Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija je 2018. godine – mjesec dana nakon što je u tri arbitraže zaradio iznos zbog kojeg bi mogao prekršiti Smjernice za sprečavanje sukoba interesa – zatražio povećanje dozvoljene granice zarade od naknada za sudije i tužioce, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

On je tražio da se procenat naknade poveća sa 20 na 40 posto prosječne plate nosilaca pravosudne funkcije. Za BIRN BiH je kazao da mu nisu u potpunosti isplaćene sve naknade iz tri arbitraže.

“Ne mislim da sam prekoračio ni jedan dio u tim Smjernicama. Mislim da sam unutar Smjernica sa 40 posto. Ja sam unutar Smjernica. Meni nije ništa isplaćeno u okviru tih 20 posto”, kaže Tegeltija i dodaje da nije znao koliki će iznos zaraditi kada je dogovarao rad na arbitražama

Većina članova VSTV-a odbila je da odgovori na pitanja BIRN-a BiH oko izmjena Smjernica i Tegeltijine zarade. U Misiji OSCE-a u BiH kazali su da smatraju kako predsjednik Tegeltija nije bio dovoljno pažljiv i otvoren u vezi s naknadama i da je o tome trebao obavijestiti nadležnu komisiju i druge članove VSTV-a.

Nejasne i (ne)obavezujuće Smjernice
Smjernice o sprečavanju sukoba interesa VSTV-a su ostavile prostora za širok način tumačenja i nisu navele da li se radi o bruto ili neto plati, kako se izračunava prosječna plata, niti da li se godišnja zarada zbraja ili se za svaki poseban slučaj računa odvojeno.

Prema Tegeltijinom tumačenju, procenat se računa na osnovu najveće godišnje, a ne prosječne plate u pravosuđu, kako je navedeno u Smjernicama. Najveću platu u pravosuđu ima predsjednik Suda BiH i ona iznosi do 6.500 KM s doprinosima, tvrdi Tegeltija.

Tokom prvog razgovora s BIRN-om BiH, Tegeltija je rekao da mu je isplaćen puni iznos jedne arbitraže od 30.000 KM. Taj iznos naknade daje procenat od 38 posto u odnosu na najvišu platu od 6.500 koju je naveo Tegeltija. U naknadnom pisanom odgovoru je naveo da mu je tokom 2018. godine isplaćena samo polovina jedne arbitraže odnosno 15.000 i druga naknada od 7.000, što je ukupno 22.000 KM. Prva naknada daje procenat od 19,2 posto a zbirna godišnja procenat od 28 posto, u odnosu na najveću godišnju platu od 78.000 KM.

Iz firme koja je trebala isplatiti arbitražnu naknadu nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH koliki iznos su mu isplatili do kraja 2018. godine.

Tegeltija smatra da je nepravilno tretirati tri učešća u arbitraži kao jedan angažman i iz “takve pogrešne početne premise izvlačiti bilo kakve zaključke”.

“Prema tome, ni jedan isplaćeni iznos za posebno ugovorenu aktivnost arbitra ne prelazi iznos predviđen Smjernicama o sprečavanju sukoba interesa VSTV-a, a ne prelaze ga ni svi zajedno”, kaže Tegeltija.

Iz Misije OSCE-a, koja nadgleda rad pravosuđa, za BIRN BiH je rečeno da je Tegeltija mogao biti pažljiviji kada je prihvatio poslove arbitra. Sprečavanje sukoba interesa podrazumijeva da su individualna odgovornost i osobni primjer od najveće važnosti, smatraju u OSCE-u.

Tokom 2018. godine Tegeltija je bio arbitar u tri slučaja i odlukom suda je zaradio 44.000 KM, o čemu je u maju 2019. pisao online magazin “Žurnal”. Tegeltija je potvrdio da je bio arbitar u tri slučaja, što pokazuju i dokumenti u koje je BIRN BiH imao uvid. Arbitražni sud je u dva slučaja odredio da će se Tegeltiji isplatiti iznos od po 7.000 KM, a u jednom slučaju iznos od 30.000 KM. Ovaj posljednji iznos premašuje polovinu Tegeltijinih ukupnih godišnjih prihoda od oko 51.000 KM.

Nekoliko sedmica nakon odluke o isplati iznosa od 30.000 KM, 27. novembra 2018. godine, na sjednici VSTV-a je, na prijedlog Tegeltije, jednoglasno donesena Odluka o izmjeni Smjernica, gdje se iznos naknade povećao na 40 posto.

Do izmjena procenata, tvrdi Tegeltija, došlo je zbog usklađivanja Smjernica sa ranijom inicijativom za izmjenu Zakona o VSTV-u.

“Do izmjene procenata sa 20 na 40 posto došlo je radi konzistentnosti odnosno zbog usklađivanja Smjernica sa inicijativom za izmjenu Zakona o VSTS koja je urađena znatno prije i koja predviđa upravo procenat od 40 posto i sa tim su se složili svi članovi VSTS, jer je bilo nerazumno da u Smjernicama propisujemo manji procenat nego što smo ga predvidjeli u izmjenama Zakona o VSTS”, kaže Tegeltija.

