Home Blog Page 71

Austrijsko državljanstvo za Bosance i Hercegovce

By
ePravo.ba
-
0

Ovako izgleda ispit za austrijsko državljanstvo za Bosance i Hercegovce

Ko želi austrijsko državljanstvo, mora imati mnogo strpljenja, novca ali i potrebno znanje nemačkog jezika. Ali to nije sve. Proces dobijanja državljanstva je dug i pun birokratskih prepreka, a kandidat mora polagati i ispit o poznavanju nove domovine. Kako on zapravo izgleda?

Za dobijanje austrijskog državljanstva potrebno je da podnosilac molbe dokaže da je najmanje deset godina živeo legalno i radio u Austriji. U nekim slučajevima postoji i mogućnost podnošenja molbe nakon pet godina boravka, na primer, ukoliko je kandidat oženjen/udat austrijskim državljaninom.

Za eventualno skraćenje dakle moraju postojati posebni razlozi, na primer, odobrenja azila, državljanstvo neke od zemalja EEP-a (Europskog privrednog prostora), rođenje u Austriji ili izuzetne zasluge u interesu Republike Austrije.

Inače mora podneti i potvrdu da nije kažnjavan, da ne postoji nikakav postupak u Austriji protiv njega i da ima dovoljna mesečna primanja. Pored toga mora podneti ispisnicu iz državljanstva zemlje porekla. Samo za specijalne izuzetke postoji mogućnost dvojnog državljanstva.

Podnosilac molbe mora dokazati dovoljno znanje nemačkog jezika, to jest potvrdu o položenom ispitu iz nemačkog. Takođe, mora polagati i ispit o poznavanju nove domovine, Austrije.

Stjecanje austrijskog državljanstva na temelju podrijetla

Dijete austrijsko državljanstvo stječe automatski samim rođenjem ako mu je majka Austrijanka, neovisno o tome je li u braku. Isto vrijedi i u slučaju mješovitog braka, ako je samo otac austrijski državljanin. Vanbračno dijete također stječe austrijsko državljanstvo ako ga je otac Austrijanac priznao prije rođenja ili u roku od osam tjedana poslije, ili ukoliko je očinstvo u tom roku utvrđeno sudskim putem. Ako je dijete priznato kasnije, ono i dalje može postati državljanin pod povoljnijim uvjetima nego ostali.

Ukoliko se radi o braku austrijskog i stranog državljanina u čijoj državi također vrijedi načelo podrijetla, njihovo dijete ima pravo na oba državljanstva. Po austrijskom zakonu dijete se sa 18 godina ne mora opredijeliti za jedno državljanstvo, osim ako to zahtijeva država drugog roditelja.

Stjecanje austrijskog državljanstva dodjeljivanjem  

Preduvjeti za dodjeljivanje državljanstva (Verleihung der Staatsbürgerschaft) određuju se u ovisnosti o tome dodjeljuje li se ono zbog stečenog zakonskog prava (Rechtsanspruch) ili na temelju procjene nadležnog organa (Ermessen). Neovisno o pravnom temelju za dodjeljivanja, svaki kandidat za austrijsko državljanstvo mora ispuniti opće preduvjete.

Opći preduvjeti za svako dodjeljivanje

Republika Austrija svoje državljanstvo može dodijeliti osobi koja ispunjava ove opće preduvjete:

  • da nije osuđivana, da se protiv nje ne vodi krivični postupak ni u zemlji ni u inozemstvu te da nije počinila posebno teške upravne prekršaje
  • da ima dovoljno prihoda da bi se izdržavala bez državne pomoći, što se dokazuje podnošenjem platnih lista ili dokaza o pravu na zakonsku alimentaciju ili o novcu na temelju osiguranja. Ti se prihodi moraju dokazati za bar 36 mjeseci u roku od posljednjih šest godina kao i tijekom posljednjih šest mjeseci neposredno prije podnošenja zahtjeva
  • da poznaje njemački jezik i posjeduje osnovna znanja o demokratskom sustavu Austrije i svoje pokrajine
  • da ima pozitivan stav prema Republici Austriji i ne predstavlja opasnost za javni mir i sigurnost zemlje
  • da joj nije izrečena zabrana boravka niti se vodi postupak radi njezinoga izricanja
  • da ne postoji rješenje neke druge države da mora napustiti područje Europskog gospodarskog prostora (EU+Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska)
  • da nije bila protjerana tijekom posljednjih 18 mjeseci
  • da nema odnose s ekstremističkim i terorističkim skupinama
  • da je spremna odreći se svog državljanstva Bosne i Hercegovine (zadržavanje prethodnog državljanstva je moguće samo u vrlo rijetkim slučajevima)
  • da dodjeljivanjem državljanstva Austrija ne ugrožava svoje međunarodne interese i odnose sa drugim zemljama

Dodatni preduvjeti prema tipu dodjeljivanja

Stjecanje austrijskog državljanstva na temelju slobodne procjene nadležnog organa

  • Kandidat za ovaj najčešći tip dodjeljivanja državljanstva uz ispunjavanja gore navedenih općih preduvjeta mora dokazati najmanje 10 godina neprekidnog legalnog boravka i Austriji te da je za to vrijeme posjedovao najmanje petogodišnju dozvolu za naseljavanje.

Stjecanje austrijskog državljanstva na temelju zakonskog prava

Pored ispunjavanja navedenih općih preduvjeta kandidat mora

  • imati najmanje 30 godina glavno prebivalište u Austriji ili
  • boraviti bar 15 godina legalno i neprekidno u zemlji te dokazati trajnu osobnu i profesionalnu integraciju ili
  • biti bar 6 godina legalno i neprekidno u Austriji, i uz to
    • pet godina živjeti u braku u istom kućanstvu s austrijskim bračnim drugom ili
    • posjedovati državljanstvo neke EPP države (EU+Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) ili
    • biti rođen u Austriji ili
    • imati značajne ostvarene zasluge u interesu Republike, odnosno pokazivati osobite talente u oblastima znanosti, gospodarstva, umjetnosti i sporta na temelju kojih se one od njega u budućnosti mogu očekivati ili
    • dokazati trajnu integriranost u austrijsko društvo tako što
      • zna njemački na razini B2 ili
      • zna njemački na razini B1 i posjeduje dokaz o trajnoj integriranosti. Pritom se mora raditi o osobitim zaslugama, koje značajno revazilaze prosječne zasluge neke druge osobe istog obrazovanja. To na primjer može biti  trogodišnji dobrovoljni neplaćeni rad u nekoj organizaciji od općedruštvenog interesa ili najmanje tri godine zaposlenja u oblasti obrazovanja, socijalnih i zdravstvenih usluga (npr. njegovatelj starih ljudi) ili tri godine na funkciji u nekom zastupništvu interesa (radnički savjet, savjet roditelja u školi)

Važno! Navedeni minimalni periodi neprekidnog legalnog boravka u Austriji (6, 10, 15, 30 godina) počinju teći iznova od nule, ako je kandidat van zemlje proveo više od 20% potrebnog vremena, ukoliko je odležao zatvorsku kaznu dužu od 6 mjeseci, kao i u slučaju da mu je izrečena mjera prestanka boravka ili je ilegalno boravio u zemlji.

Troškovi postupksa sticanja Austrijskog državljanstva za Bosance

Troškovi se razlikuju po temelju za dodjeljivanje (jeftinije je s ostvarenim zakonskim pravom) i po pokrajinama. Najveći dio čini savezna pristojba uz koju dolazi pokrajinski doprinos. Cijene se kreću između 1.150 za jednu osobu i 2.000 eura za bračni par plus oko 300 eura po djetetu.

Prenošenje državljanstva na bračnog druga i djecu

Prigodom podnošenja zahtjeva za dodjeljivanje državljanstva moguće je podnijeti i zahtjev za njegovo istodobno prenošenje na bračnog partnera i/ili djecu. Ukoliko ispunjava gore navedene opće preduvjete, bračni partner može dobiti državljanstvo samo ako je bar šest godina u Austriji i s kandidatom za dodjeljivanje živi bar 5 godina u braku i u istom kućanstvu, te ako prigodom podnošenja zahtjeva ima odgovarajuću dozvolu za boravak.

Na maloljetnu nevjenčanu rođenu i usvojenu djecu državljanstvo se može prenijeti ako su legalno naseljena u Austriji i žive u istom kućanstvu. Za vanbračnu djecu je to također moguće, ukoliko roditelj prizna očinstvo ili je ono ustanovljeno sudskim putem.

Kako se pokreće postupak za dodjeljivanja državljanstva?

Nadležna služba je odjel za državljanstvo zemaljske uprave (u Beču MA 35). Zahtjev (Antrag) se može podnijeti neformalno ili pomoću obrasca (Antragsformular) koji se može dobiti u navedenoj službi.  

Koji su dokumenti potrebni?

Na ovo pitanje nadležna služba može odgovoriti tek nakon što prekontrolira podatke kandidata i u skladu s njegovim statusom, dotadašnjim životom itd. ocijeni što je neophodno. Nakon što se to ustanovi, kandidat dobija popis dokumenata.

Dokumenti izdani na stranom jeziku  moraju se podnijeti u originalu zajedno sa u Austriji ovjerenim prijevodima na njemački. Priznaju se i neki u inozemstvu ovjereni dokumenti, ali to ovisi o upravnom postupku koji se primjenjuje. Tko dokumenta prevodi u Austriji mora obvezatno angažirati sudski prisegnutog tumača i prevoditelja za svoj i njemački jezik.

Kako dalje teče proces?

Nakon provjere priloženih dokumenata i eventualne dopune dokumentacije, nadležni organ donosi rješenje o pristanku da se kandidatu dodijeli državljanstvo (Zusicherungsbescheid). S tim rješenjem kandidat od svoje države traži ispis iz knjige državljana i dodijelu potvrde o tome. Za ispis iz državljanstva na raspolaganju su mu dvije godine. Ako ga matična država odbije ispisati ili mu je ispisivanje na temelju opravdanih razloga neprihvatljivo, onda usprkos tomu dobiva austrijsko državljanstvo (dakle zadržava i svoje).

Ukoliko se za vrijeme čekanja na rješenje o ispisu značajno promijene životne okolnosti kandidata pristanak države o dodjeljivanju se može povući.  

