Register Now

Login

Lost Password

Lost your password? Please enter your email address. You will receive a link and will create a new password via email.

Slika rada BiH pravosuđa – Uslovne kazne i odbijene optužnice

Slika rada BiH pravosuđa – Uslovne kazne i odbijene optužnice

Slika rada BiH pravosuđa – Uslovne kazne i odbijene optužnice Skoro četvrtina svih optužnica za korupciju i organizirani kriminal prošle godine vraćena je na doradu, dok je najveći broj optužnica podignut u decembru, što je, prema sudijama i pravnicima, pokazatelj pretjerane fokusiranosti na normu i slabog kvaliteta rada državnih tužilaca. U 2017. godini Tužilaštvo BiH […]


Slika rada BiH pravosuđa – Uslovne kazne i odbijene optužnice

Skoro četvrtina svih optužnica za korupciju i organizirani kriminal prošle godine vraćena je na doradu, dok je najveći broj optužnica podignut u decembru, što je, prema sudijama i pravnicima, pokazatelj pretjerane fokusiranosti na normu i slabog kvaliteta rada državnih tužilaca.

U 2017. godini Tužilaštvo BiH je podnijelo ukupno 100 optužnica u predmetima korupcije, terorizma i organiziranog kriminala – od toga ih je 76 potvrđeno, a 22 optužnice su vraćene na uređivanje – pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

U šest predmeta Sud BiH je vođenje krivičnog postupka prenio na entitetske sudove, a za jedan predmet se oglasio nenadležnim.

Tužilaštvo BiH je u decembru podiglo 30 optužnica, odnosno skoro trećinu svih optužnica u godini u predmetima korupcije, terorizma i organiziranog kriminala.

Sudija za prethodno saslušanje Branko Perić, koji radi na potvrđivanju svih optužnica u Odjelu za korupciju i organizirani kriminal, dostavio je BIRN-u BiH analizu u kojoj stoji da veliki procenat optužnica podignutih u decembru “ukazuje na kampanju optuživanja radi normi i statistike”.

“Nije bilo optužnica za najteža krivična djela organizovanog kriminala i korupcije. Dominiraju optužnice za krivična djela za koja nije sprovođena posebna tužilačka istraga, odnosno u kojima dokaze prikupljaju Uprava za indirektno oporezivanje i Granična policija. Politika procesuiranja fokusirana je isključivo na svakodnevni kriminal manjeg značaja. To se odražava na politiku kažnjavanja, zbog čega će i u statistici izrečenih kazni, po svemu sudeći, dominirati uslovne osude”, navodi Perić.

Prema analizi kazni koju je Perić uradio prošle godine, u periodu između 2014. i kraja 2016. Državni sud je u predmetima korupcije, organiziranog i privrednog kriminala donio 323 osuđujuće presude, od kojih je više od pola bilo uslovnih.

Optužnice problem i u ratnim zločinima

Uz veliki broj optužnica koje su vraćene na doradu u predmetima korupcije i kriminala, slična situacija je zabilježena prošle godine i u predmetima ratnih zločina. Prema podacima do kojih je došao BIRN BiH, od 16 optužnica za ratne zločine podignutih u decembru, oko 60 posto je vraćeno na doradu.

Neke od optužnica su vraćane na doradu po dva puta, a jedna i čak pet puta.

Kako je BIRN BiH izvijestio prošlog mjeseca, Sud Bosne i Hercegovine je već peti put Državnom tužilaštvu vratio na doradu optužnicu za ratni zločin počinjen u Vlasenici koja je podignuta protiv Maneta Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće – tijelo koje je odgovorno za najlosije pravosuđe

Glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić, na pitanje o tome kako je moguće da postoji veliki broj optužnica koje se dorađuju, odgovara da su sve optužnice u konačnici potvrđene.

“Kvalitet optužnica u 2017. godini je 93,58 posto”, kaže Grubešić, ne pružajući odgovor na pitanje da li se poduzimaju neki koraci da se smanji broj optužnica koje se moraju dorađivati.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija smatra da kad se optužnica pet puta vrati na doradu, sigurno je da “postoji problem”.

“To je definitivno nešto čime bi se trebalo pozabaviti samo Tužilaštvo, zašto je to tako, a onda na kraju krajeva mislim da to može biti predmet razmatranja ukoliko bi to bila pojava, a ne izolovan slučaj, da bi to trebalo biti nešto čime bi se trebala pozabaviti možda i Komisija za efikasnost tužilaštava”, kaže Tegeltija.

Prema Tegeltiji, vraćanje optužnica na doradu može biti normalna pojava, ali se “sistemska vraćanja optužnica” trebaju istražiti.

