora učestvuje u finansiranju Federalne advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedište kancelarija na njenom području.

Naknada za upis uplaćuje se direktno na račun Federalne advokatske komore.

Regionalne komore su dužne da prikupljaju članarinu i da organizuju način njene uredne naplate.

Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Federalnoj advokatskoj komori doznači razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu članarine.

IX – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 68.

Advokati i advokatski pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjednačavaju se u pravu na vršenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika po odredbama ovog zakona.

Član 69.

U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuće sjednice skupština regionalnih komore iz člana 10. ovog zakona, koje će na osnovu odredaba ovog zakona odrediti delegate za Skupštinu Federalne advokatske komore.

U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuća sjednica Skupštine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.

Član 70.

Materijalna sredstva postojećih advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na području Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju članova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udruženi u advokatsku komoru čija se imovina prenosi na regionalne komore.

Sačinit će se završni bilans imovine, te prava i obaveze postojećih advokatskih komora u Federaciji, u koji će ući ukupan iznos dospjelih a nenaplaćenih obaveza po osnovu članarine. Posebno će se utvrditi stanje postojećih, neisplaćenih obaveza advokata sa područja svake novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na učešće u imovini u smislu stava 1. ovog člana, te će se za iznos neizimirene članarine umanjiti učešće te regionalne komore u raspodjeli sredstava postojećih advokatkih komora. Novonastale regionalne komore se smatraju pravnim sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale članarine od svojih članova.

Član 71.

Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnošću na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne advokatske komore.

Član 72.

U skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/95 i 35/98) priznaće se pravosudni ispit položen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u članovima 18. i 46. ovog zakona.

Član 73.

Zahtjevi podneseni za upis u Imenik advokata, Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovršeni disciplinski i drugi postupci pred organima advokatskih komora, upravnim organima ili nadležnim sudovima, rješavaju se po odredbama ovog zakona. Međutim, u već pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predviđene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.

Član 74

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (“Sl. novine FBiH” broj 29/03)

Član 1.

U Zakonu o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 40/02) u članu 8. u drugom redu, riječ “jedino” briše se, a iza riječi “advokati” dodaje se zarez i riječi: “stručni saradnici”.

Član 2.

U članu 33. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

“Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.”

Dosadašnji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.

Član 3.

U članu 36. stav 1. mijenja se i glasi:

“Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograničenom odgovornošću.”

Član 4.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.

NAPOMENA

Pogledati i Izmjene i dopune Zakona o advokaturi FBiH objavljene su u “Sl. novinama FBiH” broj 18/05 i 68/05.

Statut advokatske komore Federacije BiH

ePravo.ba

27. Marta 2020.

STATUT Advokatske komore Federacije BiH

Na osnovu člana 12. stav 4. i člana 13. stav 6. Zakona o advokaturi Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05), Skupština Advokatske komore Federacije BiH je dana 09.04.2011. godine usvojila Izmjene i dopune Statuta AKFBiH, a Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH sačinjava i objavljuje:

S T A T U T

Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine

– prečišćeni tekst –

OPĆE ODREDBE

Član 1.

Advokatska komora FBiH je asocijacija advokata koji imaju sjedište advokatskih kancelarija, odnosno advokatskih društava na teritoriji Federacije BIH.

Advokati stječu članstvo u Advokatskoj komori FBiH obaveznim udruživanjem u regionalnu advokatsku komoru prema sjedištu advokatske kancelarije, odnosno advokatskog društva.

Advokatsku komoru FBiH uz advokate čine i advokatski stručni saradnici i advokatski pripravnici.

Advokatski stručni saradnici se mogu udružiti u posebnu organizaciju advokatskih stručnih saradnika pri Advokatskoj komori Federacije BiH. Kada broj upisanih advokatskih stručnih saradnika u Imenik advokatskih stručnih saradnika pređe 50 (pedeset), udruživanje je obavezno.

Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u posebnu organizaciju advokatskih pripravnika pri Advokatskoj komori FBiH.

Član 2.

Advokatska komora FBiH osnovana je Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine.

Advokatsku komoru FBiH čine:

Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko – podrinjskog kantona);
Regionalna odvjetnička – advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko – neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona br. 10);
Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko-Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).

(dalje u tekstu: regionalne advokatske komore)

Advokatska komora FBiH ima svojstvo pravnog lica.

Sjedište Advokatske komore FBiH je u Sarajevu.

Advokatska komora FBiH ima pečat čiju veličinu, oblik i sadržaj utvrđuje Upravni odbor komore.

Advokatska komora FBiH ima svoj znak čiji sadržaj, izgled i oblik utvrđuje Upravni odbor komore.

Regionalne advokatske komore su dužne imati isti znak kao i Advokatska komora Federacije BiH. U novčanom poslovanju Komore potpisnik je predsjednik Upravnog odbora. Upravni odbor određuje još dva potpisnika koja zamjenjuju predsjednika u slučajevima njegove odsutnosti.

U novčanom poslovanju Komore potpisnici su zajedno dva člana Upravnog odbora, koje Upravni odbor za to ovlasti.

Član 3.

Advokatsku komoru FBiH predstavlja i zastupa predsjednik Advokatske komore FBiH, a u njegovom odsustvu potpredsjednik Advokatske komore FBiH.

Član 4.

Advokatska komora FBiH predstavlja i zastupa sve advokate, stručne saradnike i advokatske pripravnike sa teritorije FBiH pred federalnim tijelima i institucijama, proučava odnose, pojave u društvu i utjecaj društvenih odnosa na položaj i rad advokature, kao samostalne i nezavisne djelatnosti, te obavještava organe društvene zajednice i državne organe o uočenim društvenim pojavama, posebno u zakonodavnoj djelatnosti i primjeni Zakona i drugih propisa, a sve u cilju svestrane i potpune zaštite pravnim sistemom garantovanih prava i sloboda, imovinskih i drugih interesa građana i drugih subjekata, te u tom cilju naročito obavlja slijedeće zadatke:

u okviru Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona o advokaturi FBiH i drugih propisa i svojih općih akata štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
donosi odluke u vezi sa stjecanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
brine se o očuvanju samostalnosti, nezavisnosti i ugleda advokature;
vrši nadzor u pogledu ispunjavanja obaveza i dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika utvrđenih Zakonom o advokaturi FBiH, Statutom i Kodeksom advokatske etike;
organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
preduzima potrebne mjere radi razvijanja profesionalne etike u radu advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i njihovim međusobnim odnosima.

STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 5.

(1) Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stječe se donošenjem konačnog rješenja o upisu u Imenik advokata Advokatske komore FBiH.

(2) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se nadležnoj regionalnoj advokatskoj komori, prema namjeravanom sjedištu advokatske kancelarije podnosioca zahtjeva ili sjedištu advokatskog društva. Regionalna advokatska komora kojoj je zahtjev za upis advokata podnesen dužna je da, u roku od 30 dana od dana zaprimljenog zahtjeva, svojim rješenjem utvrdi postojanje zakonskih uslova za upis u Imenik advokata i istim rješenjem izvrši upis u Imenik advokata Advokatske komore FBiH.

(3) Ukoliko regionalna advokatska komora odbije zahtjev za upis u Imenik advokata, podnosilac zahtjeva protiv tog rješenja može u roku od 15 dana podnijeti žalbu Advokatskoj komori FBiH.

(4) Rješenje o upisu u Imenik advokata iz stava 2. ovog člana, regionalna advokatska komora dostavlja odmah, a najdalje u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja o upisu, Advokatskoj komori FBiH koja je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema rješenja i spisa, donese rješenje o utvrđivanju postojanja uslova i o upisu u Imenik advokata.

(5) Ukoliko u postupku verifikacije postojanja uslova za upis u Imenik advokata Advokatska komora FBiH utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za upis u Imenik advokata, svojim rješenjem poništit će rješenje regionalne advokatske komore i odbiti zahtjev za upis u Imenik advokata ili, prema potrebi, ukinuti rješenje regionalne advokatske komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

(6) Protiv konačnog rješenja Advokatske komore FBiH, kojim se zahtjev za upis u Imenik advokata odbija, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Član 6.

(1) Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području.

(2) Imenik advokata je javna knjiga sa podacima koji imaju značaj zvanične evidencije, a izvodi iz te evidencije imaju svojstvo javne isprave.

(3) Advokat može otpočeti sa obavljanjem advokatske djelatnosti nakon dobijanja verifikovanog rješenja o upisu u Imenik advokata i davanja svečane izjave. Svečanu izjavu advokat je dužan dati najdalje u roku od 15 dana od dana dobijanja verifikovanog rješenja o upisu u Imenik advokata.

(4) Svečana izjava daje se pred predsjednikom Advokatske komore Federacije BiH. Tekst svečane izjave glasi:

“svečano izjavljujem da ću advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona, Statuta advokatskih komora i Kodeksa profesionalne etike i Povelje o osnovnim načelima Evropske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja Evropskih advokata, te da ću u svom radu štititi ugled advokature i izvršavati sve obaveze prema Advokatskoj komori FBiH”.

(5) Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana, dostavlja potpisanu svečanu izjavu regionalnoj advokatskoj komori koja je izvršila upis davaoca svečane izjave u Imenik advokata.

Član 7.

(1) Odlučivanje o zahtjevu za upis u Imenik advokata je u nadležnosti Upravnog odbora regionalne advokatske komore, a ocjenu postojanja uslova, po donošenju rješenja o upisu regionalne advokatske komore, u smislu člana 5. ovog Statuta, vrši Komisija za Verifikaciju upisa koju osniva Upravni odbor Advokatske komore FBiH.