Oduzimanje austrijskog državljanstva

Austrijsko državljanstvo automatski gubi svaki državljanin koji uzme strano državljanstvo, dakle u većini slučajeva onaj koji „vrati“ svoje prethodno nakon što je postao Austrijanac. Razlog za gubljenje državljanstva je i služenje vojske u stranoj državi ili dobrovoljno sudjelovanje u oružanim konfliktima u inozemstvu.

Ispit za austrijsko državljanstvo za Bosance i Hercegovce

Ako želite postati državljanin Austrije, morate polagati ispit i dokazati svoje znanje o državi Austriji. Tu se ubraja osnovno znanje o demokratiji i istoriji vaše nove domovine. Svako ko se u Beču prijavljuje za državljanstvo takođe mora osvojiti bodove na osnovu  svog znanja o austrijskoj prestonici.

“ On-lajn test“ omogućava uvid i vežbu za potrebni ispit. Evo prilike da malo vežbate i da odgovorite na pitanja, a samim tim i proverite svoje znanje.

Nagađanja nema mnogo, jer se test rešava na principu multiple choice – od 4 ponuđena odgovora samo je jedan tačan.

Napomena: Pitanja smo namerno ostavili na nemačkom jeziku jer tako izledaju u originalu na testu!

Die Staatsgebiete welcher heutigen Staaten gehörten im Laufe der Geschichte zeitweise zum Kaiserreich Österreich?

  • Slowakei
  • Kroatien
  • Ungarn
  • Finnland

Welche Reformen veränderten Österreich in den 1970er Jahren?

  • Allgemeine Schulpflicht
  • Gleiche Rechte und Pflichten für Männer und Frauen
  • Ausbau von Schulen und Universitäten
  • Rauchverbot auf öffentlichen Plätzen

Die Revolution von 1848 betraf auch das Kaiserreich Österreich. Was waren wesentliche Forderungen in der Revolution von 1848?

  • Freiheit und Bürgerrechte
  • Unabhängigkeit vom Kaiserreich Österreich (z.B. Ungarn)
  • Eine Verfassung
  • Mehr Rechte für den Kaiser

Sud BiH kaznio advokata zbog uvreda u sudnici

By
ePravo.ba
-
0

Sud BiH kaznio advokata zbog uvreda u sudnici

Državni sud je advokata Slobodana Perića iz Banje Luke novčano kaznio u iznosu 3.000 maraka zbog vrijeđanja ove institucije, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Perić je kažnjen jer je u podnesku, koji se odnosio na prethodne prigovore na optužnicu Tužilaštva BiH koja tereti Milorada Glamočaka za ratne zločine, napisao da Sud BiH ima “dvostruke aršine kada su u pitanju suđenja za ratne zločine”.

“Zaključak da postoji dovoljno dokaza da je ovaj optuženi izvršio djelo koje mu se stavlja na teret, Vijeće je izvuklo iz izjava nekih svjedoka koji se sjećaju da je bio prisutan u sobi odakle su izvršioci krenuli na izvršenje djela te da je bio jako ljut kada je saznao što se desilo. Ovakav zaključak Vijeća bio bi smiješan da nije posljedica uobičajne prakse Suda i Tužilaštva BiH kada treba optužiti nekoga od pripadnika srpskog naroda, ovako je samo dokaz da politika još uvijek nije izašla ni iz Suda ni iz Tužilaštva BiH. Ovakav zaključak nameće se sam po sebi kada se zna praksa Suda i Tužilaštva. Kada treba neko odgovarati za zločine počinjene nad Srbima, niti jedan dokaz nije dovoljan, a kada treba optužiti i osuditi pripadnika srpskog naroda, dovoljno je da neko ‘upre prstom u njega’”, navodi se u podnesku advokata Perića zbog kojeg je kažnjen.

Perić je za BIRN BiH rekao da i dalje vjeruje da postoji problem u praksi državnog pravosuđa u predmetima ratnih zločina. Dodao je da se Sud BiH ponaša kao da svaka njegova odluka mora biti prihvaćena.

“Oni kažu da ne smijem dovesti autoritet Suda u pitanje, i sad bih ja trebao prihvatiti svaku odluku Suda, a to nije uvijek tako. Moj klijent je optužen bez ikakvih valjanih dokaza. Ja sam u jednom podnesku iznio stav i mišljenje da Sud i Tužilaštvo imaju dvostruke standarde kada su u pitanju ratni zločini. Sud nije ni rekao da sam ja iznio neistinu, nego da sam prekoračio granice slobode izražavanja, a moja je dužnost da branim klijente od nezakonitih odluka sudova”, kazao je Perić.

Obrazlažući odluku o kažnjavanju advokata Perića, iz Suda BiH pozvali su se na član 150. Zakona o krivičnom postupku BiH, u kojem stoji: “Sud će kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM tužioca, branioca, punomoćnika, zakonskog zastupnika i oštećenog koji u podnesku ili u usmenoj riječi vrijeđa Sud.”

Perićevo izlaganje koje je usmjereno na navode da Sud pristrasno postupa kad su u pitanju pripadnici srpskog naroda, te potpuno jasna aluzija da je sudska vlast u rukama politke, s obzirom na sam način i kontekst iznošenja, po ocjeni Suda BiH, moraju se uzeti kao ponižavanje i diskreditacija Suda, rečeno je za BIRN BiH iz ove institucije.

“Sud je zaključio da se navodi podneska: ‘Kada treba neko odgovarati za zločine počinjene nad Srbima, niti jedan dokaz nije dovoljan, a kada treba optužiti i osuditi pripadnika srpskog naroda, dovoljno je da neko upre prstom u njega’, te kostatacije ‘da politika još uvijek nije izašla iz Suda’, odnose na postupanje sudija Suda BiH, te da implicitno sugerišu zaključak da se radi o sudijama koji su ‘pristrasni i poslušni’. Ovakva vrsta sudova apsolutno izlazi iz pravnog okvira podneska i očigledno ima za cilj diskreditaciju ugleda sudija i Suda kao institucije”, navode iz Suda BiH.

Dugogodišnji advokat iz Sarajeva Fahrija Karkin mišljenja je da svaka uvreda na račun pravosudnih institucija ima istu težinu, nebitno da li je izrečena u sudnici ili van nje.

“Po meni, nikakva razlika ne postoji. U sudnici ili pored sudnice, isto je. Mi imamo profesionalnu obavezu odnosa prema sudu, odnosno pojačanu odgovornost kao advokati. Sud bi mogao kažnjavati i one koji javno u medijima vrijeđaju sud, ali se time niko ne bavi. Ja razumijem advokata Perića, jer mi u sudu ne branimo Srbe ili Bošnjake, već klijente”, kazao je Karkin.

S druge strane, iz Suda BiH smatraju da mjere koje su primijenjene u slučaju advokata Perića, ne mogu se primijeniti na situacije kada neko javno na drugom mjestu uputi uvrede pravosudnim institucijama. Potsjetimo nedavno je još jedan advokat Sarajevo kažnjen sa 500 KM.

“U ovom slučaju se radilo o kažnjavanju advokata za riječi koje su izgovorene u konkretnom predmetu unutar sudskog postupka”, rekli su iz Suda BiH.

Perić brani Milorada Glamočaka, kojem se trenutno sudi skupa s Brankom Čigojom, Željkom Tadićem i Sašom Boškićem da su 13. septembra 1995., kao pripadnici Izviđačkog voda pri Mrkonjičkoj brigadi Vojske Republike Srpske (VRS) ubili 28 osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Izvor: Detektor

Vojislav Šešelj osuđen za zločine u BiH, Hrvatskoj i Srbiji!

By
ePravo.ba
-
0

Vojislav Šešelj osuđen za zločine u BiH, Hrvatskoj i Srbiji!

Pišu: A. Gutić – D. Obrdalj
Sudska farsa u vidu provostepene presude Vojislavu Šešelju unekoliko je ispravljena. Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Haagu proglasilo je Šešelja krivim po tri tačke optužnice odnosno progone na političkoj, rasnoj ili verskoj osnovi te deportaciju i nehumana dela ne samo na području Bosne i Hercegovine te Hravtske, nego i ona koja se odnose na njegovo djelovanje u vojvođanskom selu Hrtkovci. Naravno, preživjelim žrtvama Šešeljovih ideja i podstrekavanja na ratne zločine, izrečena desetogodišnja kazna nije dovoljna, pogotovo jer su odbačene tačke optužnice za udruženi zločinački poduhvat, zločine protiv čovječnosti, ubistva i kršenja običaja rata.

UVREDE I PRIJETNJE

Cinici bi rekli da je osuđujučom presudom najviše zadovoljan upravo Šešelj, jer će tako odbaciti komentare da ga je (prvostepeno) oslobodio upravo – antisrpski sud, kako ga je tokom desetogodišnjeg procesa on učestalo nazivao.

Možda će jednog dana biti poznato šta je prevagnulo da prvostepeno vijeće tribunala Šešelju izrekne oslobađajuću presudu. Njegova odbrana se temeljila na uvredama i psovkama koje je upućivao tužiocima i članovima sudskog vijeća, u kojem god sastavu ono bilo, vrijeđao je svjedoke, vrijeđao je žrtve. Snimci dijelova suđenja emitovani su poput nekog tragikomičnog realitija. U konačnici očekivalo se da će upravo takav odnos biti dodatni motiv sudijama da prate dokaze tužilaštva i izreknu adekvatnu kaznu.

U pozadini Šešeljovih ispada koje su “hranile” nacionalističke populiste u Srbiji, događale su se ozbiljne stvari. Šešelj je otkrivao identitet zaštićenih svjedoka, lično je ili putem svojih saradnika direktno prijetio svjedocima.

LAŽNA BOLEST

Prvostepeno vijeće kao da je svo vrijeme samo smišljalo kako da, ne samo oslobodi Šešelja, nego i da SE oslobodi njegovog boravka u pritvoru Tribunala. Odjednom je Šešelj bio “teško, gotovo smrtno bolestan” i pušten na slobodu, da bi potom postalo bjelodano kako je bolest izmišljena, a on nastavio da “prosipa otrov” u svakoj prilici na javnoj sceni.

