Home Blog Page 6

U BiH tokom 2020. godine kupljeno 150 službenih putničkih automobila

By
ePravo.ba
-
0

U BiH tokom 2020. godine kupljeno 150 službenih putničkih automobila

Izvor: Irvin Pekmez – Detektor.ba

Institucije i javna preduzeća u Bosni i Hercegovini su 2020. godine, tokom krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, potrošile gotovo pet miliona maraka za kupovinu 150 službenih putničkih vozila, pokazuju podaci Baze službenih automobila.

Tokom 2020. godine objavljeno je 366 tendera za nabavku 876 vozila svih vrsta za javna preduzeća i državna tijela procijenjene vrijednosti veće od 44 miliona maraka, pokazuju podaci koje prikuplja Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Ukupna vrijednost svih završenih tendera je gotovo 22 miliona KM.

To je dvostruko manje nego 2019. godine. U prošloj godini institucije i javne kompanije raspisale su manje tendera nego ranijih godina ali je vrijednost najluksuznijih putničkih službenih automobila ostala slična.

Tenderima je u 2020. godini nabavljeno ukupno 478 vozila svih vrsta – putničkih, teretnih, poljoprivrednih, autobusa, vozila hitne pomoći, vatrogasnih i policijskih vozila. Prosječna vrijednost vozila je viša od 46.000 KM.

Prosječna cijena 150 putničkih vozila nešto je smanjena u odnosu na godinu prije i za 2020. je iznosila više od 33.000 KM. U zbir od 150 putničkih vozila nije uračunato 50 automobila kupljenih za ratne vojne invalide u Federaciji.

Najskuplje putničko vozilo u 2020. godini kupila je Agencija za osiguranje Republike Srpske po cijeni od 114.957 KM bez PDV-a, a posao je zaključen sa kompanijom “Audi centar Banja Luka” koji je ujedno i jedini ponuđač.

Iz Agencije za osiguranje nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH koji automobil su kupili.

Tražene dimenzije vozila bile su u rasponu od tek po dva centimetra zbog čega je ova nabavka označena u Bazi službenih automobila. Novinari BIRN-a BiH koji prate nabavke automobila izdvajaju tendere koji prema ranijim mišljenjima Ureda za razmatranje žalbi, koje se odnose na tendere, i izvještajima revizora mogu ograničiti konkurenciju.

Osim automobila Agencije, četiri od pet najskupljih automobila tokom 2020. godine nabavljeno je nakon početka pandemije.

Problem jednog ponuđača nastavljen i u 2020. godini


Ilustracija: BIRN BiH

Najveći broj izdvojenih tendera tokom 2020. godine bio je zbog usko postavljenih specifikacija. Stručnjaci za javne nabavke godinama upozoravaju da usko postavljanje specifikacija može ograničiti konkurenciju. Podaci Baze službenih automobila pokazuju da se na gotovo polovinu svih tendera tokom 2020. godine javio samo po jedan ponuđač.

Aleksandar Draganić, stručnjak za javne nabavke, vidi “kartelsko ponašanje” autokuća odnosno zastupnika pojedinih autoproizvođača u BiH.

“Dok god oni imaju tendenciju da se dogovaraju, teško da koji mehanizam može efikasno i efektivno zaustaviti postojeće negativne prakse”, kaže Draganić, koordinator za istraživanja i razvoj politika iz Agencije za razvoj preduzeća Eda.

Najviše tendera tokom 2020. godine dobila je firma “Guma M” Mostar – 20  tendera ukupne vrijednosti veće od 1,2 miliona KM. U šest nabavki “Guma M” bila je jedini ponuđač. Za BIRN BiH iz kompanije “Guma M” Mostar kazali su da su firma sa 220 zaposlenih te kako prodaju oko 2.000 vozila godišnje.

“Samo osam posto prihoda nam je država”, rekli su iz ove kompanije nakon upita o uskim specifikacijama i tenderima u kojima su jedini ponuđač.

Kompanija “MRM Export Import” i njihova podružnica u Mostaru imaju ukupno 19 sklopljenih ugovora u 2020. godini, a od tog broja u najmanje 13 ugovora ili 72 posto slučajeva pojavljuju se kao jedini ponuđač. Ukupna vrijednost poslova ove kompanije je oko tri miliona KM.

Iz kompanije “MRM Export Import” nisu odgovorili na upite BIRN-a BiH.

Ovoj kompaniji dodijeljen je navrijedniji pojedinačni tender protekle godine. Granična policija je 28 automobila platila 1,8 miliona maraka.

Manje tendera, njih 13, dodijeljeno je kompaniji “Lada auto” Banja Luka, ali je vrijednost nabavki iznosila 2,4 miliona KM. U najmanje osam slučajeva od ukupno 13 ugovora, oko 60 posto, kompanija “Lada auto” Banja Luka bila je jedini ponuđač.

Iz kompanije “Lada auto” Banja Luka nisu odgovorili na upit.

BIRN BiH je do sada prikupio i unio podatke o više od 11.000 vozila koje koriste sve institucije i javne kompanije na svim nivoima u Bosni i Hercegovini od kojih je više od 6.000 putničkih vozila. Prosječna cijena kupljenog službenog putničkog vozila u BiH je 42.000 KM.

Baza službenih automobila također sadrži podatke o više od 13 miliona maraka troškova na vozni park tokom 2020. godine. Većina je potrošena na gorivo, a ostakak najčešće na održavanje i servis te gume.

U RS-u ponovo kupovali najskuplja vozila

 

Drugo najskuplje vozilo tokom 2020. godine od 83.700 KM bez PDV-a nabavio je Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske, a posao je kao jedini ponuđač dobila kompanija “Autokomerc V.S.” Banja Luka. Traženi automobil je trebalo da ima kožnu ručicu mjenjača, hromirane detalje, bežično punjenje mobilnog telefona te felge od 19 inča.

Iz Ugostiteljskog servisa Vlade RS-a nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH koje vozilo su kupili.

Vozilo koje je kupila Vlada Brčko distrikta po cijeni od 74.000 KM bez PDV-a treće je najskuplje službeno putničko vozilo kupljeno protekle godine. Automobil za potrebe policije je nabavljen od kompanije “Autorad” Pelagićevo.

U odgovoru BIRN-u BiH, Policija Brčko distrikta BiH potvrdila je kupovinu automobila Škoda Kodiaq Scout 2.

“Uvažavajući potrebe i specifičnosti poslova Policije navedena javna nabavka je bila opravdana, a provedena je zakonito i transparentno. Automobil čije performanse u određenim segmentima odgovaraju performansama znatno skupljih automobila koristi se u službene svrhe, a u skladu sa zakonom i utvrđenim nadležnostima Policije Brčko distrikta BiH”, odgovorili su za BIRN BiH.

Nešto jeftinije vozilo nabavio je Fond za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Republike Srpske koje je koštalo 68.000 KM bez PDV-a, a kojeg je prodala kompanija “Autokomerc V.S.” Banja Luka.

Kako su iz Fonda rekli za BIRN BiH, nakon provedenog postupka javne nabave, nabavljeno je vozilo Škoda Superb.

Razlog kupovine bili su, kako je navedeno u odgovoru BIRN-u BiH, česti kvarovi automobila koji je bio osnovno sredstvo Fonda, a koji su rezultirali uvećanim troškovima usluga servisa.

“Nabavljeni će se automobili koristiti za obavljanje poslova i aktivnosti u nadležnosti Fonda”, kazali su iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti RS-a.

Svih pet najskupljih automobila tokom 2020. godine kupljeno je u tenderima sa samo po jednim ponuđačem. Najmanje 99 tendera od njih 366 u 2020. godini završeno je s isključivo jednim ponuđačem. Time je nastavljen višegodišnji trend nedostatka konkurencije pri nabavci službenih vozila. Tokom posljednje tri godine tokom kojih je BIRN BiH prikupljao detaljne podatke o nabavkama vozila, najmanje polovina tendera za kupovinu putničkih vozila imala je samo po jednog ponuđača.

Jedan od načina kako dolazi do prijave samo jedne kompanije je navođenje izričitih detalja u tenderu, objašnjava Aleksandar Draganić. Pojave poput samo jednog ponuđača ili uskih karakteristika u nabavkama vozila se mogu riješiti, smatra on.

Neko od najboljih rješenja, objašnjava Draganić, je kreiranje uniformisanog modela opisa predmeta nabavke, odnosno obaveznih karakteristika koje se zahtijevaju, koji bi propisala Agencija za javne nabavke za pojedine nabavke kao što su automobili, kancelarijski materijal, računari i slično.

“Time bi se spriječila mogućnost i ‘kreativnost’ u traženju međuosovinskog rastojanja u milimetrima ili zapremine prtljažnika u litrama, kao glavnih elemenata koje opredjeljuju željeno vozilo”, kaže Draganić.

Kada su Aerodromi Republike Srpske prošle godine raspisali tender za nabavku dva vozila za 65.000 KM, bilo im je važno da zapremina rezervoara bude između 48 i 52 litra. Dimenzije su morale da budu unutar četiri odnosno pet milimetara.

U Aerodromima Republike Srpske smatraju da karakteristike vozila nisu postavljene preusko.

“Nije nam jasno na osnovu čega zaključujete da su karakteristike traženih vozila postavljene preusko. Specifikaciju smo postavili prema našim potrebama i finansijskim mogućnostima, vodeći se opštim načelima iz člana 3. Zakona, a prije svega načelom efikasnog trošenja javnih sredstava, što ni na koji način nije uticalo ni na kvalitet same ponude, ni na ispunjavanje zahtjeva uz tenderske dokumentacije”, kažu iz Aerodroma RS-a.

Dodali su da je tender bio objavljen na internet stranicama Agencije za javne nabavke i stranici javnog preduzeća, zaključujući da to znači kako je tender bio dostupan najširoj konkurenciji. Iz ovog preduzeća nije odgovoreno koja su vozila kupljena, osim da je riječ o jednom putničkom i jednom polovnom terenskom vozilu za ophodnju piste i kretanja van puteva.

U konačnici je na tender ponudu poslala samo kompanija “Autokomerc V.S.” Banja Luka.

Iz ove javne kompanije objasnili su da su vozila nabavljena jer su trenutna stara i nepouzdana za duža putovanja. Iz Aerodroma RS-a kažu da se niti jedan od deset ponuđača koji su preuzeli dokumentaciju na nju nije žalio.