Prema Tegeltiji, Smjernice svakako predstavljaju “upućujući” dokument i nisu obavezne.

“One ne predstavljaju podzakonski opšti akt koji se zove pravilnik i koji propisuje nešto na osnovu zakona”, kaže Tegeltija za BIRN BiH.

Misija OSCE-a u BiH ima drugačije mišljenje o obaveznosti Smjernica.

“Iako nije nužno pogrešno reći da Smjernice za sprečavanje sukoba interesa u pravosuđu ne predstavljaju zakon ili propis, ne slažemo se sa stavom da nisu obavezujuće, jer su utemeljene u zakonu – uključujući Zakon o VSTV-u BiH, koji predviđa da članovi VSTV-a budu osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti – a govori i o nespojivosti pravosudne funkcije s obavljanjem drugih poslova”, navedeno je u odgovoru iz OSCE-a.

Tegeltija je rekao da nije unaprijed mogao znati kolike će iznose zaraditi u arbitražama, jer se iznosi ne određuju ugovaranjem, nego tarifama za arbitre.

“Kada je ugovarana arbitraža, ugovarana je najniža moguća i svi mogući odbici”, kaže Tegeltija.

VSTV. Izvor: BIRN BiH

Različiti stavovi o iznosima plata
U Smjernicama za sprečavanje sukoba interesa u pravosuđu se nakon izmjena navodi da “naknada za obrazovne i stručne aktivnosti treba biti razumna i ne bi trebala preći iznos od 40 posto prosječne godišnje plaće nosilaca pravosudne funkcije u BiH”. Tegeltija je pojasnio da se to odnosi na najveću isplaćenu platu u pravosuđu.

U odvojenom odgovoru, VSTV BiH je za BIRN BiH rekao da “nema uvid u stvarno isplaćene plaće sudija i tužilaca, tako da ne možemo precizno utvrditi koja je ‘najveća isplaćena plaća u pravosuđu za 2018. godinu’”. U nastavku odgovora je navedeno da osnovna mjesečna plata predsjednika Državnog suda, koja uključuje porez na dohodak, može iznositi do gotovo 5.000 KM.

Tegeltija smatra da Smjernice nisu prekršene jer se prihodi računaju za jednu kalendarsku godinu.

“Naknadni propis uvijek stavlja van snage prethodni propis. U istoj godini su donesene te Smjernice i one su korigovane”, kaže Tegeltija.

Članica VSTV-a Amila Mimica-Kunosić je rekla kako smatra da se promjene u Smjernicama ne mogu primjenjivati retroaktivno i objasnila da “tačka 3” Odluke o izmjeni Smjernica navodi da “odluka stupa na snagu s danom donošenja”.

“Ako se izuzetno donese neki propis pa se želi primijeniti na neke situacije prije donošenja tog propisa, onda se to mora isključivo regulisati”, kaže Mimica-Kunosić.

Ona je kazala da su Smjernice “nedorečene” i da ne može tvrditi da li ih je Tegeltija prekršio jer nema sve dokumente, ali da članovi Vijeća moraju voditi računa o odredbama, te da se ne može reći da su Smjernice upućujuće.

“Kako ćemo tražiti od nosilaca u pravosuđu da ih poštuju i da smatramo da krše etičke kodekse ako se članovi Vijeća ne ponašaju u skladu sa Smjernicama”, kaže Mimica-Kunosić.

Zašto postoje Smjernice?
Sudija Suda BiH Branko Perić je za BIRN BiH kazao da VSTV “odavno ignoriše vlastite akte, svodeći ih na proizvoljno tumačenje”.

“Donijeti pravni akt o vlastitom ponašanju pa kao tvorac tvrditi da nije obavezujući jeste apsurd. Zašto su ga i za koga donosili?!”, kaže sudija Perić.

Perić je kazao da je “pravni nonsens” tvrditi da se ograničenje honorara odnosi na pojedinačne slučajeve, jer obesmišljava samu ideju o ograničenju honorarnih zarada.

Iz OSCE-a su za BIRN BiH rekli da “nije neuobičajeno da se nositelji pravosudnih funkcija nađu u situaciji sukoba interesa”, ali da se tada moraju ponašati “pravično i odgovorno”.

“U ovom konkretnom slučaju, to se moglo učiniti tako da se Stalnoj komisiji za sudijsku i tužilačku etiku, nezavisnost i nespojivost pitanje kompatibilnosti uputi na preliminarnu ocjenu, a potom da o tome odlučuje VSTV na plenarnom zasjedanju”, smatraju u OSCE-u.

Novinari BIRN-a su pokušali stupiti u kontakt i sa ostalim članovima VSTV-a, ali je šest članova odbilo razgovarati, dok ostali nisu odgovorili na pozive i e-mail poruke.

Zakonom o VSTV-u nije propisana zabrana za sudije da budu arbitri, a ista zabrana nije predviđena niti Kodeksom sudijske etike, pojasnili su za BIRN BiH iz VSTV-a.

Izvor: Detektor