Nije daleko od istine da provostepenu presudu “bolje” ne bi ni sam Šešelj mogao napisati. Vijeće je ustvrdilo da “ tužilaštvo nije dokazalo da je nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom rata bilo izloženo neselektivnom progonu, nego su civili sami bježali od sukoba, pa nije bilo prisilnog protjerivanja stanovništva” !?

Prema obrazloženju oslobađajuće presude, Šešelj jeste pozivao na protjerivanje Hrvata, ali da se zlostavljanja civila u vojvođanskom selu Hrtkovci ne mogu smatrati sustavnim masovnim napadima jer su motivi bili osobne prirode, odnosno želja da se osigura smještaj za srpske izbjeglice iz Hrvatske, te da je projekt “velike Srbije”, za koji se Šešelj zalaže, politički, a ne kriminalni cilj.

Iako je ovom konačnom, ipak osuđujućom presudom velika nepravda prema žrtvama unekoliko ispravljena, podsjetimo na neke od Šešeljevih “mirnodopskih” poruka koje prvostepenom vijeću nisu bile dovoljno ni za kvalifikaciju progona na političkoj, rasnoj ili verskoj osnovi te deportacije i nehumana dela.

“Ako Hrvatska bude insistirala na ratu održaćemo joj takvu lekciju, da joj neće narednih 500 godina to više pasti na pamet.” (16. 1. 1992)

„Bosna i Hercegovina će se kupati u rekama krvi ukoliko pokuša da postane nezavisna“ (20. 2. 1992)

„Srpski četnici imaju program koji može dovesti do gušenja te albanske separatističke pobune i Albanci će videti svoje kuće … u plamenu … (10. 6. 1993)

„Ukoliko dođe do strane intervencije mi Srbi ćemo zbrisati i Muslimane i Hrvate” i organizovati terorističke napade u Hrvatskoj” (27. 8. 1993)

“… i Vuk Drašković i ja smo prolili ljudsku krv, okrvavili smo svoje ruke. Samo razlika je u tome, što je Vuk Drašković prolio srpsku krv u Beogradu, a ja sam prolivao hrvatsku ustašku krv u Srpskoj Slavoniji” (1. 6. 1991)

„ Parovi iz mešovitih brakova treba da se razvedu, a decu iz mešovitih brakova treba pobiti.“ (Hrtkovci, Vojvodina, 1992. )

—————————————————————————————————————————————————————————————-

REAKCIJE NA PRESUDU VOJISLAVU ŠEŠELJU

BiH

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković, smatra da je nepravda sada djelomice ispravljena jer je Šešelj ipak proglašen krivim za zločin protiv čovječnosti, iako je presuda morala obuhvatiti više počinjenih zločina.

“Nismo zadovoljni dužinom kazne zatvora, no nijedna kazna ne može vratiti ubijene”, kazao je Mešković.

Dodao je kako se sada ne bi trebalo baviti zbrajanjem godina zatvora što su ih dobili osuđeni za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, nego novim generacijama prenositi činjenice o tome što se zbivalo kako se zlo poput onog iz 90-ih godina prošlog stoljeća ne bi ponovilo.

Predsjednica udruženja “Žene Srebrenice” Hajra Ćatić bila je među onima koji su razočarani presudom Šešelju jer su očekivali da će ona biti drastičnija.

“Osuđen je samo po tri točke (optužnice). Doista smo razočarane, ali ovo nije prvi put da nam nešto ovakvo radi Haški tribunal odnosno sada MICT”, rekla je Ćatić.

Ipak, iz Udruženja smatraju da je najvažnije to što je Šešelj sada dobio “pečat ratnog zločinca” kao i to da presuda MICT-a potvrđuje da je Srbija sudjelovala u agresiji na BiH.

HRVATSKA

Saborski zastupnici u Hrvatskoj podržavaju presudu, ali  smatraju da je Šešelj trebao dobiti strožiju kaznu.

Bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač, u Saboru je nazvao izrečenu presudu Šešelju „moralnom zadovoljštinom svima koji su propatili zbog njegove politike i zbog njegovog huškanja u ratu protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine“.

„Važno je i zbog povijesne istine da je ukinuta oslobađajuća presuda i da je on kažnjen za svoja nedjela. Ovo je isto važno za Hrvate u Srbiji i Vojvodini, koji su sada jasno identificirani kao žrtve rata, iako znamo da se u Srbiji rat nije vodio, rat je vođen protiv Hrvatske. Nadam se da će ovo biti uvažavano od vlasti u Srbiji i da će ovo biti poticaj za podizanje statusa Hrvata u Srbiji na način da njihova prava budu zaštićena i da dobiju svog predstavnika u Narodnoj skupštini“, kazao je Kovač.

Bojan Glavašević, član Socijaldemokratske partije (SDP) Hrvatske, čiji je otac Siniša nakon pada Vukovara pogubljen na Ovčari, izjavio je kako je, nažalost, očekivao ovakvu presudu Šešelju.

„Pravo možda i jeste zadovoljeno, ali pravda nije zadovoljena“, kazao je Glavašević.

Presudu na 10 godina Glavašević je nazvao ipak moralnom zadovoljštinom i potvrdom da je Šešelj ratni zločinac.

Jadranka Kosor bivša premijerka Hrvatske jedna je od prvih koja je reagirala na društvenim mrežama na presudu:

“Dobra je vijest da je Šešelj osuđen. Loša je što je kazna mala i takva da mu se uračunava vrijeme u pritvoru. Tako je odahnuo onaj koji bi ga morao izručiti Hagu. Kompromis. Ali, kriv je, zločinac je”, napisala je Kosor.

Drugostepena presuda Šešelju jeste uspjeli pokušaj Haškog tribunala da se na dostojanstven način izvuče iz slučaja koji je nanio veliku štetu čitavom procesuiranju zločina, izjavila je osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.

Prema njenim riječima, ono što jeste začuđujuće je da za sve izjave Šešelja u Vukovaru, Malom Zvorniku i Sarajevu nema dokaza da su imale konkretne posljedice po život ljudi.

SRBIJA

“Presuda predstavlja delimičnu satisfakciju za žrtve i porodice žrtava”, navedeno je u saopštenju nevladine organizacije Žene u crnom koje su ocijenile da su Vojislav Šešelj i njegova SRS “bili paradigma i jedni od najvećih generatora mržnje tokom devedesetih godina”, te su svojim djelovanjem doprinjeli brojnim zločinima, kako direktno, organizovanjem oružanih grupa koje su činile zločine, i indirektno putem govora mržnje, i pozivajući na progon, deportacije.

Zahtjevaju od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se jasno ogradi od politike zločina čiji je bio dio i da prestane sa praksama iz devedesetih.

Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada i kopredsednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov rekao je da je na ovaj način pravda za žrtve “delimično zadovoljena”.Također smatra logičnim da i drugi vinovnici zločina za politiku etničkog čišćenja u Vojvodini budu procesuirani pred domaćim pravosuđem, ali je dodao da ne očekuje da će se to desiti, jer je u Srbiji, kako je naveoo, na djelu opstrukcija suđenja za ratne zločine i rehabilitacija ratnih zločinaca.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji rekla je da je ispravljena greška koja je od početka bila očigledna u vrlo loše vođenom procesu.

“Najbitnije je istaći da su svjedoci koje je Tužilaštvo imalo pod pritiskom promijenili stranu. Da su oni ostali na strani Tužilaštva sigurno bi drugačije izgledala presuda i cijeli proces bi se još davno završio”. “Sud nije bio u stanju da ponovi proces zato što je prošlo puno vremena i ključni svjedoci više nisu bili na strani Tužilaštva. Ovo je neko srednje rješenje”,  kazala je Biserko.

Revizija Šešeljeve presude (ne)moguća misija

Pravni stručnjaci iz Srbije, BiH i Hrvatske imaju različite stavove o mogućnosti podnošenja žalbe na drugostepenu presudu kojom je na deset godina zatvora osuđen predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove.

Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela, a kaznu zatvora neće služiti jer je u pritvoru proveo 11 godina. Odgovoran je po osnovu govora 1992. u Hrtkovcima, kada je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.

Aleksandar Lazarević, advokat iz Srbije, koji je zastupao optužene pred Haškim tribunalom i Sudom BiH kaže da Vojislav Šešelj ima mogućnost da traži da se izvrši revizija presude.

“Oni na osnovu istog činjeničnog stanja nisu ukinuli presudu nego su je preinačili. Tako da je u ovoj situaciji on dobio osuđujuću umjesto prethodne oslobađajuće presude i može naravno da koristi određena pravna sredstva koja mu stoje na raspolaganju, ali ovo je sad pravosnažna presuda”, kaže Lazarević.

Ističe da postoji mogućnost pobijanja i drugostepenih presuda, te pojašnjava da postoji sredstvo koje je predviđeno “Pravilnikom o postupku i dokazima”, a to je zahtjev za preispitivanje.

“To je u suštini jedino pravno sredstvo kojim se pravosnažna odluka Tribunala pobija i taj rok je godinu dana od dana izricanja presude”, dodaje Lazarević.

Novak Lukić, advokat iz Srbije, smatra da postoji vanredni pravni lijek, podnošenje revizije.

“Revizijom on nije vezan nikakavim rokom, ukoliko nađe novu činjenicu kojom bi mogao dokazati greške drugostepenog suda. Ima pravo na reviziju i to će pravo vjerovatno koristiti. Žalba koju on sam kaže da će podnijeti po pravilima Tribunala nije predviđena i to je jedna velika anomalija Tribunala. To je suprotno pravima iz osnovnih konvencija za ljudska prava gdje svako ima pravo na žalbu protiv svoje osude”, kazao je Lukić.

Lukić naglašava da je revizija, odnosno zahtjev za preispitivanje, potpuno predviđen Pravilnikom i to stoji na raspolaganju svakoj strani koja izgubi spor.

“Tužilaštvo ima rok od godinu dana, a Odbrana uopšte nije vezana rokom. Kad god da se pojavi nova činjenica. To su mnogi probali, ali samo kod Šljivančanina je to uspjelo”, navodi Lukić koji je zastupao Šljivančanina.

Veselin Šljivančanin, bivši načelnik za sigurnost gardijske brigade Jugoslovenske narodne armije (JNA), osuđen je u Haagu na deset godina zatvora za zločin na Ovčari.

