Home Blog Page 7

U Federaciji BiH 5.520 firmi koristilo kreditne olakšice zbog korone

By
ePravo.ba
-
0

U Federaciji BiH 5.520 firmi koristilo kreditne olakšice zbog korone

SARAJEVO – Moratorijum na otplatu kredita ili druge posebne mjere, koje su banke u Federaciji BiH (FBiH) davale usljed pandemije virusa korona, koristilo je u prošloj godini ukupno 5.520 poslodavaca. Od Nove godine olakšice se ne mogu tražiti na ime „posebnih mjera“ koje su važile u prošloj godini, ali se klijenti mogu dogovarati direktno s bankama o načinu plaćanja rata kredita.

Poslodavci kojima je odobrena posebna mjera „grace period“ mogu koristiti isti do kraja 2021. godine, ako su podnijeli zahtjev za to do 31. decembra 2020.

“Klijenti kojima je odobren moratorijum imaju mogućnost za korištenje moratorijuma do sredine 2021. godine. Ako klijent nije predao zahtjev za odobrenje posebnih mjera do kraja 2020. godine i dalje postoji mogućnost da sa bankom ugovara prilagođene načine otplate u skladu sa postojećim regulatornim okvirom”, pojasnila je za CAPITAL portparol Agencije za bankarstvo FBiH Željka Stanić.

U Udruženju poslodavaca FBiH zadovoljni su odgovorom banaka na zahtjeve privrede.

“Ono što imamo od informacija s terena je da su banke davale moratorijume i odgode, u prvom valu pandemije, ko god je zatražio. Nisu čak išli u neke analize da li je kompanija u mogućnosti da vraća ili ne. Međutim, specifično je to da su ljudi shvatili da prolongiranje vraćanja kredita ustvari nosi svoje troškove, tako da je svima bilo u interesu da se ti krediti vraćaju”, naveo je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Dodao je da će ugostitelji i hoteli koji imaju velike kredite teško ove godine moći vratiti dugovanja, dok se ne popravi situacija u oblasti turizma.

“Na početku pandemije oko 25 odsto privrednih subjekata je zatražilo neki vid prolongiranja otplate kredita. To se kasnije svelo na manje od osam odsto. Generalno gledajući, posebne mjere su imale efekta, a privreda se ponijela dosta korektno”, istakao je Smailbegović.

U FBiH je, za posebne mjere, odobreno 83.507 zahtjeva, od čega se na fizička lica odnosilo 77.987, a ostatak na pravna lica.

Iz Agencije za bankarstvo su rekli da nisu zabilježeni značajniji propusti ili druge štetne pojave vezane za primjenu Odluka koje se odnose na oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem „COVID 19“.

Poteškoće koje su se javile u određenim slučajevima najvećim dijelom su vezane za probleme u procesu prijema i obrade zahtjeva.

Izvor: Capital.ba

Počelo suđenje predsjedniku Kantonalnog suda za seksualno uznemiravanje

By
ePravo.ba
-
0

Počelo suđenje predsjedniku Kantonalnog suda za seksualno uznemiravanje

Marija Taušan 8. Februara 2021 – Detektor.ba

Čitanjem optužnice i uvodnim riječima počelo je suđenje Vladimiru Špoljariću, koji je optužen da je, kao predsjednik Kantonalnog suda u Sarajevu, seksualno uznemiravao zaposlenicu ove institucije.

Špoljariću je na teret stavljeno da je vršio nasilje na osnovu pola, seksualno uznemiravao i uznemiravao, čime je prekršio Zakon o ravnopravnosti polova. Odbrana je u uvodnoj riječi navela da se radi o lažnoj prijavi i izrazila uvjerenje da će pozivanjem očevidaca dokazati da navodi optužnice nisu tačni.

Po osam tačaka optužnice Špoljariću je na teret stavljeno da je od decembra 2018. do polovine 2019. kontinuirano uznemiravao zaposlenicu Enisu Pazelju, koja je obavljala dužnost sekretara.