Draganić smatra da bi veći broj žalbi ponuđača doveo do bolje pripremljenih tenderskih specifikacija. Broj žalbi se smanjio u posljednjih nekoliko godina nakon što su uvedene skuplje takse ponuđačima na žalbe. Agencija za javne nabavke mogla bi doprinijeti većim monitoringom nabavki, smatra Draganić, kao što to već rade projekti nevladinih organizacija.

“Uvođenje inspekcijske funkcije u Agenciji za javne nabavke, prijedlog u novom Zakonu o javnim nabavkama na koji se čeka već tri godine, također”, kaže on.

Drugo rješenje ovakvih pojava koje predlaže Agencija za razvoj preduzeća Eda jeste centralizacija javnih nabavki.

“Sve vladine institucije koje nabavljaju određene nabavke provode centralizovane nabavke od strane Uprave za zajedničke poslove republičkih organa. Tu ne bi dolazilo do ‘kreativnosti’ jer se koriste uniformisani načini za nabavku roba, usluga i radova”, objašnjava Draganić i dodaje kako bi institucija koja bi provodila centralizovane nabavke bila predmet rigorozne kontrole, mnogo veće od uobičajne, a uposlenici bi bili stručnjaci za nabavke.

Na taj način bi se izbjegao slučaj kakav se prošle godine desio Centru za socijalni rad Gradačac. Ova institucija otišla je dalje od drugih kod navođenja detalja automobila pa je u nazivu tendera za kupovinu polovnog automobila napisao i tačan naziv željenog automobila – Škoda Yeti. Za kupovinu od “Autoservisa Omerdžić” izdvojeno je 18.000 KM bez PDV-a.

Iz Centra objašnjavaju kako su do sada uvijek dobijali vozila u donacijama jer je riječ o ustanovi socijalne zaštite, te da kadar kojim raspolažu nije obučen za javne nabavke.

“Svjesni smo da smo napravili grešku i ona je odmah ispravljena na E-nabavkama jer nam nije bila namjera da nekoga oštetimo ili preferiramo. Greška je napravljena zbog manjka poznavanja Zakona o javnim nabavkama, ali trudimo se da sve vodimo maksimalno uredno i neće nam se ponoviti ovakva greška”, naveli su iz Centra za socijalni rad Gradačac.

Navika kupovine dizel automobila


Ilustracija: BIRN BiH

Najviše tendera prošle godine raspisano je za nabavku putničkih automobila. Vozila hitne pomoći odnosno saniteta nabavljena su kroz 17 tendera.

Vatrogasna vozila 2020. godine nabavljana su kroz 15 objavljenih tendera, a završeno je osam tendera ukupne vrijednosti veće od 1,3 miliona KM. Prosječna vrijednost jednog vatrogasnog vozila čija je kupovina realizovana iznosila je više od 164.000 KM.

Vlada Brčko distrikta kupila je za 395.000 KM vatrogasno vozilo što je ujedno bilo i najskuplje pojedinačno nabavljeno vozilo tokom 2020. godine. Konačna cijena vozila bila je za 54.000 KM veća od procijenjene.

Od dva ponuđača, izabrana je kompanija “SV Company” Laktaši.

Ova kompanija nalazi se među pet najuspješnijih na tenderima prošle godine. Pobijedila je na ukupno osam tendera vrijednosti veće od 800.000 KM.

U većini slučajeva institucije su nabavljale nova vozila. Tokom 2020. godine, od 366 objavljenih tendera njih 30 posto ili ukupno 109 je objavljeno zbog potražnje polovnih vozila.

Dizel je i dalje najpopularnija vrsta goriva jer se kao tražena karakteristika pojavljuje u 75 posto tendera.

Takvo vozilo nabavile su Ceste Federacije. Volkswagen Passat kupljen za 64.000 KM bez PDV-a od “MRM Export Import” iz Ljubuškog ima dizel motor zapremine 2.000 kubika.

Iz ove javne kompanije su objasnili da su vozilo kupili kako bi zamijenilo vozilo iz 2014. godine koje je amortizacijom otpisano 95 posto u odnosu na nabavnu vrijednost.

Tokom 2020. godine raspisan je samo jedan tender za električno putničko vozilo i niti jedan na hibridni pogon.

Objavljivanje ovog teksta je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Nakon smrti psu ostavio pet miliona dolara

By
ePravo.ba
-
0

Nakon smrti psu ostavio pet miliona dolara

Naime, Dorris je preminuo prošle godine, a u testamentu koji je advokat pročitao nakon njegove smrti stoji kako je Dorris u naslijeđe svome psu Lulu ostavio 5 miliona dolara.

Kako ističu njegovi poznanici, Dorris je bio izuzetno vezan za Lulu i posvećivao joj je mnogo pažnje. S obzirom na opis poslova kojima se bavio često je morao putovati izvan grada te se zbog toga uvijek trudio da Lulu ostane u dobrim rukama.


Svaki put kada bi Dorris morao ići na poslovna putovanja, brigu o Lulu preuzimala je njegova prijateljica Martha Burton.

“Uvijek je ostavljao psa kod mene kada bi išao na put. Ona je zaista dobar pas”, rekla je Burton.

Kako ističe Burton u razgovoru za lokalnu američku televiziju, odluka Dorrisa da upravo ovako raspodjeli svoje bogatstvo uopće nije iznenađujuća s obzirom na svu ljubav koju je pružao Lulu.

Također, Burton je pojasnila kako će prema želji Dorrisa ona nastaviti voditi brigu o Lulu te će biti zakonski i službeni skrbnik za škotskog ovčara.

“U testamentu je stajalo sljedeće: ‘Pet miliona dolara bit će prebačeno u fond koji će biti formiran nakon moje smrti za njegu mog škotskog ovčara Lulu. Fond treba osigurati sve što je potrebno za mog psa, a brigu o njemu će voditi Martha Burton'”, objašnjava Burton.

Iako su iza Dorrisa ostale i brojne nekretnine, Burton je istakla kako ne želi razmišljati o tome šta će se desiti s tom imovinom te da joj je u ovom trenutku prioritet briga o Lulu.

“O ostalim nekretninama ne znam apsolutno ništa. Važno mi je da Lulu bude sretna i voljena”, rekla je.

S obzirom da Lulu ima 8 godina, Burton ističe kako je potpuno iluzorno očekivati da će se iznos od 5 miliona dolara za njenu njegu potrošiti do kraja života škotskog ovčara.

Iako u ovom slučaju nije precizirano šta će se desiti sa ostatkom novca nakon smrti psa, pravnici u SAD-u ističu kako praksa iz prethodnih sličnih slučajeva pokazuje da će se ostatak novca vjerovatno pokloniti humanitarnim organizacijama.

Disciplinski predmet protiv Tegeltije zbog stavova na društvenim mrežama

By
ePravo.ba
-
0

Disciplinski predmet protiv Tegeltije zbog stavova na društvenim mrežama

Ured disciplinskog tužioca (UDT) otvorio je predmet protiv sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci Milana Tegeltije, donedavnog predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), zbog njegovih stavova koje iznosi na društvenim mrežama.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Ureda su potvrdili otvaranje predmeta zbog napisa koje je posljednjih dana objavljivao Tegeltija, ali nisu mogli dati više dodatnih informacija.

Tegeltija nakon ostavke na mjesto predsjednika Vijeća još uvijek obavlja funkciju sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci. On za BIRN BiH kaže da ga predmet ne zanima.

“Nemam komentar, samo neka oni rade svoj posao. Ja sam svakako najavio ostavku na sudijsku funkciju još sredinom decembra, koja će uslijediti brzo, nakon što okončam bolovanje i poslije toga godišnji odmor. Tako da je to besmisleno i Sizifov posao, što se mene tiče”, kaže Tegeltija.

Tegeltija je, poslije ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a često komentarisao političke prilike u BiH, a neke od njih su predmet disciplinskog postupka.

U nedavnoj objavi na Twitteru Tegeltija je napisao: “Kako bi Incko [Valentin], koga imenuje SB UN, uklopio taj Zakon o negiranju genocida u Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima UN iz 1948, kao temeljni dokument ljudskih prava savremenog svijeta, nikako da objasni. Nema te pravne akrobatike.”

Advokat Miodrag Stojanović, koji ima dugogodišnju advokatsku praksu pred međunarodnim i domaćim sudovima u odbrani osumnjičenih za ratne zločine, smatra da jedan sudija o tome ne bi trebao javno govoriti.

“To je posao advokata, a ne sudije, da osporava ili pokušava braniti osumnjičene za genocid i druge zločine. Ako je nešto zakonom uređeno, onda se to mora poštovati. Svaki sudija položio je zakletvu da poštuje ustave i propise. Inače, Tegeltija otkako je dao ostavku, ponaša se kao uvrijeđena mlada i komentariše sve i svakoga”, kaže Stojanović za BIRN BiH.

Tegeltija je ranije komentarisao i druge odluke visokog predstavnika Valentina Inzka.

Sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić, koji kaže da do njega često dođu stavovi bivšeg predsjednika VSTV-a izneseni na društvenim mrežama, smatra da sve što Tegeltija piše i jeste za disciplinskog postupka.

“Tegeltija nedavno na društvenim mrežama prebrojava Bošnjake na funkcijama u državnom pravosuđu i problematizira to sada. Pa zašto te probleme, ako ih takvima smatra, nije rješavao nedavno, kada je bio na vrhu pravosuđa”, smatra Perić.

Tegeltija je nedavno pisao o etničkoj pripadnosti rukovodećih osoba u pravosuđu.

“Predsjednik VSTS Bošnjak-FBiH. Direktor Sekreterijata VSTS Bošnjak-FBiH, zamjenik direktora Sekreterijata VSTS Bošnjak-FBiH, Glavni disciplinski tužilac VSTS Bošnjak-FBiH, zamjenik glavnog disciplinskog tužioca VSTS Bošnjak-FBiH. Predsjednik suda BiH ostali-FBiH, glavni tužilac Tužilaštva BiH Hrvat-FBiH, ministar pravde BiH Hrvat-FBiH. Nema više funkcija! Nešto nejasno?”, jedan je od Tegeltijinih stavova sa društvenih mreža.

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH, smatra da čelnici pravosuđa moraju poraditi na kulturi odnosa s javnošću od strane nosilaca pravosudnih funkcija, naročito kada je u pitanju upotreba društvenih mreža.