Pošto je preispitalo pravosnažnu presudu kojom je osuđen na 17 godina zatvora, Žalbeno vijeće je 2010. prihvatilo argument Šljivančaninove Obrane i zaključilo da on nije znao za povlačenje vojnih policajaca s Ovčare, pa prema tome nije kriv za ubistva 194 hrvatska ratna zarobljenika na farmi kod Vukovara 1991.

U konačnoj presudi suci su zaključili da je Šljivančanin kriv za mučenje zarobljenika te mu odredili kaznu od deset godina zatvora. Tom je presudom prvi put u historiji Haškog tribunala preinačena neka pravosnažna presuda. Šljivančanin je u prvostepenom postupku 2007. osuđen na pet godina zatvora za mučenje vukovarskih zarobljenika.

Senka Nožica, braniteljica iz BiH, kaže da Šešelj po pravilu godinu dana od izricanja presude ima mogućnost da uloži zahtjev za obnovu postupka po osnovu novih činjenica.

“To bi formalno značilo da on sada treba da pronađe neke nove činjenice koje su toliko relevantne da bi mogle promijeniti sudsku odluku. Nova činjenica je činjenica do koje on nije mogao doći u vrijeme suđenja jer mu je bila nedostupna”, navodi Nožica.

Ona ističe da je riječ gotovo o nemogućnoj misiji jer ni on ni bilo ko u Haagu nije osuđen zbog jedne radnje.

Nožica smatra da je to apsolutno nemoguće jer po karakteru to mora biti činjenica koja mijenja iz osuđujuće u oslobađajuću presudu.

Dodaje da je taj institut dobar, pametan i pošten, ali da je kod ratnih zločina gotovo neprimjenjiv, izuzev ako neko ne odgovara za ratni zločin na osnovu jedne naredbe.

Gotovo sam 100 posto sigurna da ne može doći do revizije, iako će Šešelj sigurno to probati, zaključila je Senka Nožica.

U reviziju ne vjeruje ni Anto Nobilo, jedan od najpoznatijih hrvatskih advokata, smatrajući da je presuda konačna.

“To je konačna presuda. Oni su preinačili odluku prvostepenog suda i to je konačna pravomoćna presuda”, kaže Nobilo.

(zurnal.info)

Krivična prijava protiv rukovodilaca u pravosuđu BiH

By
ePravo.ba
-
0

Krivična prijava protiv rukovodilaca u pravosuđu BiH

Tužilaštvu BiH podnesena je anonimna krivična prijava protiv članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije, Jadranke Lokmić-Misirače i Ružice Jukić, kao i sudija i tužilaca Ranka Debevca i Gordane Tadić, te političara Fahrudina Radončića, Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Kako se navodi u prijavi, svi skupa su, kao “organizirana kriminalna grupa” sa dodijeljenim zadacima i ulogama udruženog kriminalnog poduhvata, uspostavili kontrolu nad institucijama pravosuđa, kako bi sadašnje i buduće istrage protiv Dodika, Radončića i Čovića bile obustavljene, a prijave odbačene.

Zauzvrat, kako stoji, predstavnicima pravosuđa obećani su usluge i darovi.

Dodik, Radončić i Čović, navodi se, davali su upute Tegeltiji i drugim članovima VSTV-a da na ključne pozicije u pravosuđu imenuju “podobne osobe”.

Tegeltija i Lokmić-Misirača su kazali za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da ne žele komentarisati ovu prijavu.

“Ne želim komentarisati nebuloze”, rekao je Tegeltija, kojem mandat predsjednika VSTV-a ističe ove godine.

Lokmić-Misirača je kazala da će dati komentar kada prijava ne bude anonimna.

Debevec je imenovan na poziciju predsjednika Suda BiH, stoji u prijavi, “zloupotrebama ovlaštenja i trgovinom uticajem”, iako nije imao rukovodnog iskustva. Između ostalog, navodi se da je to urađeno kako bi donio oslobađajuću presudu u predmetu protiv Radončića za ometanje rada pravosuđa, gdje je Debevec član Vijeća.

Predsjednik Suda BiH je, kako stoji u prijavi, obećao Hasiji Mašović i Mirsadu Striki, članovima Vijeća, da će ih unaprijediti u karijeri i rasporediti na pozicije drugostepenih sudija Suda BiH.

Uz podršku članova VSTV-a, u prijavi se navodi da je Debevec imenovan nakon što je osigurao podršku međunarodne zajednice tako što je obezbijedio podršku tzv. “jevrejskog lobija” na način da je obećao da će izraelskoj obavještajnoj agenciji “Mosad” davati sve “obavještajno-sigurnosno interesantne podatke”.

Debevec je, govoreći za BIRN BiH, krivičnu prijavu nazvao “lažnom i tendencioznom” te određenom vrstom pritiska na Sud BiH da se, kako je rekao, sudi “po drugim kriterijima i željama, a ne po zakonu”.

“Prijavljena Gordana Tadić je iskazala lojalnost i dala obećanje da će, ako bude izabrana za glavnog tužitelja Tužilaštva BiH, protivno obavezama propisanim odredbama Zakona o VSTV-u, postupati po svim traženim uslugama i nalozima, a posebno će obustaviti ili opstruirati sve sadašnje i buduće istrage koje bi se mogle ticati Dodika, Čovića i Radončića”, navodi se u prijavi.

Gordana Tadić se već godinu i po nalazi na čelu Državnog tužilaštva u svojstvu vršioca dužnosti, a trenutno je u toku izbor za glavnog tužioca, na koji je osim Tadić prijavljeno ukupno 13 kandidata.

Prijava je u ponedjeljak, 2. aprila, dostavljena Tužilaštvu BiH, ali i Vijeću ministara, ministarstvima pravde i sigurnosti, VSTV-u, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te predstavnicima međunarodne zajednice, kao i Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, Evropskoj komisiji i Uredu visokog predstavnika (OHR).

Kako saznaje BIRN BiH, od SIPA-e je zatraženo da hitno postupi po ovoj prijavi i sazna ko stoji iza nje.

Iako nije potpisana, prijava je dostavljena u ime “građana BiH, ujedinjenih u zajedničkim i pravednim naporima i ciljevima”.

U obrazloženju prijave stoji da građani BiH, “svjesni građanske odgovornosti” te “suočeni s težinom vremena u kojem se država, njeno pravosuđe i građani nalaze”, žele “zaustaviti uspostavljanje kontrole politike nad pravosuđem” te kriminaliziranje VSTV-a.

“Mi, građani BiH, podnosimo ove prijave anonimno iz razumljivih i očiglednih razloga, zbog realne opasnosti od odmazde ključnih nositelja javnih i pravosudnih ovlaštenja i njihove kriminalizirane političke moći”, navodi se u prijavi.

Dokaze za navode iz prijave, kako stoji, lako je naći u pravosudnim institucijama.

Do trenutka pisanja teksta, iz Tužilaštva BiH nisu dali komentar na prijavu, a i članica VSTV-a Ružica Jukić nije bila dostupna za izjavu.

Izvor: Detektor

Građani potražuju 2.8 milijardi KM putem radnih sporova u BiH

By
ePravo.ba
-
0

Građani potražuju 2.8 milijardi KM putem radnih sporova u BiH

od 2.2 miliona nerješenih predmeta, na BiH pravosuđu 35.000 radnih sporova

Građani Bosne i Hercegovine od svih nivoa vlasti putem radnih sporova potražuju skoro 2,8 milijardi KM, rečeno je na posljednjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.

Pojašnjeno je da se radi o sporovima koji su u BiH pokrenuti protiv budžetskih korisnika, a to su institucije na državnom i entitetskom nivou, različita ministarstva, javne ustanove, preduzeća u većinskom entitetskom vlasništvu i jedinice lokalne samouprave.

Troškovi i kamate

– Ukupna vrijednost svih sporovi koji se vode u BiH je 7,7 milijardi KM, dakle 36 posto vrijednosti svih sporova u BiH odnosi se na sporove protiv budžetskih korisnika. Što se tiče broja takvih predmeta, njih je skoro 35.000 pred sudovima u BiH i to je 29 posto od svih parničnih predmeta u BiH – pojašnjeno je.

Dodaje se da su ti predmeti u većini slučajeva tek u prvostepenom postupku.

– Prosječna vrijednost jednog neriješenog spora protiv nekog budžetskog korisnika je 80.000 KM. Najviše ovih sporova nalazi se pred sudovima u Sarajevu, ukupno 46 posto vrijednosti sporova. Pred Kantonalnim sudom Sarajevo je 729 miliona KM, a pred Općinskim sudom Sarajevo 591 milion KM – rečeno je na sjednici VSTV-a.

Naglašeno je da se u 90 posto slučajeva radi o sporovima iz radnog odnosa.

– Bilo da se radi o neisplaćenim plaćama ili drugim novčanim potraživanjima. Evidentan je i vrlo veliki broj sporova u kojima jedan budžetski korisnik tuži drugog unutar istog budžeta. Naprimjer, mnogo je slučajeva da jedno kantonalno ministarstvo tuži drugo ministarstvo iz istog kantona. Novac se, dakle, pretače iz jednog ministarstva u drugo, ali se uredno plate troškovi kamate i sudski troškovi – istaknuto je.

Bez nadležnosti

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija kazao je za „Avaz“ da VSTV nema nadležnost da utječe na ovaj ogroman problem u bh. društvu.

 – Ono što ćemo uraditi jeste da ćemo ukazati na ovaj alarmantan problem, jer se radi o činjenici da su nam država, entiteti, javne službe najčešće stranke u sporovima pred sudovima u BiH. Ukupna vrijednost tih sporova je ogromna i prevazilazi budžete svih nivoa vlasti – istakao je Tegeltija.

U FBiH se potražuje oko 77 posto budžeta

– U Distriktu Brčko budžet za ovu godinu iznosi 212 miliona, dok su potraživanja 23 miliona. Na nivou BiH budžet je 1,9 milijardi KM, dok su potraživanja skoro 53 miliona KM. Što se tiče FBiH i RS, od FBiH građani potražuju oko 77 posto budžeta za ovu godinu. Kada se dodaju kantonalni budžeti, onda procent potraživanja bude smanjen na oko 40 posto zajedničkog budžeta FBiH i kantona – pojašnjeno je na sjednici VSTV-a.

