Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borislav Bojić je povodom 9. februara, Međunarodnog dana obrazovanja, apelirao na sve institucije u BiH nadležne za ovu oblast da rade na jačanju svijesti o strateškoj ulozi obrazovanja u ukupnom razvoju države i njenom približavanju obitelji europskih država.
Bojić je pozvao nadležne institucije da provedu neophodne reforme u oblasti obrazovanja u pravcu stvaranja otvorenijeg školskog okruženja, baziranog na poticanju znanja, vrijednosti i širenja vidika neophodnih za konstruktivni društveni angažman, javlja Anadolu Agancy (AA).
Izmjene ovog zakona u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, a nadležna komisija podržala je ukidanje te naknade bijelog hljeba. Ovaj zakon Predstavnički dom usvojio je na sjednici 26. februara prošle godine, ali on do sada nije razmatran u Domu naroda.
Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), koja je počela u Sarajevu, delegati će razmatrati izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH u prvom čitanju, koje predviđaju ukidanje takozvane naknade bijeli hljeb za izabrane i imenovane zvaničnike.
Predloženom izmjenom Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH briše se odredba prema kojoj izabrani i imenovani funkcioneri na nivou BiH imaju pravo na plaću godinu dana po isteku mandata.
S dnevnog reda današnje sjednice skinut je Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i izmjene Krivičnog zakona kojima se traži zamjena stranih sudija u Ustavnom sudu i brisanje člana Krivičnog zakona koji regulira sankcije za nepoštovanje odluka Ustavnog suda.
Kao predlagač ovih zakona naveden je delegat Kluba Srba Sredoje Nović (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD), a Ustavnopravna komisija Doma utvrdila je ranije postojanje ustavnog osnova za ta zakonska rješenja, ali nisu podržali principe tih zakona.
Pred delegatima je i nekoliko zakonskih rješenja predloženih iz Vijeća ministara BiH, a među njima su Prijedlog zakona o štrajku zaposlenih u institucijama, izmjene Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave i Zakona o upravi, ali i izmjene Zakona o kontroli kretanja oružja i vojne opreme te Zakona o udruženjima i fondacijama.
U saopćenju notari FBiH navode da je Bosna i Hercegovina u oba svoja entiteta i Distriktu Brčko, nakon višegodišnjih ozbiljnih priprema, u svoj pravni sistem uvela notarijat i pri tom se po uzoru na brojne najrazvijenije zemlje Evropske unije i svijeta odlučila za notarijat latinskog tipa, zahvaljujući čijim visokim standardima i nadležnostima koje je država iz svoga domena prenijela na ovu javnu službu, uveden red u oblasti prometovanja nekretninama, maksimalno je povećana ažurnost zemljišnih knjiga i privrednih registara, došlo je do rasterećenja sudova i povećanja opće pravne sigurnosti. O svemu tome, istakli su notari, postoje egzaktni podaci.
U uvodnom izlaganju predsjednika Notarske komore FBIH, Adema Jakupovića, kao i u diskusiji koja je uslijedila u kojoj su, između ostalih brojnih notara, učestvovali Merdžana Škaljić, koja je prije imenovanja za notara bila ugledni sarajevski advokat, Danka Vučina, također raniji ugledni mostarski advokat i članica Visokog sudskog tužilačkog vijeća u prvom sazivu, Vesna Softić, ranije sutkinja Vrhovnog suda FBiH, istaknuto je da nema alternative notarskoj službi utemeljenoj na principima koje je definirao Zakon o notarima FBiH.
Notari smatraju da je priča advokata o jeftinijim uslugama za građane, ukoliko bi se sačinjavanje tih pravnih poslovi izuzelo od isključive nadležnosti notara i dalo mogućnost da ih sačinjavaju i advokati – čisti populizam, te je kao ilustracija između niza drugih, naveden jedan očigledan primjer – podnošenje zahtjeva za registraciju ili za promjene u registraciji firme, prema važećoj advokatskoj tarifi košta 600 KM, a prema notarskoj tarifi košta 100 KM + PDV, tj. 117 KM.