“Svaki nosilac pravosudne funkcije mora se suzdržavati od javnih komentara takve vrste, koji mogu nekoga da uvrijede”, kazao je Murtezić.

Poštovanje etičkih kodeksa u javnim istupima obaveza je za svakog nosioca pravosudne funkcije, smatra advokatica Lejla Čović, dodajući da sloboda izražavanja u smislu širenja vjerske i nacionalne mržnje, ne može biti nikako iznad zakona.

“Zakon o negiranju genocida je normalna pojava u svim zemljama koje se temelje na vladavini prava. Iste te zemlje poštuju i UN-ove konvencije o pravu na slobodu govora, ali to ne znači da neko nekoga može vrijeđati na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. To sigurno nije cilj UN-ove konvencije. Tegeltija na ovaj način, poredeći konvenciju i Zakon o zabrani negiranja genocida, pokazuje elementarno pravno neznanje”, kaže ona.

Tegeltija je i nakon najave o disciplinskom postupku najavio da su njegovi dosadašnji tweetovi “tek zagrijavanje”.

“Jutros me novinar obavijestio da je UDT VSTS formirala disciplinski, zbog mojih objava na Tviteru! Evo baš sam se nasekirao i prepao. Ne znam da l’ će, zbog ostavke koju planiram, stići da provedu istragu i da me tuže. Ali dobro bi bilo da i formalno potvrde moje tvitove”, napisao je danas Tegeltija na Twitteru.

Tegeltija je odluku o ostavci na mjesto predsjednika Vijeća donio u decembru prošle godine, nakon što je zaključkom Vijeća pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH poslije objavljenog audiosnimka razgovora između njega i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.

Tada je najavio ostavke na sve funkcije u pravosuđu, ali još uvijek obavlja funkciju sudije

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim naplatu komunalne takse u Kantonu Sarajevo

By
ePravo.ba
-
0

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim naplatu komunalne takse u Kantonu Sarajevo

U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 11/21 od 10.02.2021. godine je objavljena Presuda Ustavnog suda vezano za komunalne takse u Kantonu Sarajevo.

Ustavni sud Federacije ukazuje da vrsta djelatnosti ili zanimanja ne može biti relevantan kriterij za propisivanje različite visine komunalnih taksa na istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i ostalim prostorijama, objektima i mjestima.Osporena odredba Zakona i osporena odredba Odluke nisu u saglasnosti sa članom II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano, da sva lica na teritoriju Federacije Bosne i Heregovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom.

Službene novine Federacije BiH, broj 11/21 (10.02.2021.)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Sarajevu u vezi sa ocjenom ustavnosti člana 5. Tarifni broj 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama i člana 5. Tarifni broj 1. Odluke o visini komunalnih taksa, na osnovu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 28.10.2020. godine, donio je

                                                                        PRESUDU

Utvrđuje se da Tarifni broj 1. stav 1. Zakona o komunalnim taksama – Prečišćeni tekst (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 14/06, 34/07, 2/08, 31/12, 36/12 i 28/18) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Utvrđuje se da član 5. Tarifni broj 1. Odluke o visini komunalnih taksa (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 1/13, 2/14, 6/18 i 2/19) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u “Službenim novinama Federacije BiH” i “Službenim novinama Kantona Sarajevo”.

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Kantonalni sud u Sarajevu (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 09 O U 027655 16 U od 27.08.2019. godine predočio Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje kojim traži ocjenu ustavnosti člana 5. Tarifni broj 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama (u daljem tekstu: osporena odredba Zakona) i člana 5. Tarifni broj 1. Odluke o visini komunalnih taksa (u daljem tekstu: osporena odredba Odluke).

Ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno pitanje u upravnom sporu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po tužbi tužioca “BH Play” d.o.o. Visoko protiv tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, radi poništenja rješenja broj: 03-15-560/15 A.Z.H. od 19.10.2016. godine.

  1. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br.: 06/95 i 37/03), stranke u ovom ustavno-sudskom predmetu su: podnosilac zahtjeva, Skupština Kantona Sarajevo kao donosilac osporene odredbe Zakona, Opštinsko vijeće Opštine Novi Grad Sarajevo kao donosilac osporene odredbe Odluke i stranke u upravnom sporu pred podnosiocem zahtjeva.

  1. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je pred tim sudom u toku upravni spor po tužbi tužioca “BH Play” d.o.o. Visoko protiv tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, radi poništenja rješenja broj: 03-15-560/15 A.Z.H. od 19.10.2016. godine, u upravnoj stvari prijavljivanja komunalne takse na istaknutu firmu. Istièe da je punomoænik tužioca predložio da Kantonalni sud u Sarajevu kod Ustavnog suda Federacije pokrene postupak za ocjenu ustavnosti osporene odredbe Zakona i osporene odredbe Odluke. Prijedlog punomoænika tužioca Kantonalni sud u Sarajevu smatra zasnovanim, cijeneæi da postoji moguænost da osporena odredba Zakona i osporena odredba Odluke nisu u skladu sa èlanom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da sva lica na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Osporenom odredbom Zakona visina godišnje takse je odreðena u bitno razlièitim iznosima i iskazana iskljuèivo po vrstama djelatnosti koju fizièka ili pravna lica obavljaju. Takoðer, navodi da je osporenom odredbom Odluke propisano je da visina takse za istaknutu firmu zavisi od djelatnosti taksenog obaveznika i zone u kojoj se nalazi poslovna ili druga prostorija, objekat i mjesto na kojem je istaknuta firma, oznaka, obilježje ili natpis, jer su po tom kriteriju uvedene takse u rasponu od 200,00 KM do 14.950,00 KM.

Pored toga, smatra da postoji moguænost da se propisivanjem visine godišnje takse za istaknutu firmu, zavisno od vrste djelatnosti obaveznika plaæanja takse, vrši gruba diskriminacija tužioca i drugih obaveznika. Ona se odnosi na njihovo pravo na imovinu koje je zaštiæeno odredbama èlana II. A.2.(1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i èlana 1. Protokola 1. uz Evropsku konvenciju o osnovnim ljudskim pravima i slobodama. Ta diskriminacija se vrši bez stvarne svrhe i razumnog opravdanja, a da takvo razlièito tretiranje nije zasnovano na zakonu i ne slijedi legitiman javni interes.

  1. Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je aktima broj: U-37/19 od 19.09.2019. godine u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije zatražio od “BH Play” d.o.o. Visoko, Federalnog ministarstva Finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, Skupštine Kantona Sarajevo i Opštinskog Vijeća Novi Grad Sarajevo, da kao stranke u ovom predmetu u roku od 30 dana od dana prijema akta Suda, dostave odgovor na zahtjev.

U odgovoru na zahtjev Skupština Kantona Sarajevo je podneskom broj: 01-05-34549/19 od 16.10.2019. godine dostavila Izjašnjenje Zakonodavno-pravne komisije Skupštine Kantona Sarajevo broj: 01-01-34549/19 od 15.10.2019. godine, u kojemu je Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo prihvatila Izjašnjenje Ministarstva finansija Kantona Sarajevo broj: 08-01-14-34549/19 od 10.10.2019. godine. U Izjašnjenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo je navedeno da je Skupština Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 27.06.2012. godine donijela Zakon, gdje je u članu 3. dodan novi stav (2) koji glasi: “Opštine će visinu takse za isticanje firme utvrditi po zonama koje su utvrđene opštinskim odlukama i drugim kriterijima u skladu sa ovim Zakonom”. Smatraju da osporena odredba Zakona nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U prilogu odgovora dostavljeno je i obrazloženje Prijedloga Zakona. U istom, između ostalog je navedeno, da je jedan od razloga za donošenje ovog Zakona i izvršenje Presude Ustavnog suda Federacije broj: U-19/11 od 21.11.2011. godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 80/11).

Opštinsko Vijeće Novi Grad Sarajevo je dostavilo Izjašnjenje broj: 01-02-19367/19 od 01.10.2019. godine. U Izjašnjenju je navedeno da je Opštinsko vijeće Novi Grad Sarajevo na sjednici održanoj 27.12.2012. godine, donijelo Odluku o visini komunalnih taksa (u daljem tekstu: Odluka) na osnovu člana 3. Zakona o komunalnim taksama – Prečišćeni tekst (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 14/06, 34/07 i 31/12), člana 13. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br.: 49/06 i 51/09) i člana 33. Statuta Opštine Novi Grad Sarajevo – Novi prečišćeni tekst (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 30/09). Navode da je Ustavni sud Federacije donio Presudu broj: U-19/11 od 21.11.2011. godine, kojom je utvrđeno, između ostalog, da član 2. Odluke o visini komunalne takse (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 39/05, 10/08 i 16/08) koju je donijelo Opštinsko vijeće Opštine Novi Grad nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Pozivaju se i na obrazloženje te presude u kojem je, između ostalog, navedeno da samo propisivanje djelatnosti kao kriterija za određivanje visine komunalne takse za firmu ili naziv, nije relevantan kriterij za određivanje visine takse, nego su relevantni i drugi kriteriji kao što je područje opštine, odnosno grada gdje se djelatnost obavlja, veličina obilježja ili natpisa istaknute firme ili obavljanje određene niskoakumulativne djelatnosti. Postupajući u skladu sa gore pomenutom presudom, Skupština Kantona Sarajevo je donijela je Zakon. Na osnovu tog Zakona pristupilo se donošenju nove odluke, te je Opštinsko vijeće Novi Grad Sarajevo na sjednici održanoj 27.12.2012. godine donijelo Odluku koja je u cijelosti usklađena sa Zakonom i sa Presudom Ustavnog suda Federacije broj: U-19/11. Opštinsko Vijeće Novi Grad Sarajevo smatra da je osporena odredba Odluke u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija Sarajevo nije dostavilo odgovor, kao ni “BH Play” d.o.o. Visoko.

  1. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II. A 2. (1) c)

Federacija će osigurati primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica unutar teritorija Federacije uživaju sljedeća prava:

c) na jednakost pred zakonom;

Član IV.C.3.10. (4)

Ustavni sud također odlučuje o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud, a koja se jave tokom postupka pred određenim sudom.

Član VI. 4. c)

Opštinsko vijeće:

c) donosi druge propise u izvršavanju opštinskih nadležnosti.

Amandman VIII

na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

“U isključivoj su ovlasti Federacije:

d) donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije.

  1. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15)

Član 13. stav 1. tačka c) i stav 4.

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

c) naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

Opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovi korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksa u njihovoj nadležnosti.