Rasteretiti sudove

– U jednom dijelu treba promovirati i sporazumno ili mirno rješavanje ovih sporova, tako je u RS osnovana Agencija za mirno rješavanje radnih sporova, koja je znatno smanjila priliv ovih sporova na sudove. Isti takav model medijacije može se uspostaviti u drugim dijelovima države, kako bi se rasteretili sudovi da bi se bavili onim predmetima koji ne mogu ići na mirno rješavanje sporova – smatra Tegeltija.

Izvor: Avaz

Advokat Sarajevo | Advokatska kancelarija u Sarajevu

By
ePravo.ba
-
0
Advokat Sarajevo
Advokat Sarajevo

Advokat Sarajevo | Advokatska kancelarija u Sarajevu – historijat advokature u Bosni i Hercegovini

Osobine koje treba da posjeduje dobar advokat

Postoje neke stvari na koje svakako treba da obratite pažnju kada vam se dogodi da vam zatreba pomoć advokata. To se odnosi na sve domene samog advokata i na njegov profesionalan stav, ali i na njegovu ličnost i ponašanje. Advokat Sarajevo

Zato je vrlo važno da povedete računa o svim detaljima pre nego što ga angažujete, da se ne biste poslije kajali.

Raspitajte se o kvalifikacijama Vašega advokata

Već prilikom prvog razgovora bi trebalo da saznate koje su kvalifikacije određenog advokata. Naime, sam termin „advokatura“ je mnogo širok. Vrlo često se može čuti da neko kaže da je advokat, a recimo tek što je završio studije. Onaj ko zna malo više, zna i da je za sticanje titule advokata neophodno polaganje pravosudnog ispita, pa tek onda dobijanje licence za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Advokat u Sarajevu

Kada ste već suočeni sa pravnim sporom bilo kakve vrste, posljednje što vam je potrebno je lažan advokat ili loš advokat. Zato se smatra potpuno normalnim i čak poželjnim da vi, kao potencijalni klijent već na prvom sastanku procjenite o kakvom je advokatu rijeć.

Profesionalizam Vašega advokata

Advokat ne vodi računa samo o poslu, već i o odnosu sa klijentom, ali i o svom fizičkom izgledu. Jako je važno da uvijek bude pristojno obučen kao i način ponašanja. Suvišno bi bilo da objašnjavamo šta se pod pristojnim ponašanjem podrazumjeva. Jednostavno, čak i svojim izgledom advokat odaje da li je zaista profesionalac ili ne.

Lični kvaliteti advokata

Lični kvaliteti koji bi trebalo da budu na listi prioriteta u najvećem slučaju zavise od samog klijenta. U suštini, najvažnije je da advokat bude, što kaže naš narod, na svom mestu. Ukoliko želite iskusnog advokata, trebalo bi da imate na umu da oni često ne posvećuju baš puno pažnje klijentima, u smislu u kom to rade početnici. Početnici većinom tretiraju svoje klijente kao djecu, suosjećajni su i naročito pažljivi prema njima.

Zato je vrlo važno da odlučite da li želite da angažujete profesionalca i nekoga ko ima iza sebe godine iskustva, a čiji stav vam se možda neće dopasti ili nekoga ko nema iskustva ili ga ima vrlo malo, a biće posebno pažljiv prema vama i pun suosjećanja.

Ekspertiza advokata

Svaki kvalifikovani advokat ima svoju ekpertizu, odnosno specijalizovan je za određenu oblast. On može biti ekspert u jednoj od sljedećih kategorija prava: međunarodno pravo, radno pravo, građansko pravo, zakon o porezima, zakon o parnicama ili krivično pravo. Ovo su glavne kategorije, a postoje i podkategorije. Advokatska kancelarija Sarajevo

Samo imajte na umu da advokat postaje specijalizovan za određenu oblast prava najprije po iskustvu, odnosno da je imao veliki broj predmeta koji pripadaju jednoj od kategorija.

Dostupnost advokata

Dakle, sada kada ste pronašli odlučnog, kvalifikovanog i advokata dobrog kredibiliteta, trebalo bi i da provjerite da li je pouzdan. To ćete najlakše provjeriti po tome da li vam je uvjek na raspolaganju, naravno u pristojno vrijeme tokom dana. Da li odgovara na vaš mail-ove, poruke ili pozive u najkraćem mogućem roku? Da li poštuje dogovorene rokove? Naravno, ukoliko mu je telefon nedostupan po nekoliko dana, a niko vam se ne javlja u kancelariji, poželjno je da razmislite o nekom drugom. Advokat u Sarajevu

Pravi profesionalac će itekako voditi računa o ovim stvarima. Pa, recimo ako zna da mu telefon iz nekog razloga neće biti dostupan, zadužiće nekog svog kolegu da odgovara na pozive i slično.

Kredibilitet advokata

Kredibilitet se može odnositi na različite sfere određenog advokata, a ne samo na profesionalni život. On može biti poboljšan pričom zadovoljnih klijenata, recimo, ali isto tako vrlo brzo može biti narušen. Dovoljno je da za njega počne da se govorka da, recimo djeli svoje pravne savete, ali da ih se ne pridržava ili pak da naplaćuje više nego bilo ko od njegovih kolega, da ne vodi računa o obavezama koje ima prema klijentu i slično.

Da se razumjemo, niti jedan advokat ne može steći i zadržati svoje klijente, a da nije profesionalan i pouzdan.

Historijat advokature u Sarajevu

Advokatska komora Sarajevo 1909 – 1918godine: Zakonom o advokaturi iz 1909g advokatska profesija u Bosni i Hercegovini je institucionalizovana tako što je propisano obligatorno udruživanje advokata u Advokatsku komoru, koja je legislativno uspostavljena u formi profesionalne autonomnosti sa ograničenom samoupravom. Konstituisanjem Advokatske komore na prostoru Bosne i Hercegovine, kroz rad komorskih odbora uz izuzetnu agilnost izabranih članova u odborima, advokati su u relativno kratkom vremenu uspjeli izgraditi bitne komponente koji će vremenom afirmirati visok stepen autonomnosti i samostalnosti profesije, koja je uz nužne transformacije zadrzaža i do danas. Zakonom iz 1909 godine utvrđen je način konstituisanja prvih komorskih organa. Prema 91 paragrafu Zakona, predsjednik Vrhovnog suda „ovlašten je sazvati sve advokate u Sarajevo radi konstituisanja komore čim zakon stupi na snagu“. Na dan konstituisanja Advokatske komore Sarajevo dvadeset i šest advokata je bilo upisano u Listu advokata, koja se do tada vodila kod Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Skupština Advokatske komore na čelu sa predsjednikom bila je temeljna poluga u kreiranju advokatske profesije tog vremena. Na konstituirajućoj Skupštini održanoj u Sarajevu 10.02.1909g, izabrana su tijela Komore.

Advokatska komora Sarajevo 1929-1941g – Advokatska komora Sarajevo u ovom periodu bila je veoma intenzivno uključena i u rad Saveza advokatskih komora Kraljevine Jugoslavije, koja je na odreženi način predstavljala krovnu organizaciju advokata u ovom vremenu. Utvrđena je godišnja članarina Komore u iznosu od 300 dinara. Na dan održavanja Skupštine u Imenik advokata bilo je upisano 175 advokata. Prva redovna skupština Advokatske komore Sarajevo održana je 3.oktobra.1932.g. Advokatura tog vremena nije pokazala potrebnu zainteresiranost da stvara advokatski kadar sopstevenom reprodukcijom. Ne može se reći da među pravnicima nije bilo interesa za advokatsko zanimanje u tom vremenu. Nakon obavljene pripravničke prakse u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, te položenog sudskog ispita, znatan broj lica je upisan u Imenik advokata i bez ranije obavljene pripravničke prakse kod advokata. Posljednja skupština Advokatske komore Sarajevo prije početka Drugog svjetskog rata održana je 27.oktobra.1940.g.

U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine je sjedište Federalne advokatske komore, kao i Regionalne advokatske komore Sarajevo.

Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu, je asocijacija advokata koji imaju sjedište advokatskih kancelarija, odnosno advokatskih društava na teritoriji Federacije BIH. Advokati stječu članstvo u Advokatskoj komori FBiH obaveznim udruživanjem u regionalnu advokatsku komoru prema sjedištu advokatske kancelarije, odnosno advokatskog društva. Advokatsku komoru FBiH uz advokate čine i advokatski stručni saradnici i advokatski pripravnici. Sjedište Advokatske komore Federacije BiH je u Sarajevu. Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području. Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine vodi Imenik advokata, Imenik advokatskih stručnih saradnika, Imenik advokatskih pripravnika, Imenik advokatskih društava i evidenciju zajedničkih advokatskih kancelarija na području Federacije Bosne i Hercegovine. Advokatski ured u Sarajevu

Advokatska djelatnost u Bosni i Hercegovini, između ostalog, obuhvata: davanje pravnih savjeta, sastavljanje različitih podnesaka (zahtjevi, tužbe, predstavke, molbe, žalbe, revizije i dr), sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr), zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražama te pravnim osobama, pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi, odbranu i zastupanje okrivljenog u krivičnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formirati zajedničku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo.

