Home Blog Page 88

Potvrda međunarodnih sudova: Vojnici JNA bili legitimni vojni cilj

0

Damir Arnaut, pravni ekspert s iskustvom u međunarodnoj pravnoj praksi i potpredsjednik Saveza za bolju budućnost, za „Dnevni avaz“ kaže da su 2. i 3. maj važni historijski datumi, ali da je činjenica da su događaji vezani uz 3. maj prije 24 godine predmet političkih manipulacija, naročito u manjem bh. entitetu.

Arnaut je imao značajnu ulogu u odbrani tokom procesa protiv Ejupa Ganića, ratnog člana Predsjedništva RBiH, uhapšenog u Velikoj Britaniji po potjernici iz Srbije upravo zbog dešavanja 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a koji je rezultirao oslobađajućom presudom. Kaže da su sud u Londonu te sud u Hagu bili decidirani u kvalifikaciji kolone vozila i ljudstva bivše JNA kroz Dobrovoljačku ulicu 1992. godine.

– Haški tribunal i međunarodni tužioci u BiH zaključili su da su naoružani vojnici JNA koji su prevozili kidnapovanog predsjednika suverene države predstavljali legitiman vojni cilj. Nakon toga, sud u Londonu u oslobađajućoj presudi doktoru Ganiću odlučio je da taj konvoj “nije imao nikakvo pravo na zaštitu niti su vojnici u tih 30 vozila bili ratni zarobljenici”. To su pravne činjenice – naglašava Arnaut.

S druge strane, dodaje, poražavajuće je da se i nakon utvrđenih pravnih činjenica manipulira brojem poginulih vojnika.

– Najtužnija je, međutim, manipulacija žrtvama. Predstavnici entiteta RS svakog 3. maja dovedu porodice preko 40 JNA vojnika u Dobrovoljačku i ponove im neistinu da su njihovi sinovi stradali baš tu, baš tog dana. U Dobrovoljačkoj je tog 3. maja, međutim, poginulo šest naoružanih vojnika JNA. Dan prije, 2. maja, na Obali i okolnim ulicama poginulo je oko 30 vojnika JNA, većinom specijalaca, dok su oklopnim vozilima i drugim teškim naoružanjem pokušavali zauzeti zgradu Predsjedništva i užu gradsku jezgru – podsjeća Arnaut.

 

Manipulacija majkama

Govoreći o najavljenom sutrašnjem okupljanju predstavnika iz RS u Dobrovoljačkoj, Arnaut kaže da je riječ o manipulaciji majkama.

– Meni je žao tih majki koje pale svijeće u Dobrovoljačkoj, jer oni koji njima manipulišu ne žele da im kažu da su njihovi sinovi poginuli u borbama dan ranije i nekoliko stotina metara dalje, na drugoj obali Miljacke – ističe Arnaut.

 

 

Izvor: avaz.ba

Zašto slavimo 1. maj – Međunarodni praznik rada?

0

Cijelo 19. stoljeće obilježeno je izrabljivanjem radnika koji su radili u nehumanim uslovima, za malu nadnicu do čak 18 sati dnevno. Uz to, rad su često obavljala i djeca. Stoga je dana, 1. maja 1886. godine u Chicagu organiziran veliki protest radnika gdje ih je protestovalo oko 40.000. Isticali su zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenisala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogi protestanti su uhapšeni, a vođe štrajka izvedeni su pred sud.
Na prvom kongresu Druge internacionale 1889. je odlučeno da će se 1. maja svake godine održavati radnički protesi u spomen na krvoproliće u Chicagu. Sljedeće godine taj datum je postao Međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.
Borba za prava radnika nije jenjavala, a u sljedećih nekoliko godina je u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i komunikacijom s poslodavcima, zabilježen značajan uspjeh. Time su smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama nije još dugo vremena došlo do značajnih uspjeha u borbi radnika jer su radničke pokrete nadzirale boljševičke odnosno komunističke partije. One su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su zapravo radnici još više bili izrabljivani nego u zapadnim zemljama. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne karakteristike demokratije i svake radničke samoorganizacije u tim zemljama.
S vremenom su i proslave praznika rada pretvorene u raskošme državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu podršku državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju praznik rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. Upkos svemu, 1. maj ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.
U Bosni i Hercegovini ovo je jedan od rijetkih praznika oko kojeg nema političkih nesuglasica – svi ga slave.

 

 

Izvor: Wikipedia

EU: Nova carinska pravila za trgovce

0

Nova carinska pravila stupila su danas na snagu u Europskoj uniji (EU) da bi se olakšalo poslovanje trgovinskih preduzeća, saopštila je Europska komisija.