  1. Zakon o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/15) POGLAVLJE II. (FIRMA)

Član 11.
(Pojam)

(1) Firma je ime pod kojim društvo posluje.

(2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.

  1. Zakon o komunalnim taksama – Prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, broj 14/06) VII. Tarifa komunalnih taksa

Član 23.

Tarifni broj 1. stav 1.

Za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama, objektima i mjestima, kojima se označava da određena pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, plaća se godišnja taksa koja ne može biti veća od

KM

1. iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata 5.000
2. iz oblasti proizvodnje i prerade duhana 5.000
3. iz oblasti proizvodnje alkoholnih pića i piva 5.000
4. iz oblasti proizvodnje bezalkoholnih pića 2.000
5. iz oblasti telekomunikacija (sjedište) 10.000
6. iz oblasti telekomunikacija (izdvojene lokacije van sjedišta) 2.000
7. iz oblasti bankarstva (sjedište, podružnice, filijale, ekspoziture i sl.) 10.000
8. bankomati i izdvojeni šalteri banaka 1.000
9. iz oblasti poštanskih usluga (sjedište) 5.000
10. iz oblasti poštanskih usluga (izdvojene lokacije) 500
11. iz oblasti poštanskih usluga (izdvojeni šalteri) 300
12. iz oblasti osiguranja i reosiguranja (sjedište) 10.000
13. iz oblasti osiguranja i reosiguranje (filijala-podružnica) 1.500
14. iz oblasti osiguranja i reosiguranja (izdvojeni šalteri) 500
15. iz oblasti igara na sreću i to:
a) lutrija, lota, sportska prognoza, TV bingo (sjedište pravnog lica) 15.000
b) lutrija, loto, sportska prognoza, TV bingo (svaka druga lokacija) 2.000
c) kasino (sjedište) 12.000
d) kasino (svaka druga lokacija) 2.000
e) sportske kladionice (sjedište) 12.000
f) sportske kladionice (svaka druga lokacija) 2.000
g) tombola i bingo u zatvorenom prostoru 5.000
16. aparati za posluživanje u stalnim prodajnim mjestima 300
17. aparati za samoposluživanje na ostalim lokacijama 200
18. iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije (sjedište) 1.500
19. iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije (podružnice ili službe) 500
20. iz oblasti proizvodnje električne energije u minielektranama 200
21. iz oblasti vanjske trgovine i trgovine na veliko 500
22. tržni centri, hipermarketi 5.000
23. tržnice i pijace 1.500
24. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u kioscima 200
25. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u ostalim prodajnim mjestima 300
26. iz oblasti ugostiteljstva-hoteli 1.200
27. iz oblasti ugostiteljstva-hoteli i pansioni 1.000
28. iz oblasti ugostiteljstva-ostali objekti 500
29. u prijevozu robe motornim vozilima 100
30. u prijevozu putnika 300
31. u prijevozu putnika taxi automobilima 50
32. u advokatskoj djelatnosti 1.000
33. privatna zdravstvena zaštita 1.000
34. samostalne zanatske radnje 50
35. iz oblasti ostalih nepomentuih djelatnosti 150

 

 

  1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 34/07)

Član 5.

U članu 23. Tarifni broj 1. mjenja se i glasi:

“Tarifni broj 1.

Za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim ili drugim prostorijama, objektima i mjestima, kojima se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, plaća se godišnja taksa koja ne može biti veća od:

KM

1. iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata 5000
2. iz oblasti proizvodnje i prerade duhana 10.000
3. iz oblasti proizvodnje alkoholnih pića i piva 10.000
4. iz oblasti proizvodnje bezalkoholnih pića 2.000
5. iz oblasti telekomunikacija (sjedište) 10.000
6. iz oblasti telekomunikacije (izdvojene lokacije van sjedišta) 2.000
7. iz oblasti bankarstva (sjedište) 10.000
8. iz oblasti bankarstva (izdvojene lokacije van sjedišta) podružnice, filijale, ekspoziture) 5.000
9. izdvojeni bankomati i šalteri banaka 1.000
10. iz oblasti poštanskih usluga (sjedište) 5.000
11. iz oblasti poštanskih usluga (izdvojene lokacije) 500
12. iz oblasti poštanskih usluga (izdvojeni šalteri) 300
13. iz oblasti brokerskih kuća i lizinga (sjedište) 5.000
14. iz oblasti mikrokreditnih organizacija (sjedište) 3.000
15. iz oblasti brokerskih kuća i lizinga (izdvojene lokacije izvan sjedišta) 1.000
16. iz oblast mikrokreditnih organizacija (izdvojene lokacije izvan sjedišta) 750
17. iz oblasti osiguranja i reosiguranja i posredovanje u osiguranju i reosiguranju (sjedište) 10.000
18. iz oblasti osiguranja i reosiguranja i posredovanje u osiguranju i reosiguiranju (trijala, podružnica) 2.000
19. iz oblasti osiguranja i reosiguranja i posredovanje u osiguranju i reosiguranju (izdvojeni šalteri) 500
20. iz oblasti igara na sreću:
a) lutrija, loto, sportska prognoza, TV bingo (sjedište pravnog lica) 15.000
b) lutrija, loto, sportska prognoza, TV bingo (svaka druga lokacija) 2.000
c) kasino (sjedište) 12.000
d) kasino (svaka druga lokacija) 2.000
e) sportske kladionice (sjedište) 12.000
f) sportske kladionice (svaka druga lokacija) 2.000
g) tombola i bingo u zatvorenom prostoru 5.000
21. aparati za samoposluživanje na stalnim lokacijama 300
22. aparati za samoposluživanje na ostalim lokacijama 200
23. iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije (sjedište) 1.500
24. iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije (podružnice ili službe) 500
25. iz oblasti proizvodnje električne energije u minielektranama 200
26. iz oblasti vanjske trgovine i trgovine na veliko 500
27. tržni centri, hipermarketi i poslovni centri 5.000
28. tržnice i pijace 1.500
29. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u kioscima 200
30. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u ostalim prodajnim mjestima 300
31. iz oblasti ugostiteljstva-hoteli 1.200
32. iz oblasti ugostiteljstva-hoteli i pansioni 1.000
33. iz oblasti ugostiteljstva–prenoćišta 750
34. iz oblasti ugostiteljstva-ostali objekti 500
35. putničke agencije i rent-a-car agencije 750
36. u prijevozu robe motornim vozilima 100
37. u prijevozu putnika 300
38. u prijevozu putnika taxi automobilima 50
39. auto kuće i auto saloni 2.000
40. skladišta i otpadi 1.500
41. u advokatskoj djelatnosti 1.000
42. u notarskoj djelatosti 2.000
43. privatna zdravstvena zaštita 1.000
44. revizorske kuće 750
45. knjigovodstvene agencije 500
46. agencije za posredovanje 1.000
47. agencije za nekretnine 1.000
48. iz oblasti građevinarstva 500
49. samostalne zanatske radnje 50
50. iz oblasti ostalih nepomenutih djelatnosti 150

 

 

  1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona komunalnim taksama (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 31/12)

Član 9.

U poglavlju VII. Tarifa komunalnih taksa, u članu 23. Tarifni broj 1., tekst iza tačke 43. do kraja Tarifni broj 1. mjenja se i glasi:

“44. apoteke (sjedište) 1.000
45.  apoteke (izvan sjedišta) 300
46.  biljne apoteke (sjedište) 300
47.  biljne apoteke (izvan sjedišta) 200
48. posredništvo u trgovini 750
49. agencije za nekretnine 1.000
50. iz oblasti građevinarstva 500
51. samostalne obrtničke radnje 50
52. domaća radinost i fijakeristi 50
53. mjenjačnice 1.000
54. samostalni poljoprivrednici (i stočarstvo i pčelarstvo) 50
55. iz ostalih nepomnutih djelatnosti 150”

 

 

  1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama (“Službene novine kantona Sarajevo”, broj 28/18)

Član 3.
(Izmjene u članu 21. Tarifnom broju 1.)

U članu 21. Tarifni broj 1. tač. 1., 8., 9., 26., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 35., 51., 52., 55., 57. i 58. mijenjaju se i glase:

“1.  Iz oblasti distribucije nafte i naftnih derivata 4.000
8. Iz oblasti bankarstva (izdvojene lokacije izvan sjedišta, podružnice, filijale, ekspoziture) 3.000
9.  izdvojeni bankomati i šalteri banaka 500
26.  iz oblasti vanjske trgovine i trgovine na veliko 200
28.  tržnice i pijace 500
29. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u kioscima 100
30. iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u ostalim prodajnim mjestima 150
31. u oblasti ugostiteljstva – hoteli 1.000
32. iz oblasti ugostiteljstva – moteli i pansioni 800
33.  iz oblasti ugostiteljstva – prenoćišta 500
35. putničke agencije i renta car agencije 500
51. posredništvo u trgovini 500
52. agencija za nekretnine 500
55. domaća radinost i fijakeristi 25
57.  samostalni poljoprivrednici (i stočarstvo i pčelarstvo) 25
58.  iz ostalih nepomenutih djelatnosti 100”

 

 

Član 4.
(Ovlaštenje za utvrđivanje Novog prečišćenog teksta Zakona)

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi Novi Prečišćeni tekst Zakona o komunalnim taksama.