Nastojanje Advokatske komore FBIH da kroz odluku Ustavnog suda FBiH oduzme notarima praktično sve nadležnosti je ništa drugo do “vraćanje unazad” dostignutog stepena pravne sigurnosti, ažurnosti i pouzdanosti javnih registara i visokog nivoa kvaliteta javnih isprava koje sačinjavaju notari, i ponovno otvaranje puta “sivoj zoni”, jer, ne samo da su advokati uspjeli da se “izvuku” iz fiskalizacije i da država nema uvida u način kako oni obračunavaju i naplaćuju svoje advokatske usluge, već bi ovim izmjenama za koje se advokati zalažu, oživjelo nadripisarenje u oblasti koja se, zahvaljujući notarima, toga zla veoma efikasno riješila.
Međutim, ključni razlog, istakli su notari, zašto bilo kakve izmjene nisu u interesu ni građana, ni privrednih subjekata, pa tako ni cijele države Bosne i Hercegovine, jeste to što bi “uzimanjem” tih poslova iz okrilja notarske profesije kao javne službe, tako sačinjeni pravni poslovi izgubili dokaznu snagu javne isprave kao i njihovu direktnu izvršnost, kakvu sada imaju ugovori i drugi pravni poslovi sačinjeni u formi notarski obrađene isprave, jer su upravo te karakteristike notarske isprave garant pravne sigurnosti građana i privrednih subjekata i garant rasterećenja sudstva.
Pošto je uvođenje notarijata sa zadaćom rasterećenja sudstva i podizanja kvaliteta usluga u oblastima koje su date notarima, a koju zadaću notari uspješno izvršavaju, jedan od uvjeta koje je u okviru reformskih i integracijskih procesa Bosna i Hercegovina preuzela Sporazumom o pridruživanju, to bi svaka “reforma” notarijata na način kako to žele advokati, bila veliki korak unazad i suprotna zahtjevima Evropske zajednice.
Nema mjesta nikakvoj reformi niti mijenjanju principa na kojima je utemeljena notarska profesija i ukoliko neko od pravničkih zanimanja u ovom društvu zahtijeva ozbiljnu reformu, to je upravo advokatsko zanimanje, jer je svugdje u svijetu prošlo vrijeme “advokata opće prakse”. Nužno je da se advokati specijaliziraju za oblasti kojima se bave i na taj način podignu nivo kvaliteta svojih usluga i da se obezbijedi transparentnost u naplaćivanju tih usluga, kao što je to učinjeno sa notarima, koji rade strogo specijaliziranu i zakonom ograničenu vrstu pravnih poslova i koji svoje usluge naplaćuju transparentno u skladu sa propisanom tarifom, poručili su notari.
Riječ ie o zakonima kojima se traži zamjena stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i brisanje člana Krivičnog zakona koji regulira sankcije za nepoštovanje odluka Ustavnog suda, a predloženi su iz Kluba Srba Doma naroda.
Ustavnopravna komisije Doma utvrdila je ranije postojanje ustavnog osnova za ta zakonska rješenja, ali nisu podržali principe tih zakona.
Pred delegatima je i nekoliko zakonskih rješenja predloženih iz Vijeća ministara BiH, a među njima su Prijedlog zakona o štrajku zaposlenih u institucijama, izmjene Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave i Zakona o upravi, ali i izmjene Zakona o kontroli kretanja oružja i vojne opreme te Zakona o udruženjima i fondacijama.
Izvještaj za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu koji je podnijela Evropska komisija kao i Akcioni plan za provođenje Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH također su na dnevnom redu danas na sjednici Doma naroda PSBiH.
Uprava Twittera se odlučila na ovakav korak u cilju pooštravanja borbe protiv terorističkog sadržaja i prijetećih poruka na toj društvenoj mreži.