Prema optužnici, Pazelja je Špoljariću u više navrata dala do znanja da je uzemirava, a optuženi joj je prijetio da će ostati bez posla i da joj niko neće vjerovati ako ga prijavi.

Kako se navodi, Špoljarić je Pazelji slao SMS poruke sadržaja: “Poželio sam te”, “Hvala što postojiš”, “Cuko laje, av-av…”, te joj govorio da želi da brine o njoj kao samohranoj majci i da je pružao ruke prema njoj u namjeri da je poljubi i zagrli.

Prema optužnici, to je prouzrokovalo uznemirenost kod oštećene, jer se događalo na radnom mjestu i jer je optuženi oženjen i otac. Oštećena je osjećala, kako se navodi, strah da dolazi na posao.

Navodi se da je Špoljarić iskoristio fotografije optužene, koje je ona službeno dostavila Sudu, te ih odštampao na dvije šolje koje je ostavio u njenoj kancelariji. Kako se dodaje, u njen ormar je ostavljao razne stvari, kao što je bajadera u obliku srca i poruka “volim te”.

Nakon jednog od odbijanja, kako se navodi, Špoljarić je Pazelji rekao da će biti kako on kaže i da joj, ako ga prijavi, niko neće vjerovati, kao i da niko neće svjedočiti u njenu korist. Druge prilike joj je rekao da će letjeti s posla.

Tužiteljica Vedrana Mijović u uvodnoj riječi je kazala da je ovaj slučaj pokrenut nakon što je oštećena podnijela prijavu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Tužilaštvu BiH i disciplinskom tužiocu.

Ona je rekla da će pozivanjem svjedoka i vještaka dokazati navode optužnice.

Odbrana suspendovanog predsjednika Kantonalnog suda je u uvodnoj riječi istakla da je optužnica podignuta a da Tužilaštvo nije ispitalo dokaze koji idu u prilog osumnjičenom, kao što je predviđeno zakonom.

Branilac Senad Pizović je kazao da je Špoljarić prilikom saslušanja 17. jula 2020. godine naveo imena 16 svjedoka, ali da Tužilaštvo nije saslušalo nijednog od njih.

Uvidom u spis, kako je dodao, pronašao je još “gore” postupanje, jer od pet ključnih svjedoka, od kojih su tri očevici, nijedan nije predložen u optužnici. Stoga je, kako je dodao, Odbrana prinuđena da dokazuje šta se dogodilo.

Prema njegovim riječima, od devet predloženih svjedoka, osim “navodno” oštećene, nijedan nije očevidac. Najavio je da će Odbrana pozivanjem svojih svjedoka dokazati da ništa u optužnici nije tačno.

Branilac je rekao da će dokazati motive lažne prijave. On se osvrnuo na ceduljicu s posvetom od oštećene, koju je njegov branjenik dostavio SIPA-i.

Pizović je kazao da je Odbrana poslije zatražila da se vrati ovaj materijalni dokaz, ali da im je rečeno da je zagubljena na putu od SIPA-e do Tužilaštva. Dodao je da je tužiteljica bila korektna i da je zapisala sadržaj poruke.

Na prijedlog punomoćnice oštećene, Tužilaštvo je zatražilo da se oštećenoj prilikom svjedočenja odrede mjere zaštite svjedočenja iz druge prostorije. Govoreći o mjerama, Mijović je kazala da nije sporan identitet oštećene.

Pizović je rekao da se principijelno protivi ovoj mjeri, navodeći da su optuženi i svjedokinja 14 mjeseci radili “vrata do vrata” nakon podnošenja prijave i da se mjerom svjedočenja iz druge prostorije želi “vještački napuhati” slučaj.

Sudija Mirsad Strika donijeće odluku o ovom prijedlogu, a za 22. februar planirano je saslušanje Pazelje.

Organizacije civilnog društva traže izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama

By
ePravo.ba
-
0

Organizacije civilnog društva traže izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama

Zbog toga su organizacije civilnog društva u BiH uputile inicijativu nadležnim institucijama sa zahtjevom da se što prije pristupi izmjenama Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH.

