Home Blog Page 87

Zakon o notarima u FBiH je savršen i nemoguće ga je poboljšati

0

Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine kojom je ukinuta odredba da notarski ispit mogu polagati samo osobe koje su bile notarski pomoćnici te da više nemaju samo notari zakonske ovlasti da sastavljaju određene pravne dokumente, za predsjednika Notarijata Evropske unije/Vijeće Notarijata EU (CNUE) Paola Pasqualisa je iznenađujuća i začuđujuća.

Pasqualis koji boravi u službenoj posjeti BiH kazao je u intervjuu za Fenu da je posjeta visoke međunarodne notarske delegacije, u kojoj su još i dopredsjednik Međunarodne unije latinskog notarijata Hanns-Jakob Puetzer, predsjednik Notarske komore Njemačke Jens Bormann i član te Homore Karlo Tomašić, motivirana takvom presudom Ustavnog suda FBiH o notarskoj profesiji.

Za njega je postojeći Zakon o notarima FBiH savršen, zbog čega ne zna kako će sada biti moguće promijeniti ga i dopuniti da bi bio još bolji.

Govoreći o pravilima koja su usmjerena na notarski ispit ili uvjete koje određena osoba treba da ispunjava da bi bila notar, Pasqualis je pojasnio da su ta pravila postavljena kako bi se osigurao visok kvalitet, a druga pravila usmjerena su na osiguranje najboljeg načina organiziranja notarske profesije.

Visoka notarska delegacija susrela se danas s premijerom Federacije Fadilom Novalićem, federalnim ministrom pravde Matom Jozićem, predsjedavajućim Predstavničkog i Doma naroda Edinom Musićem i Lidijom Bradarom, a tema sastanaka bila je regulacija notarske profesije te je naglašeno da je važno za BiH da bude spremna za pridruživanje EU, a jedan od aspekata je očuvanje visokog kvaliteta notarske profesije.

Pasqualis je podvukao da su predstavnici bh. vlasti svoju pažnju usmjerili na ovo pitanje te da su obećali da će dati podršku da se na miran način pokuša ispregovarati izlazak iz ovog problema sa ostalim pravnim profesijama.

– Notarske javne isprave mogu u budućnosti pomoći BiH prvenstveno da se osigura zaštita interesnih strana, poboljša ili poveća pravna sigurnost, zaštite investicije koje se ostvare, ali i da se na lakši način vrši razmjena ne samo dokumenata nego i onoga što su sadržaji notarskih usluga – podvukao je Pasqualis.

Notarijat je zastupljen u 22 od 28 zemalja država članica Evropske unije, a Pasqualis tvrdi da ona egzistira u savršenoj harmoniji sa svim drugim pravnim profesijama i advokatima, i sudijama te drugim profesijama državnih službenika.

– Stoga ne razumijem otkud i zašto postoji tako izraženo neprijateljstvo Ustavnog suda prema notarskoj profesiji. Presudu sam pročitao na engleskom jeziku i jasno mi se ukazalo pitanje zašto ili odakle ovoliko neprijateljstvo prema notarskoj profesiji koje zaista nije opravdano – mišljenja je.

Ocijenio je da je notarijat u BiH opravdao svoje postojanje, iznoseći podatak da 89 zemalja u cijelom svijetu ima notarsku profesiju navodeći za primjer Kinu koja je uvela sistem notara, a “oni su pragmatični kao država i ako su oni prepoznali prednost notara odnosno notarsku profesiju kao dio građansko-pravnog sistema onda to sigurno vrijedi”.

– U svim zemljama u kojima postoji notarski sistem jako je efikasan. I to nije toliko skupo kao što “legenda kaže”. Ako provjerite na terenu uvjerit ćete se da je tako i čak je jeftinije od nekih drugih pravnih profesija – ustvrdio je Pasqualis.

Visoka notarska delegacija boravi u posjeti Bosni i Hercegovini od 8. do 10. maja.

Izvor: www.bih-pravo.org

 

 

Izvor: FENA

U reformu pravosuđa u BiH uloženo 100 miliona maraka

0

Evropska unija (EU) je u protekloj deceniji uložila 100 miliona maraka u reformu pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

EU je finansijski podržala ubrzavanje procesuiranja predmeta ratnih zločina, identifikaciju nestalih osoba, kao i ulaganja u infrastrukturu za podršku svjedocima u jednom broju sudova u BiH.

Novac je također iskorišten za uspostavu informatičkog sistema upravljanja predmetima, rekonstrukciju sudova i tužilaštava, obuku sudija i tužitelja, kao i za izgradnju državnog zatvora visokog stepena sigurnosti.

Podrška EU pravosuđu tu ne završava. Konkretniji potez očekuje se 11. maja, kada će biti održan novi sastanak Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa na ministarskom nivou. Na tom bi se sastanku moglo ozvaničiti izdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH u Apelacioni sud, u okviru usvajanja novog Zakona o sudovima.

“Napredak koji je ostvaren u izradi Zakona o sudovima u BiH će biti jedna od tema predstojećeg šestog ministarskog sastanka, organiziranog u okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuđu”, kazali su u sarajevskom sjedištu Evropske komisije (EK).

Evropska unija ne očekuje izostanak političkog dogovora o Zakonu o sudovima i nadležnosti Suda BiH.

“EU očekuje od nadležnih vlasti na svim razinama u zemlji da konstruktivno, u duhu dijaloga i poštivanja međusobnih nadležnosti, rješavaju izazove s kojima se suočava pravosuđe u cjelini, posebno u smislu stabilnosti pravosudnih institucija, kao i njihove učinkovitosti”, rekli su u EK.

Dogovorom o nadležnostima Suda BiH, te osnivanjem Apelacionog suda ne završava reforma pravosuđa na nivou BiH. Ona će biti nastavljena promjenama u drugim pravosudnim institucijama. Evropska komisija, u skladu sa protokolom potpisanim u septembru prošle godine u Briselu, nastavit će raditi na jačanju pravosuđa u cijeloj zemlji.

“Sve reforme moraju biti u skladu s preporukama koje su izdale Evropska komisija i Venecijanska komisija, kao i u skladu s relevantnom pravnom stečevinom nakon što započnu pristupni pregovori. Predstojeće djelovanje Pododbora za pravosuđe, slobodu i sigurnost će također dugoročno imati važnu i komplementarnu ulogu za cjelokupni sektor vladavine prava. Dakle, fokus na cijeli niz reformskih projekata može biti samo dugotrajne prirode”, kazali su u EK.

U EU su nezadovoljni napretkom u poglavlju 23, koje je jedno od najvažnijih u pregovorima o pristupanju u EU. Poglavlje 23, između ostalog, znači nezavisno pravosuđe koje odluke donosi bez političkog uplitanja, zatim odsustvo ili nizak nivo korupcije te suzbijanje organizovanog kriminala.

“Trenutak otvaranja pregovora je daleko jer BiH još uvijek nije dobila status kandidata. Međutim, učinkovita borba protiv korupcije, odgovorno i učinkovito pravosuđe, neki su od najvećih prioriteta na putu članstva u EU”, rekli su u Evropskoj komisiji.

Oni podsjećaju da je u izvještaju za prošlu godinu BiH dosegla određenu razinu pripravnosti u borbi protiv korupcije i postignut je određeni napredak. Međutim, dodali su da je pravni i institucionalni okvir i dalje slab i neadekvatan.

“Izostanak provedbe propisa negativno utječe na građane i institucije. Generalni je obrazac da predviđene sankcije nemaju dovoljnu preventivnu težinu za odvraćanje od počinjenja djela, što bi omogućilo uspješnu borbu protiv korupcije. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena i političko opredjeljenje za rješavanje ovog pitanja nije pretočeno u konkretne rezultate”, stav je Evropske komisije.

 

 

Izvor: bih-pravo.org

Advokat Azur Prnjavorac : Otvaranje firme u inostranstvu ne mora se prijaviti BiH

0

Advokat Azur Prnjavorac : Otvaranje firme u inostranstvu ne mora se prijaviti BiH

Advokat Azur Prnjavorac, expert za privredno pravo izjavio je da bh. državljani koji registruju firme u inostranstvu, a koje nisu u sistemu konsolidovane pravne osobe, nisu obavezni prijavljivati svoj finansijski rezultat u BiH, već samo u državi u kojoj posluju i to u skladu Zakona države u kojoj vrše svoju privrednu djelatnost.

Međunarodni konzorcij novinara-istražitelja objavio je ovih dana dio Panamskih dokumenata vezanih za transakcije u i iz offshore kompanija. Navedene transkacije se stavljaju u kontekst nelegalnog poslovanja, iako sama registracija ovakvih kompanija nije nelegitimna i ne mora značiti da iza toga stoji bilo kakvo nepropisno poslovanje. BiH državljani koji osnuju Offshore kompaniju u bilo kojoj državi svijeta, ne rade ništa nezakonito prema Zakonima Bosne i Hercegovine.