  1. Odluka o visini komunalnih taksa (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 1/13 i 2/14) II. TARIFA KOMUNALNIH TAKSA

Član 5.
Tarifni broj 1. (osporena odredba Odluke)

(1) Za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama, objektima i mjestima, kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, plaća se godišnja taksa po određenim djelatnostima i zonama kako slijedi:

  DJELATNOSTI EXTRA ZONA I. ZONA II. ZONA III. ZONA
KM KM KM KM
1. distribucija nafte i naftnih derivata 4.000,00 3.960,00 3.920,00 3.880,00
2. proizvodnja i prerada duhana 10.000 9.950 9.900 9.850
3. proizvodnja alkoholnih pića i piva 10.000 9.950 9.900 9.850
4. proizvodnja bezalkoholnih pića 2.000 1.970 1.940 1.910
5. telekomunikacija (sjedište) 10.000 9.950 9.900 9.850
6. telekomunikacija (izdvojene lokacije van sjedišta) 2.000 1.970 1.940 1.910
7. bankarstva (sjedišta) 10.000 9.950 9.900 9.850
8. bankarstva (izdvojene lokacije

izvan sjedišta, podružnice, filijale, ekspoziture)

 3.000,00 2.960,00 2.920,00 2.880,00
9. izdvojeni bankomati i šalteri banaka 500,00 470,00 440,00 410,00
10. poštanskih usluga (sjedište) 5.000 4.960 4.920 4.880
11. poštanskih usluga (izdvojene lokacije) 500 480 460 440
12. poštanskih usluga (izdvojeni šalteri) 300 290 280 270
13. brokerskih kuća i lizinga (sjedišta) 5.000 4.960 4.920 4.880
14. mikrokreditnih organizacija (sjedište) 3.000 2.970 2.940 2.910
15. brokerskih kuća i lizinga (izdvojene lokacije izvan sjedišta) 1.000 970 940 910
16. mikrokreditnih organizacija (izdvojene lokacije izvan sjedišta) 750 730 710 690
17. osiguranja i reosiguranja i posredovanje u osiguranju i reosiguranju (sjedište) 10.000 9.950 9.900 9.850
18. osiguranja i reosiguranja i posredovanje u osiguranju i reosiguranju (filijala, podružnica) 2.000 1.970 1.940 1.910
19. osiguranja i reosiguranja i posredovanje u osiguranju i reosiguranju (izdvojeni šalteri) 500 480 460 440
20. igara na sreću, i to:
– lutrija, loto, sportska prognoza, TV bingo (sjedište pravnog lica) 15.000 14.950 14.900 14.850
– lutrija, loto, sportska prognoza, TV bingo (svaka druga lokacija) 2.000 1.970 1.940 1.910
– kasino (sjedište) 12.000 11.950 11.900 11.850
– kasino (svaka druga lokacija) 2.000 1.970 1.940 1.910
– sportske kladionice (sjedišta) 12.000 11.950 11.900 11.850
– sportske kladionice (svaka druga lokacija) 2.000 1.970 1.940 1.910
– tombola i bingo u zatvorenom prostoru 5.000 4.960 4.920 4.880
21. aparati za samoposluživanje na stalnim lokacijama 300 290 280 270
22. aparati za posluživanje na ostalim lokacijama 200 190 180 170
23. proizvodnje i distribucije električne energije (sjedište) 1.500 1.470 1.440 1.410
24. proizvodnje i distribucije električne energije (podružnice ili službe) 500 480 460 440
25. proizvodnje električne energije u mini elektranama 200 190 180 170
26. vanjske trgovine i trgovine na veliko 200,00 180,00 160 140,00
27. tržni centri, hipermarketi i poslovni centri 5000 4.960 4.920 4.880
28. tržnice i pijace 500,00 470,00 440,00 410,00
29. trgovine na malo koja se obavlja u kioscima 100,00 90,00 80,00 70,00
30. trgovine na malo koja se obavlja u ostalim prodajnim mjestima 150,00 140,00 130,00 120,00
31. ugostiteljstva – hoteli 1.000,00 970,00 940,00 910,00
32. ugostiteljstva – moteli i pansioni 800,00 770,00 740,00 710,00
33. ugostiteljstva – prenočišta 500,00 480,00 460,00 440,00
34. ugostiteljstva – ostali objekti 500 480 460 440
35. putničke agencije i renta car agencije 500,00 480,00 460,00 440,00
36. u prijevozu robe motornim vozilima 100 90 80 70
37. u prijevozu putnika 300 290 280 270
38. u prijevozu putnika taksi automobilima 50 45 40 35
39. auto-kuće i auto-saloni 2.000 1.970 1.940 1.910
40. skladišta i otpadi 1.500 1.470 1.440 1.410
41. U advokatskoj djelatnosti 1.000 970 940 910
42. u notarskoj djelatnosti 2.000 1.970 1.940 1.910
43. privatna zdravstvena zaštita 1.000 970 940 910
44. revizorske kuće 750 730 710 690
45. knjigovodstvene agencije 500 480 460 440
46. agencije za posredovanje 1.000 970 940 910
47. apoteke (sjedišta) 1.000 970 940 910
48. apoteke (izvan sjedišta) 300 290 280 270
49. Biljne apoteke (sjedišta) 300 290 280 270
50. biljne apoteke (izvan sjedišta) 200 190 180 170
51. posredništvo u trgovini 500,00 480,00 460,00 440,00
52. agencije za nekretnine 500,00 470,00 450,00 430,00
53. iz oblasti građevinarstva 500 480 460 440
54. samostalne obrtničke radnje 50 45 40 35
55. domaća radinost i fijakeristi 25,00 20,00 15,00 10,00
56. mjenjačnice 1.000 970 940 910
57. samostalni poljoprivrednici (i stočarstvo i pčelarstvo) 25,00 20,00 15,00 10,00
58. iz oblasti ostalih nepomenutih djelatnosti 100,00 90,00 80,00 70,00

 

(2) Ako se pod jednom firmom obavlja više djelatnosti za koje je propisana različita taksa, taksa se razrezuje i plaća za djelatnost za koju je propisana najviša taksa, izuzev djelatnosti koja se, zbog prirode djelatnosti, obavlja na izdvojenoj lokaciji.

(3) Ako je za tekuću godinu plaćena taksa, a tokom godine se promijeni sjedište ili vlasnik firme, taksa se za tu godinu ne razrezuje.

(4) Taksa za istaknutu firmu razrezuje se i plaća u godišnjem iznosu za istaknutu firmu zatečenu na dan 1. januara godine za koju se porez vrši, srazmjerno periodu isticanja, a za istaknutu firmu koja se ističe u tokom godine, u visini koja odgovara srazmjerno vremenu isticanja firme do kraja godine.

(5) Obaveznicima takse koji obavljaju djelatnost tradicionalnih i starih zanata/obrta koji su utvrđeni u Uredbi o zaštiti tradicionalnih i starih obrta (“Službene novine Federacije BiH”, br. 66/09, 38/10 i 16/12), taksa se razrezuje u iznosu od 50%.

  1. Praksa Ustavnog suda Federacije

Presude broj: U-19/11 od 06.03.2012. godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 80/11), U-26/16 od 22.03.2017. godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 38/17), U-13/19 od 18.06.2019. godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 47/19) i dr.

  1. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Ustavni sud Federacije je utvrdio da u konkretnom slučaju nema činjeničnih pitanja koja bi bilo potrebito neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa je na osnovu člana 13. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br.: 40/10 i 18/16) održao sjednicu Suda bez javne rasprave na kojoj je razmotrio osporenu odredbu Zakona i osporenu odredbu Odluke, predočeno ustavno pitanje podnosioca zahtjeva, odgovore na zahtjev.

Analizom drugih dokaza sadržanih u spisu, može se utvrditi da se postavljeno ustavno pitanje pojavilo kao prethodno pitanje u upravnom sporu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, po tužbi tužioca “BH Play” d.o.o. Visoko, protiv tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, radi poništenja rješenja broj: 03-15-560/15 A.Z.H. od 19.10.2016. godine, te da je podnosilac zahtjeva u konkretnom upravnom sporu donio Rješenje o prekidu postupka do okonèanja postupka ocjene ustavnosti osporene odredbe Zakona i osporene odredbe Odluke. https://anwalt-bih.de

Takoðer, Ustavni sud Federacije utvrdio je da je Skupština Kantona Sarajevo donijela Zakon o komunalnim taksama – Preèišæen tekst 2006. godine i da je taj zakon pretrpio više izmjena i dopuna. Èlanom 4. Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama iz 2018. godine naloženo je Zakonodavno-pravnoj komisiji Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi Novi preèišæeni tekst tog zakona. To nije uèinjeno. Stoga je Ustavni sud Federacije u izreci ove presude u stavu 1. oznaèio iskljuèivo Tarifni broj 1. stav 1. tog Zakona kao predmet odluèivanja radi jasnoæe i preciznosti same izreke.

Razmatrajući sve izneseno, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Skupština Kantona Sarajevo donijela osporenu odredbu Zakona kojom je propisala visinu i način plaćanja komunalnih taksa za svaku istaknutu firmu, obilježje ili natpis za fizička i pravna lica koja obavljaju djelatnost na području Kantona Sarajevo. Iz navedene odredbe Zakona proizilazi da je vrsta djelatnosti ključni kriterij za određivanje godišnje takse, a koja se plaća za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis.

Implementirajući član 3. Zakona Opštinsko Vijeće Novi Grad Sarajevo je na sjednici održanoj 27.12.2012. godine donijelo Odluku o visini komunalnih taksa. Osporenom odredbom Odluke propisano je plaćanje godišnje takse za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovima i drugim prostorijama, objektima i mjestima, kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje. Iz tabelarne razrade osporene odredbe Odluke vidljivo je da su obaveznici plaćanja komunalne takse razvrstani prema vrsti djelatnosti i po zonama, ali i u tom slučaju djelatnost je primarni faktor koji presudno utječe na visinu komunalne takse.

Analizom osporene odredbe Zakona i osporene odredbe Odluke može se zaključiti da je visina godišnje komunalne takse određena u bitno različitim iznosima i iskazana po vrstama djelatnosti koju fizička ili pravna lica obavljaju. Ustavni sud Federacije ponovno ukazuje da vrsta djelatnosti ili zanimanja ne može biti relevantan kriterij za propisivanje različite visine komunalnih taksa na istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i ostalim prostorijama, objektima i mjestima. Realni, relevantni mogu biti drugi kriteriji kao što su npr. područje opštine, odnosno grada gdje se djelatnost obavlja, veličina natpisa i sl. Iz tih razloga, osporena odredba Zakona i osporena odredba Odluke nisu u saglasnosti sa članom II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano, da sva lica na teritoriju Federacije Bosne i Heregovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom.

U odnosu na navode podnosioca zahtjeva o povredi prava na imovinu garantovanog odredbom člana II.A.2.(1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ovaj sud smatra da se ne treba upuštati u razmatranje tog navoda koji nije ničim argumentovan, obzirom na stajalište proizašlo iz utvrđenog činjeničnog stanja da osporena odredba Zakona i osporena odredba Odluke generišu povredu Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine garantovanog prava na jednakost pred zakonom.