Osnovni cilj inicijative jeste da se u zakon uvede princip proaktivne transparentnosti gdje bi se uspostavili jasni standardi koji uključuju i katalog informacija koje će sve javne institucije morati objavljivati na svojim internet stranicama. Pored toga, ovaj princip predviđa i dosljednu primjenu zakona kroz jačanje kapaciteta državnih službenika koji postupaju po zakonu, ali i uspostavljenje djelotvornog nadzora nad poštovanjem zakona i uvođenjem sankcija za njegovo kršenje.

U BiH trenutno javne institucije ne objavljuju brojne informacije o trošenju budžetskog novca, javna preduzeća kriju podatke o poslovanju, a pravosudne institucije informacije o završenim sudskim procesima. Većina ovih informacija trebale bi biti javno objavljene jer dugogodišnji sudski procesi za njihovo dostavljanje onemogućavaju pravovremenu reakciju javnosti zbog čega često nastaje šteta po interes građana.

Zbog toga organizacije civilnog društva podsjećaju da se jedna od predviđenih mjera Strateškog okvira za reformu javne uprave za period 2018. – 2022. godine odnosi upravo na povećanje dostupnosti informacija gdje bi se trebao uvažavati princip maksimalne transparentnosti. Također, BiH je 2014. godine pristupila Inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP Inicijativa) koja se zasniva na ideji da je otvorena vlast dostupnija i odgovornija prema građanima. BiH je još 2012. godine ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima koja ohrabruje javne vlast da na sopstvenu inicijativu objave službene dokumente kad je god to moguće promovišući tako transparentan i efikasan rad javne uprave.

Organizacije civilnog društva iz BiH pozivaju ovlaštene predlagače na svim nivoima vlasti, a u prvom redu Ministarstvo pravde BiH, da pripreme prijedlog novog Zakona o slobodi pristupa informacijama uvažavajući SIGMA-ine principe za javnu upravu koji se odnose upravo na proaktivnu transparentnost, kao i Konvenciju Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima, te strateška opredjeljenja iz reforme javne uprave i OGP Inicijative.

U zakonu bi trebalo definisati obavezu proaktivnog objavljivanja operativnih informacija, zatim informacija o organizacionoj strukturi, budžetske i druge informacije o radu javnih vlasti. Takođe trebalo bi jasno definisati uzak krug izuzetaka kod pristupa informacijama uz obavezno sprovođenje testa javnog interesa.

Organizacije civilnog društva također predlažu uvođenje inspekcijskog nadzora i sankcija u slučaju nepoštovanja zakonskih odredbi jer trenutni zakon ne djeluje destimulativno na javne institucije koje skrivaju informacije od javnog značaja.

Inicijativu su potpisali Transparency International u BiH, Savjetodavno vijeće Inicijative “Partnerstvo za otvorenu vlast”, Udruženje/udruga BH novinari, Centar za istraživačko novinarstvo, Centar za zastupanje građanskih interesa, Sarajevski otvoreni centar, UG “Zašto Ne”, Vanjskopolitička inicijativa BH, Centar za promociju civilnog društva i Fondacija Udružene žene Banja Luka.

Ugovor kojim se BiH obavezala da neće okupirati nebeska tijela

By
ePravo.ba
-
0

Ugovor kojim se BiH obavezala da neće okupirati nebeska tijela

Mnogi su s podsmijehom reagovali na saznanje da se Bosna i Hercegovina – država koja ne može riješiti egzistencijalne probleme građana – obavezala na to da neće okupirati Mjesec i druga nebeska tijela. Sporazum se zove Ugovor o principima, a riječ je o dokumentu Komiteta Ujedinjenih nacija za miroljubivu upotrebu svemira.

Ugovor podrazumijeva da nebeska tijela ne mogu biti predmet nacionalnog prisvajanja, korištenja ili okupacije, a da istraživanje svemira mora biti za dobrobit čovječanstva i u interesu svih. Zabranjuje se i postavljanje nuklearnog oružja, kao i nekog drugog oružja za masovno uništenje na nebeska tijela i u svemiru.