(2) Ukoliko je prije donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata, odnosno prije verifikacije postojanja uslova za upis od strane Advokatske komore FBiH, protiv podnosioca zahtjeva pokrenut krivični postupak za djelo koje bi podnosioca zahtjeva činilo nedostojnim za obavljanje advokatske djelatnosti, postupak za upis će se prekinuti. O prekidu postupka upisa u Imenik advokata, nadležni organ Advokatske komore donosi pismeni zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana dobijanja pismenog otpravka zaključka. Ukoliko su ispunjeni uslovi, a regionalne komore ne donesu zaključak o prekidu postupka, za njegovo donošenje je ovlašten nadležni organ Advokatske komore FBiH. Protiv tog zaključka može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana, kod nadležnog suda.

Član 8.

(1) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravosnažno odbijen zbog nepostojanja uslova za upis, novi zahtjev se može podnijeti odmah po stjecanju uslova za upis u Imenik advokata.

(2) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravosnažno odbijen zbog neispunjenja uslova iz tačke 8. člana 18. Zakona o advokaturi FBiH, novi zahtjev se može podnijeti nakon isteka roka od dvije (2) godine od dana pravosnažnosti rješenja kojim je raniji zahtjev bio odbijen.

Član 9.

(1) Ukoliko se utvrdi da je u postupku upisa u Imenik advokata podnosilac dao neistinite podatke ili priložio neistinite isprave, postupak upisa će se obnoviti po službenoj dužnosti, rješenje o upisu u Imenik advokata poništiti i zahtjev za upis odbiti.

(2) Protiv rješenja regionalne advokatske komore, donesenom u postupku obnove upisa u Imenik advokata iz prethodnog stava, dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja Advokatske komore FBiH donesenog u postupku obnove upisa, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Inicijativu za obnovu postupka upisa može podnijeti, po saznanju razloga za obnovu, svaki organ regionalnih ili Advokatske komore FBiH.

ADVOKATSKI STRUČNI SARADNICI

Član 10.

Advokatski stručni saradnici zaposleni kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, obavljaju djelatnost pružanja pravne pomoći na način i u granicama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore F BiH.

Obavljanje prakse advokatskom stručnom saradniku nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje 3 (tri) godine staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja advokatsku djelatnost najmanje 3 (tri) godine.

Član 11.

Svojstvo advokatskog stručnog saradnika stječe se upisom u Imenik advokatskih stručnih saradnika Advokatske komore FBiH, po istom postupku predviđenim za upis advokata u Imenik advokata.

Pravo na upis u Imenik stručnih saradnika Advokatske komore FBiH ima ona osoba koja ispunjava slijedeće uslove:

da je državljanin Bosne i Hercegovine,
da je diplomirao na bilo kojem Pravnom fakultetu u BiH ili u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uslov stječe nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave,
da je diplomirao na Pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini sa četverogodišnjim studijem ili završenim prvim ciklusom školovanja dodiplomskog studija pravnog fakulteta koji je vrednovan sa najmanje 240 ECTS bodova, odnosno da je diplomirao na nekom od Pravnih fakulteta u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uslov stječe nakon nostrifikacije diplome kod nadležnog organa u skladu sa Zakonom.
da nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i sigurnosti, za krivična djela protiv čovječnosti ili međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.
da nije osuđivan na kaznu zatvora:
zbog izvršenog krivičnog djela ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje advokatske djelatnosti
da je intelektualno i fizički sposoban da obavlja advokatsku djelatnost
da posjeduje profesionalnu nepristranost, visoke moralne kvalitete i dokazanu stručnu sposobnost te da ima odgovarajuću obuku i stručnu spremu
da njegovo ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda i tužilaštva ne šteti ugledu vršenja advokatske djelatnosti.
da nije u radnom odnosu;
da je dostojan obavljanja djelatnosti stručnog saradnika i da u ranijem ponašanju te osobe ne postoje postupci koji bi ukazivali da će štetiti ugledu advokature ili da neće savjesno obavljati poslove koje može obavljati po Zakonu o advokaturi.

Član 12.

Uz zahtjev za upis u Imenik stručnih saradnika, pored dokaza o postojanju općih uslova za stjecanje svojstva advokatskog stručnog saradnika, prilaže se pismena saglasnost advokata, zajedničke advokatske kancelarije odnosno advokatskog društva kod kojeg će stručni saradnik biti zaposlen.

Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih stručnih saradnika, stručni saradnik ne može otpočeti sa obavljanjem djelatnosti prije nego što dostavi regionalnoj advokatskoj komori ugovor o radu zaključen sa advokatom, odnosno zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom kod kojeg će obavljati djelatnost, a sve u roku od 8 dana.

Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stava ovog člana, nadležni organ regionalne advokatske komore staviće van snage rješenje o upisu u Imenik advokatskih stručnih saradnika.

Član 13.

Advokatski stručni saradnik briše se iz Imenika advokatskih stručnih saradnika:

prestankom ugovora o radu;
na zahtjev advokatskog stručnog saradnika;
zasnivanjem radnog odnosa kod drugog poslodavca;
izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom stručnom saradniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
u slučaju iz člana 46. stav 1. tačka 10. Zakona o advokaturi.

Član 14.

Poslije upisa u Imenik advokatskih stručnih saradnika, stručni saradnik može izvršiti promjenu advokatske kancelarije ili advokatskog društva kod kojeg će nastaviti sa radom, uz prethodni raskid ugovora o radu sa advokatom odnosno advokatskim društvom kod kojeg je bio zaposlen i zaključuje ugovor o radu sa advokatom, odnosno advokatskim društvom, kod kojeg nastavlja sa radom.

Nastale promjene u smislu prethodnog stava evidentiraju se nakon provjere u Imeniku stručnih saradnika Advokatske komore FBiH.

STJECANJE SVOJSTVA ADVOKATSKOG PRIPRAVNIKA

Član 15.

Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.

Član 16.

(1) Upis u Imenik advokatskih pripravnika obavlja se po istom postupku po kojem se vrši i upis u Imenik advokata (član 7. ovog Statuta).

(2) Uz zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, pored dokaza o postojanju općih uslova za stjecanje svojstva advokatskog pripravnika (član 51. Zakona o advokaturi) prilaže se pismena saglasnost advokata – principala kod kojeg će pripravnik obavljati pripravničku praksu.

(3) Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika, advokatski pripravnik ne može otpočeti sa obavljanjem pripravničke prakse prije nego što dostavi Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu sa advokatom kod kojeg će obavljati pripravničku praksu.

(4) Pripravnička praksa advokatskog pripravnika traje četiri (4) godine.

Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH može izuzetno, u opravdanim slučajevima, rješenjem Advokatske komore Federacije BiH produžiti trajanje pripravničke prakse najviše još jednu (1) godinu.

(5) Nakon polaganja pravosudnog ispita, pripravnik može nastaviti raditi kao advokatski pripravnik sa položenim pravosudnim ispitom, do stjecanja uslova za upis u Imenik advokata ili zatražiti upis u Imenik stručnih saradnika.

IMENICI I REGISTRI KOJE VODI ADVOKATSKA KOMORA FBIH

Član 17.

(1) Advokatska komora FBiH vodi Imenik advokata, Imenik advokatskih stručnih saradnika, Imenik advokatskih pripravnika, Imenik advokatskih društava i evidenciju zajedničkih advokatskih kancelarija.

(2) Imenici iz prethodnog stava su javne knjige, a potvrde i uvjerenja o činjenicama i podacima iz Imenika koje izdaje Advokatska komora FBiH imaju značaj javnih isprava.

Član 18.

Prilikom osnivanja advokatskog društva kao pravnog lica, prije njegovog upisa u registar privrednih društava nadležnog suda, Upravni odbor Advokatske komore FBiH svojim rješenjem utvrđuje da li je ugovor o osnivanju advokatskog društva kao pravnog lica u skladu sa Zakonom o advokaturi, Statutom, Kodeksom profesionalne etike, kao i drugim općim aktima regionalne i Advokatske komore FBiH.

Član 19.

(1) Upis u Imenik advokatskih društava Advokatske komore FBiH vrši se na osnovu zahtjeva osnivača koje se podnosi u roku od 8 dana, od dana prijema rješenja o upisu u registar privrednih društava nadležnog suda.

(2) Advokatska komora FBiH je dužna izvršiti upis u Imenik advokatskih društava, u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva za upis, te o tome donijeti rješenje i dostaviti ga podnosiocu zahtjeva.

(3) Ukoliko Advokatska komora FBiH ne donese rješenje u roku iz stava 2 ovoga člana i isto ne dostavi podnosiocu zahtjeva za upis, smatraće se da je upis u Imenik advokatskih društava izvršen.

Član 20.

(1) U Imenik advokata Advokatske komore FBiH upisuju se lični podaci advokata, datum diplomiranja na pravnom fakultetu, datum polaganja pravosudnog ispita, datum polaganja advokatskog ispita, broj i datum rješenja o upisu u Imenik advokata, dan davanja svečane izjave advokata, sjedište advokatske kancelarije advokata, dan i osnov brisanja iz Imenika advokata, podaci o likvidatoru kancelarije, podaci o vršenju funkcija u izbornim organima komore, te podaci o izricanju disciplinskih mjera, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti i drugi bitni podaci.