Ovi nalozi su suspendovani počevši od sredine prošle godine zbog, kako se navodi, “prijetnji ili promocije terorističkih tendencija”.
Twitter se našao pod pritiskom vlada više zemalja da preduzme potrebne mjere protiv terorističkih sadržaja brojnih naloga.
Twitter je saopćio da osuđuje upotrebu te društvene mreže za promociju terorizma kao i da se, poput većine ljudi u svijetu, užasava brutalnosti i nasilja koje čine terorističke grupe.
Treći sprat SCC-a, na kojem se nalaze brojni restorani brze hrane, bio je omiljeno mjesto za srednjoškolce i studente koji su tu učili za svoje školske i fakultetske ispite, kao i završavali zadaće.
Ipak, budući da su studenti i srednjoškolci znali sjediti dosta dugo i na taj način zauzimati prostor osobama koje dolaze da objeduju, menadžment SCC-a je odlučio zabraniti sjedenje bez objedovanja u prostorima koji koriste ugostiteljski objekti na trećem spratu.
Ističu kako su se na ovaj potez odlučili upravo zbog reakcija posjetilaca SCC-a koji su izrazili svoje razočarenje i nezadovoljstvo činjenicom da im je onemogućeno objedovanje budući da nemaju prostora od drugih koji zauzimaju mjesta za sjedenje, a ne koriste restoranske usluge.
– Većina posjetilaca, pored šopinga, u SCC dolazi i radi izvanredne gastro ponude. Treba imati na umu da je prostor na 3. spratu centra namijenjen isključivo za posjetitelje ugostiteljskih lokala koji su tu smješteni. Nebrojeno puta smo dobili, i još uvijek dobivamo, pismene žalbe posjetilaca koji ne mogu koristiti prostore za ručak zbog drugih korisnika koji dolaze na ovaj sprat da bi obavljali druge aktivnosti, a ne koriste usluge gastro jedinica, navode za Klix.ba iz odjela za odnose s javnošću SCC-a.
Sarajevo City Center je trenutno najprometniji tržni centar u glavnom bh. gradu s prosječnim brojem posjetilaca od 22.000 radnim danom, dok vikendom ova brojka doseže i do 28.000.
– Svi posjetioci su više nego dobrodošli i naravno, ukoliko ima slobodnog mjesta, Centar neće reagovati, ali ukoliko zbog posjetilaca koji zauzimaju sjedeća mjesta na 3. spratu a ne koriste gastro usluge, drugi posjetioci koji su došli s namjerom da objeduju nemaju gdje da sjednu, osoblje koje je Centar ovlastio ima pravo da reaguje, a sve u skladu s Kućnim redom SCC-a koji je postavljen na 3. spratu, vidljiv i dostupan svima, navode za Klix.ba iz SCC-a i dodaju kako su za sprovođenje pravila Kućnog reda odgovorni zaposleni u Sarajevo City Centru, služba osiguranja SCC-a, kao i svi drugi koje Uprava SCC-a za to ovlasti.
– Uprava Centra želi da se svi posjetioci osjećaju dobrodošlo i da se s radošću vraćaju u SCC, navode iz ovog tržnog centra.
Za ustavni osnov zakona, koji predviđa zamjenu stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i brisanje člana Krivičnog zakona koji regulira sankcije za nepoštovanje odluka Ustavnog suda, glasala su tri delegata (Sredoje Nović – SNSD, Dragutin Rodić – DNS i Ljilja Zovko – HDZBiH), dok su protiv bili delegati Kluba Bošnjaka iz SDA, Halid Genjac i Safet Softić. Članovi Komisije nisu podržali principe predloženih zakonskih rješenja i u ovom slučaju za principe su glasali Nović i Rodić iz Kluba Srba, koji je i predlagač ovih zakona, protiv principa glasali su Genjac i Softić, dok je Zovko bila suzdržana.