Pravni ekspert Azur Prnjavorac pojašnjava da ne postoji zakon koji obavezuje da neko mora prijaviti Bosni i Hercegovini da je otvorio firmu u nekoj drugoj državi, osim ako je iz matične firme uplaćen osnivački kapital u firmu u drugoj državi (povezano privredno društvo – produžnica u drugoj državi).

Dodao je da Federacija BiH ima poreznu stopu od 10 posto, što je najniža stopa u Evropi i što znači da je pogodno tlo za dolazak stranog kapitala u Bosnu i Hercegovinu. Međutim s druge strane radi izuzetno sporog pravosudnog sistema, i izuzetno duge naplate spornih potraživanja sudskim putem, na veliku žalost stranci zaobilaze BiH.

Naravno, gdje god da je privredno društvo osnovano, ono mora poš­tivati propise te države. Do­datno, mora poštovati i propise drugih država na čijem terito­riju posluje. Cjelovite porezne propise za poduzetništvo u državi u kojoj se planira registrirati poduze­će, valjalo bi proučiti prije ot­varanja privrednog društva.

Kada inozemno poduzeće ostvari dobit i osnivač ju odluči isplatiti, pojavi se pitanje pla­ćanja poreza na dohodak od ka­pitala u Bosni i Hercegovini, ukoliko se dobit šalje u BiH. Osobito, potrebno je poznavati niz konkretnih činje­nica o svim relevantnim okolnostima: država sjedišta podu­zeća, je li Bosna i Hercegovina sa tom dr­žavom sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporeziva­nja, kako je tematika tim ugo­vorom regulirana, je li osoba zaposlena, koje još vrste dohoda­ka ostvaruje u Bosni i Hercegovini, itd…

Fizička osoba koja je rezident Bosne i Hercegovine i koja je primila dohodak od dividende ili ud­jela u dobiti iz inozemstva, duž­na je postupati po entitetskom Zakonu.

– Svaka država svojim zakonima propisuje uslove otvaranja firmi, što ih čini legalnim, i mi nemamo pravo da se bavimo zakonima drugih država niti oni našim. Zbog toga treba biti oprezan pri definisanju poreske obaveze, jer je bh. državljanin koji je odsutan iz zemlje duže od šest mjeseci dužan da porezno odgovara tamo gdje ima privremeni boravak i djelatnost, a nije obavezan da podnosi prijavu u BiH – kazao je Jahić.

– Po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti iz 2014 godine porijeklo novca mora biti dokazano samo prilikom polaganja na račun u banci, tako da transferi s jednog računa na drugi ne mogu predstavljati pranje novca, jer je već dokazano prilikom polaganja njegovo porijeklo. Odgovornost za kontrolu transfera s računa na račun je na bankama, što povlači i pitanje jesu li banke najveći uzročnici nelegalnog kretanja novca ako ga ima uopšte, smatra advokat Azur Prnjavorac.

Precizirao je da u BiH postoji porez na dobit i PDV, s tim što se PDV plaća za promet roba i usluga, a porez na dobit na konačan rezultat poslovanja na kraju godine, ukoliko privredno društvo ostvari dobit.

ADVOKAT Azur Prnjavorac
ADVOKAT Azur Prnjavorac

Advokat Prnjavorac Azur je naveo da ne postoji jedinstven zakon o porezu na dobit na nivou države već samo entitetski, a potrebno je da prihod bude ostvaren na teritoriji tog entiteta, što važi i za strance koji imaju registrirano privredno društvo u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da Federacija BiH ima poreznu stopu od 10 posto, što je najniža stopa u EU i što znači da je pogodno tlo za dolazak stranog kapitala u Bosnu i Hercegovinu.

GENEVA, SWITZERLAND - APRIL 05: A detail of the Mossack Fonseca Geneva office plate on April 5, 2016 in Geneva, Switzerland. 11.5m files anonymously leaked from the database of the world's fourth biggest offshore law firm, Mossack Fonseca, referred to as the 'Panama Papers,' indicates possible secret offshore dealings from world leaders and celebrities. (Photo by Pxl8/Getty Images)

  • Kolege iz Mossack Fonseca & Co. nisu radili ništa nezakonito sukladno  zakonima svoje države, otvaranje offshore kompanija se može zabraniti samo uspostavom posebih zakona na nivou onih država koje žele uvesti zabranu osnivanja kompanija u “sumnjivim – poreznim oazama”, nikako drugaćije. Na svijetu trenutno postoji preko 30 poreznih oaza, firme iz svih dijelova svijeta na njih godišnje šalju stotine milijardi EUR.

– Svaka država svojim zakonima propisuje uslove otvaranja firmi unutar svoje države, što ih čini legalnim, i mi nemamo pravo da se bavimo zakonima drugih država niti oni našim zakonima. Zbog toga treba biti oprezan pri definisanju poreske obaveze, jer je bh. državljanin koji je odsutan iz zemlje duže od šest mjeseci dužan da porezno odgovara tamo gdje ima privremeni boravak i djelatnost, a nije obavezan da podnosi prijavu u BiH, a sukladno pozitivnim zakonima Bosne i Hercegovine.

Autor: Agencije

 

Evropska komisija traži do 11. maja Zakon o sudovima!

0

Delegacija BiH, predvođena Nezirom Pivićem, zamjenikom ministra pravde BiH te predsjedavajućim Podgrupe za pravosuđe u okviru Strukturalnog dijaloga, boravila je u proteklim danima u Briselu kao vid priprema za naredni sastanak na visokom nivou.

Evropska komisija zatražila je približavanje stavova između predstavnika entiteta i države kako bi već na predstojećem sastanku Strukturalnog dijaloga o pravosuđu na ministarskom nivou, zakazanom za 11. maj, bio utvrđen novi zakon o sudovima kojim bi se formirao apelacioni sud na državnom nivou te precizirala nadležnost Suda BiH, saznaje “Avaz”.

Pivić nam je potvrdio ovu informaciju, kazavši da se u Briselu sastao s Kristijanom Danijelsonom (Christian Danielsson), generalnim direktorom Direkcije Evropske komisije za proširenje i susjedstvo, koji i predsjedava Strukturalnim dijalogom o pravosuđu BiH.

– Praktično je dogovoreno mnogo stvari u vezi s reformom pravosuđa, kao što je izdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH u samostalni apelacioni sud BiH. Iskreno se nadam da ćemo na sljedećim pregovorima postići dogovor i o preostalim pitanjima, kao što su nadležnost tih sudova. Time bismo završili reformu Suda BiH te bismo se mogli u potpunosti okrenuti reformi Tužilaštva, VSTV-a i drugih institucija, te tako zaokružiti reformu pravosuđa na državnom nivou – rekao nam je Pivić.

On je kazao da se sastao i sa saradnicima komesara EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanesa Hana (Johannes Hahn) te izvjestiocem Evropskog parlamenta za BiH Kristijanom Danom Predom (Cristian).

– Razgovarali smo o tome da je važno osigurati pravnu i finansijsku sigurnost pravosudnim organima BiH i stvoriti ambijent u kojem se nosioci pravosudnih funkcija biraju, a poslije i rade, nezavisno i nepristrasno. Isto važi i za državne službenike. Kroz reformu javnog sektora mora se stvoriti okuženje u kojima svaki od njih radi stručno i profesionalno isključivo za interese države – rekao nam je Pivić.

 

 

avaz.ba

Određen datum za lokalne izbore u BiH

0
lokalni izbori

Središnje izborno povjerenstvo raspisalo je lokalne izbore u BiH za 2. oktobar. Blizu 3,3 milijuna birača imat će priliku birati 10 gradonačelnika, 131-og načelnika, lokalna vijeća i Skupštinu Brčko distrikta.

Birački su popisi zaključeni, strankama i kandidatima dani su rokovi prijava, izborna utrka uskoro počinje. Svugdje osim u Mostaru zbog čega se i predsjednik Izbornog povjerenstva Ahmed Šantić našao, kao Mostarac, u neobičnoj situaciji.

“Ne mislim osobno što ja obavljam tu funkciju, ali ipak predsjednik Izborne komisije nije u stanju da glasa na lokalnim izborima”, ukazuje Šantić.

No, možda će moći, kao i ostalih 90.000 birača u tom gradu ako stranke postignu dogovor i izmjene izborna pravila.

“Mi smo danas samo rekli da se u ovom trenutku nisu stekli uvjeti za raspisivanje izbora u Gradu Mostaru. Ako se steknu i budu raspisani, u toj odluci će biti rečeno kada će biti – moguće i 2.10. ili neki drugi rok”, dodaje Šantić.