(2) U Imenik advokatskih društava upisuje se broj i datum rješenja Advokatske komore FBiH o prethodnoj saglasnosti za osnivanje advokatskog društva (član 39. st. 1. Zakona o advokaturi FBiH), broj i datum rješenja o upisu društva u registar nadležnog suda, te broj i datum upisa društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore FBiH.

(3) U Imenik advokatskih društava se upisuje i prestanak rada društva, podaci o članovima društva, pristupanje osnivačkom ugovoru novih članova, istupanje iz društva i drugi bitni podaci.

Član 21.

U Imenik advokatskih stručnih saradnika upisuju se njegovi lični podaci (ime, prezime, jedinstveni matični broj građana), ime, prezime i sjedište kancelarije advokata, naziv imena i prezimena članova i sjedište zajedničke advokatske kancelarije, odnosno firma i sjedište advokatskog društva-poslodavca, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o izrečenim disciplinskim mjerama za vrijeme trajanja radnog odnosa u svojstvu advokatskog stručnog saradnika, vršenju funkcija u organizaciji advokatskih stručnih saradnika, datum i osnov brisanja iz Imenika i drugi podaci od značaja za vršenje prakse advokatskih stručnih saradnika.

Član 22.

U Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH upisuju se lični podaci pripravnika, ime i prezime advokata – principala, početak i završetak pripravničke prakse, podaci o produženju pripravničke prakse, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o disciplinskim mjerama za vrijeme pripravničke prakse, podaci o vršenju funkcija u organizaciji advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH i drugi podaci od značaja za vršenje pripravničke prakse.

PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA, ADVOKATSKIH STRUČNIH SARADNIKA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA

A d v o k a t i

Član 23.

U skladu sa Zakonom, Statutom, kao i drugim općim aktima Advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora, advokat ima pravo da učestvuje u radu organa komora, uključujući i pravo da bira organe komore i bude u njih biran.

Dužnost je advokata da savjesno i odgovorno vrši funkcije u organima i tijelima advokatske komore, u koje je biran ili imenovan. Nesavjesno, nemarno ili neodgovorno obavljanje dužnosti na funkcijama na koje je izabran ili imenovan u organima komore, predstavlja težu povredu advokatske dužnosti.

Član 24.

Na zahtjev organa Advokatske komore FBiH i regionalnih komora, advokat je dužan davati tražene podatke i obavještenja koja se odnose na obavljanje advokatskih poslova, izuzev podataka koji po Kodeksu profesionalne etike predstavljaju advokatsku tajnu.

Član 25.

(1) U slučajevima kada je za vrijeme bolesti ili drugih opravdanih razloga spriječen da obavlja advokatsku djelatnost, advokat je dužan odrediti zamjenika iz redova advokata.

(2) O uslovima zamjenjivanja, u smislu prethodnog stava, zaključuje se pismeni sporazum između advokata koji zamjenjuje i advokata kod kojeg je nastao razlog spriječenosti za vršenje advokatske djelatnosti. Ovaj sporazum se dostavlja nadležnom organu regionalne advokatske komore.

(3) Ukoliko advokat ne odredi zamjenika za vrijeme privremene spriječenosti obavljanja advokatske djelatnosti, nadležni organ regionalne advokatske komore dužan je, odmah po saznanju za razlog spriječenosti, odrediti zamjenika iz redova advokata sa sjedištem na teritoriji regionalne komore i utvrditi uslove pod kojima će se vršiti zamjenjivanje, te o tome izvijestiti Advokatsku komoru FBiH.

Član 26.

Advokat je dužan prijaviti regionalnoj advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu oblika vršenja advokatske djelatnosti kao i promjenu sjedišta advokatske kancelarije u roku od 8 dana od dana nastale promjene.

Član 27.

(1) Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo su ovlašteni informisati javnost o obavljanju advokatske djelatnosti. Ovakvo informisanje se može vršiti isključivo pod uslovima definiranim ovim statutom i Kodeksom advokatske etike.

(2) Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo mogu javno objavljivati sljedeće podatke:

imena i prezimena advokata
njihovu stručnu spremu
dan upisa u imenik advokata, odnosno u imenik advokatskih društava
uža pravna oblast kojom se bavi
poznavanje stranih jezika

Navedeni podaci se mogu objavljivati:
na tabli istaknutoj na zgradi gdje nalazi sjedište kancelarije,
na memorandumu
u profesionalnim popisima advokata,
na vlastitoj WEB stranici.

(4) Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo ne mogu reklamirati svoje aktivnosti i koristiti sredstva za privlačenje klijenata koja nisu u skladu sa ovim statutom. Posebno nije dozvoljeno:

korištenje treće strane ili bilo kakvog posrednika u privlačenju novih klijenata,
reklamiranje u sredstvima javnog informisanja,
plakatiranje ili slanje cirkularnih pisama,
bilo kakvo drugo oglašavanje koje bi bilo učinjeno na način neprimjeren advokatskoj profesiji, neprihvatljivim sredstvima ili sa nedozvoljenim ili neistinitim sadržajem.

Neće se smatrati nedozvoljenim reklamiranjem:
dostavljanjem detaljnijih podataka o advokatu i njegovom profesionalnom iskustvu koje se vrši na zahtjev klijenta (npr. Curiculum vitae, referentne liste klijenata i sl.)
slanje uobičajenih individualnih čestitki povodom državnih, vjerskih i drugih praznika koje se upućuju advokatima ili svojim klijentima.

Svaka djelatnost koja ima karakter nedozvoljenog reklamiranja smatrat će se težom povredom advokatske dužnosti.

Upravni odbor Advokatske Komore Federacije BIH je ovlašten da, kako na općenit način, tako i u individualnim slučajevima, daje zvanična tumačenja da li određeno ponašanje predstavlja neovlašteno obavljanje djelatnosti, te po potrebi da donese opći akt kojim bi se ova materija pobliže regulisala.

Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo su obavezni da Advokatskoj komori dostave podatke o broju i punom sadržaju WEB stranice, odmah nakon što ona bude objavljena.

Član 28.

Advokat odgovara za štetu koju prouzrokuje stranci koju zastupa, a koja je prouzrokovana namjerno ili očigledno nesavjesnim i nestručnim zastupanjem klijenta.
Advokat, kao i zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva, dužni su zaključiti sa ovlaštenim društvima za osiguranje, ugovore o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene u vršenju advokatske djelatnosti do visine osigurane sume koju će jednom godišnje utvrđivati Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH svojom odlukom za svaki oblik obavljanja advokatske djelatnosti.
Advokat je dužan dostaviti regionalnoj advokatskoj komori početkom godine Ugovor o osiguranju od odgovornosti opisan u stavu dva ovog člana, kao i prijaviti sve nastale promjene u toku osiguranja.
U skladu sa odredbama stava 1. ovog člana, svi advokati koji obavljaju djelatnost u advokatskom društvu u svojstvu njegovog osnivača, solidarno odgovaraju za štetu nanesenu u vršenju advokatske djelatnosti djelovanjem ili propuštanjem bilo kojeg advokata u društvu. Advokati koji su zaposleni u društvu, a nisu njegovi osnivači, odgovorni su samo za štete koje su nastale kao posljedica njihovog vlastitog djelovanja ili propuštanja

Član 29.

(1) Advokat je dužan odbiti da prihvati zastupanje klijenta iz razloga navedenih u odredbi člana 22. st. 2. Zakona o advokaturi, kao i u drugim slučajevima predviđenim Kodeksom profesionalne etike.

(2) Postupanje protivno prethodnom stavu ovog člana predstavlja težu povredu advokatske dužnosti. https://advokat-prnjavorac.com

Član 30.

Kada advokatu koji obavlja djelatnost u advokatskom društvu prestane članstvo ili radni odnos u tom društvu on može nastaviti sa radom u individualnoj advokatskoj kancelariji ili zajedničkoj advokatskoj kancelariji, bez ponovnog upisa u Imenik advokata. O sjedištu kancelarije i obliku obavljanja advokatske djelatnosti, raniji član advokatskog društva, dužan je pismenim podneskom obavijestiti regionalnu advokatsku komoru, nadležnu po sjedištu kancelarije u kojoj advokat namjerava nastaviti advokatsku djelatnost.

Član 31.

(1) Advokat, zajednička advokatska kancelarija, kao i advokatsko društvo, mogu imati sjedište kancelarije odnosno društva samo u jednom mjestu.

(2) Nedopušteno je van sjedišta advokatske kancelarije otvaranje podružnica ili predstavništava, kao i stavljanje obilježja kancelarije na prostore izvan sjedišta advokatske kancelarije. Advokatska društva mogu osnivati podružnice izvan svog sjedišta u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima, pod uslovom da u podružnici stalno mora obavljati djelatnost najmanje jedan advokat.

(3) Postupanje protivno prethodnom stavu ovog člana predstavlja težu povredu dužnosti i prava advokata.

Član 32.

(1) Pismenim ugovorom članova advokatskog društva kao i ugovorom o pristupanju advokatskom društvu, moraju se regulirati prava i obaveze članova društva, prava i obaveze člana društva u slučaju prestanka članstva u društvu, kao i prava nasljednika člana društva u slučaju njegove smrti.

(2) Aktom iz stava 1. ovog člana nedopušteno je bilo kojeg advokata u društvu staviti u položaj koji bi ugrožavao njegovu nezavisnost u vršenju advokatske djelatnosti u smislu odredbe člana 6. Zakona o advokaturi FBiH. Ocjenu o tome daje Upravni odbor Advokatske komore FBiH, koji po izvršenoj ocjeni svojim rješenjem može staviti van snage određene odredbe ugovora, osnivačkog akta ili drugog općeg akta advokatskog društva.