Član Komisije Safet Softić ocijenio je da su se ova dva zakona našla u parlamentarnoj proceduri kao posljedica određenih odluka Ustavnog suda, a posebno zbog presude koja je vezana za obilježavanja Dana Republike Srpske. Istaknuo je da ne postoji čak ni ustavni osnov za donošenja takvih zakona zbog činjenice da se ovim izmjenama ulazi u sferu koja bi značila debalans kada je dejtonska struktura BiH u pitanju, budući da je Ustavni sud jedan od najvećih garanta suvereniteta i integriteta BiH. – Ne možemo pristupiti promjeni te strukture, a da ne narušimo sve ono što je Dejton utvrdio. Mi smo također za uvođenje u sistem domaćih sudaca, ali bez cjelovitih rješenja ne možemo otvarati ovako važna pitanja na ovaj način – kazao je Softić.
Sredoje Nović je mišljenja da niko ne može osporiti ustavni osnov ni jednog od dvaju zakona, ali je izrazio nezadovoljstvo što nije čuo ozbiljan razlog za neprihvatanje principa zakona, dodajući da se ovdje radi o “tvrdom” političkom stavu. Smatra i da je demokratija onda kada se u parlamentima otvore rasprave bez obzira na različite stavove jer, kad zakon uđe u parlamentarnu proceduru, to ne znači da će biti pozitivan stav o njemu.
Ljilja Zovko je kazala da ustavni osnov za ove zakone postoji, ali mišljenja je da se ne može pojedinačno raspravljati o rješenju ovog pitanja nego ga treba riješiti tako da ne bude nezadovoljstva kod jednog naroda. S obzirom na to da veliki broj odluka Ustavnog suda nije implementiran, Zovko ističe kako pokazuje da nešto nije u redu i da se treba otvoriti rasprava o tome. O stavovima Komisije trebali bi se izjasniti i delegati Doma naroda na sjednici koja je za kazana za 9. februar.
Komisija je danas utvrdila postojanje ustavnog osnova i usklađenosti s pravnim sistemom BiH te podržala principe prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi i Zakona o udruženjima i fondacijama koje je pripremilo Vijeće ministara BiH.
Kada je Ibrahim Jusufranić nakon 17 godina rukovođenja firmom podnio neopozivu ostavku na mjesto direktora Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (KJKP) GRAS 2006. godine, iza sebe je ostavio 25,2 miliona KM duga.
Ibrahim Jusufranić je optužen da je oštetio sarajevski GRAS za skoro milion KM. Advokati su mu savjetovali da ne razgovara sa novinarima o ulaganjima u nekretnine. (Foto: CIN)
Nedugo nakon odlaska iz GRAS-a protiv njega je pokrenuta istraga zbog sumnje da je firmu oštetio za skoro milion KM.
U privatnom životu je vukao uspješnije poteze: sa suprugom Smiljkom i sinom Jasminom stekao je imovinu vrijednu najmanje 7,5 miliona KM.
Za deset godina porodica je kupila: tri poslovna prostora, dva zemljišta i devastiranu vikendicu u Sarajevu te zemljište u Travniku na kojem su izgradili univerzitet.
Prije toga su imali kuću i poslovni prostor u Sarajevu.
Očevim stopama
Jusufranić je bio direktor javnog gradskog prijevoznika GRAS-a od 1989. do 2006. godine.
Naredne dvije godine je bio na čelu firme “Unioninvest – izgradnja objekata“. Sin Jasmin se nije odvajao od oca pa se kao svježi diplomac sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta 2002. godine zaposlio na mjesto rukovodioca Informatičke službe u GRAS-u. Tu je ostao do januara 2007., a u martu postaje rukovodilac Tehničke službe firme “Unioninvest – izgradnja objekata”. Obojica su napustila preduzeće 2008. godine.
Do tada je Jasmin Jusufranić već bio vlasnik dva poslovna prostora u sarajevskom naselju Čengić Vila i zemljišta u naselju Osijek.