(Ne)znanjem i/ili (ne)namjerno ovaj sporazum su obezvrijedili i oni koji su ga ratificirali – parlamentarci. Naime, Radio Slobodna Evropa je pitao zastupnike da li znaju šta sadrži sporazum.

Tako je zastupnik i predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenad Nešić poručio da će ga pročitati poslije sjednice, a njegov kolega Adil Osmanović iz Stranke demokratske akcije (SDA) je odgovorio da postoje neki drugi koji su zaduženi za to.

“Nemojte mene, ja nisam, imamo neke dolje u Klubu (op. a. Klubu SDA) koji su zaduženi”, rekao je.

Sadašnjost, a ne budućnost

Koliki je značaj razvoja svemirske tehnologije vrlo jednostavno je objasnio Ernst Stuhlinger, direktor naučnog odjeljenja u NASA-i, u odgovoru na pitanje kaluđerice iz Zambije zašto se troše milijarde dolara na istraživanje svemira, a veliki broj djece širom svijeta gladuje.

“To novostečeno tehničko znanje također je dostupno za primjenu u tehnologijama povezanim sa Zemljom. Svake godine blizu hiljadu tehničkih inovacija koje svemirski program kreira pronađe svoj put do zemaljskih tehnologija, gdje dovode do boljih kuhinjskih aparata i opreme za farme, boljih mašina za šivenje i radio-aparata, boljih brodova i aviona, tačnijeg određivanja vremenske prognoze i upozorenja na oluje, boljih komunikacija, bolje medicinske opreme, boljeg pribora i alata koji se svakodnevno koriste u domaćinstvu”, ukazao je Stuhlinger 1970. godine.

Jasno je, svemirska tehnologija vrlo brzo ima ovozemaljsku svrhu. Otuda nije iznenađujuće zašto su Sjedinjene Američke Države i Kina dvije vodeće svjetske sile. Viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Jasmin Hasanović je ukazao na to da su ove dvije države, kao i Rusija, također potpisnice spomenutog sporazuma, ali da u stvarnosti djeluju potpuno drugačije.

Posljedice u međunarodnim odnosima

Ove tri zemlje aktivno rade na ovladavanju, odnosno okupaciji svemira. Pri tome, kako je napomenuo Hasanović, to rade u saradnji s korporacijama. To je vidljivo u našoj svakodnevnici koju je opisao i Stuhlinger.

“Prijenos, prikupljanje i upotreba informacija i podataka, komunikacija, nauka, ekonomija, transport, ali i unutrašnja i vanjska politika nacionalnih država posredovani su i uslovljeni svemirskim tehnologijama. Ove tehnologije više nisu ili su sve manje u isključivom vlasništvu i kontroli samih nacionalnih država ili međunarodnih vladinih organizacija poput UN-a, već su u rukama privatnih korporacija. Bivajući u isključivoj službi kapitala, profita, komercijalnog interesa, nove tehnologije koje se razvijaju, poput Big Datae, vještačke inteligencije ili nadzora, mogu utjecati na nacionalnu sigurnost, preoblikujući temeljna načela politike i sigurnosti, kao i uloge državnih i nedržavnih aktera u međunarodnim odnosima, a o pitanju demokratije da se i ne govori”, naglasio je naš sagovornik.

Za njega pitanje svemira nije futurizam, već izuzetno bitna karika u međunarodnim odnosima. On se pita da li bi parlamentarci drugačije glasali da su bili informisani o kontekstu sporazuma koji su ratificirali.

Da bi objasnio da je svemir odavno pitanje sadašnjosti, podsjetio je i na najavu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o formiranju svemirskih snaga kao dijela američke vojske.

Ne isključuje da bi utrka u ovladavanju svemira mogla uvući i druge države među kojima je Bosna i Hercegovina kao zemlja koja se oslanja na integracije u EU i NATO.