Član 33.

(1) U zajedničkim advokatskim kancelarijama, kao i u advokatskim društvima disciplinska i druga odgovornost advokata je individualna.

(2) Materijalna odgovornost za štetu nanesenu klijentu u obavljanju advokatske djelatnosti je individualna za advokate u zajedničkoj advokatskoj kancelariji. U advokatskim društvima ova odgovornost je solidarna za sve advokate članove, dok je odgovornost advokata koji obavljaju djelatnost u advokatskim društvima po osnovu ugovora o radu ili ugovora o djelu individualna.

Advokatski stručni saradnici

Član 34.

Advokatski stručni saradnik, po nalogu i uputstvima advokata odnosno ovlaštenog lica u advokatskom društvu, vrši prethodnu obradu predmeta koji su povjereni advokatu, odnosno advokatskom društvu a naročito:

vrši uvid u spise predmeta u sudovima, drugim državnim organima, organizacijama koje vrše javna ovlaštenja, privrednim društvima i drugim pravnim licima;
vrši uvid u javne registre i pribavlja izvode iz tih registara;
priprema nacrte podnesaka u svim postupcima u kojima advokat ima položaj zastupnika, punomoćnika odnosno branitelja;
priprema nacrte ugovora i drugih privatnih isprava o pravnim poslovima;
obavlja i druge poslove koje odredi advokat ili ovlašteno lice u advokatskom društvu, a čije obavljanje nije u suprotnosti sa položajem i ovlaštenjima advokatskog stručnog saradnika.

Član 35.

Advokatski stručni saradnik ne može, bez prethodnog odobrenja advokata odnosno ovlaštenog lica u advokatskom društvu, samostalno zastupati ili pregovarati sa klijentima o uslovima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim licima.

Član 36.

Ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore Federacije BiH, ugovorom o osnivanju zajedničke advokatske kancelarije odnosno statutom ili drugim općim aktom advokatskog društva, bliže se uređuju poslovi koje obavlja advokatski stručni saradnik, njegova prava, obaveze i odgovornosti.

Član 37.

Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu (advokat, zajednička advokatska kancelarija, advokatsko društvo) dužan je štetu naknaditi.

Član 38.

Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećem licu, a štetu je naknadio poslodavac (advokat, zajednička advokatska kancelarija, advokatsko društvo), dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećem licu.

Član 39.

Advokatski stručni saradnici mogu se udružiti u Organizaciju advokatskih stručnih saradnika u okviru Advokatske komore Federacije BiH, pod uslovima propisanim ovim Statutom.

Organizacija advokatskih stručnih saradnika može učestvovati u radu organa Advokatske komore Federacije BiH kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore Federacije BiH odnosno regionalnih advokatskih komora.

Član 40.

Odredbe Zakona o advokaturi i ovog Statuta o proceduri upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuje i na advokatske stručne saradnike.

Advokatski pripravnici

Član 41.

(1) Svrha pripravničke prakse je stručno osposobljavanje za polaganje pravosudnog i advokatskog ispita praktičnim radom u advokatskim kancelarijama svih oblika, a u cilju stjecanja uslova za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti.

(2) Obavljanje pripravničke prakse nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje pet (5) godina staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja advokatsku djelatnost najmanje pet (5) godina.

Član 42.

(1) Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH, po istom postupku koji je Zakonom i ovim Statutom predviđen za upis u Imenik advokata.

(2) Pored ispunjavanja općih uslova za upis u Imenik advokatskih pripravnika predviđenih odredbom člana 51. Zakona o advokaturi, po službenoj dužnosti nadležni organ Advokatske komore FBiH, prije upisa u Imenik, na osnovu svojih službenih evidencija iz Imenika advokata, provjerava da li advokat kod kojeg pripravnik namjerava obavljati pripravničku praksu, prema podnesenom zahtjevu za upis, ispunjava uslove iz člana 41. stav 2. ovog Statuta.

Član 43.

(1) U rješenju o upisu pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika, kao uslov za početak obavljanja pripravničke prakse odredit će se obaveza za podnosioca zahtjeva i njegovog principala da u roku od 8 dana dostave Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu između principala i podnosioca zaključen u skladu sa članom 52. stav 1. Zakona o advokaturi.

(2) Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stava ovog člana, nadležni organ Advokatske komore FBIH stavit će van snage rješenje o upisu u Imenik pripravnika.

(3) Verifikaciona Komisija Advokatske komore Federacije BiH, dužna je u postupku verifikacije verificirati rješenja regionalnih advokatskih komora o upisu u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih saradnika, ukoliko utvrdi da je zahtjev za podnošenje upisa u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih saradnika podnesen u roku od petnaest (15) dana od dana zaključenja Ugovora o radu između advokatskog pripravnika ili stručnog saradnika i advokata, i u tom slučaju se početak obavljanja trajanja advokatske pripravničke prakse računa od dana sklapanja gore navedenog Ugovora o radu.

Član 44.

Tokom vršenja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan kontinuirano individualnim radom stjecati praktična znanja iz opće pravne i advokatske struke, te je u tom cilju dužan da učestvuje i u drugim oblicima stručnog osposobljavanja organiziranim u regionalnim i Advokatskoj komori FBiH.

Član 45.

(1) Za vrijeme obavljanja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan postupati po uputstvima i smjernicama principala i koristiti stručne savjete drugih advokata, u saglasnosti sa principalom.

(2) Advokatski pripravnik ne može, bez odobrenja principala, neposredno primiti klijenta za zastupanje, niti od klijenta naplaćivati naknadu za zastupanje i troškova za rad advokata klijenta.

(3) Advokatski pripravnik, po odobrenju principala, može zamijeniti u zastupanju drugog advokata, ali tada ne može ugovarati, zahtijevati ili primiti naknadu za zastupanje za zamjenu od advokata kojeg zamjenjuje.

Član 46.

Sve odredbe Zakona o advokaturi ovog Statuta, Kodeksa profesionalne etike i drugih općih akata advokatskih komora, u pogledu čuvanja advokatske tajne, zabrane zastupanja, prava odbijanja prijema klijenta na zastupanje, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

Član 47.

(1) Advokatski pripravnici sa područja Advokatske komore FBiH obavezno se udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.

(2) Organizacija advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH bira ili imenuje svoje predstavnike u organe regionalnih i Advokatske komore FBiH koji u tim organima ravnopravno odlučuju o pitanjima položaja, pravima i obavezama, stručnom osposobljavanju advokatskih pripravnika i drugim pitanjima od značaja za advokatske pripravnike.

Član 48.

(1) Svojstvo advokatskog pripravnika prestaje nastupanjem okolnosti predviđenih u odredbi člana 53. Zakona o advokaturi.

(2) Poslije upisa u Imenik advokatskih pripravnika, pripravnik može izvršiti promjenu advokatske kancelarije kod koje će nastaviti pripravničku praksu, uz prethodni raskid ugovora o radu (radnom odnosu) sa advokatom kod kojeg obavlja praksu i zaključenja ugovora o radu sa advokatom – principalom, kod kojeg nastavlja pripravničku praksu.

(3) Nastale promjene, u smislu prethodnog stava, evidentiraju se nakon provjere u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.

VII. PRIVREMENA ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA

ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 49.

(1) Prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti nastupa nastankom okolnosti predviđenih odredbom člana 46. Zakona o advokaturi FBiH.

(2) Rješenje o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti i postavljenju likvidatora njegove advokatske kancelarije donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i u roku od 8 dana od dana njegovog donošenja, dostavlja ga na verifikaciju nadležnom organu Advokatske komore FBiH.

(3) U rješenju o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti određuje se likvidator advokatske kancelarije.

Likvidator je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti njihovog bivšeg zastupnika i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da poslovanje koje je vodio njihov bivši zastupnik mogu nastaviti sami ili se obratiti za pomoć drugom advokatu.

Likvidator je ovlašten i dužan da do dolaska stranke zastupa njene interese bez posebne punomoći te da savjesno obavlja poslove koji se u zastupanju moraju obaviti, ukoliko se nisu stekli uslovi da otkaže zastupanje.

Prava i obaveze u smislu prethodnog stava likvidator ima do isteka krajnjeg roka od 60 dana od dana pravosnažnosti rješenja kojim je određen za likvidatora.

Kada pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje uslijed smrti advokata, bračni drug umrlog advokata, odnosno najbliži srodnici, imaju prvenstveno pravo da predlože Upravnom odboru regionalne advokatske komore likvidatora kancelarije. Upravni odbor je dužan razmotriti taj prijedlog.

Likvidator radi za svoj račun. Sve radnje koje obavi u zastupanju preuzete stranke, obračunava neposredno sa strankom u svoju korist, no pri tom je dužan snositi srazmjeran dio troškova ovog poslovanja.

Nakon dovršene likvidacije, poslove kancelarije bivšeg advokata likvidator će čist prihod u gotovom novcu i preostale neplaćene tražbine s ispravama koje se odnose na potraživanja predati bivšem advokatu, odnosno njegovim nasljednicima.

Likvidator kancelarije ugovara sa bivšim advokatom, odnosno sa nasljednicima umrlog advokata uslove za izvršenje likvidacije kancelarije.

Likvidator je dužan podnijeti izvještaj regionalnoj komori po završenoj likvidaciji.