Advokat mora biti slobodan i nezavisan u svakom pogledu: politički, ekonomski, intelektualno, nezavisan o državi i drugim uticajnim interesima, nezavisan od zastupane stranke ako uživa povjerenje treće strane i suda, te ne smije dozvoliti da njegova nezavisnost bude ugrožena pritiskom poslovnih saradnika. U održavanju nezavisnosti značajnu ulogu imaju komore i članstvo advokata u slobodnoj profesiji. Samostalnost profesije podupire nezavisnost advokata. Advokat mora izbjegavati sukobe interesa, a u cilju pravilnog obavljanja advokatske djelatnosti te ne smije zastupati dvije stranke u istom predmetu ako postoji sukob između interesa tih stranki ili sukob interesa između njega i stranke; dužan je odustati od zastupanja nove stranke ako o njoj posjeduje povjerljivu informaciju koju je dobio od sadašnje ili bivše stranke i sl. Ukoliko se sukob interesa javi u toku pravnog zastupanja stranke, advokat mora odustati od daljeg zastupanja. Advokat u BiH ima obavezu razvijati i unapređivati svoje profesionalno znanje i vještine Advokati Sarajevo sa sjedistem u Sarajevu odnosno advokatska kancelarija Sarajevo

Federalna advokatska komora, ima sjedište u Sarajevu, adresa: Obala Kulina Bana 6, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Tarifa o nagradama i naknadni troškova za rad advokata “Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 22/04 od 24.04.2004.god. i 24/04 od 08.05.2004.god. određuje nagrade za rad advokata i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti, te primjenu i stupanje na snagu. Skupština Federalna advokatske komore predlaže advokatsku tarifu, koju odobrava Federalno ministarstvo pravde, a nakon konsultacija sa ostalim relevantnim Ministarstvima. Tarifa se objavljuje u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“. Advokat ima pravo zahtijevati da primi nagradu za izvršeni rad i naknadu troškova nastalih u vezi sa radom, sukladno odredbama važeće advokatske tarifa. Sudovi i druga tijela u odluci o troškovima postupka određivati će naknadu za pravnu pomoć koju je advokat pružio stranci prema odredbama važeće advokatske tarife koja je važila u momentu pružanja kvalifikovane pravne pomoći. Advokatski ured u Sarajevu ili advokati sa sjedistem advokatske kancelarije u Sarajevu

Advokatski ispit kao uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH polaže se pred komisijom za polaganje advokatskog ispita koju je saglasno odredbi člana 12 Zakona o advokarturi Federacije BIH i odredbi člana 40 tačka 6 i člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH imenovao Upravni odbor. Advokatski ispit prijavljeni kandidat polaže provjerom znanja kandidata od strane komisije iz poznavanja: Zakona o advokaturi Federacije BIH, Statuta Advokatske komore Federacije BIH, Kodeksa advokatske etike, Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata u Federaciji BIH, Disciplinskog pravilnika Advokatske komore Federacije BIH. Odmah nakon uspješno položenog advokatskog ispita kandidatu se izdaje uvjerenje o položenom advokatskom ispitu, koje potpisuje predsjednik komisije.

Regionalna advokatska komora Sarajevo

Regionalna advokatska komora Sarajevo je u sastavu Advokatske komore Federacije BiH, a formirana se za područje Kantona Sarajevo i Bosansko – Podrinjskog kantona. Regionalna komora Sarajevo ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Regionalne komore je u Sarajevu.

Regionalna advoaktska komora Sarajevo, putem svojih organa, vrši sve nadležnosti koje su joj određene Zakonom, opštim aktima Federalne advokatske komore i Statutom regionalne advokatske komore Sarajevo, a koji se naročito odnose na: razvijanje i unapređenje advokatske djelatnosti, obezbjedenje profesionalne samostalnosti advokata, sticanje prava na obavljanje advokatske djelatnosti, djelatnosti advokatskih stručnih saradnika i djelatnosti advokatskog pripravnika, disciplinski postupak i disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja advokata, zaštitu prava i interesa advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, saradnju sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću, odnose između advokata i njihovih stranaka, saradnja sa advokatskim i drugim institucijama i asocijacijama, stručno usavršavanje advokata, nadgledanje obuke advokatskih stručnih saradnika i obuku advokatskih pripravnika.

Organi Regionalna advokatske komore Sarajevo su: skupština, upravni odbor, predsjednik i potpredsjednici, disciplinski sud, disciplinski tužilac i nadzorni odbor. Spisak advokata u Sarajevu odnosno spiskovi advokatskih kancelarija u Sarajevu.

U Imenicima Regionalna advokatske komore Sarajevo upisano je ukupno 430 advokata, 42 advokatska stručna saradnika i 160 advokatskih pripravnika. Regionalnu advokatsku komoru Sarajevo predstavlja i zastupa Predsjednik komore pred kantonalnim i opštinskim tijelima i institucijama.

Advokat je dužan prijaviti regionalnoj advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu oblika vršenja advokatske djelatnosti kao i promjenu sjedišta advokatske kancelarije u roku od 8 dana od dana nastale promjene. Advokat je dužan dostaviti regionalnoj advokatskoj komori početkom godine Ugovor o osiguranju od odgovornosti opisan u stavu dva ovog člana, kao i prijaviti sve nastale promjene u toku osiguranja.

Regionalna advokatska komora Sarajevo vodi i spisak advokata, advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih saradnika.

Regionalna advokatska komora Sarajevo ima sjedište na adresi: Radićeva 2/III, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Uloga advokata u Bosni i Hercegovini, kao zastupnika i zaštitnika prava, sloboda i interesa građana i pravnih lica u demokratskom društvu zasnovanom na vladavini zakona, veoma je značajna, ali i zahtjevna. Takva uloga pred njega stavlja niz moralnih i pravnih obaveza, kako prema stranci koju zastupa, tako i prema sudovima, pravnoj profesiji, javnosti i sl. te od njega traži pridržavanje Kodeksa advokatske etike u svakom trenutku obavljanja svoje djelatnosti. Obaveza je i dužnost svakog advokata da, osim zaštite prava, sloboda i interesa stranke koju zastupa, vodi računa o: savjesnom i stručnom vršenju svoje djelatnosti; očuvanju svoje nezavisnosti, časti, poštenja i integriteta advokata, te o časnom obavljanju svoje djelatnosti; obavezi povjerljivosti i sticanju povjerenja stranke koju zastupa, ali i pravosudnih organa; poštivanju ljudskog dostojanstva, zaštiti i ostvarenju osnovnih ljudskih prava i sloboda; humanom i obzirnom odnosu koji podrazumijeva uvažavanje i poštivanje svih onih s kojima je u kontaktu pri vršenju svoje djelatnosti; zahtjevima profesionalne i opće kulture; ugledu i dostojanstvu advokature, kao i njenom unapređivanju i afirmaciji, pružanju stručne pomoći i savjeta drugim advokatima i advokatskim pripravnicima; usavršavnju i nadograđivanju svog pravnog i općeg obrazovanja i sl.

Odnos advokata prema protivnoj stranci mora biti korektan, a nastup obziran i objektivan uz puno uvažavanje i poštivanje kako suprotne stranke, tako i njegovog pravnog zastupnika, uz nastojanje da se spor riješi u obostranom interesu. Advokat je dužan sprječavati bilo kakve verbalne okršaje procesnih protivnika te ne smije omalovažavati protivnu stranku, niti se prema njoj odnositi nekorektno na bilo koji način, iskoristiti njenu neukost, zabludu ako ona nema pravnog zastupnika, a ako ga ima, advokat je dužan komunicirati isključivo sa njenim zastupnikom. Advokat Sarajevo

Međusobni odnos advokata i sudova, upravnih i drugih državnih organa temelji se na poštovanju prava, pravne kulture i pravničke profesije. Dužnost je advokata da poštuje autoritet i ugled suda i drugih organa pred kojima zastupa svoju stranku te da zastupanje obavlja korektno, čuvajući u isto vrijeme svoju samostalnost, lični ugled i neovisnost advokature. On ne smije neprofesionalnim sredstvima i nečasno uticati na tok postupka i donošenje odluke, niti zloupotrijebiti svoje ovlasti. Dužan je, hrabro i časno, dopuštenim sredstvima braniti interese svoje stranke bez obzira na vlastite interese ili posljedice, pružiti otpor svakom kršenju zakonitosti, povredi dostojanstva i osnovnih ljudskih prava svoje stranke, te je upozoriti na savjesno korištenje prava koja joj u postupku pripadaju. Advokat u Sarajevu, sa sjedištem advokatske kancelarije.

Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine, njena metropola i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar kao i sjedište Kantona Sarajevo.

Grad Sarajevo na području četiri općine (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad), ima 275.524 stanovnika po popisu iz 2013godine.

Grad Sarajevo je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima islama, pravoslavlja, judaizma i katolicizma koji tu egzistiraju stoljećima.
Kao regionalni centar obrazovanja, grad Sarajevo je također dom prve institucije visokog obrazovanja na Balkanu pod nazivom Saraybosna Osmanli Medresa. . Advokat u Sarajevu

Sarajevo se nalazi gotovo u samom geografskom središtu Bosne i Hercegovine i zaprema površinu od 141,5 km2.

Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom Gradskih službi, te Gradsko vijeće Sarajeva koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslova, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.

ADVOKATSKI KODEKS

Uloga advokata, kao zastupnika i zaštitnika prava, sloboda i interesa građana i pravnih lica u demokratskom društvu zasnovanom na vladavini zakona, veoma je značajna, ali i zahtjevna. Takva uloga pred njega stavlja niz moralnih i pravnih obaveza, kako prema stranci koju zastupa, tako i prema sudovima, pravnoj profesiji, javnosti i sl. te od njega traži pridržavanje Kodeksa advokatske etike u svakom trenutku obavljanja svoje djelatnosti. Obaveza je i dužnost svakog advokata da, osim zaštite prava, sloboda i interesa stranke koju zastupa, vodi računa o: savjesnom i stručnom vršenju svoje djelatnosti; očuvanju svoje nezavisnosti, časti, poštenja i integriteta advokata, te o časnom obavljanju svoje djelatnosti; obavezi povjerljivosti i sticanju povjerenja stranke koju zastupa, ali i pravosudnih organa; poštivanju ljudskog dostojanstva, zaštiti i ostvarenju osnovnih ljudskih prava i sloboda; humanom i obzirnom odnosu koji podrazumijeva uvažavanje i poštivanje svih onih s kojima je u kontaktu pri vršenju svoje djelatnosti; zahtjevima profesionalne i opće kulture; ugledu i dostojanstvu advokature, kao i njenom unapređivanju i afirmaciji, pružanju stručne pomoći i savjeta drugim advokatima i advokatskim pripravnicima; usavršavnju i nadograđivanju svog pravnog i općeg obrazovanja i sl.