Nacionalni svemirski program SAD-a

Potcrtao da je u Nacionalnoj svemirskoj politici SAD-a sadržano to da će se ova zemlja suprotstaviti razvoju pravnih režima i restrikcija kojima bi im mogao biti zabranjen i ograničen pristup i korištenje svemira. Poručili su da sporazumi ili restrikcije kontrole naoružanja ne smiju onemogućiti provođenje istraživanja, razvoja, testiranja, operacija i drugih aktivnosti u svemiru.

Vrlo malo je izgledno, odnosno ne postoji mogućnost da će SAD, Kina ili Rusija biti sankcionisane za nepoštivanje UN-ovog Ugovora o principima. S druge strane, sigurno je da bi zemlje poput Bosne i Hercegovine bile sankcionisane zbog toga jer, kako neki misle, međunarodno pravo postoji da se primjenjuje nad malima i slabima.

Izvor: Radio Slobodna Europa

Imovinski kartoni sudija i tužilaca daleko od očiju javnosti

By
ePravo.ba
-
0

Imovinski kartoni sudija i tužilaca daleko od očiju javnosti

U Hrvatskoj su odnedavno na internetu dostupni imovinski kartoni sudija i tužilaca, što je jedan od napora hrvatskih vlasti i pravosuđa da smanje veliko nepovjerenje građana u pravosuđe. Imovinski kartoni sudija i tužilaca dostupni su i javnosti u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, ali ne i u BiH.

Finansijski izvještaji

Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) propisana je obaveza sudijama i tužiocima da VSTV-u BiH dostavljaju godišnje lične finansijske izvještaje, ali nije predviđena obaveza njihovog javnog objavljivanja.
Iz VSTV-a su nam odgovorili da sudije i tužioci imaju mogućnost dobrovoljno objaviti njihove finansijske izvještaje, davanjem saglasnosti VSTV-u BiH, a koji se mogu pronaći na web stranici VSTV-a BiH.

Međutim, na ovoj stranici se može vidjeti da su u prošloj godini svoj finansijski izvještaj na uvid javnosti ponudili samo Milan Tegeltija, Sead Imamović, Slavo Lakić, Husejin Šerbečić, Sabina Hadžizulfić i Aida Šain, a u ovoj godini to je učinio Dragan Borovčanin.

“Obaveza objavljivanja svih finansijskih izvještaja sudija i tužilaca uslovljena je usvajanjem potrebnog pravnog okvira koji je u proceduri i kojim će se urediti i ovo pitanje”, kazali su nam iz VSTV-a.

Međutim, i nakon usvajanja pravnog okvira i svih procedura unutar VSTV-a, postoji mogućnost da javnosti neće biti adekvatno dostupni imovinski kartoni sudija i tužilaca, govori nam Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) za Bosnu i Hercegovinu.

“Godinama čekamo, godinama se imovinski kartoni ne provjeravaju i ne objavljuju. Tražili smo sudsku zaštitu, išli smo na Evropski sud za ljudska prava zbog dostupnosti imovinskih kartona predsjednika sudova i glavnih tužilaca, ali konstantno nailazimo na otpor. Kasnije se krenulo u unapređenje internih akata i pravilnika VSTV-a te generalno unapređenje mehanizma prijavljivanja imovine. Međutim, tu se pojavilo i mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja ja zapravo blokirala objavljivanje imovinskih kartona”, kazala nam je Korajlić.

Iako je Zakon o VSTV-u izmijenjen u dijelu koji se odnosi na promjene integriteta sudija i tužilaca, odnosno dogovoreno je formiranje jedinice za integritet, Korajlić ističe da ni u ovim izmjenama nisu osigurani adekvatni mehanizmi dostupnosti imovinskih kartona.

“Postoji opasnost da ta jedinica za integritet nakon uspostavljanja, s obzirom na to da je sastavni dio Sekretarijata VSTV-a, bude također pod direktnim utjecajima VSTV-a i da na neki način bude instruirana kako će postupati pri objavljivanju i provjeri podataka imovinskih kartona”, dodala je Korajlić.

Nema ugrožavanja sigurnosti

Sudije i tužioci u zemljama regije su izrazili veliko nezadovoljstvo zbog objavljivanja imovinskih kartona jer su, kako kažu, uvjereni da to ugrožava njihovu sigurnost, a ne jača povjerenje u pravosuđe. Iz Transparency Internationala smatraju pak da ova bojazan nije opravdana.