Ustavni sud Federacije napominje da je cijenio ustavnost odredbe člana 23. Tarifni broj 1. Zakona o komunalnim taksama – Prečišćen tekst (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 14/06) koji je donijela Skupština Kantona Sarajevo i odredbu člana 2. Odluke o visini komunalne takse (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br.: 39/05, 10/08 i 16/08) koju je donijelo Opštinsko vijeće Opštine Novi Grad Sarajevo, te da je donio Presudu broj: U-19/11 od 21.11.2011. godine kojom je utvrdio da propisivanje različite visine godišnje takse na istaknutu firmu, naziv, znak ili obilježje po kriteriju djelatnosti predstavlja povredu ustavnog principa jednakosti pred zakonom utvrđenog odredbom člana II.A. 2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Evidentno je da obavezujući stavovi i standardi iz obrazloženja predmetne presude nisu primijenjeni prilikom donošenja osporene odredbe Zakona i osporene odredbe Odluke.

Na osnovu iznijetog Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: dr.sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.

Polovina tužilaca za ratne zločine u 2020. provela u sudnici manje od deset dana

By
ePravo.ba
-
0

Polovina tužilaca za ratne zločine u 2020. provela u sudnici manje od deset dana

Izvor: Detektor.ba – Emina Dizdarević

okom prethodne godine, 15 tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine koji rade na predmetima ratnog zločina u sudnicama se pojavilo manje od deset puta, dok pojedini tužioci nisu imali ni jedno ročište, niti su imali predmete pred Državnim sudom, pokazuje analiza.

Prema evidencijama novinara Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), tokom 2020. godine tužioci koji rade na predmetima ratnih zločina podigli su samo 15 optužnica. Od toga su dvije optužnice prebačene u sudove u Brčkom i Prijedoru jer nisu bile dovoljno složene, dok je Sud BiH odbio jednu optužnicu. Najmanje trojica optuženih tokom protekle godine su nedostupni domaćem pravosuđu.

U Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH raspoređeno je 29 tužilaca, a na ovim predmetima rade i dva tužioca iz drugog odjeljenja.

Tri tužioca Tužilaštva BiH, koja su, prema stranici ove institucije, raspoređena u Odjelu za ratne zločine, nisu imala ni jedno ročište. Od ova tri tužioca, jedan je, prema informacijama do kojih je došao BIRN BiH, na višemjesečnom bolovanju.

Novinari BIRN-a BiH prate sve predmete ratnih zločina pred Državnim sudom od momenta početka suđenja, odnosno ročišta na kome se čita optužnica i iznose uvodne riječi. BIRN BiH ne prati procesna ročišta kao što su ročišta za određivanje pritvora, potom obnovljena suđenja ukoliko se na njima ne saslušavaju novi svjedoci, kao i ročišta za izjašnjenja o krivnji.

Tužioci Miroslav Janjić i Mirza Hukeljić, prema ovoj analizi, nisu imali niti jedno ročište, kao niti jednu podignutu optužnicu za ratne zločine. Tužilac Hukeljić je na dva ročišta mijenjao kolegu. Janjić i Hukeljić nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH za komentar.

Hukeljić, za kojeg je na stranici Tužilaštva navedeno da radi u Odjelu za ratne zločine, prošle je godine za BIRN BiH rekao da u svom zaduženju nema nijedan predmet ratnog zločina u bilo kojoj fazi postupka.

Tužilac Hukeljić je jedan od postupajućih tužilaca koji su radili istragu o nabavci 100 respiratora 2020. godine, tokom pandemije koronavirusa.

Olivera Đurić bila je na jednom ročištu u predmetu protiv nedostupnog optuženog, a prethodne godine nije podigla ni jednu optužnicu.

Vedrana Mijović i Zorica Đurđević imale su najmanje po pet ročišta, a tužitelji Sanja Jukić i Edin Muratbegović po tri. Senad Osmić se pojavio dva puta u sudnici u jednom predmetu koji vodi, a što su pratili novinari BIRN-a BiH, kao i Izet Odobašić.

Konferencija za novinare glavne tužiteljice, arhiv. Foto: BIRN BiH

Mijović, Đurđević, Osmić i Odobašić tokom 2020. nisu podigli ni jednu optužnicu, dok su Jukić i Muratbegović podigli po jednu optužnicu. Optužnica koju je sačinio Muratbegović je odlukom Suda BiH proslijeđena u Brčko zbog manje složenosti predmeta.

Osim ratnih zločina, Mijović također radi i na drugim predmetima.

Jedan od tužilaca, koji nije htio biti imenovan i koji je, prema analizi, bio na malom broju ročišta u suđenjima pred Sudom BiH, kaže da se radi o objektivnim okolnostima jer su predmeti u kojima zastupa veliki, odnosno s velikim brojem optuženih, i ta suđenja nisu nikako zakazivana zbog pandemije COVID-19. Navodi da je veliki problem dugotrajnost postupaka i da suđenja traju od dvije do šest godina u prvom stepenu i da tužioci moraju imati vrijeme i za nove istrage i predmete, a svako ročište u sudnici traži pripremu.

“Kad smo već kod vrednovanja rada tužilaca u vezi sa suđenjima i učešća na suđenjima, treba naglasiti da u kriterijima nema vrednovanja tog rada ni na koji način. I ne samo to, nijedan akt prema Sudu u vezi sa procesuiranjem se ne vrednuje – prijedlozi za pritvor i druge mjere nadzora, obezbjeđenje dokaza, ekshumacije, pretresi i druge naredbe koje zbog njihovog karaktera i uticaja na prava i slobode traže odluku suda – a sudije su vrednovane za svaki akt u vezi prijedloga tužitelja”, navodi ovaj tužilac.

Od sedam tužilaca koji su imali pet i manje ročišta na suđenjima za ratne zločine, samo je jedan odgovorio na upit BIRN-a BiH.

Tužioci Ćazim Hasanspahić i Saša Sarajlić postupaju svaki u po jednom predmetu, a tokom 2020. godine su bili oko sedam puta u sudnicama Suda BiH na suđenjima koja su u toku.

Sarajlić kaže da ima predmet sa pet optuženih i isto toliko branilaca, u kojem nije bilo ročišta zbog odluke Suda BiH da se neće održavati suđenja s velikim brojem optuženih zbog epidemioloških mjera. Hasanspahić i Sarajlić nisu imali podignutih optužnica za ratne zločine u prošloj godini.

Oba tužioca vode i druge predmete, pored ratnih zločina.

“Pandemija i Sud određuju dinamiku suđenja”

Tužioci Tužilaštva BiH iz Odjela za ratne zločine. Foto: Tužilaštvo BiH

Na manje od deset ročišta bili su Vladimir Simović, Enisa Adrović i Ahmed Mešić, koji vode po jedan predmet, odnosno dva u slučaju Simovića.

Simović je podigao optužnicu protiv Brane Petkovića, koji je državljanin Srbije, Mešić je podigao optužnicu protiv osam osoba za zločine počinjene u Ključu, dok Adrović nije imala novih optužnica.

Tužiteljica Adrović kaže da podaci o broju ročišta na koje je dolazila nisu tačni i da je bila na onoliko ročišta koliko ih je bilo zakazano.

“Ravnopravno radim na dva referata, kao ni jedan drugi tužilac, s obzirom da nemam tim za dva referata, pa sam, pored ostalog, prinuđena da sama kucam optužnicu od preko 100 stranica, kao što je bio slučaj. I to suđenje je teklo u protekloj godini i nije ni blizu završetka. Norma za prošlu godinu, uprkos pandemiji, jeste oko 130 posto, što znači da bih dobila ocjenu i za prošlu godinu ‘izuzetno uspješna’, što je moja ocjena otkad postoji ocjenjivanje”, odgovara Adrović.

Tužilac Mešić u odgovoru na upit kaže da je prošla godina bila godina u kojoj su se svi morali prilagođavati, ali su, bez obzira na to, početkom i u zadnjoj polovini 2020. zakazivana ročišta. On osporava evidenciju novinara BIRN-a BiH, prema kojoj je u 2020. godini bio na manje od deset ročišta.

“Uvidom u moj dnevnik i evidenciju koju sam krenuo voditi tokom 2020., prisustvovao sam najmanje 17 puta ročištima na Sudu”, odgovara Mešić, dostavljajući spisak predmeta, među kojima je gotovo deset puta bio na procesnim ili ročištima u drugostepenom postupku.

Simović za BIRN BiH kaže da ne vodi evidenciju ročišta, počev od kraja 2013. do 2020. godine, ali da se radi o stotinama ročišta, te je siguran da je “po broju prisustva glavnim pretresima pred Sudom BiH među najopterećenijim tužiocima Tužilaštva BiH” na Odjelu za ratne zločine od 2013. do sada.

“Iako pristup sudskim ročištima visoko vrednujem i smatram podjednako bitnim istražnim aktivnostima, on uopšte ne govori ništa o radu i normi tužioca. Posebno što dinamiku ročišta diktira Sud. I posebno se to odnosi na 2020. godinu i situaciju uzrokovanu COVID-om 19”, kaže Simović.


Tužilaštvo i Sud BiH. Foto: BIRN BiH

Navodi da je i u prošloj godini, kao i ranije, imao normu od preko 100 posto, sa optužnicom za ratne zločine koja uključuje preko 20 ubijenih žrtava i predmetom koji ima skoro 150 svjedoka. Prema njegovim riječima, iako je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) donijelo odluku da neće ocjenjivati za 2020. godinu, on ima elemente da i za prošlu godinu dobije ocjenu pet, kao i za prethodne.

BIRN BiH je ranije pisao da je, nakon popuštanja mjera uvedenih zbog pandemije uzrokovane korovirusom, počelo zakazivanje pojedinih suđenja u određenim sudnicama koje obezbjeđuju distancu, ali da se još uvijek neće voditi suđenja s velikim brojem optuženih, kojih je više od 15 pred Sudom BiH.

Deset mjeseci od proglašenja pandemije koronavirusa, početkom 2021. Sud BiH je, nakon što su u najvećoj sudnici postavljene plastične pregrade, ponovo počeo zakazivati suđenja s većim brojem optuženih za ratne zločine.

Negativna percepcija oštećenih u javnosti zbog dugotrajnosti postupaka

Između deset i 15 ročišta u 2020. godini su imali tužioci Marijana Čobović, Džermin Pašić, Eldina Biuk, Ibro Bulić, Adis Nuspahić, kao i Igor Dubak.

Čobović je podigla optužnicu protiv Neđeljka Popovića, državljanina BiH i Srbije koji je nastanjen u Pančevu, Dubak je podigao optužnicu protiv sedam osoba za zločine počinjene u Donjem Vakufu, dok Pašić, Biuk, Bulić i Nuspahić nisu imali optužnica.