 

Izmjene zakona u državnom parlamentu

Sve to, pak, ovisi od Parlamenta BiH, gdje se izmjene zakona trebaju donijeti. One će biti donesene kada se stranke slože, o čemu pregovaraju mostarski političari.

“Bili smo blizu rješenja, ali nismo našli zajednički dogovor. Nadam se da ćemo ga postići u što je kraćem moguće roku i da će moći ići u parlamentarnu proceduru ove izmjene kako bi se izbori mogli održati”, kaže Salem Marić iz Stranke demokratske akcije.

Rješenje se tražilo i kroz preustroj grada, a to podrazumijeva i ustavne promjene. U HDZ-u BiH kažu kako je za izbore nužno tek napraviti intervenciju u Izbornom zakonu.

“Stranke koje su trebale dati svoje prijedloge morale su u svojem prijedlogu isključivo poštovati odluku Ustavnog suda i implementirati ono što je Ustavni sud rekao, a to je izjednačiti vrijednost glasa birača u gradu Mostaru”, kaže Damir Džeba iz HDZ-a BiH.

I iz međunarodne zajednice odaslali su poruke kako se izbori u Mostaru moraju održati.

No, zamršeni ustroj grada, upravo po zamisli međunarodnog visokog predstavnika, sada traži i složena izborna pravila po kojima bi Mostarci odlučivali tko će i kako upravljati njihovim gradom. Ako se želi izbore zajedno sa svima ostalima vremena za dogovor je malo, ali ga još ima.

 

 

Izvor: Al Jazeera

Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine

0

ZAKON
O DRŽAVLJANSTVU FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE

https://advokat-prnjavorac.com

I. OSNOVNE ODREDBE

 

Član 1.
(Predmet Zakona)

 

Ovim zakonom uređuju se uvjeti za sticanje i prestanak državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: državljanstvo Federacije), u skladu sa Ustavom Bosne i
Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09,
76/09 i 87/13 – u daljnjem tekstu: Zakon o državljanstvu BiH) i druga pitanja koja se odnose na državljanstvo Federacije.

 

Član 2.
(Državljanstvo Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije)

 

(1) Svi državljani Federacije su samim tim i državljani Bosne i Hercegovine.
(2) Državljanima Bosne i Hercegovine kojima prestane državljanstvo Federacije istovremeno prestaje i državljanstvo Bosne i Hercegovine, osim ako ne steknu državljanstvo Republike Srpske.
(3) Državljanima Federacije kojima prestane državljanstvo Bosne i Hercegovine istovremeno prestaje i državljanstvo Federacije.

 

Član 3.
(Uživanje prava državljana Federacije)

 

Svi državljani Federacije uživaju ista ljudska prava i osnovne slobode zagarantirane Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, kao i zaštitu tih prava na teritoriji Federacije, odnosno na teritoriji Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

 

II. STICANJE DRŽAVLJANSTVA FEDERACIJE

 

Član 4.
(Osnovi za sticanje državljanstva Federacije)

 

Državljanstvo Federacije stiče se:
a) porijeklom;
b) rođenjem na teritoriji Federacije;
c) usvojenjem;
d) naturalizacijom;
e) međunarodnim sporazumom;
f) promjenom državljanstva Republike Srpske u državljanstvo Federacije ili izborom državljanstva Federacije.

 

Odjeljak 1. Sticanje državljanstva porijeklom, rođenjem na teritoriji Federacije i usvojenjem

 

Član 5.
(Uvjeti za sticanje državljanstva Federacije porijeklom)

 

(1) Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine stiče državljanstvo Federacije porijeklom:
a) ako su oba roditelja bili državljani Federacije u vrijeme rođenja djeteta, bez obzira na mjesto njegovog rođenja;
b) ako je jedan roditelj bio državljanin Federacije u vrijeme rođenja djeteta, a dijete je rođeno na teritoriju Federacije;
c) ako je jedan roditelj bio državljanin Federacije u vrijeme rođenja djeteta, a dijete je rođeno u inozemstvu, ako bi dijete inače bilo bez državljanstva;
d) ako je dijete rođeno u inozemstvu, a u vrijeme rođenja djeteta jedan od roditelja djeteta je bio državljanin Federacije, dok drugi roditelj nije bio državljanin Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu nadležnom organu za matične knjige u Federaciji, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavništvu Bosne i Hercegovine u inozemstvu za upis državljanstva Federacije u matičnu knjigu rođenih;
e) ako je dijete rođeno u inozemstvu, a u vrijeme rođenja djeteta jedan od roditelja je bio državljanin Federacije, a drugi roditelj državljanin Republike Srpske, pod uvjetom:
– da su roditelji saglasni s tim da dijete ima državljanstvo Federacije ili
– ako nisu saglasni, da je roditelj koji je podnio prijavu za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih nadležnom organu u Federaciji u to vrijeme imao državljanstvo Federacije;
f) ako je jedan od roditelja djeteta u vrijeme rođenja dijeteta imao državljanstvo Federacije, a drugi roditelj imao državljanstvo Republike Srpske, dijete stiče državljanstvo Federacije ako je rođeno na teritoriji Federacije.
(2) Ako je dijete rođeno u Republici Srpskoj, a u vrijeme rođenja djeteta jedan od roditelja je bio državljanin Federacije dok drugi roditelj nije bio državljanin Bosne i Hercegovine, dijete stiče državljanstvo Federacije na zahtjev roditelja koji ima državljanstvo Federacije.

 

Član 6.
(Sticanje državljanstva na osnovu rođenja ili nalaska djeteta na
teritoriji Federacije)

 

(1) Državljanstvo Federacije stiče dijete koje je rođeno ili nađeno na teritoriji Federacije nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine i čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva ili ako je dijete bez državljanstva.
(2) Državljanstvo Federacije stiče dijete rođeno na teritoriji Federacije nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine čiji roditelji u vrijeme rođenja djeteta imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i prebivalište na teritoriji Federacije ili na teritoriji Republike Srpske, ukoliko su saglasni da dijete ima državljanstvo Federacije.
(3) Dijete rođeno na teritoriji Federacije čiji jedan roditelj u vrijeme rođenja djeteta ima državljanstvo Republike Srpske, a drugi roditelj nema državljanstvo Bosne i Hercegovine, stiče državljanstvo Federacije na zahtjev roditelja koji ima državljanstvo Republike Srpske i
prebivalište u Federaciji.

 

Član 7.
(Način sticanja državljanstva Federacije u slučaju usvojenja)

 

(1) Dijete mlađe od 18 godina koje ima strano državljanstvo ili je bez državljanstva, a koje je državljanin Federacije usvojio potpunim usvojenjem, nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine stiče državljanstvo Federacije.
(2) Ako je jedan od usvojilaca državljanin Republike Srpske a drugi je državljanin Federacije, dijete stiče državljanstvo Federacije ako se o tome saglase oba usvojioca.
(3) Ako oba usvojioca nisu saglasni s tim da dijete stekne državljanstvo Federacije, u tom slučaju dijete stiče državljanstvo Federacije ako je rođeno na teritoriji Federacije ili ako ima prebivalište na teritoriji Federacije ili ukoliko dijete nema prebivalište na teritoriji Federacije,
stiče državljanstvo Federacije ako je usvojilac koji je državljanin Federacije podnio zahtjev za sticanje državljanstva Federacije.

 

Odjeljak 2. Sticanje državljanstva naturalizacijom, olakšanom naturalizacijom i međunarodnim sporazumom

 

Član 8.
(Uvjeti za sticanje državljanstva na osnovu naturalizacije)

 

(1) Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva Federacije može steći državljanstvo Federacije naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uvjete:
a) da je napunio 18 godina;
b) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima stalni boravak na teritoriji Federacije;
c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda Federacije;
d) da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja stranca iz Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije ili zaštitna mjera udaljavanja stranca sa teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije od nadležnog organa uspostavljenog Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je ova odluka još na snazi;
e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne zatvora za krivična djela sa umišljajem na vrijeme duže od tri godine u vremenu od osam godina prije podnošenja zahtjeva;
f) da se odrekne ili da mu na neki drugi način prestane ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva Federacije, osim ako bilateralnim sporazumom iz člana 15. ovog zakona nije drugačije predviđeno.
Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva na drugi način neće se zahtijevati ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati;
g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se dokaz o ispunjavanju ovog uvjeta ne može razumno zahtijevati;
h) da ne predstavlja prijetnju za sigurnost Bosne i Hercegovine i Federacije;
i) da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili je u stanju osigurati pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za svoje izdržavanje u skladu sa odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine;
j) da je izmirio sve poreske ili druge finansijske obaveze u skladu sa odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine;
k) da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije i
l) da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine i Federacije u skladu sa odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine.
(2) Sticanje državljanstva naturalizacijom neće se odobriti čak ako podnosilac zahtjeva ispunjava sve uvjete za naturalizaciju iz stava (1) ovog člana ukoliko postoje osnovani razlozi za sumnju da bi se odobrenjem naturalizacije tom licu ugrozila sigurnost Bosne i Hercegovine i Federacije, te javni red i mir ili ukoliko naturalizacija nije u skladu sa interesima Bosne i Hercegovine i Federacije iz nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu cjelokupne procjene činjeničnog stanja podnosioca zahtjeva utvrđenog u postupku.