“Ta pravila će takođe bolje štititi potrošače od ilegalne i krivotvorene robe”, navodi se u saopštenju Komisije.

Novi carinski propis znatno je izmjenjen u odnosu na carinsko zakonodavstvo koje je bilo na snazi od 1992. godine.

“Novi propis otvara put za upotrebu novih i naprednijih kompjuterskih sistema koji brže pružaju podatke o kvalitetu robe kojom se trguje i omogućavaju tjesnu koordinaciju upravnih vlasti zemalja članica”, navodi Europska komisija.

Carinska unija, kao temelj EU, od suštinske je važnosti za pravilno funkcionisanje jedinstvenog tržišta. Čim su carinske formalnosti završene u jednoj zemlji, roba može slobodno da cirkuliše na teritoriji cijele Unije, na osnovu principa da sve zemlje primjenjuju ista pravila.

“Carinske službe aktivno učestvuju u zaštiti, odnosno borbi protiv terorizma jer mogu da otkriju šverc oružja, kao i umjetničkih djela i kulturnih dobara. Te službe štite potrošače i od robe koja ugrožava bezbjednost i zdravlje”, dodala je Europska komisija.

Otkriveno ko je prijavio sutkinju Azru Miletić

0

Prema optužnici, Šabić i Brkić su u periodu od jula 2014. do februara 2015. suktinji Apelacionog vijeća Suda BiH Azri Miletić obećali novčanu naknadu kako bi uticali na ishod drugostepenog postupka u kojem im se, između ostalog, sudilo za trgovinu drogom.

Sedin Salčinović, koji radi u kriminalističko-istražnom uredu SIPA-e, kazao je da se pojavio informator sa podacima o korupciji u pravosuđu. Ispričao je, kako je rekao svjedok, da je sutkinja Miletić postavljena u predmetu Ramo Brkić i drugi, kao i da je zaštićeni svjedok S-1 sa njom u dobrim odnosima i da je “ima u šaci”.

Salčinovića su, kako je ispričao, zanimali motivi prijavljivanja sutkinje Miletić, a informator mu je odgovorio kako se ne može pomiriti sa činjenicom da se novac od droge koristi za korupciju u pravosuđu.

U optužnici se navodi da je Miletić pristala i od posrednika S-1 primila dio obećanog novca, čime je svjesno prekršila zakon.

Svjedok Salčinović je kazao da je od informatora prvi put i čuo za sutkinju Miletić, kao i da su počeli provjeravati njegove navode te napravili službenu zabilješku u septembru 2014. godine i poslali Tužilaštvu BiH.

Međutim, odgovora iz Tužilaštva nije bilo, zbog čega je svjedok, kako je rekao, postao frustriran. Zbog toga, kako je kazao, “tapkali su mjestu”. Dodao je da je pomišljao da neće doći do procesuiranja.

Salčinović je naveo da nakon 40 dana iz Tužilaštva stiže odgovor da je otvoren predmet protiv Miletić i drugih. Svjedok Salčinović je kazao da su zatim tražili da provedu posebne istražne radnje, odnosno prisluškivanje i tajno praćenje, za što je Sud BiH izdao naredbu u oktobru 2014. godine.

U toj naredbi, dodao je, nije navedeno da se prisluškuje i tajno prati sutkinja Miletić. Prema njegovim riječima, Miletić su po naredbi Suda iz januara 2015. godine počeli prisluškivati i tajno pratiti. Na taj način, kako je kazao, potvrđene su komunikacije svjedoka S-1, Šabića i Miletić.

Istražilac SIPA-e je dodao kako je učestvovao i u saslušanju gotovo svih svjedoka. Odbrana je zahtijevala da svjedok, nakon što se javnost udalji iz sudnice, otkrije identitet informatora, što je on odbio uz obrazloženje da to predstavlja službenu tajnu.

Suđenje se nastavlja 12. maja, piše BIRN – Justice Report.

Dvije godine zatvora za turske novinare zbog karikature poslanika Muhameda

0

Njima je suđenje počelo u januaru prošle godine pod optužbama za “podsticanje javne mržnje i vrijeđanje religijskih vrijednosti”, jer su svoje kolumne ilustrovali kontroverznom karikaturom.

“Na po dvije godine zatvora osuđeni su novinari Hikmet Cetinkaya i Ceyda Karan, kolumnisti dnevnog lista Cumhuriyet. Međutim, mi ćemo se žaliti na ovu odluku suda”, rekao je njihov advokat Bulent Utku.

Dnevni list Cumhuriyet je prošle godine objavio prilog na četiri strane sa materijalom iz Charlie Hebdoa, koji je bio preveden na turski, a bio je to prvi broj koji je taj francuski satirični list objavio poslije smrtonosnog napada na redakciju tog lista 2015. godine.