Prvi prostor od 43 kvadratna metra mu je kupio otac u junu 2004. godine za 60.000 KM. Naredne godine je sa majkom Smiljkom kupio poslovni prostor od 208 kvadrata, plativši ga 416 hiljada KM. Nekretnina je bila skuplja, ali su Jusufranići dobili popust od 10 posto jer su je platili odjednom.
Jusufranići žive u skupocjenoj vili u Sarajevu. (Foto: CIN)
Jasmin je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da ne zna o kakvoj se nekretnini radi: “Ja nisam kupio ništa, ne znam o kojem prostoru vi govorite. (…) Prvi put to čujem, iskreno da vam kažem”.
Jusufranić mlađi je u martu 2006. godine kupio i parcelu uz magistralnu cestu na zapadnom izlazu iz Sarajeva u naselju Osijek. Za nešto više od tri duluma platio je 90.000 KM.
Nakon otvaranja istrage Federalne uprave policije (FUP) protiv njega u augustu 2007. godine zbog nezakonite trgovine dionicama Jasmin je svoj udio u poslovnim prostorima prenio na oca i majku.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) ga sumnjiči za utaju poreza i pranje novca, tvrdeći da su mu dioničari firme “Unioninvest – izgradnja objekata” fiktivnim ugovorima o poklonu darovali 8.091 dionicu koje je, ustvari, on platio oko 353.000 KM.
Te godine je njegova majka Smiljka kupila nešto više od četiri duluma zemlje i devastiranu vikendicu u Miševićima kod Sarajeva za 77 hiljada KM.
Smiljka Jusufranić je devastiranu vikendicu i plac u Miševićima kod Sarajeva platila 77.000 KM. (Foto: CIN)
To je bila njena peta uknjižena nekretnina u Sarajevu od početka devedesetih. Osim poslovnog prostora koji je kupila sa sinom, Smiljka Jusufranić je od prije rata vlasnica još jednog poslovnog prostora. Kuću sa zemljištem od jednog duluma je kupila 1999. godine za 81.500 KM. Tu se sada nalazi novoizgrađena skupocjena vila sa bazenom u kojoj žive supružnici Jusufranić.
Smiljka Jusufranić kaže da Ibrahim i ona dolaze iz bogatih porodica te da su i prije rata bili imućni: “Ja i on jako dobro znamo u šta se ulažu pare i kako se parama barata. Mi nismo raspikuće”.
Posljednju nekretninu, poslovni prostor od 19 kvadratnih metara u sarajevskom naselju Čengić Vila, kupio je Ibrahim Jusufranić u februaru 2014. godine za 20 hiljada KM.
Jusufranić je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a o tome kako je za deset godina uspio finansirati kupovinu svih nekretnina i izgradnju zgrade privatnog univerziteta.
Jasmin Jusufranić i njegova majka Smiljka su platili 416.000 KM za poslovni prostor u prizemlju zgrade u sarajevskom naselju Čengić Vila. (Foto: CIN)
Nakon GRAS-a univerzitet
Ibrahim Jusufranić je sredinom novembra 2006. godine u Travniku osnovao Fakultet za privrednu i tehničku logistiku (FPTL). Dva mjeseca kasnije sin Jasmin postaje vlasnik Saobraćajnog fakulteta. Istog mjeseca šurjak Branislav Petrović registruje i Ekonomski fakultet.
Petrović je bio šef Turističke poslovnice u GRAS-u za vrijeme Jusufranićevog mandata. Njih dvojicu Tužilaštvo KS-a optužuje za manipulisanje tenderima, kojim su oštetili firmu.