 

Član 9.
(Uvjeti za sticanje državljanstva na osnovu olakšane
naturalizacije)

 

Stranac – bračni partner državljanina Federacije može steći državljanstvo Federacije pod sljedećim uvjetima:
a) da je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva i da još traje u vrijeme podnošenja zahtjeva;
b) da se odrekne ili da na neki drugi zakonom predviđen način prestane njegovo ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva Federacije, osim ako to nije drugačije riješeno bilateralnim sporazumom zaključenim između Bosne i Hercegovine i druge države iz člana 15. ovog zakona. Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva ne zahtijeva se ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati;
c) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima stalni boravak na teritoriji Federacije;
d) da ne predstavlja prijetnju po sigurnost Bosne i Hercegovine i Federacije.

 

Član 10.
(Sticanje državljanstva na osnovu naturalizacije za dijete mlađe
od 18 godina)

 

(1) Dijete mlađe od 18 godina ima pravo steći državljanstvo Federacije naturalizacijom pod uvjetom:
a) da je jedan roditelj stekao državljanstvo Federacije naturalizacijom i
b) da dijete ima odobren privremeni ili stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima privremeni boravak ili stalni boravak na teritoriji Federacije.
(2) Zahtjev za sticanje državljanstva iz stava (1) ovog člana podnosi roditelj djeteta koji ima državljanstvo Federacije.
(3) Ako je dijete navršilo 14 godina, za sticanje državljanstva Federacije potreban je njegov pisani pristanak.

 

Član 11.
(Sticanje državljanstva za lice bez državljanstva i lice koje ima
status izbjeglice)

 

(1) Lice bez državljanstva i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo Federacije bez ispunjavanja uvjeta iz člana 8. stav (1) tač. b), c), f), i) i j) ovog zakona samo ako u statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine u trajanju pet godina prije podnošenja zahtjeva, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima odobren boravak na teritoriji Federacije.
(2) Maloljetno dijete lica koje je steklo državljanstvo Federacije na osnovu stava (1) ovog člana ima pravo dobiti državljanstvo Federacije bez ispunjavanja uvjeta iz člana 8. stav (1) tač. a), b), c), f), i) i j) ovog zakona ako ima status izbjeglice ili odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na dužinu boravka, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima status izbjeglice ili odobren boravak na teritoriji Federacije.
(3) Ako je dijete starije od 14 godina, potreban je i njegov pisani pristanak.

 

Član 12.
(Sticanje državljanstva Federacije emigranata)

 

(1) Sljedeća lica imaju pravo dobiti državljanstvo Federacije na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uvjeta iz člana 8. stav (1) tač. b) i f) ovog zakona i to:
a) emigranti koji su se vratili u Federaciju,
b) prva i druga generacija potomaka emigranata navedenih u tački a) ovog stava koji su se vratili u Federaciju.
(2) Bračni partner lica iz stava (1) ovog člana ima pravo na sticanje državljanstva Federacije na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uvjeta iz člana 8. stav (1) tačka b) ovog zakona ukoliko ispuni uvjete iz člana 9. tač. a) i b) ovog zakona.
(3) U smislu ovog zakona, pod pojmom emigrant smatra se lice koje se iselilo sa teritorije Federacije s namjerom da se stalno nastani u inozemstvu.

 

Član 13.
(Sticanje državljanstva za lica kojima je državljanstvo prestalo
odricanjem ili otpustom)

 

Lice kojem je državljanstvo Federacije radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države prestalo odricanjem ili otpustom, može podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva Federacije ako ispunjava uvjete iz člana 8. Ovog zakona, osim uvjeta iz stava (1) tač. a) i b) tog člana, samo ako ima odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja zahtjeva ili ima odobren stalni boravak u Bosni i Hercegovini, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima odobren privremeni ili stalni boravak na teritoriji Federacije.

 

Član 14.
(Sticanje državljanstva Federacije na osnovu odluke Vijeća
ministara Bosne i Hercegovine)

 

(1) Državljanstvo Bosne i Hercegovine stečeno na osnovu odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 13. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, upisuje se u matičnu knjigu rođenih kod nadležnog organa za matične knjige u Federaciji u skladu sa članom 20. Stav (1) Zakona o matičnim knjigama (“Službene novine Federacije BiH”, br. 37/12 i 80/14) na način utvrđen u propisu iz člana 48. ovog zakona.
(2) Lice iz stava (1) ovog člana stiče državljanstvo Federacije ako ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji Federacije.

 

Član 15.
(Sticanje državljanstva na osnovu međunarodnog sporazuma)

 

Stranac može steći državljanstvo Federacije putem međunarodnog sporazuma zaključenog između Bosne i Hercegovine i druge države koji je odobrila Parlamentarna skupština Bosne i
Hercegovine u skladu sa članom IV. 4. d) Ustava Bosne i Hercegovine.

 

III. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA FEDERACIJE

 

Odjeljak 1. Osnovi za prestanak državljanstva

 

Član 16.
(Osnovi za prestanak državljanstva Federacije)

 

Državljanstvo Federacije prestaje:
a) odricanjem;
b) otpustom;
c) oduzimanjem;
d) međunarodnim sporazumom.

 

Član 17.
(Uvjeti pod kojima državljanstvo ne može prestati)

 

Državljanstvo Federacije ne može prestati ako bi lice koje je u pitanju time ostalo bez državljanstva, osim u slučajevima utvrđenim u članu 23. tačka a) ovog zakona.

 

Odjeljak 2. Prestanak državljanstva odricanjem

 

Član 18.
(Uvjeti za prestanak državljanstva na osnovu odricanja)

 

(1) Državljanin Federacije koji je napunio 18 godina, živi u inozemstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je zagarantirano sticanje državljanstva druge države, ima pravo odreći se državljanstva Federacije.
(2) Djetetu koje živi u inozemstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je zagarantirano državljanstvo druge države, prestaje državljanstvo Federacije odricanjem:
a) na zahtjev oba roditelja kojima je prestalo državljanstvo Federacije odricanjem ili
b) na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo Federacije prestalo odricanjem, uz saglasnost drugog roditelja koji je državljanin Federacije ili
c) na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo Federacije prestalo odricanjem ako je drugi roditelj umro ili mu je oduzeto roditeljsko staranje ili je stranac ili lice bez državljanstva ili
d) na zahtjev usvojioca kojem je prestalo državljanstvo Federacije odricanjem, a odnos između usvojioca i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja.
(3) Ako je dijete iz stava (2) ovog člana starije od 14 godina, potreban je i njegov pisani pristanak.
(4) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana državljanstvo Federacije prestaje licu kada nadležni organ utvrdi da su ispunjeni potrebni uvjeti iz st. (1) i (2) ovog člana i stranci
uruči rješenje o prestanku državljanstva Federacije.

 

Član 19.
(Poništenje odluke – rješenja o prestanku državljanstva Federacije
odricanjem)

 

Odluka – rješenje o prestanku državljanstva Federacije odricanjem može biti poništeno na zahtjev lica koje nije steklo državljanstvo države koja mu je izdala garanciju za sticanje
državljanstva, o čemu je to lice dužno priložiti odgovarajući dokaz.

 

Odjeljak 3. Prestanak državljanstva otpustom

 

Član 20.
(Uvjeti za prestanak državljanstva otpustom)

 

Državljaninu Federacije koji živi na teritoriji Federacije može biti odobren otpust iz državljanstva Federacije na osnovu zahtjeva za otpust i koji ispunjava sljedeće uvjete:
a) da ima 18 godina;
b) da protiv tog lica nije pokrenut krivični postupak zbog učinjenog krivičnog djela u skladu s Krivičnim zakonom Federacije i Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili da je osuđeno na kaznu zatvora u Federaciji i da je tu kaznu izdržalo;
c) da je izmirilo sve doprinose, poreze, odnosno druge zakonske obaveze plaćanja utvrđene pravomoćnim odlukama nadležnih organa, što se bliže uređuje propisom iz člana 48. ovog zakona;
d) da je steklo ili mu je garantirano sticanje državljanstva druge države.