Monitori OSCE-a su prošlog mjeseca napravili analizu rada pravosuđa u predmetima korupcije i utvrdili da je “u većem broju slučajeva opis djela u optužnicama imao ozbiljnih nedostataka”.

“Tužioci trebaju poboljšati kvalitet optužnica u predmetima korupcije. Optužnice trebaju biti strukturirane tako da je jasno na koji element se odnosi konkretna činjenica. U tom pogledu, tužioci trebaju razmotriti izmjenu načina predstavljanja činjeničnog opisa u optužnicama s ciljem veće jasnoće. Glavni tužioci trebaju vršiti nadzor u procesu izrade optužnica”, jedan je od zaključaka OSCE-a.

Jedna od preporuka OSCE-a jeste da bi čak i više optužnica u predmetima korupcije trebalo biti vraćano na doradu “kako bi se osiguralo da se resursi pravosuđa ne troše bespotrebno u vođenju dugotrajnih i skupih postupaka za koje postoje veliki izgledi da će biti okončani oslobađajućim presudama”.

Problem normi i neznanja

Bivši sudija Vehid Šehić smatra da u BiH nema sistemske borbe protiv korupcije i kriminala zbog “loših normi kojima se potencira rad na lakšim predmetima” – što dovodi do uvjetnih osuda – kao i zbog nekvalitetnog izbora sudija i tužilaca.

“Borba za normu, taj način bodovanja i vrednovanja, i dovodi nas u situaciju da se ne vodi toliko računa o kvalitetu, a kamoli o predmetima koji iziskuju veliko znanje, iskustvo i rad. Od toga se bježi i upravo je, po meni, tu odgovornost VSTV-a da nešto pod hitno treba raditi i krenuti u reforme”, naglašava Šehić.

Sličnog mišljenja je i advokat i bivši sudija Vlado Adamović, koji napominje da tužioci u BiH nemaju adekvatno iskustvo i znanje za vođenje kvalitetnih istraga. Zbog toga, kako kaže, istrage najčešće vode na “senzacionalistički način”.

“To što pokazatelji govore o velikom broju uvjetnih osuda, govori o samoj sadržini predmeta. Dakle, očigledno se radi o ‘bagatelnijim’ predmetima, dok se sudovi opredjeljuju na izricanje uvjetnih osuda. To što tužitelji povjeravaju policijskim organima provođenje istrage, pokazuje samo njihovu neaktivnost. Morali bi se aktivnije uključivati u te istrage, a morali bi najzad početi optuživati za ono što se u narodu smatra krupnim kriminalom”, ističe Adamović.

Tužilaštvo BiH

Sudija Perić u analizi navodi da trenutni sistem normiranja ide u prilog praksi tužilaca da se bave samo rješavanjem krivičnih prijava, od kojih većina čini “bagatelni svakodnevni kriminal”, a da ne pokreću složene istrage.

“Obim prijava garantuje ostvarivanje tužilačke norme i tužioci nemaju interes da proširuju djelovanje na teške oblike kriminala koji zahtijevaju planiranje i sprovođenje osmišljenih istraga. Lagodno ostvarivanje normi na svakodnevnom kriminalu je osnovni uzrok kaznene politike u kojoj dominiraju uslovne osude”, naglašava Perić.

Dugogodišnji advokat  ističe da Tužilaštvo BiH ipak ima određeni broj optužnica za “ozbiljniji kriminal”, ali prihvata da je prisutan problem značajnijeg procenta uslovnih osuda.

“Imao sam uslovne kazne gdje su osuđeni švercovali preko Drine govedo. Ali to sad nije do Tužilaštva, to je do Suda… Mislim da je prije svega to stvar kaznene politike i oportunizma u kojem živimo”, kaže Stojanović.

Stav sudije Suda BiH Perića je da se nedostatkom tužilačkih strategija – čiji bi fokus bila najteža kršenja zakona – narušava državno pravosuđe.

“Ono što zabrinjava jeste činjenica da se u jednom sudu, projektovanom da se bavi najsloženijim oblicima kriminala, polovina krivičnih sankcija zasniva na upozorenju!? Kakav je to organizovani kriminal ako se na njega reaguje upozorenjem? I kakva je to procesna politika koja se zasniva na procesuiranju krivičnih djela s tako malim stepenom opasnosti?”, pita se Perić.

Vehid Šehić slaže se s Perićevim upozorenjem.

“Bez Suda i Tužilaštva kao kontrolnih institucija koje upravo treba da sankcionišu one koji ne poštuju zakone ove države – nema ni vladavine prava”, zaključuje on.

Izvor: Detektor