(4) Ukoliko nadležni organ Advokatske komore FBiH izvrši verifikaciju rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, taj organ će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata Advokatske komore FBiH. Protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana uručenja rješenja o brisanju, a iz razloga predviđenih u Zakonu o upravnim sporovima Federacije BiH.

(5) Rješenje o brisanju iz Imenika advokata, zbog prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti, ima pravno djelovanje na čitavoj teritoriji Federacije BiH.

(6) U postupku verifikacije rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, nadležni organ Advokatske komore FBiH, nakon ocjene uslova i razloga iz rješenja regionalne advokatske komore, može rješenje regionalne advokatske komore ukinuti i vratiti na ponovni postupak regionalnoj advokatskoj komori, ili ga preinačiti u slučaju kada utvrdi da ne postoje zakonski razlozi za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti.

Član 50.

(1) Advokatu će se privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti ako su nastupile okolnosti predviđene odredbom člana 47 stav 1. Zakona o advokaturi Federacije BIH.

(2) Advokatu se može privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti iz razloga predviđenih u odredbi stava 2. člana 47. Zakona o advokaturi FBiH.

(3) Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, iz stava 1 i 2 ovog člana, donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i najdalje u roku od 8 dana, od dana njegovog donošenja, dostavlja ga Advokatskoj komori FBiH na verifikaciju.

(4) Ukoliko regionalna advokatska komora i pored postojanja svih uslova ne donese rješenje o zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, Advokatska komora FBiH je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku prava za obavljanje advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.

(5) Rješenje iz prethodnih stavova ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije BiH, u roku od 30 dana od prijema pismenog otpravka rješenja.

(6) Rješenje o privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti donosi nadležni organ regionalne advokatske komore. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja. Protiv konačne odluke Advokatske komore FBiH, može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda FBiH, u roku od 30 dana od dana njenog uručenja.

Član 51.

(1) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti mora se označiti, zavisno od razloga donošenja takvog rješenja, tačno ili odredivo vrijeme trajanja zabrane.

(2) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se odrediti privremeni vodilac poslova advokata, na kojeg se odnosi rješenje o zabrani.

(3) Konačno rješenje o privremenoj zabrani dostavlja se nadležnom ministarstvu pravde kantona, prema sjedištu regionalne advokatske komore i Ministarstvu pravde Federacije BiH.

Član 52.

Sve odredbe ovog Statuta o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, kao i proceduralne odredbe o donošenju tih mjera, analogno se primjenjuju i na advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike.

VIII. ORGANI ADVOKATSKE KOMORE FBIH

Član 53.

Organi Advokatske komore FBiH su:

Skupština
Upravni odbor
Predsjednik i potpredsjednik
Nadzorni odbor
Disciplinski sud i disciplinski tužilac
Komisija za advokatske ispite
Drugi organi, utvrđeni ovim Statutom.

Prilikom izbora organa Advokatske komore Federacije BiH poštivat će se načelo proporcionalne zastupljenosti i spolne ravnopravnosti članova, te kriteriji za izbor propisani Poslovnikom o radu Skupštine Komore.

Predsjednik Advokatske komore Federacije BiH i predsjednik Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH ne mogu biti iz reda istog naroda.

Skupština Advokatske komore FBiH

Član 54.

(1) Skupštinu Advokatske komore FBiH sačinjavaju delegati regionalnih advokatskih komora, delegat advokatskih stručnih saradnika, ako su se udružili u svoju Organizaciju i delegat organizacije advokatskih pripravnika.

(2) Regionalne advokatske komore biraju delegate za Skupštinu Advokatske komore FBiH po principu jedan (1) delegat na svakih 10 članova regionalne advokatske komore.

(3) Mandat delegata u Skupštini Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.

Član 55.

(1) Skupština Advokatske komore FBiH usvaja:

Statut Advokatske komore FBiH
Kodeks advokatske etike
Disciplinski pravilnik
Poslovnik o radu Skupštine
Prijedlog Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.

(2) Skupština Advokatske komore Federacije BiH daje autentična tumačenja općih akata koje donosi.

(3) Daje smjernice za rad svim drugim organima Advokatske komore FBiH nakon pretresanja izvještaja o radu tih organa, po svim pitanjima od značaja za rad organa, radi uspješnog obavljanja advokatske djelatnosti i općeg društvenog položaja advokature, kao i njenog ekonomskog položaja u društveno-ekonomskom sistemu.

(4) Vrši i druge poslove i donosi odluke koje po Zakonu o advokaturi i ovom Statutu, nisu u nadležnosti drugih organa Advokatske komore FBiH.

(5) Bira:

Predsjednika i potpredsjednika iz različitih regionalnih advokatskih komora:
Pet (5) članova Upravnog odbora, proporcionalno po broju upisanih advokata u regionalne advokatske komore
Predsjednika i zamjenika predsjednika disciplinskog suda
i četiri (4) sudije i 4 zamjenika sudija disciplinskog suda
Disciplinskog tužioca i zamjenika disciplinskog tužioca.

Kriterije za izbor u organe Komore utvrđuje Skupština u Poslovniku o radu Skupštine Komore.

Član 56.

(1) Mandat svih izabranih organa Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.

(2) Mandat na izabranim funkcijama, u organima Advokatske komore FBiH, može se uzastopno obnoviti, izuzev mandata predsjednika Advokatske komore FBiH, koji se ne može uzastopno (kontinuirano) u drugom mandatu obnoviti.

Član 57.

(1) Skupština Advokatske komore FBIH može biti izborna, redovna i vanredna.

(2) Izborna Skupština se održava svake četiri (4) godine.

(3) Redovna Skupština se održava jedanput godišnje.

(4) Vanredna Skupština se održava po potrebi zbog odlučivanja o značajnim pitanjima advokatske djelatnosti.

Redovnu i izbornu skupštinu saziva predsjednik Advokatske komore FBiH kada se za to steknu uslovi predviđeni Statutom. Predsjednik Advokatske komore FBiH je dužan sazvati vanrednu skupštinu na zahtjev Upravnog odbora Advokatske komore FBiH ili 1/3 delegata Skupštine Advokatske komore FBiH.

Član 58.

(1) Na izbornoj Skupštini biraju se organi Komore, navedeni u članu 55. stav 5. ovog Statuta.

(2) Kada se rok saziva izborne Skupštine, u smislu odredaba ovog Statuta i Zakona o advokaturi, približno vremenski podudara sa vremenom održavanja redovne Skupštine Advokatske komore FBiH, izborna Skupština može imati i karakter redovne Skupštine.

Član 59.

(1) Redovna Skupština Advokatske komore FBiH razmatra i usvaja izvještaje o radu u proteklom periodu:

Upravnog odbora Advokatske komore FBiH,
Disciplinskog tužioca Advokatske komore FBiH,
Disciplinskog suda Advokatske komore FBiH,
Nadzornog odbora Advokatske komore FBiH,
Raspravlja, donosi odluke i daje smjernice drugim organima komore o svim značajnim pitanjima za uspješno funkcionisanje advokature, posebno njenom ekonomskom položaju u poreznom sistemu, kao i o drugim značajnim pitanjima za advokatsku djelatnost,
razmatra i usvaja završni račun Komore za prethodnu godinu i plan prihoda i rashoda za narednu godinu.

(2) U slučaju da o nekom izbornom organu Advokatske komore FBiH, iz bilo kojih razloga prestane izabranom advokatu funkcija u tom organu prije isteka mandata, redovna Skupština može djelomično imati i izborni karakter zbog izbora novog ili popune upražnjenog mjesta u organu Komore.

Član 60.

(1) Vanredna Skupština Advokatske komore FBiH se održava kada se ukaže potreba, radi pretresanja i donošenja odluka o izuzetno važnim pitanjima advokature, njenog društvenog statusa, ekonomskog položaja advokatske djelatnosti ili iskrslih zapreka za normalno funkcionisanje advokatske djelatnosti.

(2) Vanrednu Skupštinu, iz razloga navedenih u prethodnom stavu, saziva predsjednik Advokatske komore FBIH, a dužan je sazvati na prijedlog 1/3 ukupnog broja delegata Skupštine.

Član 61.

(1) Za rad Skupštine i donošenje njenih odluka potrebna je natpolovična većina ukupnog broja delegata.

(2) Ukoliko ne postoji kvorum iz prethodnog stava, početak rada Skupštine odlaže se za jedan sat i tada Skupština može početi sa radom sa kvorumom od najmanje 1/3 ukupnog broja delegata.

(3) Odluke Skupštine smatraju se usvojenim kada je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata, a za usvajanje i donošenje Statuta Advokatske komore FBiH i Kodeksa advokatske etike, potrebno je da za njihovo usvajanje glasa više od polovine delegata svake regionalne advokatske komore, osim kod postupka izbora organa Komore koji su posebno uređeni Poslovnikom o radu Skupštine.

Upravni odbor Advokatske komore FBiH

Član 62.

(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH broji 11 članova, od kojeg broja svaka regionalna advokatska komora imenuje (bira) po jednog člana.

(2) Skupština Advokatske komore FBiH bira pet (5) članova Upravnog odbora na izbornoj Skupštini.

(3) Predsjednik Advokatske komore FBiH je po funkciji član Upravnog odbora.

(4) Povremeni član Upravnog odbora je advokatski pripravnik kojeg imenuje Organizacija advokatskih pripravnika sa punopravnim pravom glasa kada Upravni odbor raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obaveze advokatskih pripravnika.