“Kako bi se zaštitila sigurnost sudija i tužilaca, tačno se propisuje šta se smije, a šta ne smije objavljivati, odnosno skrivaju se njihovi lični podaci”, govori nam Korajlić te nastavlja: “Najveći kamen spoticanja na koji smo naišli u BiH je način stjecanja imovine gdje su u pravosudnoj zajednici smatrali da to ne treba biti dio obrasca imovinskih kartona, to jeste da ne trebaju navoditi na koji način su stekli određenu imovinu. Tu nema nikakvog ugrožavanja sigurnosti, već je riječ o tome da li sudije i tužioci imaju izvore prihoda koji ih mogu dovesti u sukob interesa, koji mogu ugroziti njihovu objektivnost, te da li postoje osnovi sumnje za nezakonito stjecanje imovine. To tako funkcioniše svugdje u svijetu”, rekal je Korajlić.

Sudije Suda Bosne i Hercegovine u nekoliko navrata su izjavljivali da redovno podnose svoje finansijske izvještaje VSTV-u BiH, odnosno da ne skrivaju svoje imovinsko stanje. Međutim, rijetki se odluče zaista javno objaviti svoj finansijski izvještaj. Podsjetimo da je među prvima to učinio Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTV-a.

Pokrenut postupak protiv Čovića zbog sukoba interesa

By
ePravo.ba
-
0

Pokrenut postupak protiv Čovića zbog sukoba interesa

Novi saziv komisije pokrenuo je postupak četiri godine nakon spornog događaja.

Dragan Čović bi se trebao izjasniti o okolnostima na sjednici komisije (Foto: CIN) 

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa je pokrenula postupak utvrđivanja sukoba interesa zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) Dragana Čovića.

Postupak je pokrenut jer je Čović 2017. godine istovremeno bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS), političkog nevladinog udruženja koje je primilo budžetski novac u nedozvoljenom iznosu.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je početkom 2018. godine otkrio da je HNS godinu ranije dobio ukupno 16.750 KM iz budžeta, iako Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim zvaničnicima da vrše odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama koje iz budžeta dobijaju više od 10.000 KM godišnje.

Novac je isplaćen za organizovanje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) iz budžetskih rezervi Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10 koje su namijenjene za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, zemljotresa ili požara.

Predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Mira Pekić je potvrdila za CIN da je odluka o pokretanju postupka donesena jednoglasno na sjednici održanoj 12. januara ove godine. Naredni korak je prikupljanje potrebnih podataka i uzimanje izjave Dragana Čovića.

„Ja se nadam da ćemo mi uspjeti vrlo brzo da idemo i dalje u postupke. Komplikovano je i sazivanje. Mi ne možemo ako nemamo kvoruma, ako, recimo, nemamo po dva čovjeka iz svakog naroda, a dogodi se da neko ne može da dođe“, rekla je Pekić.

Zbog nedostatka kvoruma su već propala dva pokušaja pokretanja postupka protiv Dragana Čovića pred Komisijom u 2018. godini. Prvi put su odsutni bili hrvatski članovi Komisije – Bariša Čolak i Borjana Krišto iz Čovićevog HDZBiH, a drugi put sjednica nije održana zbog odsustva srpskih članova Komisije.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa je sastavljena od članova Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i čine je: Mira Pekić (Partija demokratskog progresa), Bariša Čolak (HDZBiH), Edin Mušić (Stranka demokratske akcije), Mijo Matanović (HDZBiH), Munib Jusufović (Stranka za bolju budućnost), Sredoje Nović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) te direktor i zamjenik Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Hasim Šabotić i Dragan Slipac.

Ukoliko Komisija utvrdi da je došlo do kršenja Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, Dragan Čović bi morao platiti novčanu kaznu i otkloniti razloge koji su doveli do sukoba interesa. Ako to ne učini, Komisija može predložiti razrješenje sa funkcije ili ga pozvati da podnese ostavku na funkciju. Zakon je ranije predviđao zabranu kandidovanja dužnosnicima za koje je utvrđeno da su u sukobu interesa, ali ta kaznena odredba je izbačena 2013. godine.