 

Član 21.
(Prestanak državljanstva za dijete na osnovu otpusta)

 

(1) Djetetu mlađem od 18 godina koje je steklo ili kojem je zagarantirano sticanje državljanstva druge države i koje još živi na teritoriji Federacije prestaje državljanstvo Federacije otpustom, na zahtjev:
a) oba roditelja čije je državljanstvo Federacije prestalo otpustom ili
b) jednog roditelja čije je državljanstvo Federacije prestalo otpustom, ako drugi roditelj nije živ ili mu je oduzeto roditeljsko staranje ili je stranac ili lice bez državljanstva ili
c) jednog roditelja koji izvršava roditeljske dužnosti i čije je državljanstvo Federacije prestalo otpustom, a drugi roditelj koji je državljanin Federacije se s tim složi ili
d) usvojioca kojem je državljanstvo Federacije prestalo otpustom, a odnos između usvojioca i usvojenog djeteta predstavlja odnos potpunog usvojenja.
(2) U slučajevima iz stava (1) tač. a), b) i c) ovog člana ukoliko dijete ima više od 14 godina, potreban je njegov pisani pristanak.

 

Član 22.
(Poništenje rješenja o prestanku državljanstva otpustom)

 

Rješenje o otpustu iz državljanstva Federacije bit će poništeno na zahtjev stranke ako ta stranka nije stekla državljanstvo države koja mu je izdala garanciju za sticanje državljanstva, o čemu je to lice dužno priložiti odgovarajući dokaz.

 

Odjeljak 4. Prestanak državljanstva oduzimanjem, međunarodnim sporazumom i datum prestanka državljanstva Federacije

 

Član 23.
(Uvjeti za oduzimanje državljanstva Federacije)

 

Državljanstvo Federacije može biti oduzeto u sljedećim slučajevima:
a) ako je državljanstvo Federacije stečeno pomoću prijevare, lažnih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se može odnositi na podnosioca zahtjeva;
b) kada državljanin Federacije obavlja dobrovoljnu službu u inozemnim vojnim snagama uprkos pravnoj zabrani takve službe;
c) kada je državljanstvo Federacije stečeno nakon stupanja na snagu ovog zakona, bez ispunjavanja uvjeta iz čl. 8. i 9. ovog zakona;
d) kada je državljanin osuđen u ili van teritorija Bosne i Hercegovine pravomoćnom presudom zbog poduzimanja radnji kojima se narušava ustavni poredak i sigurnost Bosne i Hercegovine ili kada je osuđen zbog članstva u organizaciji koja poduzima takve radnje, pod uvjetom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima Bosne i Hercegovine;
e) kada je državljanin osuđen u ili van teritorija Bosne i Hercegovine pravomoćnom presudom za krivično djelo koje uključuje: krijumičarenje vatrenog oružja, eksploziva, radioaktivnog materijala ili narkotičkih sredstava i psihogenih supstanci; ili ilegalni prijevoz i trgovinu materijalima i opremom za proizvodnju oružja ili drugih sredstava masovnog uništenja; ili
ilegalni ulazak u Bosnu i Hercegovinu, ostanak ili izlazak iz Bosne i Hercegovine pojedinaca ili grupa; ili organizuje ili učestvuje u trgovini ljudima, pod uvjetom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima Bosne i Hercegovine;
f) kada je državljanin osuđen u ili van teritorija Bosne i Hercegovine pravomoćnom presudom za krivično djelo koje proizlazi iz aktivnosti koje se razlikuju od onih iz tač. d) i e) ovog člana, a koje ozbiljno štete vitalnim interesima Bosne i Hercegovine.

 

Član 24.
(Prestanak državljanstva na osnovu međunarodnog sporazuma)

 

Državljaninu Federacije može prestati državljanstvo Federacije na osnovu međunarodnog sporazuma zaključenog između Bosne i Hercegovine i druge države koji je odobrila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u skladu sa članom IV. 4. d) Ustava Bosne i Hercegovine.

 

Član 25.
(Datum prestanka državljanstva Federacije)

 

(1) Državljanstvo Federacije prestaje danom uručenja (dostave) rješenja o prestanku državljanstva Federacije licu na koje se rješenje odnosi.
(2) Ako mjesto prebivališta lica iz stava (1) ovog člana nije poznato ili ne može biti utvrđeno, državljanstvo Federacije prestaje danom objave rješenja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

IV. STICANJE DRŽAVLJANSTVA FEDERACIJE PROMJENOM ENTITETSKOG DRŽAVLJANSTVA I IZBOROM DRŽAVLJANSTVA FEDERACIJE

 

Član 26.
(Sticanje državljanstva Federacije za djecu čiji roditelji imaju
državljanstvo Republike Srpske)

 

(1) Dijete rođeno u inozemstvu, čiji roditelji u trenutku rođenja djeteta imaju državljanstvo Republike Srpske i prebivalište na teritoriji Federacije, stiče državljanstvo Federacije
ukoliko su roditelji djeteta sa tim saglasni.
(2) Dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta imao državljanstvo Republike Srpske i prebivalište na teritoriji Federacije, a drugi roditelj nema
državljanstvo Bosne i Hercegovine, stiče državljanstvo Federacije na zahtjev roditelja koji ima državljanstvo Republike Srpske i prebivalište na teritoriji Federacije.

 

Član 27.
(Sticanje državljanstva Federacije promjenom entitetskog
državljanstva)

 

(1) Državljanin Republike Srpske koji ima prebivalište na teritoriji Federacije stiče državljanstvo Federacije promjenom entitetskog državljanstva, predviđenog članom
4. tačka f) ovog zakona, ako podnese zahtjev za sticanje tog državljanstva.
(2) Državljaninu Federacije koji ima prebivalište u Republici Srpskoj i nakon podnošenja zahtjeva stekne državljanstvo Republike Srpske, prestaje državljanstvo Federacije.

 

Član 28.
(Sticanje državljanstva Federacije putem izbora ili promjene
entitetskog državljanstva za lica koja imaju prebivalište u Brčko
Distriktu Bosne i Hercegovine)

 

(1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji nema izjavljeno entitetsko državljanstvo a ima prebivalište u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt
BiH), može steći državljanstvo Federacije izborom entitetskog državljanstva, predviđenog članom 4. tačka f) ovog zakona ako podnese zahtjev za sticanje tog državljanstva.
(2) Državljanin Bosne i Hercegovine i Republike Srpske koji ima prebivalište u Brčko Distriktu BiH može steći državljanstvo Federacije promjenom entitetskog državljanstva,
predviđenog članom 4. tačka f) ovog zakona ako podnese zahtjev za sticanje tog državljanstva.
(3) Državljanin Federacije koji ima prebivalište u Brčko Distriktu BiH može promijeniti svoje državljanstvo Federacije sticanjem državljanstva Republike Srpske.
(4) Pravo državljanina Bosne i Hercegovine na sticanje, odnosno promjenu entitetskog državljanstva iz st. (1), (2) i (3) ovog člana može se ostvariti samo jednom na osnovu prebivališta u Brčko Distriktu BiH.
(5) Lice koje ima prebivalište u Federaciji i kojem je činjenica državljanstva Bosne i Hercegovine upisana u matičnu knjigu rođenih ili matičnu knjigu državljana u Brčko
Distriktu BiH, a nema izabrano entitetsko državljanstvo, stiče državljanstvo Federacije ako podnese zahtjev za sticanje tog državljanstva.

 

V. POSTUPAK RJEŠAVANJA DRŽAVLJANSTVA FEDERACIJE

 

Član 29.
(Datum sticanja državljanstva)

 

(1) Državljanstvo Federacije na osnovu čl. 5., 6. i 7. Ovog zakona stiče se danom rođenja djeteta, a rješava se prema članu 30. ovog zakona.
(2) Lice stiče državljanstvo Federacije na osnovu čl. 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 15. ovog zakona danom pravomoćnosti rješenja nadležnog organa o sticanju državljanstva Federacije.
(3) Lice iz stava (1) ovog člana čije se državljanstvo Federacije upiše na osnovu rješenja o naknadnom upisu, to državljanstvo stiče danom rođenja tog lica.