(5) Povremeni član Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH je 1 advokatski stručni saradnik, kojeg imenuje organizacija advokatskih stručnih saradnika sa punopravnim pravom glasa, kada Upravni odbor Advokatske komore Federacije raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obaveze advokatskih stručnih saradnika.

(6) Mandat članova Upravnog odbora traje četiri (4) godine, uz mogućnost uzastopnog mandata i naredne četiri (4) godine.

(7) Upravni odbor sve odluke donosi većinom glasova prisutnih, a kvorum za rad Upravnog odbora je većina članova Upravnog odbora.

Član 63.

(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH obavlja sve poslove koji su u njegovoj nadležnosti po Zakonu o advokaturi, Statutu Advokatske komore FBiH i drugim općim aktima, a koji nisu u nadležnosti Skupštine, predsjednika i drugih organa Advokatske komore FBiH, a naročito:

iz reda svojih članova bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora na mandatni period koliko traje i mandat Upravnog odbora,
donosi opće akte Advokatske komore FBiH, koja nisu u nadležnosti Skupštine,
utvrđuje prijedloge Statuta, Kodeksa advokatske etike, Disciplinskog pravilnika i prijedloge za izmjene i dopune tih općih akata,
na zahtjev advokata, bilo kojeg organa regionalnih ili Advokatske komore FBiH, državnih organa, organa pravosuđa i drugih subjekata, daje autentično tumačenje općih akata koje donosi i daje mišljenje o primjeni svih općih akata Advokatske komore FBiH,
ocjenjuje saglasnost općih akata, a posebno Statuta regionalnih advokatskih komora sa Statutom Advokatske komore FBiH, te u cilju usaglašavanja ovih akata preduzima potrebne mjere,
donosi rješenja o upisu i brisanju u i iz Imenika advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH u skladu sa pravilima i ovlaštenjima iz Zakona o advokaturi i ovog Statuta,
donosi rješenja o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih saradnika i pripravničke prakse, kao i rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih saradnika i pripravničke prakse po postupku i ovlaštenjima iz ovog Statuta,
vrši ocjenu Ugovora o osnivanju advokatskog društva i njegove usaglašenosti sa Zakonom o advokaturi i općim aktima regionalnih advokatskih komora, te nakon ocjene daje ili odbija saglasnost za upis društva u registar nadležnog suda,
utvrđuje predračun prihoda i rashoda Advokatske komore FBiH za svaku kalendarsku godinu,
donosi odluku o visini dijela članskog doprinosa iz članskog doprinosa advokata, stručnih saradnika i pripravnika u regionalnim advokatskim komorama, koji pripada Advokatskoj komori FBiH,
donosi odluku o visini naknade za upis u Imenik advokata i stručnih saradnika (upisnina),
donosi Pravilnik o polaganju advokatskog ispita i način finansiranja rada Komisije za polaganje advokatskih ispita,
inicira prijedloge i preduzima mjere za saradnju i odnose Advokatske komore FBiH sa advokatskim asocijacijama Republike Srpske, drugih država i međunarodnim advokatskim asocijacijama,
preduzima sve potrebne mjere na suzbijanju nadripisarstva, uključujući i pokretanje odgovarajućih postupaka kod nadležnih organa, u slučaju pokušaja legaliziranja nadripisarstva, odlukama tih organa,
na zahtjev Federalnog ministarstva pravde dostavlja izvještaje o stanju advokature, sa aspekta provođenja Zakona o advokaturi (član 17. Zakona o advokaturi Federacije BiH),
podnosi izvještaje Upravnog odbora i ostalih organa Advokatske komore FBiH na redovnim godišnjim skupštinama.
rješava povodom žalbi izjavljenih protiv rješenja regionalnih advokatskih komora,
donosi i ostale odluke iz djelokruga rada Advokatske komore Federacije BiH koje nisu direktno stavljene u nadležnost drugih organa Komore.

Član 64.

U slučaju nastupanja vanrednih događaja i vanrednih okolnosti proglašenih od strane nadležnih državnih organa ili okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, a koje mogu prouzrokovati veću štetu ili izazvati teže poremećaje u advokatskoj djelatnosti uopće ili funkcionisanju Advokatske komore Federacije BiH, regionalnim komora i njihovih organa, Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH može donositi, kao privremene, sve opće i pojedinačne akte iz nadležnosti Skupštine, ako priroda vanrednih događaja i okolnosti, stepen opasnosti od nastupanja štete ili poremećaja i razlozi hitnosti, ne omogućuju blagovremeno sazivanje vanredne Skupštine Advokatske komore Federacije BiH.

Upravni odbor je dužan podnijeti na potvrdu Skupštini Advokatske komore Federacije BiH svaki privremeni opći i pojedinačni akt u roku od šest mjeseci od dana donošenja.

Skupština Advokatske komore može potvrditi, poništiti ili preinačiti privremeni akt Upravnog odbora.

Odluka Skupštine Advokatske komore Federacije BiH o poništenju ili preinačenju privremenih akata Upravnog odbora ima pravno djelovanje od dana donošenja (ex nunc).

Član 65.

Upravni odbor može dogovarati sa privrednim društvima za osiguranje (u daljem tekstu: osiguravači) uslove osiguranja advokata i advokatskih društava od odgovornosti za štetu koja može nastati u obavljanju njihove djelatnosti.

Član 66.

Ako se sa osiguravačima od rizika iz prethodnog člana postigne saglasnost da sporove koji se odnose na njihove regresne zahtjeve protiv advokata odnosno advokatskih društava rješava arbitraža, ugovore o arbitraži sa osiguravačima zaključuje Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH.

Član 67.

(1) Sve odluke Upravnog odbora potpisuje predsjednik Upravnog odbora.

(2) Sjednice Upravnog odbora Advokatske komore FBiH održavaju se najmanje svaka dva (2) mjeseca.

(3) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora sa utvrđenim dnevnim redom, a dužan je sazvati sjednicu Upravnog odbora i na pismeni zahtjev predsjednika Advokatske komore FBiH.

(4) O sazivu sjednice i dnevnom redu iste blagovremeno se, na podoban način, obavještavaju svi članovi Upravnog odbora, a po potrebi o proširenoj sjednici Upravnog odbora i drugi organi Advokatske komore FBiH.

(5) U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje potpredsjednik sa svim pravima i obavezama koje u skladu sa zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Advokatske komore ima predsjednik Upravnog odbora.

Izuzetno, u slučaju opravdane kratkoročne odsutnosti ili spriječenosti i predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH, Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH može odlučiti da sjednicama predsjedava i njegov član za kojeg se izjasni većina prisutnih članova.

Član 68.

(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH može za specifične poslove iz nadležnosti Upravnog odbora formirati sljedeće komisije: Komisija za verifikaciju upisa, Komisija za praćenje propisa, Komisija za položaj advokature, Komisija za stručno usavršavanje advokata, stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, Komisija za ekonomski položaj advokature, kao i druge komisije za koje ocjeni da bi mogle doprinijeti razvoju advokature.

(2) Predsjednici formiranih komisija su uvijek iz sastava članova Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, a članovi tih komisija iz redova advokata, učlanjenih u Advokatsku komoru FBiH.

(3) Komisije za svoj rad odgovaraju i podnose izvještaj Upravnom odboru Advokatske komore FBiH.

(4) Upravni odbor Advokatske komore FBiH, na prvoj konstitutivnoj sjednici, pored izbora predsjednika Upravnog odbora, može iz sastava članova Upravnog odbora, izabrati Generalnog sekretara Upravnog odbora, sa ovlaštenjima i dužnostima koje će Upravni odbor utvrditi u svojoj odluci o izboru.

Predsjednik i potpredsjednik Advokatske komore FBiH

Član 69.

(1) Predsjednik Advokatske komore FBiH obavlja sljedeće poslove:

predstavlja Komoru pred svim organima, organizacijama i institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu,
potpisuje ugovore, koje zaključuje Advokatska komora FBiH,
potpisuje odluke Skupštine Advokatske komore FBiH,
izvršava zadatke koje mu svojom odlukom povjerava Skupština,
učestvuje u radu Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, sa ravnopravnim pravom glasa,
Predsjednik AKFBiH može staviti veto na odluku Upravnog odbora ukoliko smatra da je takva odluka u suprotnosti sa Zakonom, Statutom i drugim aktima AKFBiH.

(2) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Advokatske komore FBiH.

(3) Mandat predsjednika Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine, i ne može se uzastopno ponoviti.

Član 70.

(1) Potpredsjednik Advokatske komore FBiH zamjenjuje predsjednika, u svim slučajevima njegove spriječenosti da obavlja funkcije iz člana 69. ovog Statuta.

(2) Mandat potpredsjednika Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine i istek tog mandata nije smetnja za izbor na mjesto predsjednika Advokatske komore FBiH, u narednom uzastopnom mandatu.

Nadzorni odbor

Član 71.

(1) Nadzorni odbor Advokatske komore FBiH je samostalni organ koji za svoj rad odgovara Skupštini Advokatske komore FBiH.

(2) Nadzorni odbor od tri (3) člana bira Skupština Advokatske komore FBiH.

(3) Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri (4) godine, sa mogućnošću uzastopnog izbora i u narednom mandatu.

(4) Na prvoj sjednici, poslije izbora Nadzornog odbora, članovi Nadzornog odbora biraju predsjednika Nadzornog odbora, iz reda izabranih članova Nadzornog odbora.