Potvrđena optužnica zbog utaje poreza preko PayPal kod zbrinjavanja napuštenih životinja

By
ePravo.ba
-
0

Potvrđena optužnica zbog utaje poreza preko PayPal kod zbrinjavanja napuštenih životinja

“Optužena se tereti da je od januara 2015. do decembra 2017. godine izbjegla plaćanje poreza i to u 2015. godini u iznosu od 10.773,30 KM, u 2016. godini u iznosu od 14.958,80 KM, te u 2017. godini u iznosu od 16.796,99 KM”, saopćeno je iz Tužilaštva KS.

Oni dodaju da je putem Paypala na njen transakcijski račun uplaćen novac u iznosu većem od 390 hiljada maraka iz inostranstva namijenjen za čuvanje i zbrinjavanje napuštenih životinja za koji nije podnijela godišnju prijavu poreza na dohodak i tako izbjegla plaćanje poreza na dohodak po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti.

Djeca povratnika iz Sirije godinu dana od dolaska mogu se upisati u matične knjige

By
ePravo.ba
-
0

Djeca povratnika iz Sirije godinu dana od dolaska mogu se upisati u matične knjige

Autor: detektor.ba

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je na posljednjoj sjednici usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kojim će se omogućiti upis djece povratnika sa sirijskog ratišta u matičnu knjigu rođenih.

Jedanaestero djece koja su u decembru 2019. vraćena u prvoj grupi povratnika sa sirijskog ratišta cijelu godinu nisu mogla ostvariti nikakva prava, budući da nisu mogla biti upisana u matičnu knjigu rođenih. Zbog toga nisu formalno mogla dobiti zdravstvenu zaštitu niti se upisati u školu.

“Ovo 11-ero djece je nevidljivo, ne mogu ostvarivati nikakva prava”, kazao je federalni ministar pravde Mato Jozić pred Domom naroda pojašnjavajući razloge za usvajanje Prijedloga zakona.

Prema podacima koje je ministar Jozić iznio, djeca imaju od dvije do osam godina i sve vrijeme su bila diskriminirana jer su im uskraćena osnovna ljudska prava.

Peđa Đurasović iz Udruženja “Vaša prava BiH”, koje je predvodilo proces upisa djece u matične knjige rođenih, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao je kako će usvajanje izmjena zakona olakšati postupak upisa djece, ali i otežati budući da se njime predviđa DNK vještačenje, koje po djetetu košta 250 konvertibilnih maraka (KM).

“Mi imamo punomoći za zastupanje ovo 11-ero djece, ali vidjet ćemo koliko će porodica htjeti da uđe u postupak budući da mi nemamo sredstva da snosimo troškove vještačenja”, kazao je Đurasović, dodavši kako će izmjenama biti pogođene i neke druge kategorije građana.

Iz ovog udruženja su ranije pokrenuli upravne postupke pozivajući se na Ustav BiH i ratificirane međunarodne konvencije i rukovodeći se principom “najboljeg interesa djeteta”, ali matični uredi su njihove zahtjeve odbili.

Izmjenama i dopunama Zakona se utvrđuje nadležnost sudova da “u vanparničnom postupku utvrđuju vrijeme i mjesto rođenja osoba koje vrijeme i mjesto svog rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima kojima se uređuje vođenje matičnih knjiga”.

Jedanestero djece za koje će biti omogućen upis deportovano je iz Sirije u grupi od 12-ero djece i sedam žena, a ranije su s porodicama boravili u kampovima “Al-Hol” i “Roj”. U ovim kampovima se, prema podacima koje je iznio ministar Jozić, nalazi još 30 žena i oko 80-ero maloljetne djece, od kojih je većina rođena u Siriji. Termin njihovog povratka nije poznat.

1...678...110Page 7 of 110

EVEN MORE NEWS

POPULAR CATEGORY

©