 

Član 30.
(Nadležnost općinske i gradske službe za matične knjige)

 

(1) Općinska i gradska služba nadležna za matične knjige (u daljnjem tekstu: matična služba općine i grada) rješava zahtjeve za upis državljanstva Federacije prema čl. 5., 6. i 7. ovog zakona u matičnu knjigu rođenih. Lica koja žive na teritoriji Federacije zahtjev podnose matičnoj službi općine i grada koja vodi matičnu knjigu rođenih tih lica u skladu s propisima o matičnim knjigama.
(2) Matična služba općine i grada rješava zahtjeve za upis državljanstva u matičnu knjigu rođenih za lica iz člana 26. ovog zakona.
(3) Lica koja žive u inozemstvu zahtjev za upis državljanstva Federacije iz stava (1) ovog člana podnose putem diplomatsko-konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine u inozemstvu ili neposredno nadležnoj matičnoj službi općine i grada.
(4) Matična služba općine i grada rješava zahtjeve lica koja stiču državljanstvo Federacije prema članu 47. st. (1) i (2) ovog zakona, osim za lica iz člana 32. stav (1) tačka b) ovog zakona koja spadaju u nadležnost kantonalnog ministarstva.
(5) Matična služba općine i grada rješava zahtjeve koji se odnose na naknadni upis državljanstva Bosne i Hercegovine u matičnu knjigu rođenih za lica rođena prije 1.1.1998.
godine, što se vrši u skladu sa Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst (“Službeni list RBiH”, br. 30/96) i Uputstvom o naknadnom upisu u matičnu knjigu rođenih koji su stekli državljanstvo RBiH u skladu sa Zakonom o državljanstvu RBiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 27/00 i 57/09) i vrši upis državljanstva u matičnu knjigu rođenih.
(6) Nadležnost matične službe iz stava (5) ovog člana utvrđuje se na sljedeći način:
a) ako podnosilac zahtjeva živi u Federaciji zahtjev se podnosi prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva, a ako se podnosilac zahtjeva nalazi u inozemstvu zahtjev se može podnijeti putem diplomatsko-konzularnog predstavništva u inozemstvu ili putem pošte nadležnoj matičnoj službi općine i grada prema posljednjem mjestu prebivališta ili boravišta
tog lica u Federaciji;
b) ako podnosilac zahtjeva nije imao prebivalište niti boravište u Federaciji, zahtjev se podnosi prema posljednjem mjestu prebivališta roditelja podnosioca zahtjeva;
c) ako je lice upisano u matičnu knjigu rođenih, nadležnost se određuje prema mjestu upisa tog lica u matičnu knjigu rođenih u Federaciji.
(7) Odredbe stava (6) ovog člana primjenjuju se u slučaju ako propisom nadležnog organa Bosne i Hercegovine nije drugačije određeno.
(8) Za naknadni upis državljanstva iz st. (1), (3), (4) i (5) ovog člana donosi se rješenje na osnovu kojeg se vrši upis u matičnu knjigu rođenih.
(9) Zahtjev iz stava (3) ovog člana rješava matična služba općine i grada koja se određuje prema članu 54. Zakona o matičnim knjigama.

 

Član 31.
(Utvrđivanje državljanstva za umrlo lice)

 

(1) Zahtjev za utvrđivanje državljanstva Federacije može se podnijeti za umrlo lice čije državljanstvo nije upisano u matičnu knjigu rođenih ili knjigu državljana ako ta činjenica predstavlja osnov za ostvarivanje nekog nasljednog ili drugog prava zasnovanog na zakonu za
srodnike umrlog lica ili drugo lice koje ima neposredan pravni interes zasnovan na zakonu, što se bliže uređuje propisom iz člana 48. ovog zakona.
(2) Zahtjev za utvrđivanje državljanstva iz stava (1) ovog člana podnosi se matičnoj službi općine i grada koja vodi matičnu knjigu rođenih umrlog lica.

 

Član 32.
(Nadležnost kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova)

 

(1) Kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) rješava i donosi rješenja za zahtjeve koji se odnose na sticanje državljanstva Federacije i to:
a) za lica iz člana 27. stav (1) ovog zakona;
b) za lica iz člana 47. stav (1) ovog zakona, što se odnosi na lica rođena i upisana u matičnu knjigu rođenih na teritoriji Republike Srpske koja su na dan 6.4.1992. godine i u momentu podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva Federacije imala prebivalište na teritoriji Federacije.
(2) Državljanstvo lica iz stava (1) ovog člana upisuje se umatičnu knjigu državljana Federacije koja je utvrđena u Zakonu o matičnim knjigama.
(3) Kantonalno ministarstvo je dužno primjerak rješenja iz stava (1) ovog člana dostaviti nadležnom organu Republike Srpske.
(4) Zahtjev za sticanje državljanstva prema stavu (1) ovog člana podnosi se prema mjestu prebivališta, odnosno posljednjem mjestu boravišta u Federaciji podnosioca zahtjeva, osim u pitanjima za koja je drugačije određeno propisom iz člana 48. ovog zakona.

 

Član 33.
(Nadležnost Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova)

 

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) rješava i donosi rješenja za zahtjeve koji se odnose na sticanje, odnosno prestanak državljanstva Federacije i to:
a) za lica iz čl. 15. i 24. ovog zakona, ako propisom Bosne i Hercegovine nije drugačije određeno;
b) za lica iz člana 28. st. (1), (2) i (5) ovog zakona o izboru i promjeni državljanstva Federacije;
c) za lica iz člana 29. stav (2) ovog zakona o sticanju državljanstva Federacije, s tim da se postupanje po članu 15. ovog zakona vrši prema tački a) ovog stava;
d) za lica o prestanku državljanstva Federacije prema osnovima utvrđenim u članu 16. ovog zakona, izuzev odluka o odricanju i oduzimanju za koje je nadležno Ministarstvo civilnih poslova, kako je utvrđeno u članu 30. stav (1) Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine;
e) za lica iz člana 47. st. (3) i (4) ovog zakona.

 

Član 34.
(Zahtjevi za sticanje i prestanak državljanstva iz nadležnosti
Federalnog ministarstva)

 

(1) Zahtjev za sticanje i promjenu državljanstva Federacije iz člana 28. st. (1), (2) i (5) ovog zakona podnosi se Federalnom ministarstvu putem nadležnog organa Brčko Distrikta BiH. Zahtjev sadrži izjavu o izboru državljanstva Federacije ili izjavu o promjeni entitetskog državljanstva sticanjem državljanstva Federacije i prilaže se uvjerenje o državljanstvu Bosne i Hercegovine ili ovjerena kopija putne isprave Bosne i Hercegovine, ovjerena kopija lične karte i potvrda o prebivalištu u Brčko Distriktu BiH.
(2) Zahtjev za sticanje državljanstva Federacije iz člana 29. stav (2), odnosno prestanak državljanstva prema čl. 20. i 21. ovog zakona, podnosi se kantonalnom ministarstvu prema
mjestu prebivališta, odnosno boravišta podnosioca zahtjeva, ako nema prebivalište.
(3) Kantonalno ministarstvo dužno je primiti zahtjev iz stava (2) ovog člana za sticanje, odnosno prestanak državljanstva Federacije i taj zahtjev s kompletnom dokumentacijom
odmah dostaviti Federalnom ministarstvu na rješavanje, a ako utvrdi da dokumentacija nije kompletna, dužan je pribaviti potrebnu dokumentaciju i u roku 10 dana od dana prijema zahtjeva dostaviti zahtjev i potpunu dokumentaciju Federalnom ministarstvu na rješavanje. Obaveza pribavljanja potrebne dokumentacije vrši se i na zahtjev Federalnog ministarstva.
(4) Ako podnosilac zahtjeva živi u inozemstvu, zahtjev za sticanje, odnosno prestanak državljanstva Federacije može podnijeti neposredno kantonalnom ministarstvu ili Federalnom ministarstvu ili putem diplomatskokonzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine, koje taj
zahtjev sa potrebnom dokumentacijom odmah dostavlja Federalnom ministarstvu na rješavanje.

 

Član 35.
(Primjena Zakona o upravnom postupku)

 

U rješavanju zahtjeva za sticanje, prestanak, promjenu i izbor državljanstva Federacije prema ovom zakonu postupa se prema odredbama Zakona o upravnom postupku, osim u slučajevima u kojima je ovim zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona drugačije određeno.

 

Član 36.
(Dostavljanje rješenja Ministarstvu civilnih poslova)

 

(1) Rješenja o sticanju državljanstva Federacije prema čl. 8., 9., 10., 11., 12. i 13., odnosno rješenja o prestanku državljanstva Federacije prema čl. 20. i 21. ovog zakona moraju se
dostaviti Ministarstvu civilnih poslova u roku 21 dan od dana donošenja rješenja. Ta rješenja stupaju na snagu 60 dana nakon što se dostave Ministarstvu civilnih poslova.
(2) Ukoliko Ministarstvo civilnih poslova utvrdi da rješenje iz stava (1) ovog člana nije u skladu sa Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine, predmet se vraća Federalnom ministarstvu na ponovno razmatranje.
(3) Ako nakon ponovnog razmatranja nastane spor između Federalnog ministarstva i Ministarstva civilnih poslova, slučaj se mora odmah uputiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine na konačnu odluku, u skladu sa članom VI. 3. Ustava Bosne i Hercegovine.