Čobović, koja je imala tri predmeta i najmanje 15 ročišta te još jedno na kojem je bila zamjena, za BIRN BiH navodi da je prisustvovala na onoliko ročišta koliko ih je Sud BiH i zakazao. Kako kaže, zastupa predmete u kojima je pet i više optuženih, te zbog epidemiološke situacije izazvane virusom COVID-19, suđenja u predmetima u kojima je veći broj optuženih, u jednom periodu nisu održavana.

“S obzirom da ste kao novinar došli do podatka da sam 15 puta prisustvovala ročištima u predmetima koje zastupam pred Sudom BiH u prošloj godini, onda vjerujem da ste došli i do podatka da je Sud BiH u tim predmetima i zakazao ročišta isto toliko puta, i da je Sud taj koji određuje dinamiku suđenja”, govori ona.

Tužiteljica Biuk kaže da se njeni podaci o prisustvu ročištima slažu s podacima BIRN-a BiH, pojašnjavajući da tužilac ne odlučuje o zakazivanju ročišta niti o dinamici suđenja, te da je Sud taj koji zakazuje ročišta.

“U 2020. godini sam imala tri predmeta u suđenju, i na sva ročišta u svojim predmetima idem lično ja, sve svoje druge obaveze prilagođavam zakazanim suđenjima, jer smatram da samo tužilac koji je proveo istragu i podigao optužnicu istu može adekvatno i na najbolji način zastupati pred sudom”, navodi Biuk.

Ona smatra da zamjene tužilaca u suđenjima, ukoliko se dese, moraju biti isključivo iz opravdanih i važnih razloga, dok službena putovanja i seminare ne smatra važnim razlozima za zamjenu na suđenju.

Kako navodi, suđenja u predmetima ratnih zločina predugo traju, ali na to tužioci ne mogu uticati jer je to u isključivoj nadležnosti Suda, tako da broj suđenja kojima prisustvuje tužilac nije mjerodavan za ocjenu njegovog rada. Ne može se tužiocu pripisivati nešto što nije u njegovoj nadležnosti i na taj način stvarati percepciju u javnosti o radu ili neradu tužilaca, dodaje ona.

Mirza Hukeljić i Džermin Pašić, tužioci Tužilaštva BiH. Foto: Sud BiH

Tužilac Pašić, koji je raspoređen u dva odjela Tužilaštva BiH, kaže da razlozi broja pristupa ročištima odgovaraju broju glavnih pretresa koje je zakazivao Sud BiH, a koji je, prema njegovom stavu, nerazumno i neopravdano mali.

“Ovaj stav sam u kapacitetu postupajućeg tužioca u više navrata iskazao na održanim ročištima i zahtijevao održavanje većeg broja pretresa u kraćim vremenskim periodima, što apsolutno odgovara obaveznom standardu suđenja u razumnim rokovima i interesima izvođenja dokaza optužnice”, navodi Pašić i dodaje da zastupanja optužnice u predmetima moraju biti prioritet u radu svakog tužioca i sve druge obaveze ne mogu biti u prednosti, izuzev službenih obaveza koje ne trpe odlaganje.

Prema njegovom mišljenju, norma od 20 ili 30 ročišta u toku kalendarske godine nije dovoljna za jednog tužioca, ali se mora uvažiti činjenica da ona zavisi od rukovođenja glavnim pretresom, odnosno rasporeda zakazivanja koji određuje Sud.

Kaže da su neshvatljiva postupanja Suda u toku proglašenja pandemije na globalnom nivou, da – i pored svih kapaciteta kojima Sud raspolaže – u pojedinim predmetima ratnih zločina, naprimjer u predmetu “Štrpci”, gdje je deset optuženih, nije održan niti jedan glavni pretres, dok je u predmetu “Paravac i ostali” saslušano samo šest svjedoka.

“Percepcija javnosti, a naročito oštećenih, u opisanim okolnostima mora biti izrazito negativna, ne samo u postupanju tužilaca već i sudskih vijeća koja rukovode glavnim pretresima, koje kroz dosadašnje iskustvo smatram najodgovornijim za dugotrajne postupke u predmetima ratnih zločina”, dodaje Pašić.

Bulić nije odgovorio na upit, dok su Dubak i Nuspahić kazali da je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić poslao odgovor i da nema potrebe da svaki pojedinačni tužilac dostavlja odgovore. Nuspahić je dodao da ročišta pred Sudom ne zakazuje tužilac, nego isključivo Sud, i iz tog razloga tužilac nema nikakvoga uticaja na broj suđenja u konkretnom predmetu.

Tužioci nisu ovlašteni da samostalno istupaju u javnosti

Boris Grubešić. Foto: BIRN BiH

Između 15 i 20 ročišta imali su tužioci Vesna Ilić, Ivan Matešić, Mersudin Pružan, Dževad Muratbegović i Behaija Krnjić. Matešić i Pružan imali su po tri predmeta, Ilić i Muratbegović po dva, a Krnjić jedan.

Ilić je 2020. optužila Branislava Gavrilovića, koji je, prema Tužilaštvu BiH, nastanjen u Beogradu i državljanin je Srbije, i ovu optužnicu je Sud BiH proslijedio u Prijedor. Pružan je podigao dvije optužnice, za zločine u Foči protiv Ranka Radulovića, koji je državljanin Crne Gore, i protiv Spomenka Novovića i Borislava Pjane, također za zločine u Foči. Matešić je optužio devet osoba za zločine u Novoseocima kod Sokoca, Muratbegović je podigao optužnicu protiv Mileta Ujića za zločine u Rogatici, dok Krnjić nije podigao ni jednu optužnicu.

Pružan je u odgovoru na upit uputio BIRN BiH na Odjel za odnose s javnošću, jer tužioci, kako navodi, nisu ovlašteni da samostalno istupaju u javnosti. S druge strane, tužilac Muratbegović kaže da je, prema svojim evidencijama, imao 21 ročište te da broj nije veći zbog perioda kada suđenja nisu nikako zakazivana zbog koronavirusa.

“Uvijek dajem prednost glavnim pretresima u odnosu na druge zadatke. Tužilac mora imati svoj plan rada. Tužilac mora da prisustvuje glavnom pretresu, na kojem ga ne može zamijeniti, osim neko od tužilaca, stručni saradnik ili istražitelj. Mene ne interesuje percepcija javnosti, norma tužioca, kao i broj ročišta mojih kolega tužilaca. Mene interesuje da objektivno, stručno, zakonito i po svojoj savjesti radim na predmetima na kojim sam zadužen”, navodi Muratbegović, dodajući da posao tužioca nije samo prisustvo glavnim pretresima.

Tužilac Predrag Tomić najviše puta se pojavio u sudnici – više od 40. Za njim slijede Seid Marušić i Sedin Idrizović sa preko 30 ročišta, te Milanko Kajganić i Dika Omerović, koji su se u sudnici pojavili oko 25 puta. Prema broju predmeta, tužiteljica Omerović zastupa najveći broj optužnica – pet.

Tužilac Idrizović vodio je također pet predmeta, uključujući dva u žalbenom postupku. Marušić zastupa četiri optužnice, a Tomić i Kajganić po tri. Idrizović, Omerović i Tomić nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH, dok je tužilac Kajganić naveo da je sve odgovore pružio Odjel za odnose s javnošću.

Tomić, Kajganić, Idrizović i Omerović su 2020. podigli po jednu optužnicu, dok Marušić nije ni jednu. Optužnicu koju je Omerović radila Sud BiH je odbio potvrditi, a Zoran Malinić, kojeg je Tomić optužio, nastanjen je u Beogradu.

Tužilac Marušić za BIRN BiH kaže da broj pojavljivanja u sudnicama nije mjerilo rada tužilaca, jer pored obaveze pojavljivanja na ročištu, oni imaju i druge obaveze koje su propisane Zakonom o krivičnom postupku. Trebalo bi provjeriti, kako kaže, da li je taj tužilac tokom te godine ostvario tužilačku normu, a treba imati u vidu činjenicu da su predmeti ratnih zločina složeni i obimni i traže maksimum angažovanosti.

“Svakako da dajem prednost pristupima na ročištu u kojem zastupam optužnicu, a svoja službena putovanja, koja su nekada sastavni dio istrage, planiram po potrebi. Kada je u pitanju percepcija javnosti u pogledu rada pravosuđa pa i Tužilaštva koja je negativna, mišljenja sam da svaki tužilac treba da radi na vraćanju povjerenja javnosti, da svoju funkciju – dužnost obavlja savjesno i nepristrasno i u skladu sa zakonom”, kaže Marušić.

Goran Šimić. Foto: N1

Profesor prava Goran Šimić kaže kako je protekla godina bila specifična i kako “tužiocu nije mjesto samo u sudnici” te da do dolaska u sudnicu tužilac treba pokrenuti i provesti istragu i donijeti odluke. Ali broj njegovih pojavljivanja u sudnici, kako kaže, govori o tome koliko tužilac ima aktivnih predmeta.

“Ukoliko nije bio u sudnici, očito da nema aktivni predmet, što je meni indikator njegovog rada (…) Čemu tužilac služi? Tužilac služi da ima aktivne predmete, a ne da nema”, kaže Šimić i dodaje da podatak od 15 podignutih optužnica govori sam za sebe.

Da bi cijenio rad tužilaca, kaže Šimić, posmatrao bi ga u cjelini, odnosno u ukupnosti njihovog rada tokom cijele godine.

On je podsjetio na izvještaj o radu Tužilaštva BiH iz prethodne godine, gdje je bilo nekoliko tužilaca koji nisu donijeli ni jednu tužilačku odluku, što je, po njemu, važan kriterij.

“Bila su, čini mi se, dva tužioca koja su primala platu od 4.000 maraka svaki mjesec i koji u toku godine apsolutno nisu donijeli ni jednu tužilačku odluku, ni u jednom predmetu. Što znači da je rezultat njihovog rada bio nula. Vi i ja plaćamo čovjeka koji u toku godine ne uradi ništa. To je problematično”, navodi Šimić.

Glasnogovornik Državnog tužilaštva Boris Grubešić kaže da je zastupanje predmeta u sudnici samo jedan segment u radu tužitelja, te se osim toga aktivnosti odnose i na istrage, prikupljanje dokaza, saslušanja svjedoka i ispitivanja osumnjičenih, ekshumacije i druge radne aktivnosti.