Prilog koji je objavio Cumhuriyet nije sadržavao kontroverznu naslovnicu Charlie Hebdoa sa karikaturom poslanika Muhameda, ali je karikatura dva puta prikazana na unutrašnjim stranama priloga.

Dodikov prijedlog odbijen: Strane sudije ostaju u Ustavnom sudu BiH

0

Inicijativa za zakonsko regulisanje rada Ustavnog suda BiH i isključivanje stranaca iz njegovog sastava uslijedila je iz Republike Srpske nakon što je Ustavni sud BiH u novembru prošle godine, na zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, proglasio neustavnim Dan Republike Srpske koji se obilježava 9. januara.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PS BiH bez rasprave dala je negativno mišljenje za prijedloge Zakona o Ustavnom sudu BiH i izmjene Krivičnog zakona BiH. Ove prijedloge zakona u parlamentarnu proceduru uputili su članovi klubova poslanika SNSD-a i SDS-a u ovom domu, pišu vijesti.ba.

Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH strane sudije trebalo je da budu zamijenjene domaćim. Protiv ovog rješenja i danas su glasali bošnjački poslanici, dok se hrvatski članovi Ustavnopravne komisije nisu pojavili prilikom glasanja.

Prijedlogom zakona o izmjeni Krivičnog zakona predviđeno je brisanje člana koji propisuje kazne za nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH i Suda BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija od kojih su troje stranci, a preostalih šest su Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Većina svih članova suda sačinjava kvorum što znači da je dovoljno pet sudija da odluka bude donesena. To je bio slučaj u odlučivanju o apelaciji člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o ustavnosti 9. januara kao Dana Republike Srpske.

Troje stranih sudija Ustavnog suda BiH su Tudor Pantiru iz Moldavije, Margarita Caca-Nikolovska iz Makedonije i Constance Grewe iz Njemačke.

Francuska: Zubaru osam godina zatvora zbog maltretiranja pacijenata

0

Sud u Francuskoj osudio je Van Nieropa za izazivanje “sakaćenja” ili “trajnog invaliditeta” kod desetine pacijenata u periodu od 2009. do 2012. godine.

Francuski sud izrekao je kaznu od osam godina zatvora holandskom zubaru Jacobusu van Nieropu (51) zbog namjernog maltretiranja, nanošenja povreda i prevare oko stotinu pacijenata, prenosi Anadolu Agency (AA).

Suđenje Holanđaninu počelo je na osnovu optužbi za vađenje zdravih zuba, puštanja pacijenata sa povredama poput preloma vilice bez tačne dijagnoze i terapije, namjernog zanemarivanja apscesa i sepse.

Pravosudne institucije prihvataju smjernice VSTV-a

0

Na radionici koju je organizovala Balkanska istraživačka mreža (BIRN) BiH, novinari i predstavnici pravosudnih institucija s područja Sarajeva i Istočnog Sarajeva razgovarali su o pristupu informacijama sa suđenja za ratne zločine.
Predstavnici Kantonalnog i Okružnog tužilaštva su rekli da su upoznati sa smjernicama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) za objavljivanje sudskih i tužilačkih dokumenata, te da su ih već počeli primjenjivati.
“Istina je da je naše tužilaštvo nekada bilo jako zatvoreno za javnost, anonimizirali smo sve. Usvojili smo smjernice i već smo počeli prema tome da objavljujemo potvrđene optužnice”, kazao je Neven Kramer, sekretar Okružnog tužilaštva.
Predstavnik Kantonalnog tužilaštva također je naglasio da je ova institucija već počela s primjenom smjernica.
Nina Hadžihajdarević iz Federalnog tužilaštva je navela da oni još uvijek nisu postigli dogovor unutar Tužilaštva o tome da li će smjernice biti usvojene.
“Kod nas je anonimizacija i dalje na snazi jer neki tužioci šalju dokumente s punim podacima, a neki anonimizirano. Dakle, još uvijek nema konsenzusa. Ja se nadam da će tužioci prepoznati prednost smjernica i prihvatiti ih”, rekla je Hadžihajdarević.
Novinari su naveli i kako je važno da sudovi i tužilaštva imaju portparole koji mogu pravovremeno i brzo davati informacije medijima.
Predstavnici tužilaštava i sudova su kazali kako nemaju resurse kakve imaju institucije na državnom nivou, ali da će svakako uvažiti zahtjeve novinara i pokušati poboljšati svoj rad.
Svi učesnici su se usaglasili da je neophodno više edukacije za novinare koji izvještavaju sa suđenja za ratne zločine, kako bi izvještavali tačno i brzo, ali i da se ne bi ugrozio sudski postupak.