Član 72.

(1) Nadzorni odbor obavlja funkciju nadzora u finansijskom poslovanju i realizaciji predračuna prihoda i rashoda Advokatske komore FBiH.

(2) Nadzorni odbor vrši i funkciju nadzora rada svih organa Advokatske komore FBiH, u pogledu primjene Zakona o advokaturi, Statuta i drugih općih akata Advokatske komore FBiH.

(3) U vršenju funkcija iz stava 1 i 2, Nadzorni odbor o svojim zapažanjima podnosi izvještaj na svakoj Skupštini Advokatske komore FBIH i u izvještaju daje smjernice i sugestije u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

(4) U vršenju ovlaštenja iz stava 1 i 2, Nadzorni odbor nije ovlašten da mijenja pojedinačne odluke koje su donijeli, u vršenju ovlaštenja iz svoje nadležnosti, organi Advokatske komore FBIH.

Disciplinski sud i disciplinski tužilac Advokatske komore FBIH

Disciplinski sud

Član 73.

(1) Disciplinski sud Advokatske komore FBiH je samostalni organ nadležan za utvrđivanje lakših i težih povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i izricanje disciplinskih mjera.

(2) Disciplinski sud se sastoji od pet (5) sudija i 5 zamjenika koje bira Skupština Advokatske komore FBIH.

(3) Mandat sudija i zamjenika sudija Disciplinskog suda traje četiri (4) godine i može se obnoviti i u narednom uzastopnom mandatu.

(4) Disciplinski sud na općoj sjednici, koju čine sve sudije i zamjenici sudija, donosi Poslovnik o svom radu, kao i njegove izmjene i dopune.

Disciplinski tužilac

Član 74.

(1) Disciplinski tužilac je samostalni organ disciplinskog gonjenja, nadležan za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

(2) Disciplinskog tužioca Advokatske komore FBIH bira Skupština AKFBIH, na mandatni period od četiri (4) godine, uz mogućnost reizbora na vrijeme drugog uzastopnog mandata.

(3) Skupština bira i zamjenika disciplinskog tužioca, koji u pogledu dužnosti i ovlaštenja, u disciplinskom postupku, ima ista ovlaštenja kao i disciplinski tužilac.

Član 75.

Potpuna ovlaštenja, dužnosti i prava disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika, Disciplinskog suda bliže se regulišu općim aktom o disciplinskoj odgovornosti i postupku radi utvrđivanja te odgovornosti. Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti se utvrđuju jedinstvena pravila vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinskih mjera, koja su obavezna za sve disciplinske organe Advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora.

Član 76.

Disciplinski sud i disciplinski tužilac podnose izvještaj o radu na redovnoj Skupštini Advokatske komore F BiH.

Komisija za polaganje advokatskih ispita

Član 77.

(1) Komisiju za polaganje advokatskih ispita, iz člana 18 tačka 7. Zakona o advokaturi, koja se sastoji od tri (3) člana i dva (2) zamjenika, imenuje Upravni odbor Advokatske komore FBiH.

(2) Mandat članova Komisije za polaganje advokatskih ispita i njihovih zamjenika traje četiri (4) godine.

(3) Imenovanje članova ispitne komisije vrši se iz redova afirmisanih advokata, članova Advokatske komore FBiH koji imaju najmanje 10 godina prakse u obavljanju advokatske djelatnosti.

(4) Imenovani članovi ispitne komisije biraju između sebe predsjednika Komisije na isti mandatni period za koji je imenovana Komisija.

(5) Komisija za polaganje advokatskih ispita, samostalno donosi pravilnik o sadržaju materije koja je predmet polaganja advokatskog ispita pred ispitnom komisijom i pravila rada Komisije, u kojim se utvrđuju i rokovi ponavljanja ispita, u slučaju prvog bezuspješnog polaganja.

(6) O položenom advokatskom ispitu, Komisija izdaje uvjerenje u obliku koji će Komisija utvrditi u svom pravilniku. Uvjerenje potpisuje predsjednik ispitne komisije i isto ima značaj javne isprave.

OBILJEŽJA DISCIPLINSKIH PREKRŠAJA I VRSTE DISCIPLINSKIH MJERA

Član 78.

(1) Kao teže povrede obavljanja advokatske djelatnosti i narušavanja ugleda advokature, smatraju se:

očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje djelatnosti od strane advokata, advokatskih stručnih saradnika ili advokatskog pripravnika,
bavljenje poslovima koji su nedostojni i nespojivi sa advokatskom djelatnošću i ugledom advokature – povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,
zahtijevanje naknade za obavljanje poslova u zastupanju, preko iznosa utvrđenih Tarifom o naknadama i nagradama za rad advokata,
neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobijenih u ime i za račun klijenta,
odbijanje predaje spisa i dokumenata, poslije prestanka zastupanja, klijentu ili uslovljavanje predaje spisa i dokumenata plaćanjem dospjelih naknada i nagrada za zastupanje,
očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje izbornih funkcija i funkcija na koje je imenovan u organima Advokatske komore,
kršenje Kodeksa advokatske etike, kada je to kršenje Kodeksom određeno kao teža povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika ili advokatskih pripravnika,
neplaćanje članarine i drugih materijalnih obaveza komori u periodu dužem od tri mjeseca
prihvatanje zastupanja klijenta, u slučajevima kada je postojala obaveza odbijanja zastupanja (član 22. Zakona o advokaturi),
svako kršenje Kodeksa advokatske etike, koje je moglo ili je uzrokovalo nastupanje težih posljedica za klijenta, ili ugled advokature,
grubo kršenje zakonskih prava advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovu rada,
nezaključivanje ugovora o osiguranju od odgovornosti kao i neprijavljivanje
nastale promjene kao i nedostavljanje ugovora regionalnoj advokatskoj komori kojoj advokat pripada,
nezaključivanje ugovora o osiguranju.

Upravni odbor regionalne advokatske komore dužan je svakom advokatu koji nije zaključio ugovor o osiguranju dostaviti pismeno upozorenje da je obavezan zaključiti ugovor.

U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od šezdeset (60) dana od dana prijema pismenog poziva da zaključi ugovor o osiguranju i dostavi ugovor Komori.

U slučaju da advokat ne zaključi ugovor o osiguranju u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore će dostaviti prijavu disciplinskom tužiocu radi pokretanja disciplinskog postupka.

(2) Upravni odbor regionalne advokatske komore, dužan je svakom advokatu koji nije izmirio članarinu i druge materijalne obaveze komori, za sebe, za advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike, u periodu dužem od tri (3) mjeseca, dostaviti pismeni poziv za izmirenje finansijskih obaveza.

U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od petnaest (15) dana od dana prijema pismenog poziva, da izvrši uplatu svojih dugovanja prema Komori. U slučaju da advokat ne izmiri uplatu u ostavljenom roku ili ne uputi pismeno izjašnjenje vezano za pismeni poziv, Upravni odbor regionalne advokatske komore će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata.

Nakon verifikacije rješenja od verifikacione komisije Advokatske komore Federacije BiH, advokat će se brisati iz Imenika advokata.

Ukoliko advokat da pismeno izjašnjenje na pismeni poziv za izmirenje svojih dugovanja prema Komori, i navede razloge zbog kojih nije u mogućnosti da izmiri dug u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore ima pravo da procjeni da li su razlozi opravdani ili ne. Ukoliko nađe da su razlozi opravdani, donijet će odluku o davanju novog roka za izmirenje dugovanja. Ako advokat i nakon ovog produženog roka ne izvrši svoju obavezu, brisat će se iz Imenika advokata.

Na rješenje o brisanju iz Imenika advokata, advokat ima pravo žalbe Upravnom odboru Advokatske komore Federacije BiH u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja.

(3) Lakše povrede advokatske dužnosti predstavljaju sve povrede i kršenje Kodeksa profesionalne etike advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, koje u prethodnom stavu ovog člana nisu označene kao teže povrede dužnosti advokata.

Član 79.

Postupanje advokatskog stručnog saradnika protivno odredbama člana 34, odnosno samovlasno vršenje poslova iz člana 35., smatrat će se težom povredom dužnosti.

Član 80.

(1) Kao teže povrede dužnosti advokatskih pripravnika, smatraju se:

samostalno primanje na zastupanje, bez saglasnosti principala,
samostalna naplata nagrade za zastupanje, bez saglasnosti principala,
otpočinjanje sa pripravničkom praksom, bez zaključenog Ugovora o radu sa principalom,
nesavjesno i neodgovorno obavljanje funkcija na koje je izabran u Organizaciji advokatskih pripravnika.

Član 81.

(1) U postupku utvrđivanja odgovornosti za povredu dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika mogu se izreći slijedeće disciplinske mjere:

za lakše povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnikai advokatskih pripravnika:

opomena,

javna opomena,

novčane kazne do gornjeg iznosa od 2.000,00 KM za advokate, advokatskog stručnog saradnika i 1.000,00 KM za advokatskog pripravnika,

2. za teže povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika:

novčana kazna do iznosa od 10.000,00 KM, za advokata, advokatskog stručnog saradnika i novčana kazna do 5.000,00 KM za advokatskog pripravnika,

zabrana obavljanja djelatnosti advokatskom stručnom saradniku, advokatskom pripravniku, u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina,

zabrana obavljanja advokatske djelatnosti u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina.

