• Oštećeni koji je ispod dalekovoda prenosio aluminijumske cijevi djelimično je doprinio nastanku štetne posljedice, jer se ispod, iznad i pored elektroenergetskog objekta ne smiju izvoditi radovi koji ometaju proizvodnju ili distribuciju električne energije, pa se samim tim tuženi kao distributer električne energije kao opasne stvari djelimično oslobađa odgovornosti.

Obrazloženje:

“Tužitelji svojom tužbom traže da im tužena nadoknadi nematerijalnu štetu zbog duševnih bolova bliske osobe – supruga i oca u visini od po 20.000,00 KM, a prvotužena potražuje naknadu materijalne štete na ime troškova sahrane koji sadrže troškove izrade grobnice i nadgrobnog spomenika, nabavke pogrebnog sanduka i opreme i kupovine vijenaca, te troškova karmina, žalbene odjeće i crnine. Tuženu smatraju odgovornom jer je smrt prednika nastala od strujnog udara sa dalekovoda visokonaponske struje, koji je prelazio preko imanja M. M., punca oštećenog, a čije žice pod naponom nisu bile na odgovarajućoj visini po Pravilniku, a ni na stubovima nije bilo upozorenje za opasnost od strujnog udara.

Tuženi osporava tužbeni zahtjev ističući da je šteta nastala isključivo krivnjom oštećenog koji je ispod dalekovoda prenosio aluminijske cijevi visine 6 m kojom prilikom je došlo do kontakta sa strujnim kolom pa kako oštećeni nije bio zaštićen nekom izolacijom (rukavice i sl.), došlo je do strujnog udara koji je imao smrtnu posljedicu oštećenog. U tom smislu traži oslobađanje od odgovornosti ili utvrđenje podijeljene odgovornosti.

Prvostepeni sud djelimično prihvata prigovor tužene o postojanju djelimičnog doprinosa oštećenog nastanku štetne posljedice u procentu od 20%, jer je prenosio aluminijske cijevi čija je visina bila 6 m, a trebao je znati za opasnost rukovanjem aluminijskim cijevima te dužine ispod dalekovoda u momentu prenosa cijevi na traktor i spuštanja sa njega, neovisno od činjenice da na dalekovodnim stubovima nije bilo posebnog upozorenja. Stoga srazmjerno toj odgovornosti dosuđuje naknade nematrijalne i matrijalne štete za svakog od tužitelj.

Drugostepeni sud, međutim, izražava drugačiji stav nalazeći da nije bilo doprinosa oštećenog jer u postupku nije dokazano da su aluminijske cijevi dotakle dalekovod, a da se radi o 10 KW dalekovodu koji nije postavljen u skladu sa propisima jer sigurnosna visina dalekovoda mora biti najmanje 6 m a da je utvrđeno da je dalekovod bio na tom djelu na visni od 5,29 m, kao i da na betonskim stubovima nisu bile prikačene tablice koje bi upozoravale na opasnost od visokog napona, da tužena nije imala donijet plan održavanja dalekovoda, stubovi nisu bili uzemljeni i da nije bila ni projektna dokumentacija, a ni izdata upotrebna dozvola za stubove. Prihvata utvrđenje da je šteta nastala isključivom odgovornošću tužene i dosuđuje pune iznose potraživanja.

(…)

Tužena je pravno lice koje se bavi eletroprivrednom djelatnosti, koja obuhvata proizvodnju, distribuciju i snabdijevanje električnom energijom. Dakle, elektroprivredna preduzeća pružaju usluge kupcima nakon pribaljanja dozvole za obavljanje djelatnosti od Regulatorne komisije.

Međutim, kako je tuženi cijeli postupak tražio da se utvrdi da je šteta nastala isključivom krivnjom oštećenog ili djelimičnom krivnjom kako oštećenog tako i punca kao treće lice koje je ispod dalekovoda sačinio plastenike gdje je oštećeni smrtno stradao.

Po čl. 177. ZOO propisano je da će se imalac opasne stvari osloboditi od odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog uzroka izvan stvari, a čije se dejstvo nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili ukloniti.

Imalac opasne stovari se oslobađa i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenog ili trećeg lica, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili ukloniti. Imalac se djelimično oslobađa odgovornost ako je oštećenik djelimično doprinio nastanku štete…

Iz činjenice da je smrt oštećenog nastupila od strujnog udara, a da su blizini bile aluminijske cijevi koje su dužine 6m, a kabal dalekovoda na tom dijelu na visini od 5,24 m, pogrešan je stav drugostepenog suda da nema oslobađanja od odgovornosti, pa ni djelimičnog, kako je utvrdio prvostepeni sud.