“Tužitelji Tužiteljstva BiH svakako imaju kvalitativne i kvantitativne norme, koje moraju ispuniti i koje ispunjavaju, te je ovo tužiteljstvo i u pandemiji COVID-19 pronalazilo načina da se radni procesi odvijaju što je više moguće, u čemu smo uspjeli, a što će pokazati i rezultati za 2020. godinu, koji će uskoro biti prezentirani”, navodi Grubešić.

On također navodi da sudska ročišta zakazuje Sud BiH i da tužitelji mogu biti prisutni u sudnici samo onda kada Sud zakaže ročište.

“Tužiteljstvo BiH također izražava zabrinutost zbog nezakazivanja suđenja u većem broju predmeta, te naročito u predmetima s većim brojem optuženih, tako da u nekim predmetima već skoro godinu dana nije bilo zakazanih ročišta, što bi se moglo vrlo negativno odraziti na proces jačanja vladavine prava, a prije svega na žrtve i oštećene u ovim predmetima”, navodi Grubešić.

 

Novo rukovodstvo VSTV-a najavilo obračun s korupcijom i vraćanje povjerenja u pravosuđe

By
ePravo.ba
-
0

Novo rukovodstvo VSTV-a najavilo obračun s korupcijom i vraćanje povjerenja u pravosuđe

“Glavni cilj bit će da se ponovo uspostavi povjerenje građana u nezavisno i nepristrasno pravosuđe. Svi članovi vijeća će predano raditi na izgradnji povjerenja između VSTV-a i građana”, kazao je Lagumždija.

Planiran je nastavak posjeta svim pravosudnim institucijama u BiH I saradnja s međunarodnim partnerima.

Od ključne važnosti je, kako je rekao, intenziviranje aktivnosti kada je riječ o provođenju preporuka Evropske komisije. Najavio je predan rad na reformama pravosuđa.

“Kada je riječ o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, potrebno je postupiti prema preporukama eksperata. Insistirat ću na hitnom usvajanju izmjene i dopuna Zakona o VSTV-u”, rekao je Lagumdžija.

Najavio je i uspostavu efikasnog sistema kontrole imovine te transparentniji proces imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

“Očekujem da ćemo ostvariti uspjeh i biti korak bliže evropskim standardima”, zaključio je novi predsjednik VSTV-a.

Potpredsjednica VSTV-a Biljana Simeunović rekla je da su građani BiH izgubili povjerenje u pravosuđe i od novog rukovostrva očekuju mnogo.

“Mi ćemo svi raditi na tome da se negativna percepcija smanji. Sarađivat ćemo sa sudijama I tužiocima, da svi skupa zasučemo rukave i krenemo u borbu protiv korupcije”, naglasila je.

Potpredsjednica Sanela Gorušanović-Butigan obećala je da će rukovodstvo VSTV-a dati puni doprinos da pravosuđe u narednom periodu pokaže bolje rezultate.”Čekala sam da budemo u punom kapacitetu. Sada smo u mogućnost da realiziramo reformski program koji će biti usvojen. On je usmjeren na povećanje kvaliteta i efikasnosti rada. Spremni smo da idemo naprijed”, rekla je ona.

Dok šume u FBiH čekaju zakon, na sceni gola sječa

By
ePravo.ba
-
0

Dok šume u FBiH čekaju zakon, na sceni gola sječa

SARAJEVO – Federacija BiH već devet godina nema zakon o šumama i dok dokument stoji u nekoj od ladica u federalnom Parlamentu, na sceni je gola sječa šumskog bogatstva u ovom entitetu.

Većina političara s kojima smo razgovarali tvrdi da je nepostojanje krovnog zakona u FBiH veliki problem, zbog čega je to dobra prilika da se mešetari i da se šumski potencijal iskorištava pod plaštom bezakonja.

Husein Rošić, poslanik SDA u Predstavničkom domu FBiH, kaže za “Nezavisne” da su zbog nepostojanja krovnog zakona o šumama u FBiH u problemu ne samo Federacija, nego i kantoni, jer kada je Ustavni sud FBiH zakon proglasio neustavnim, kantoni su bili prinuđeni da donose svoje propise, a to je, kako ističe, kompleksno.

“Kad nemate krovni zakon koji bi definisao raspodjelu i dobit po kantonima, lokalnim zajednicama i FBiH, onda imate situaciju da kantoni donose različite zakone”, kaže Rošić i dodaje da konkretno u njegovom kantonu, Unsko-sanskom, ne postoji zakon o šumama.

“Tu je i dalje jedna čudna situacija i nezakonita eksploatacija šumskog dobra na način da imate nelegalnu izgradnju skijališta, eko-kuća na područjima koja pripadaju šumskim gazdinstvima, da se grade projekti bez zakonskog osnova, tako da je to problem”, ističe Rošić i naglašava kako razni mešetari koriste taj pravni vakuum kako bi se što više okoristili.

Poslanik SDP-a Elvir Karajbić za “Nezavisne” kaže da je očito da vladajućoj većini na nivou FBiH najviše odgovara bezvlašće i da to pokazuje i nedonošenje zakona o šumama, pa da se čak donose i određeni propisi u kantonima koji nisu u skladu sa Ustavom FBiH.

“Koalicioni partneri (SDA, HDZ) imaju prećutan dogovor da ne donesu zakon koji bi sistemski riješio ovu oblast”, smatra on.

Zdenka Džambas, delegat HDZ-a u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne” ističe da je Srednjobosanski kanton, iz kojeg ona dolazi, čekao da se donese zakon o šumama u FBiH, te da je nakon dugog čekanja u decembru prošle godine donio taj zakon.

Ističe da se to moralo riješiti jer je bilo previše balvana po cesti i dodaje kako ona u Parlamentu FBiH nije vidjela, niti je na uvid dobila bilo kakav zakonski prijedlog Vlade FBiH za ovu oblast.

Podsjećamo, nakon što je Ustavni sud FBiH neustavnim proglasio  postojeći zakon, Parlament FBiH još nikada nije ni razmatrao novi prijedlog koji je iz Vlade FBiH posljednji put upućen 2017. godine, a u Vladu FBiH do danas nije došlo bilo kakvo objašnjenje ili zahtjev vezano za ovaj zakonski prijedlog.

“Predmetni prijedlog zakona do sada nije razmatran ni na jednom domu Parlamenta FBiH. U međuvremenu su svi kantoni, osim HNK, donijeli kantonalne zakone za oblast šumarstva kojima su sve nadležnosti iz ove oblasti pripisane kantonalnom nivou vlasti i FBiH nema mogućnosti da utiče na aktivnosti u šumarstvu koje provode kantonalni organi ili na obaveze koje se ne izvršavaju, a što doprinosi usložnjavanju lošeg stanja u ovoj oblasti kao što su bespravna sječa, bespravno zauzimanje zemljišta i ostale bespravne radnje u šumarstvu, šumsko-privredna društva sa velikim negativnim bilansom poslovanja i velikim viškom uposlenih, neizvršavanje šumsko-uzgojnih radova, sve manja zaliha i lošiji kvalitet šume, manji prirast po zapremini i kvalitetu, veliki udio devastiranih šumskih površina, netransparentna prodaja šumskih drvnih sortimenata, sve lošiji kvalitet sortimenata koji se isporučuju drvnoj industriji, pretvaranje velikih površina šumskog zemljišta u građevinsko i drugo”, rekli su “Nezavisnim” u Ministarstvu  poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i zaključili da FBiH već devet godina nema propis za oblast šumarstva, zbog čega ne izvršava ni svoje ustavne nadležnosti za ovu oblast.

Izvor: Capital.ba

U Federaciji BiH 5.520 firmi koristilo kreditne olakšice zbog korone

By
ePravo.ba
-
0

U Federaciji BiH 5.520 firmi koristilo kreditne olakšice zbog korone

SARAJEVO – Moratorijum na otplatu kredita ili druge posebne mjere, koje su banke u Federaciji BiH (FBiH) davale usljed pandemije virusa korona, koristilo je u prošloj godini ukupno 5.520 poslodavaca. Od Nove godine olakšice se ne mogu tražiti na ime „posebnih mjera“ koje su važile u prošloj godini, ali se klijenti mogu dogovarati direktno s bankama o načinu plaćanja rata kredita.

Poslodavci kojima je odobrena posebna mjera „grace period“ mogu koristiti isti do kraja 2021. godine, ako su podnijeli zahtjev za to do 31. decembra 2020.

“Klijenti kojima je odobren moratorijum imaju mogućnost za korištenje moratorijuma do sredine 2021. godine. Ako klijent nije predao zahtjev za odobrenje posebnih mjera do kraja 2020. godine i dalje postoji mogućnost da sa bankom ugovara prilagođene načine otplate u skladu sa postojećim regulatornim okvirom”, pojasnila je za CAPITAL portparol Agencije za bankarstvo FBiH Željka Stanić.

U Udruženju poslodavaca FBiH zadovoljni su odgovorom banaka na zahtjeve privrede.

“Ono što imamo od informacija s terena je da su banke davale moratorijume i odgode, u prvom valu pandemije, ko god je zatražio. Nisu čak išli u neke analize da li je kompanija u mogućnosti da vraća ili ne. Međutim, specifično je to da su ljudi shvatili da prolongiranje vraćanja kredita ustvari nosi svoje troškove, tako da je svima bilo u interesu da se ti krediti vraćaju”, naveo je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Dodao je da će ugostitelji i hoteli koji imaju velike kredite teško ove godine moći vratiti dugovanja, dok se ne popravi situacija u oblasti turizma.

“Na početku pandemije oko 25 odsto privrednih subjekata je zatražilo neki vid prolongiranja otplate kredita. To se kasnije svelo na manje od osam odsto. Generalno gledajući, posebne mjere su imale efekta, a privreda se ponijela dosta korektno”, istakao je Smailbegović.

U FBiH je, za posebne mjere, odobreno 83.507 zahtjeva, od čega se na fizička lica odnosilo 77.987, a ostatak na pravna lica.

Iz Agencije za bankarstvo su rekli da nisu zabilježeni značajniji propusti ili druge štetne pojave vezane za primjenu Odluka koje se odnose na oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem „COVID 19“.

Poteškoće koje su se javile u određenim slučajevima najvećim dijelom su vezane za probleme u procesu prijema i obrade zahtjeva.

Izvor: Capital.ba

1...567...109Page 6 of 109

EVEN MORE NEWS

POPULAR CATEGORY

©