Jusufranić je 2010. godine osnovao Internacionalni univerzitet “Travnik” koji danas broji sedam fakulteta. Po osnivanju Univerziteta Jusufraniću je bio potreban prostor za njegov rad pa je nakon pet mjeseci u blizini nogometnog stadiona “Pirota” u Travniku kupio zemljište za 887 hiljada KM. Sada se tu na površini od skoro sedam duluma nalaze velika zgrada, parking i uređeno zemljište. Prema finansijskim podacima, u izgradnju i opremu je do kraja 2014. godine uloženo nešto manje od šest miliona KM.
Ibrahim Jusufranić se odgovornije odnosio prema privatnom nego prema državnom preduzeću. Prema Informaciji o poslovanju GRAS-a, preduzeće je od 2002. do 2005. godine nagomilalo 25,2 miliona KM duga. Kantonalno tužilaštvo je optužilo Jusufranića da je odlukom o kupovini četiri praonice za GRAS-ova vozila od slovenske firme “Elesprom” 2004. godine oštetio preduzeće za skoro 883 hiljade KM. Suđenje je počelo u novembru prošle godine.
Jusufranići su u svom prostoru u sarajevskom naselju Čengić Vila otvorili poslovnicu Internacionalnog univerziteta “Travnik”. (Foto: CIN)
U optužnici piše da je Jusufranić insistirao na nepotrebnoj nabavci, iako je znao da GRAS nema novca za to. Šteta je nastala zbog kamata na kredit koji je preduzeće moralo podići da bi kupilo praonice, a kasnije i zbog plaćanja ležarine za praonice koje nisu radile jer GRAS nije imao dozvole za njihovu ugradnju i rad.
Prema optužnici, Jusufranić je početkom 2004. godine predložio Upravnom odboru preduzeća nabavku praonica, pritom prešutivši Izvještaj Radne grupe GRAS-a u kojem piše da za tim nema potrebe. On je u izjavi Tužilaštvu KS-a rekao da je to bio interni izvještaj koji nije bio dužan dostaviti Odboru. Nabavkom praonica, prema mišljenju Jusufranića, GRAS bi uštedio novac za plaće za više od 60 čistačica koje su ručno prale vozila.
Upravni odbor je krajem iste godine, ne znajući za Izvještaj, prihvatio ponudu slovenskog “Elesproma”.
Devet i po godina nakon isporuke praonice koje je GRAS platio 1,82 miliona KM i dalje ne rade. “I dan-danas praonice, praktično, stoje neugrađene. Odnosno, jedna je ugrađena, ali ona nije u potpunosti u funkciji”, kaže za CIN kantonalni tužilac Senad Osmić.
Jasmin Jusufranić je za plac od 3,2 duluma na izlazu iz Sarajeva platio 90.000 KM. (Foto: CIN)
Krivotvorenjem do pobjede na tenderu
Osim ovoga Tužilaštvo KS-a optužuje Ibrahima Jusufranića da je sa Petrovićem pomogao sarajevskoj podružnici njemačke firme “Hellner & More” da pobijedi na tenderu za prodaju reklamnog prostora u vozilima GRAS-a. Tako su oštetili firmu za 95.700 KM. Petrović je bio neformalni direktor ove podružnice i našao se u dvostrukoj ulozi pri zaključivanju ugovora. Naime, Tužilaštvo KS-a tvrdi da je Petrović kao predsjednik Komisije za izbor najbolje ponude krivotvorio tendersku dokumentaciju i nakon sklopljenog ugovora potpisivao dokumente za GRAS u kojima je manipulisao cijenom reklamnog prostora.
“Tačno je da Brane (Petrović) nije imao nikakvo pismeno ovlaštenje, ali ja sam smatrao da on odgovorno radi svoj posao”, rekao je Jusufranić na saslušanju.
Polovinom decembra prošle godine održano je ročište na kojem su se Jusufranić i Petrović izjasnili da nisu krivi.
Oni tada nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a. Jusufranićevi advokati Senad Kreho i Muhidin Kapo su na pitanje novinara o njegovoj imovini kazali da je on bogat čovjek, veliki radnik i da ima svoj univerzitet.