(2) Pravosnažna disciplinska odluka, kojom je izrečena mjera zabrane bavljenja advokatskom djelatnošću ili zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog stručnog saradnika i pripravničke prakse, ima za posljedicu brisanje iz Imenika advokata, Imenika advokatskih stručnih saradnika, odnosno Imenika advokatskih pripravnika, sa zabranom ponovnog upisa, za vrijeme trajanja izrečene mjere.

FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE FBIH

Član 82.

(1) Advokatska komora FBiH finansira se iz sljedećih izvora:

dijela članskog doprinosa (članarine) koji je utvrđen Odlukom Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, iz članarine koju advokati plaćaju regionalnim advokatskim komorama, a ove doznačavaju Advokatskoj komori FBiH,

upisnine za upis u Imenik advokata, čiju visinu Odlukom utvrđuje Upravni odbor Advokatske komore FBiH, a uplaćuje se prije upisa u Imenik advokata, izravno na račun Advokatske komore FBiH,

samodoprinosa advokata, u slučaju vanrednih i opravdanih potreba, čiji iznos utvrđuje odlukom Upravni odbor Advokatske komore FBiH, a tu odluku verificiraju upravni odbori regionalnih advokatskih komora,

drugih izvora, kao što su donacije i sl.

(2) Donacije, učinjene Advokatskoj komori FBiH ili sredstva koja bi osiguravali državni organi i institucije, ne mogu se koristiti za finansiranje advokatskih komora, ukoliko bi korištenje tih sredstava na bilo koji način moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.

Član 83.

Nužni troškovi finansiranja rada Organizacije advokatskih pripravnika, Organizacije stručnih saradnika Advokatske komore FBiH utvrđuju se u godišnjem Predračunu (Budžetu) Advokatske komore FBiH i osiguravaju iz izvora navedenih u članu 65. ovog Statuta.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 84.

Regionalne advokatske komore će svoje Statute uskladiti sa odredbama ovog Statuta u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.

Član 85.

Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom usvajanja na Redovnoj Skupštini AKFBIH održanoj 09.04.2011. godine, a ovlašćuje se Upravni odbor da sačini prečišćeni tekst Statuta koji će se objaviti u Službenim novinama FBiH.

Predsjednica

Advokatske komore FBIH

COVID-19 će dodatno usporiti brojne i duge sudske procese u BiH

ePravo.ba

25. Marta 2020.

COVID-19 će dodatno usporiti brojne i duge sudske procese u BiH

Pandemija izazvana pojavom koronavirusa ostavit će posljedice i na brojne sudske procese u Sudu Bosne i Hercegovine, ali i ostalim sudovima u našoj zemlji, mišljenja su stručnjaci iz pravne oblasti.

Odredbe Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) propisuju da nakon što protekne rok od 30 dana od održavanja zadnjeg ročišta, suđenja trebaju početi iznova, a sudeća vijeća uz saglasnost stranaka u postupku mogu da čitaju iskaze već saslušanih svjedoka na početku glavnog pretresa, što bi, prema mišljenju advokata, dodatno moglo usporiti ionako brojne i duge sudske postupke u BiH.

“Sud će zbog prekida koji je došao usljed pandemije, uz saglasnost stranaka na novom glavnom pretresu, na isti način provesti ranije provedene dokaze i nastaviti sa suđenjima. Što se tiče istraga, ni u vrijeme pandemije neće se prestati voditi, a ukoliko bi se probio rok za provođenje istrage, odobrenje za probijeni rok daje glavna tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine jer, u skladu sa ZKP-om, istrage su isključivo u nadležnosti Tužilaštva”, rečeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Državnog suda.

Advokat Miodrag Stojanović, koji pred Sudom BiH zastupa brojne optužene, ponajviše u predmetima ratnih zločina, smatra da će pandemija ostaviti znatne posljedice, u smislu težeg pristupa dokazima i svjedocima.

“Protek vremena od 30 dana, a u slučaju pandemije sigurno i više, sasvim sigurno će otežati pristup dovođenja svjedoka. Prekid postupaka na suđenjima u Sudu BiH dovest će do otežanog pristupa i dokazima i svjedocima, a na nama svima je da dođemo do konačne i prave istine”, kazao je Stojanović za BIRN BiH, dodavši da zbog velikog protoka vremena od rata na suđenjima za ratne zločine brojni svjedoci već imaju “otežano pamćenje”.

On smatra da kada se stanje s pandemijom stabilizuje, tek onda nastaju problemi u sudnicama širom BiH, a naročito u Sudu BiH.

“Doći ćemo u situaciju da kada krenu postupci iznova, odjednom ćemo imati veliki broj predmeta, te će sudnice biti prebukirane. Jednostavno se bojim da će doći do zamora materijala kod ljudi i nemogućnosti da se radi u normalnim okolnostima”, smatra Stojanović.

S druge strane, advokat Rifat Konjić je optimističniji kada je u pitanju nastavak sudskih procesa. Smatra da su sudije, kao i ostale stranke u postupku, razumni ljudi i da će sve biti nastavljeno bez smetnji.

“Mislim da neće biti nikakvih problema ni s jedne strane da se dokazi koji su ranije provedeni i prihvate. Možemo samo imati problema kada su u pitanju ‘privilegovani svjedoci’, a to su najbiži srodnici, odnosno roditelji i djeca. ZKP ne dozvoljava čitanje njihovog iskaza, nego se uvijek moraju iznova saslušati, ali smatram da je to zanemariv broj predmeta u kojima imamo takve slučajeve. Treba nastaviti tamo gdje je ‘vrijeme stalo’, kada ovaj virus prođe”, rekao je Konjić.

Interes da se postupci vode fer i pravično treba biti svačiji, a to je i obaveza svih stranaka u postupku i pored toga što se protekom vremena dužim od 30 dana gubi kontinuitet, smatra i advokat Vlado Adamović. Rješenje vidi i u iznimnim situacijama, kada se uz saglasnost svih stranaka i ne moraju čitati svi iskazi ranije saslušanih svjedoka.

“To je praksa mnogih sudova u Federaciji BiH, i može se premostiti taj problem tako što se svi usaglase da se ne čitaju iskazi i nastavi se dalje, pa se skraćuje sudski postupak na taj način”, kazao je Adamović za BIRN BiH.

Pravosuđe u Federaciji BiH u povoljnijem je položaju od pravosuđa u Republici Srpskoj (RS) kada su u pitanju ovakve situacije, dodaje Adamović. Razlog tome je presuda Vrhovnog suda RS-a od 20. septembra 2018. godine, prema kojoj “bez iznimke, sva suđenja, kada prođe rok od 30 dana od zadnjeg ročišta, moraju početi iznova”.

“To može predstavljati problem”, smatra Adamović.

Najduže suđenje trenutno se pred Sudom BiH odvija u predmetu Edhema Godinjaka, Mirka Bunoze i Medarisa Šarića. Njima je suđenje počelo 2014. godine, a optuženi su za učešće u zločinačkom poduhvatu s ciljem ubijanja i zatvaranja Srba u selima na području Trnova. Prema optužnici, Godinjak je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Trnovu, Šarić komandant Štaba Teritorijalne odbrane (TO), a Bunoza komandant jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).

Šest godina traje i sudski proces u slučaju “Tepić i ostali” za učešće u zatvaranju, mučenju i drugim nečovječnim djelima počinjenim nad Bošnjacima i Hrvatima u Kotor-Varoši, a pet godina suđenje za genocid u Srebrenici u predmetu “Miodrag Josipović i ostali”.

Za učešće u ubistvima najmanje 150 civila bošnjačke nacionalnosti počinjenim u julu 1992. u Zecovima, već pet godina se sudi i Dušanu Miluniću, Radomiru Stojniću, Radovanu Četiću, Dušku Zoriću, Zoranu Stojniću, Iliju Zoriću, Željku Grbiću, Zoranu Miluniću, Bošku Grujičiću, Ljubiši Četiću, Radetu i Urošu Grujčiću te Rajku Gnjatoviću.

U drugostepenom postupku je predmet “Silos”, u kojem je suđenje počelo 2012. godine. Sud BiH je prvostepeno osudio Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Halida Čovića, Bećira Hujića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za nečovječno postupanje i nanošenje fizičke i duševne patnje zatočenicima u logorima na području hadžićke općine.

1...131415...110 Page 14 of 110

Budnjini vodomjeri začepili budžetske prihode

Budnjini vodomjeri začepili budžetske prihode

Voda na izvoli

“Vulkan na Ilidži”

Vodna dozvola na povjerenje

Bunar pitke vode bez dozvola

Tužilac za počastit

Tužilac za počastit

Čašćenje u „Yugi 45“

Kad se ruke slože

Usluga za uslugu

Disciplinski pravilnik advokata FBiH

Disciplinski pravilnik advokata FBiH

Pravilnik o advokatskom ispitu advokata FBiH

Pravilnik o advokatskom ispitu

Advokatska tarifa Federacije BiH

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata

Zakon o advokaturi Federacije BiH

Zakon o advokaturi FBIH

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (“Sl. novine FBiH” broj 29/03)

Statut advokatske komore Federacije BiH

STATUT Advokatske komore Federacije BiH

COVID-19 će dodatno usporiti brojne i duge sudske procese u BiH

COVID-19 će dodatno usporiti brojne i duge sudske procese u BiH

EVEN MORE NEWS

Država plaća odštetu osuđenom za utaju poreza

Ugovore o prometu nekretnina sada mogu raditi i advokati

Američki san postao noćna mora

POPULAR CATEGORY