 

Član 37.
(Rok za rješavanje zahtjeva stranke)

 

(1) Federalno ministarstvo dužno je riješiti zahtjev stranke za sticanje, odnosno prestanak državljanstva najkasnije u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.
(2) O zahtjevu iz člana 34. stav (1) ovog zakona odlučuje se u roku iz stava (1) ovog člana i primjerak rješenja u roku 15 dana dostavlja nadležnom organu Brčko Distrikta BiH, a kada se zahtjev odnosi za promjenu entitetskog državljanstva rješenje se dostavlja i nadležnom organu Republike Srpske u istom roku.

 

Član 38.
(Nadležnost organa za odlučivanje po žalbama)

 

(1) Protiv prvostepenih rješenja matične službe općine i grada i rješenja kantonalnog ministarstva koja se donose u skladu sa ovim zakonom može se izjaviti žalba Federalnom
ministarstvu u roku 15 dana od dana prijema rješenja.
(2) Rješenja Federalnog ministarstva iz člana 33. ovog zakona i rješenja donesena po žalbi iz stava (1) ovog člana konačna su i protiv njih se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred kantonalnim sudom prema mjestu sjedišta prvostepenog organa.
(3) Matična služba općine i grada i kantonalno ministarstvo iz stava (1) ovog člana su dužni postupiti po rješenju Federalnog ministarstva koje se donese prema stavu (2) ovog člana.

 

Član 39.
(Način upisa državljanstva u matičnu knjigu rođenih)

 

(1) Državljanstvo Federacije upisuje se u matičnu knjigu rođenih bez donošenja posebnog rješenja kada se utvrdi da lice ispunjava uvjete za sticanje državljanstva Federacije prema čl. 5., 6. i 7. ovog zakona, kada se upis vrši u okviru osnovnog upisa u matičnu knjigu rođenih u skladu s propisima o matičnim knjigama. U ovom slučaju upis državljanstva u matičnu knjigu rođenih ima snagu rješenja.
(2) Kada se državljanstvo Federacije iz stava (1) ovog člana upisuje u matičnu knjigu rođenih poslije zaključenog osnovnog upisa u toj knjizi, taj upis se vrši na osnovu pravomoćnog rješenja nadležnog organa o naknadnom upisu.
(3) Državljanstvo Federacije koje se rješava prema članu 32. ovog zakona upisuje se u matičnu knjigu državljana utvrđenu Zakonom o matičnim knjigama na osnovu pravomoćnog rješenja kantonalnog ministarstva.
(4) Državljanstvo Federacije koje se stiče naturalizacijom i međunarodnim ugovorom (sporazumom) upisuje se u matičnu knjigu rođenih na osnovu pravomoćnog rješenja Federalnog ministarstva koje se donosi prema članu 33. ovog zakona, a za prestanak državljanstva Federacije iz člana 16. stav (1) tačka b) ovog zakona upisuje se kada se rješenje o prestanku državljanstva uruči (dostavi) stranci prema članu 25. ovog zakona.

 

Član 40.
(Evidencije državljanstva u općini i gradu)

 

(1) Evidenciju o državljanstvu Federacije vode nadležne matične službe općine i grada prema stavu (2) ovog člana.
(2) Evidenciju iz stava (1) ovog člana čine podaci o državljanstvu upisani u matičnu knjigu rođenih za državljane Federacije koji su upisani u tu matičnu knjigu koja se vodi na teritoriji Federacije, kao i u matičnu knjigu državljana Federacije za državljanstvo lica koja su utvrđena Zakonom o matičnim knjigama, te državljanstvo upisano u knjigu državljana koja je vođena prema ranijim propisima o državljanstvu na teritoriji Federacije.

 

Član 41.
(Evidencija u Federalnom ministarstvu)

 

Evidenciju o licima koja su stekla državljanstvo Federacije u skladu sa članom 33. i članom 47. st. (3) i (4) ovog zakona, kao i evidenciju o licima kojima je državljanstvo prestalo u skladu sa čl. 20. i 21. ovog zakona vodi Federalno ministarstvo u skladu sa propisom iz člana 48. ovog zakona.

 

VI. DOKAZIVANJE DRŽAVLJANSTVA FEDERACIJE

 

Član 42.
(Dokaz za državljanstvo Federacije)

 

Državljanstvo Federacije dokazuje se na osnovu uvjerenja koje se izdaje na obrascu iz člana 44. stav (1) ovog zakona, što se odnosi i na državljanstvo Federacije koje je upisano u matičnu knjigu državljana prema Zakonu o matičnim knjigama.

 

Član 43.
(Nadležan organ za izdavanje uvjerenja o državljanstvu)

 

(1) Uvjerenje o državljanstvu Federacije izdaje nadležna matična služba općine i grada na sljedeći način:
a) licima kojima je državljanstvo Bosne i Hercegovine i Federacije upisano u matičnu knjigu rođenih;
b) licima čija je činjenica državljanstva upisana u knjige državljana koje su vođene prema ranijim propisima na teritoriji Federacije;
c) licima čije je državljanstvo Federacije upisano u matičnu knjigu državljana Federacije predviđenu Zakonom o matičnim knjigama.
(2) U slučaju da nadležni organ iz stava (1) ovog člana bez osnova odbije izdati uvjerenje o državljanstvu, Federalno ministarstvo ili Ministarstvo civilnih poslova izdaje uvjerenje o državljanstvu licu o kojem je riječ na osnovu dokumentovanih podataka koje posjeduje Federalno ministarstvo, odnosno Ministarstvo civilnih poslova u okviru svoje nadležnosti.
(3) U slučaju spora između Federalnog ministarstva i nadležnog tijela Republike Srpske i Ministarstva civilnih poslova, predmet se mora uputiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u skladu sa članom VI. 3. Ustava Bosne i Hercegovine.
(4) Kada je dokumentacija o državljanstvu nedostupna ili je državljani Federacije ne mogu pribaviti u razumnom roku, nadležni organ iz stava (2) ovog člana rješenjem će dozvoliti takvim licima da ove podatke pribave na drugi način, uključujući i izjave date od tih lica ili drugih lica.
(5) Federalno ministarstvo će u pojedinačnim slučajevima dostaviti Ministarstvu civilnih poslova tražene informacije iz evidencije koje vode organi iz stava (1) ovog člana.

 

Član 44.
(Obrazac uvjerenja o državljanstvu)

 

(1) Uvjerenje o državljanstvu Bosne i Hercegovine izdaje nadležni organ iz člana 40. stav (1) ovog zakona na obrascu koji propiše Ministarstvo civilnih poslova, u skladu sa članom 36. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, a federalni ministar unutrašnjih poslova propisuje dodatne zaštitne elemente tog obrasca.
(2) Uvjerenje o državljanstvu Bosne i Hercegovine sadrži i državljanstvo Federacije.
(3) Izdavanje uvjerenja iz stava (1) ovog člana vrši se na način utvrđen propisima o matičnim knjigama.

 

VII. NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG ZAKONA

 

Član 45.
(Organ nadležan za nadzor provođenja Zakona)

 

(1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Federalno ministarstvo.
(2) U okviru upravnog nadzora Federalno ministarstvo je ovlašteno osigurati da matične službe općine i grada i kantonalna ministarstva pravilno primjenjuju ovaj zakon i podzakonske propise u odnosu na pitanja koja su ovim zakonom i podzakonskim propisima stavljena u njihovu nadležnost i u tom cilju ima pravo tražiti od tih organa potrebne podatke, dokumentaciju, spise i druge akte, a ti organi su dužni dostaviti te materijale.
(3) Organi i matične službe iz stava (2) ovog člana dužni su postupati po rješenjima i drugim aktima Federalnog ministarstva koja se donose na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa.
(4) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i podzakonskih propisa u matičnim službama općine i grada vrši kantonalno ministarstvo u skladu sa propisom iz stava (6) ovog člana.
(5) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i podzakonskih propisa u kantonalnom ministarstvu, a po potrebi i u matičnim službama općine i grada i pritužbama građana, vrši Federalno ministarstvo.
(6) Federalni ministar donijet će propis o sadržaju i načinu vršenja inspekcijskog nadzora iz st. (4) i (5) ovog člana.
(7) Pri vršenju inspekcijskog nadzora iz st. (4) i (5) ovog člana inspektori imaju prava i dužnosti utvrđene u odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/05) koje se odnose na inspekcijski nadzor i ovlaštenja utvrđena propisom iz stava (6) ovog člana.