Osnovne dužnosti advokata prema stranci koju zastupa jesu vjernost, odanost, savjesno i marljivo obavljanje dužnosti pravnog zastupnika, nastojeći tako opravdati ukazano povjerenje stranke koja ga je birala za svog pravnog zastupnika. Advokat samostalno odlučuje o prihvatanju ponude za zastupanje stranke, a pri donošenju ove odluke ne smije se voditi spolnom, nacionalnom, rasnom, jezičkom i vjerskom pripadnošću, političkim ubjeđenjem, porijeklom, društvenim položajem i sl. Odbijanje pružanja pravne pomoći advokat može samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim pravnim aktima Advokatske komore FBiH ili ako procijeni da predmet ne može sa uspjehom zastupati jer za tu oblast nije stručan, ali je dužan stranci navesti razloge odbijanja pravne pomoći. Ukoliko advokat utvrdi da stranka koju zastupa daje neistinite činjenice i upute, obijesno parniči ili nije u mogućnosti platiti izdatke advokata, može otkazati pružanje pravne pomoći.

Slika rada BiH pravosuđa – Uslovne kazne i odbijene optužnice

By
ePravo.ba
-
0

Slika rada BiH pravosuđa – Uslovne kazne i odbijene optužnice

Skoro četvrtina svih optužnica za korupciju i organizirani kriminal prošle godine vraćena je na doradu, dok je najveći broj optužnica podignut u decembru, što je, prema sudijama i pravnicima, pokazatelj pretjerane fokusiranosti na normu i slabog kvaliteta rada državnih tužilaca.

U 2017. godini Tužilaštvo BiH je podnijelo ukupno 100 optužnica u predmetima korupcije, terorizma i organiziranog kriminala – od toga ih je 76 potvrđeno, a 22 optužnice su vraćene na uređivanje – pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

U šest predmeta Sud BiH je vođenje krivičnog postupka prenio na entitetske sudove, a za jedan predmet se oglasio nenadležnim.

Tužilaštvo BiH je u decembru podiglo 30 optužnica, odnosno skoro trećinu svih optužnica u godini u predmetima korupcije, terorizma i organiziranog kriminala.

Sudija za prethodno saslušanje Branko Perić, koji radi na potvrđivanju svih optužnica u Odjelu za korupciju i organizirani kriminal, dostavio je BIRN-u BiH analizu u kojoj stoji da veliki procenat optužnica podignutih u decembru “ukazuje na kampanju optuživanja radi normi i statistike”.

“Nije bilo optužnica za najteža krivična djela organizovanog kriminala i korupcije. Dominiraju optužnice za krivična djela za koja nije sprovođena posebna tužilačka istraga, odnosno u kojima dokaze prikupljaju Uprava za indirektno oporezivanje i Granična policija. Politika procesuiranja fokusirana je isključivo na svakodnevni kriminal manjeg značaja. To se odražava na politiku kažnjavanja, zbog čega će i u statistici izrečenih kazni, po svemu sudeći, dominirati uslovne osude”, navodi Perić.

Prema analizi kazni koju je Perić uradio prošle godine, u periodu između 2014. i kraja 2016. Državni sud je u predmetima korupcije, organiziranog i privrednog kriminala donio 323 osuđujuće presude, od kojih je više od pola bilo uslovnih.

Optužnice problem i u ratnim zločinima

Uz veliki broj optužnica koje su vraćene na doradu u predmetima korupcije i kriminala, slična situacija je zabilježena prošle godine i u predmetima ratnih zločina. Prema podacima do kojih je došao BIRN BiH, od 16 optužnica za ratne zločine podignutih u decembru, oko 60 posto je vraćeno na doradu.

Neke od optužnica su vraćane na doradu po dva puta, a jedna i čak pet puta.

Kako je BIRN BiH izvijestio prošlog mjeseca, Sud Bosne i Hercegovine je već peti put Državnom tužilaštvu vratio na doradu optužnicu za ratni zločin počinjen u Vlasenici koja je podignuta protiv Maneta Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće – tijelo koje je odgovorno za najlosije pravosuđe

Glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić, na pitanje o tome kako je moguće da postoji veliki broj optužnica koje se dorađuju, odgovara da su sve optužnice u konačnici potvrđene.

“Kvalitet optužnica u 2017. godini je 93,58 posto”, kaže Grubešić, ne pružajući odgovor na pitanje da li se poduzimaju neki koraci da se smanji broj optužnica koje se moraju dorađivati.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija smatra da kad se optužnica pet puta vrati na doradu, sigurno je da “postoji problem”.

“To je definitivno nešto čime bi se trebalo pozabaviti samo Tužilaštvo, zašto je to tako, a onda na kraju krajeva mislim da to može biti predmet razmatranja ukoliko bi to bila pojava, a ne izolovan slučaj, da bi to trebalo biti nešto čime bi se trebala pozabaviti možda i Komisija za efikasnost tužilaštava”, kaže Tegeltija.

Prema Tegeltiji, vraćanje optužnica na doradu može biti normalna pojava, ali se “sistemska vraćanja optužnica” trebaju istražiti.

Monitori OSCE-a su prošlog mjeseca napravili analizu rada pravosuđa u predmetima korupcije i utvrdili da je “u većem broju slučajeva opis djela u optužnicama imao ozbiljnih nedostataka”.

“Tužioci trebaju poboljšati kvalitet optužnica u predmetima korupcije. Optužnice trebaju biti strukturirane tako da je jasno na koji element se odnosi konkretna činjenica. U tom pogledu, tužioci trebaju razmotriti izmjenu načina predstavljanja činjeničnog opisa u optužnicama s ciljem veće jasnoće. Glavni tužioci trebaju vršiti nadzor u procesu izrade optužnica”, jedan je od zaključaka OSCE-a.

Jedna od preporuka OSCE-a jeste da bi čak i više optužnica u predmetima korupcije trebalo biti vraćano na doradu “kako bi se osiguralo da se resursi pravosuđa ne troše bespotrebno u vođenju dugotrajnih i skupih postupaka za koje postoje veliki izgledi da će biti okončani oslobađajućim presudama”.

Problem normi i neznanja

Bivši sudija Vehid Šehić smatra da u BiH nema sistemske borbe protiv korupcije i kriminala zbog “loših normi kojima se potencira rad na lakšim predmetima” – što dovodi do uvjetnih osuda – kao i zbog nekvalitetnog izbora sudija i tužilaca.

“Borba za normu, taj način bodovanja i vrednovanja, i dovodi nas u situaciju da se ne vodi toliko računa o kvalitetu, a kamoli o predmetima koji iziskuju veliko znanje, iskustvo i rad. Od toga se bježi i upravo je, po meni, tu odgovornost VSTV-a da nešto pod hitno treba raditi i krenuti u reforme”, naglašava Šehić.

Sličnog mišljenja je i advokat i bivši sudija Vlado Adamović, koji napominje da tužioci u BiH nemaju adekvatno iskustvo i znanje za vođenje kvalitetnih istraga. Zbog toga, kako kaže, istrage najčešće vode na “senzacionalistički način”.

“To što pokazatelji govore o velikom broju uvjetnih osuda, govori o samoj sadržini predmeta. Dakle, očigledno se radi o ‘bagatelnijim’ predmetima, dok se sudovi opredjeljuju na izricanje uvjetnih osuda. To što tužitelji povjeravaju policijskim organima provođenje istrage, pokazuje samo njihovu neaktivnost. Morali bi se aktivnije uključivati u te istrage, a morali bi najzad početi optuživati za ono što se u narodu smatra krupnim kriminalom”, ističe Adamović.

Tužilaštvo BiH

Sudija Perić u analizi navodi da trenutni sistem normiranja ide u prilog praksi tužilaca da se bave samo rješavanjem krivičnih prijava, od kojih većina čini “bagatelni svakodnevni kriminal”, a da ne pokreću složene istrage.

“Obim prijava garantuje ostvarivanje tužilačke norme i tužioci nemaju interes da proširuju djelovanje na teške oblike kriminala koji zahtijevaju planiranje i sprovođenje osmišljenih istraga. Lagodno ostvarivanje normi na svakodnevnom kriminalu je osnovni uzrok kaznene politike u kojoj dominiraju uslovne osude”, naglašava Perić.

Dugogodišnji advokat  ističe da Tužilaštvo BiH ipak ima određeni broj optužnica za “ozbiljniji kriminal”, ali prihvata da je prisutan problem značajnijeg procenta uslovnih osuda.

“Imao sam uslovne kazne gdje su osuđeni švercovali preko Drine govedo. Ali to sad nije do Tužilaštva, to je do Suda… Mislim da je prije svega to stvar kaznene politike i oportunizma u kojem živimo”, kaže Stojanović.

Stav sudije Suda BiH Perića je da se nedostatkom tužilačkih strategija – čiji bi fokus bila najteža kršenja zakona – narušava državno pravosuđe.

“Ono što zabrinjava jeste činjenica da se u jednom sudu, projektovanom da se bavi najsloženijim oblicima kriminala, polovina krivičnih sankcija zasniva na upozorenju!? Kakav je to organizovani kriminal ako se na njega reaguje upozorenjem? I kakva je to procesna politika koja se zasniva na procesuiranju krivičnih djela s tako malim stepenom opasnosti?”, pita se Perić.

Vehid Šehić slaže se s Perićevim upozorenjem.

“Bez Suda i Tužilaštva kao kontrolnih institucija koje upravo treba da sankcionišu one koji ne poštuju zakone ove države – nema ni vladavine prava”, zaključuje on.

Izvor: Detektor

Novi zakon o PIO/MIO Federacije BiH

By
ePravo.ba
-
0

Novi zakon o PIO/MIO Federacije BiH

Prema novom Zakonu o penzionom osiguranju, u obračun za visinu penzije ulazi cijeli radni staž uposlenika, a ne samo deset najpovoljnijih godina zaredom, kako je to do sada bio slučaj. Svaka godina radnog staža se boduje i što osoba sakupi više bodova, to će joj penzija biti veća.

Više bodova u toku radnog vijeka znači i veću penziju.
Hipotetički, osoba koja u penziju odlazi sa 65 godina života i ima 40 godina radnog staža a mjesečna primanja su joj uvijek bila 60 posto od prosječne plaće (što je trenutno plaća od 502 KM, na koju se plaća 175 KM doprinosa za PIO), po novom zakonu imat će penziju 326 maraka.

To je, ujedno, zagarantovana penzija koju će primati i osobe koje su imale minimalne plaće (minimalac je sada 410 KM, a doprinosi za PIO oko 140 KM).