Po čl. 57. Zakona o električnoj energiji zabranjen je neovlašten ulazak ili pristup elektroenergetskim objektima, postrojenjima ili električnim vodovima koji su vidno označeni znacima zabrane ulaska, pristupa ili opasnosti…

Prema čl. 60. Zakona elektroenergetski objekti, uređaji, vodovi i postrojenja elektroprivrednih društava i kupaca se grade, koriste i održavaju u skladu sa važećim propisima, standardima i tehničkim normativima koji se odnose na tu vrstu objekata, kao i propisima kojima su utvrđeni uvjeti u pogledu zaštite životne sredine, i ne smiju ugrožavati sigurnost ljudi i imovine.

Prije početka izgradnje elektroenegetskih objekata investitor je dužan sa vlasnikom nekretnine na kojoj namjerava graditi objekt urediti imovinsko-pravne odnose.

Na objekte čiji su imovinsko-pravni odnosi riješeni na način iz stava 2. ovog člana, elektroprivredno… u slučaju nastanka štetnog događaja, dužno je naknaditi štetu.

Dakle, nije sporna odgovornost tužene kao distributera eletrične energije kao opasne stvari, ali je sporno postojanje osnova za oslobađanje od odgovornostii u cjelosti ili djelimično.

Iako se drugostepeni sud ne poziva na odredbu koja se odnosi na oslobađanje od odgovornosti, obrazloženje pobijane odluke upućuje da je našao da nema osnova za oslobađanje od odgovornosti jer u postupku nije dokazano da je oštećeni manipulacijom aluminijskim cijevima dotakao dalekovod, a da uz to nema ni oznaka na stubovima o opasnosti od dalekovoda, a nema ni projektne dokumentacije i upotrebne dozvole za stubove.

Međutim, revizija osnovano ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava u pogledu izraženog stava.

Oštećeni se očigledno u vrijeme nastanka štete nalazio na prostoru ispod dalekovoda 10 kw napona, budući da je smrt nastupila od strujnog udara.

Stav drugostepenog suda da nema radnji oštećenog koje su doprinijele šteti, jer na aluminijskim cijevima, za koje je utvrđeno da su dužine 6 m, a da je kabal dalekovoda bio na visini od 5,29 m, nije bilo tragova kontakta sa električnom energijom, je proizvoljan.

Opće poznata je činjenica da se oko dalekovodima nalaze elektromagnetno polje koje predstavlja prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom silom na drugo električno tijelo.

Stoga je logičan zaključak da je manipulacijom aluminijskih cijevi nastao konakt sa električnim poljem dalekovoda, te je prolaskom struje kriz cijev tužitelj zatvorio strujno kolo, pa obzirom na napon struje smrtno stradao. Budući da je smrt nastupila isključivo od strujnog udara, zaključak suda da na aluminijskim cijevima nije bilo traga ne utječe na drugačiji stav. Čak i da nije bilo traga na aluminijskim cijevima, tužitelji nisu ponudili ni jedan logičan odgovor od čega je onda došlo do kontakta sa električnom energijom.

S druge strane nije jasno kakva je veza propusta tuženog u obezbjeđivanja plana održavanja dalekovoda, projektne dokumentacije i upotrebne dozvole, periodičnih pregleda, te obilježavanja opasnost na stubu, kada je odgovornost tuženog neupitna i proizilazi iz Zakona.

Kako po čl. 66. i 67. Zakona o električnoj energiji, vlasnici odnosno korisnici nekretnina koji se nalaze ispod, iznad i pored elektroenergetskog objekta ne smiju izvoditi radove koji ometaju proizvodnju ili distribuciju električne energije, te je uz to zabranjeno zasađivanje raslinja na zemljištu, u trasi ili u neposrednoj blizini elektroenergetskih vodova i postrojenja, čime se može ugroziti sigurnost tih vodova i postrojenja, ljudski životi i imovina, proizilazi da je u radnjama prednika tužitelja dokazan doprinos nastanku štete time što je ispod dalekovoda pod naponom manipulirao aluminijskim cijevima dužine 6 m. U tom smilu revizijski sud prihvata revizijske navode o pogrešnoj primjeni materijanog prava kada nije utvrđen doprinos oštećenog koji po ocjeni ovog suda je 50%. To iz razloga što iako su kablovi dalekovoda bili ispod najniže visine propisane Pravilnikom, te na stubovima nije bilo upozorenja, do štete ne bi došlo da oštećeni nije radio ispod kablova dalekovoda, što je zabranjeno područje za rad u smislu naprijed navedne odredbe. Pri tome je manipulirao aluminijskim cijevima za koje je mogao pretpostaviti da mogu dokučiti i kablove, jer se radi o velikoj dužini cijevi.”

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 53 0 P 033108 14 Rev od 14.12.2014. godine)