 

VIII. KAZNENE ODREDBE

 

Član 46.
(Prekršaji za odgovorno lice u organu uprave)

 

(1) Novčanom kaznom od 250,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj odgovorno lice u matičnoj službi općine i grada i kantonalnom ministarstvu ako:
a) upiše činjenicu državljanstva Bosne i Hercegovine i državljanstva Federacije u matičnu knjigu rođenih bez zahtjeva stranke ili bez potrebne dokumentacije u okviru osnovnog upisa ili bez rješenja o ispravci ili naknadnom upisu prema uvjetima propisanim ovim zakonom i podzakonskim propisima;
b) ne kompletira dokumentaciju za zahtjeve iz člana 34. stav (3) ovog zakona;
c) ne postupi po zahtjevu ili rješenju Federalnog ministarstva iz člana 38. stav (3) i člana 45. st. (2) i (3) ovog zakona;
d) ne postupi po rješenju federalnog i kantonalnog inspektora iz člana 45. st. (4) i (5) ovog zakona.
(2) Odgovorno lice iz stava (1) ovog člana je lice koje neposredno rukovodi matičnom službom općine i grada ili državni službenik ili matičar ako nije izvršilo obavezu iz svoje nadležnosti, a u kantonalnom ministarstvu lice koje neposredno rukovodi organizacionom jedinicom u kojoj se obavljaju poslovi državljanstva iz nadležnosti tog ministarstva ili lice koje nije izvršilo obavezu iz svoje nadležnosti koja se odnosi na državljanstvo.

 

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 47.
(Utvrđivanje i sticanje državljanstva Federacije za lica koja su
imala prebivalište ili boravište na teritoriji Federacije)

 

(1) Sva lica koja su državljani Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 37. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine i koja su na dan 6.4.1992. godine imala prebivalište na
teritoriji koja sada pripada Federaciji smatraju se državljanima Federacije, osim ako nemaju prebivalište u Republici Srpskoj, što je u skladu sa članom 38. stav 1. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine.
(2) Sva lica koja su državljani Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 37. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine i koja su na dan stupanja na snagu tog zakona (1.1.1998.
godine) živjela u inozemstvu smatraju se državljanima Federacije ako su prije 6.4.1992. godine imala prebivalište ili boravište na teritoriji koja sada pripada Federaciji, ukoliko se nisu stalno nastanila u Republici Srpskoj ili izabrala državljanstvo Republike Srpske, što je u skladu sa članom 38. stav 2. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine.
(3) Sva lica koja su bila državljani bivše SFRJ i koja su se u periodu od 6.4.1992. godine do dana stupanja na snagu Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (1.1.1998. godine) stalno nastanila na teritoriji Federacije i koja na toj teritoriji imaju neprekidno prebivalište ili boravište u trajanju dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (1.1.1998. godine), nakon podnošenja zahtjeva dobit će državljanstvo Federacije.
(4) Sva lica koja su bila državljani bivše SFRJ i koja su se u vremenu između dana stupanja na snagu Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (1.1.1998. i 31.12.2000. godine) stalno nastanila na teritoriji Federacije i koja na toj teritoriji budu imala neprekidno prebivalište ili boravište u trajanju tri godine, nakon podnošenja zahtjeva dobit će državljanstvo Federacije.
(5) Prebivalište djece u smislu odredaba člana 27. ovog zakona i stava (1) ovog člana, koja su bila maloljetna i nisu imala prijavljeno prebivalište, utvrđuje se na osnovu prebivališta roditelja i drugim dokazima.

 

Član 48.
(Ovlaštenje za donošenje propisa)

 

(1) Federalni ministar unutrašnjih poslova donosi propis kojim se uređuju postupak, dokazna sredstva i način upisa državljanstva u matičnu knjigu rođenih i matičnu knjigu državljana, rješavanje zahtjeva za naknadni upis državljanstva u matične knjige i donošenje rješenja u odnosu na sticanje i prestanak državljanstva i sva druga pitanja koja se odnose na državljanstvo utvrđeno ovim zakonom.
(2) Propisi iz stava (1) ovog člana donijet će se u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Član 49.
(Način okončanja zahtjeva stranke koji su podneseni do stupanja
na snagu ovog zakona)

 

Zahtjevi stranaka podneseni do stupanja na snagu ovog zakona koji nisu okončani nastavit će se i okončati prema odredbama onog zakona koji je povoljniji za stranku.

 

Član 50.
(Datum prestanka važenja Zakona)

 

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 43/01, 22/09, 61/09 i 65/11).

 

Član 51.
(Stupanje na snagu Zakona)

 

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Lidija Bradara

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Edin Mušić

preuzeto sa: https://advokat-prnjavorac.com

Stopa nezaposlenosti u BiH najviša je u regiji i iznosi 42,76 posto

0

Evropski ured za statistiku (Eurostat) objavio je izvještaj o stopi nezaposlenosti zemalja Evropske unije.

Eurostat je u zemljama Unije registrirao 21.651.000 nezaposlenih, od kojih je 16.634.000 u zemljama članicama eurozone.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih u EU je manji za 59.000, odnosno za 39.000 u eurozoni.

Broj nezaposlenih manji je za 1.971.000 u odnosu na februar 2015. godine.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je u martu ove godine na 17,2 posto, što je 0,6 procentnih poena manje nego u februaru, i za 2,5 procentnih bodova manje u odnosu na isti mjesec 2015, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

 

Konstantan pad

Nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazali su da je krajem marta bilo registrirano 276.406 nezaposlenih, za 13.023 osobe ili 4,5 posto manje u odnosu na februar, čime je drugi mjesec zaredom zabilježen pad broja nezaposlenih na mjesečnom nivou poslije pet mjeseci rasta.

Prema podacima HZZ-a, broj nezaposlenih je u trećem ovogodišnjem mjesecu smanjen za 13,4 procenta, ili za 42.805 osoba u odnosu na mart prošle godine.

Prema podacima za januar 2016, u Bosni i Hercegovini je nezaposleno 42,76 posto stanovništva. Portal Trading Economic je objavio da je u BiH registrirano 536.684 nezaposlenih.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH je u toku 2015. zabilježila smanjenje broja registriranih nezaposlenih osoba. Taj broj se smanjio za 9.566 osoba ili 1,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Trading Economic bilježi 17,90 posto nezaposlenih u Srbiji, 24,62 u Makedoniji, 18,28 u Crnoj Gori te 35,3 procenata na Kosovu.

 

 

Izvor: Al Jazeera

Potvrda međunarodnih sudova: Vojnici JNA bili legitimni vojni cilj

0

Damir Arnaut, pravni ekspert s iskustvom u međunarodnoj pravnoj praksi i potpredsjednik Saveza za bolju budućnost, za „Dnevni avaz“ kaže da su 2. i 3. maj važni historijski datumi, ali da je činjenica da su događaji vezani uz 3. maj prije 24 godine predmet političkih manipulacija, naročito u manjem bh. entitetu.

Arnaut je imao značajnu ulogu u odbrani tokom procesa protiv Ejupa Ganića, ratnog člana Predsjedništva RBiH, uhapšenog u Velikoj Britaniji po potjernici iz Srbije upravo zbog dešavanja 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a koji je rezultirao oslobađajućom presudom. Kaže da su sud u Londonu te sud u Hagu bili decidirani u kvalifikaciji kolone vozila i ljudstva bivše JNA kroz Dobrovoljačku ulicu 1992. godine.

– Haški tribunal i međunarodni tužioci u BiH zaključili su da su naoružani vojnici JNA koji su prevozili kidnapovanog predsjednika suverene države predstavljali legitiman vojni cilj. Nakon toga, sud u Londonu u oslobađajućoj presudi doktoru Ganiću odlučio je da taj konvoj “nije imao nikakvo pravo na zaštitu niti su vojnici u tih 30 vozila bili ratni zarobljenici”. To su pravne činjenice – naglašava Arnaut.

S druge strane, dodaje, poražavajuće je da se i nakon utvrđenih pravnih činjenica manipulira brojem poginulih vojnika.

– Najtužnija je, međutim, manipulacija žrtvama. Predstavnici entiteta RS svakog 3. maja dovedu porodice preko 40 JNA vojnika u Dobrovoljačku i ponove im neistinu da su njihovi sinovi stradali baš tu, baš tog dana. U Dobrovoljačkoj je tog 3. maja, međutim, poginulo šest naoružanih vojnika JNA. Dan prije, 2. maja, na Obali i okolnim ulicama poginulo je oko 30 vojnika JNA, većinom specijalaca, dok su oklopnim vozilima i drugim teškim naoružanjem pokušavali zauzeti zgradu Predsjedništva i užu gradsku jezgru – podsjeća Arnaut.

 

Manipulacija majkama

Govoreći o najavljenom sutrašnjem okupljanju predstavnika iz RS u Dobrovoljačkoj, Arnaut kaže da je riječ o manipulaciji majkama.

– Meni je žao tih majki koje pale svijeće u Dobrovoljačkoj, jer oni koji njima manipulišu ne žele da im kažu da su njihovi sinovi poginuli u borbama dan ranije i nekoliko stotina metara dalje, na drugoj obali Miljacke – ističe Arnaut.

 

 

Izvor: avaz.ba