Penziju od 544 marke imat će oni čija je plaća tokom 40 godina uvijek bila na nivou prosječne (838 KM – doprinosi 299 KM), dok će građani koji su imali plaće u visini jedne i po prosječne (1257 KM – doprinosi 454,5 KM) primati 816 maraka penzije.

Prema pojašnjenju kojeg smo dobili od zamjenika direktora Središnje administrativne službe PIO/MIO FBiH Muhidina Subašića, navedeni iznosi, odnosno visina penzije zavisi od broja bodova koje osoba prikupi u toku svog radnog staža. Bodovi se prikupljaju tako što se boduje svaka godina rada u kojoj je uposlenik bio prijavljen barem jedan mjesec. Ukupan zbir bodova kojeg radnik ostvari u toku svog radnog vijeka množi se vrijednošću boda, koji trenutno, prema Zakonu, iznosi 13,6 maraka.

– Uslov za odlazak u takozvanu starosnu penziju je 65 godina života i minimalno 15 godina radnog staža, što je povoljnije za građane, jer je ranije taj minimalni rok iznosio 20 godina radnog staža – dodao je Subašić.

Upravo je spomenuto bodovanje izazvalo najviše nedoumica kod građana. Prema tumačenju kojeg nam je dao Subašić osnovna „mjerna jedinica“ je prosječna plaća u toku godine. Naime, ako je radnik u toku svih 12 mjeseci u toku jedne godine imao plaću koja je jednaka prosječnoj plaći u toj godini, onda za tu godinu radnog staža dobija jedan bod. U zavisnosti od visine plaće radnik za neku godinu može dobiti više, ali i manje od jednog boda. Primjera radi, ako je visina plaće radniku iznosila polovinu vrijednosti prosječne plaće dobit će pola boda za tu godinu. Ili, recimo, ako je radnik imao plaću tri puta veću od prosječne, dobit će tri boda.

– Treba istaći da se u obračun uzima samo onaj iznos na koji je radnik bio prijavljen, odnosno za koji su mu uplaćivani doprinosi, bez obzira kolika su mu bila mjesečna primanja, odnosno koliko je dobijao „na ruke“. Imali smo poznatu pojavu, koja je posebno bila izražena neposredno nakon rata, kada su radnici svoja primanja dobijali iz nekoliko dijelova, odnosno takozvane dinarske i devizne dijelove, kao i naknadu za topli obrok i prijevoz. Međutim, u obračun ulaze samo oni dijelovi na koje su poslodavci uplaćivali doprinose. To, nažalost, znači da, recimo, radnicima koji imaju neuvezan radni staž u obračun neće biti uzete godine za koje im nisu uplaćeni doprinosi – naglasio je Subašić.

Ova pojava je posebno izražena u firmama koje su bile ili su još u državnom vlasništvu, kojima u godinama nakon rata, u velikom broju slučajeva nisu uplaćivani doprinosi. Radnici tih firmi danas su česti „gosti“ ispred federalnih institucija, koji protestima traže da im se ti doprinosi uplate i da im se poveže radni staž.

Napomenuo je da niti jedan mjesec radnog staža neće biti isključen iz obračuna. Nerijetko se dešava da ljudi usred godine dobiju otkaz na poslu, ili ako su nezaposleni, nađu posao. U tom slučaju se sabiraju svi iznosi plaća ostvarenih u toku te godine, a taj zbir se dijeli sa 12. Tako dobijeni iznos se poredi, odnosno dijeli sa visinom prosječne plaće i dobija se broj bodova za tu godinu.

– Želim naglasiti da se za određivanje visine boda ne koristi vrijednost prosječne plaće u trenutku kada radnik odlazi u penziju, nego se za svaku godinu uzima iznos prosječne plaće u toj godini. Tako, recimo, ako je neko 1998. i 2008. godine imao istu plaću na koju je bio prijavljen, za te dvije godine će imati različitu visinu bodova, jer je prosječna plaća 1998. godine bila niža nego 2008. Isto vrijedi i za radnike koji su pravljivani na takozvani „minimalac“. Broj bodova kojeg će dobiti za neku godinu zavisit će od odnosa tog minimalca i prosječne plaće u toj godini za koju se vrši obračun – dodao je Subašić.
Postoje i kategorije stanovništva kojima se visina bodova određuje na poseban način.

– Pripadnicima oružanih snaga, odnsono isključivo Armije RBiH, HVO-a, kao i organa unutrašnjih poslova ratni staž se obračunava tako što im se broj godina, odnosno mjeseci, provedenih u ratu kao pripadnici spomenutih oružanih snaga udvostručava, a za svaku godinu dobijaju po pola boda. Pripadnici drugih oružanih formacija, koje su postojale u toku rata u našoj zemlji, nisu obuhvaćene ovim zakonom. Za osobe koje su u toku rata bile na radnoj obavezi obračun se vrši kao i za sve uposlenike, odnosno ako im je uplaćivan radni staž u firmama u kojima su bili na radnoj obavezi, onda će te godine biti i „bodovane“. Ako im doprinosi nisu uplaćivani, te godine im neće ulaziti u obračun – potcrtao je Subašić, dodajući da će se i radni staž ostvaren prije rata, za vrijeme SRBiH, obračunavati na jednak način kao i onaj ostvaren nakon rata, odnsono visina bodova će zavisiti od omjera iznosa plaće na kojeg su plaćeni doprinosi i prosječne plaće za tu godinu.

Prema Subašićevim riječima, ako neko odluči da radi i nakon napunjenih 65 godina života, na ostvareni broj bodova dodavat će se po dva posto za svaku godinu staža, odnosno 0,167 posto za svaki mjesec staža u toku te godine. S druge strane, ako neko ode u penziju prije napunjenih 65 godina života, za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju broj bodova će se umanjivati za četiri posto, odnosno za 0,33 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju.

Što se tiče odlazaka u takozvanu invalidsku penziju, radnicima koji steknu invalidnost kao posljedicu radnih obaveza, ukupan ostvareni broj bodova će se podijeliti sa brojem godina radnog staža i tako dobijeni broj će se pomnožiti sa 40, odnosno radnik će ostvariti pravo na penziju kao da je radio 40 godina.

– Kod nas još postoji takozvana prijevremena penzija, odnosno da muškarci sa navršenih 60, a žene sa 55 godina života stječu pravo na penziju. Ta kategorija će se postepeno ukidati tako što će se ova granica pomjerati za po pola godine svake godine, počevši već od 2017. – napomenuo je Subašić.

Posebno je istakao postojanje takozvane minimalne penzije, kao socijalne kategorije, koja iznosi 326 maraka. Niko u FBiH, prema novom, ali i prema starom zakonu ne može imati penziju manju od tog iznosa, bez obzira na visinu plaće ili broj godina radnog staža. Naravno, pod uslovom da ispunjava osnovne uslove za odlazak u penziju, a to je 65 godina života i 15 godina radnog staža.

– Na protestima penzionera imamo prilike vidjeti da pojedinci „mašu“ čekovima na kojima je upisan iznos od, recimo, 50 maraka. Radi se o ljudima koji su pravo na penziju, osim u FBiH, odnosno BiH, stekli i u drugim državama, poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije… Naime, radnici koji ostvare pravo na penziju i u drugim državama, a ne samo u BiH, nemaju pravo na minimalnu penziju kao socijalnu kategoriju i iznosi koje dobijaju od PIO/MIO FBiH mogu biti manji od 326 KM i to se odnosi samo na takve radnike. Međutim, ti ljudi kada „mašu“ čekovima od penzije ne govore koliku penziju dobijaju iz drugih država, a ona može iznositi i 500 eura (oko 1.000 KM op.a.), pa i više. Mi znamo za neke od njih koji su se tako pojavljivali na televizijama i davali izjave, da primaju penzije iz zapadnoevropskih država – naglasio je Subašić.

On je dodao još i da će radnicima, koji su dio radnog vijeka proveli u firmama na prostoru RS-a, taj dio radnog staža biti obračunat na jednak način kao i onaj ostvaren radom u FBiH.

Postoji formula za izračun penzije po novom zakonu o PIO koju su predlagači jučer prezenotavli parlamentarcima

Federacija BiH danas bi mogla konačno dobiti novi zakon o PIO, ukoliko ga većina delegata Doma naroda Parlamenta prihvati kao što je to bio jučer slučaj u Predstavničkom domu. O ovom zakonu već se godinama priča, a sasvim je jasno da su mišljenja o rješenjima i reforme koje propisuje različito prihvaćene. Sadašnji penzioneri, bar rukovodstva njihovih asocijacija, poručuju da je zakon dobar i da garantuje redovnost isplate, stabilizuje penzioni fond, a dio njih penzionisanih do kraja jula ‘98. i od tada do kraja 2007. dobit će i simbolična povećanja penzija od 10, odnosno pet posto.

S druge strane sadašnji radnici, odnosno sindikati, kažu da je zakon nepovoljan, jer većina radnika, posebno u realnom sektoru, ima plate ispod iznosa prosječnih u FBiH, te da će zato imati i niže penzije.

U prezentaciji izračuna visine penzije po novom zakonu pokazana je formula po kojoj bi svako mogao izračunati visinu svoje penzije.

Dopremijer i ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača jučer je parlamentarcima ukratko pojasnio kako se računa penzija osobe koja je radila 40 godina i koja je imala plate u visini prosječne plate u FBiH.

Kazao je da će osiguranik s 40 godina staža s platom u visini prosječne u Federaciji, za svaku godinu dobivati po jedan bod koji se množi sa godinama staža. To dovodi do rezultata od ukupno 40 bodova koji se onda množe vrijednošću opšteg boda, a koji je po novom zakonu 14KM. Izračun pokazuje da će penzija te osobe biti 560 KM.

No, treba uzeti u obzir da plata ispod prosječne ne nosi bod, već se smanjuje, pa tako ako je u visini od pola prosječne plate u FBiH iznosi pola boda. S druge strane ako je plata viša od prosječne povećava se i bod, pa ako je u visini duple prosječne plate u FBiH iznosi dva boda.

Za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju predviđeno je smanjuje za četiri posto….

Agencije

1...707172...110Page 71 of 110

EVEN MORE NEWS

POPULAR CATEGORY

©