Home Nekategorisano Statut advokatske komore Federacije BiH

Statut advokatske komore Federacije BiH

708
0

STATUT Advokatske komore Federacije BiH

 Na osnovu člana 12. stav 4. i člana 13. stav 6. Zakona o advokaturi Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05), Skupština Advokatske komore Federacije BiH je dana 09.04.2011. godine usvojila Izmjene i dopune Statuta AKFBiH, a Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH sačinjava i objavljuje:

S  T  A  T  U  T

Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine

         – prečišćeni tekst –

OPĆE ODREDBE

Član 1.

Advokatska komora FBiH je asocijacija advokata koji imaju sjedište advokatskih kancelarija, odnosno advokatskih društava na teritoriji Federacije BIH.

Advokati stječu članstvo u Advokatskoj komori FBiH obaveznim udruživanjem u regionalnu advokatsku komoru prema sjedištu advokatske kancelarije, odnosno advokatskog društva.

Advokatsku komoru FBiH uz advokate čine i advokatski stručni saradnici i advokatski pripravnici.

Advokatski stručni saradnici se mogu udružiti u posebnu organizaciju advokatskih stručnih saradnika pri Advokatskoj komori Federacije BiH. Kada broj upisanih advokatskih stručnih saradnika u Imenik advokatskih stručnih saradnika pređe 50 (pedeset), udruživanje je obavezno.

Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u posebnu organizaciju advokatskih pripravnika pri Advokatskoj komori FBiH.

Član 2.

Advokatska komora FBiH osnovana je Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine.

Advokatsku komoru FBiH čine:

  • Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko – podrinjskog kantona);
  • Regionalna odvjetnička – advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko – neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona br. 10);
  • Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i  Posavskog kantona);
  • Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko-Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
  • Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).

(dalje u tekstu: regionalne advokatske komore)

Advokatska komora FBiH ima svojstvo pravnog lica.

Sjedište Advokatske komore FBiH je u Sarajevu.

Advokatska komora FBiH ima pečat čiju veličinu, oblik i sadržaj utvrđuje Upravni odbor komore.

Advokatska komora FBiH ima svoj znak čiji sadržaj, izgled i oblik utvrđuje Upravni odbor komore.

Regionalne advokatske komore su dužne imati isti znak kao i Advokatska komora Federacije BiH. U novčanom poslovanju Komore potpisnik je predsjednik Upravnog odbora. Upravni odbor određuje još dva potpisnika koja zamjenjuju predsjednika u slučajevima njegove odsutnosti.

 U novčanom poslovanju Komore potpisnici su zajedno dva člana Upravnog odbora, koje Upravni odbor za to ovlasti.

Član 3.

Advokatsku komoru FBiH predstavlja i zastupa predsjednik Advokatske komore FBiH, a u njegovom odsustvu potpredsjednik Advokatske komore FBiH.

Član 4.

Advokatska komora FBiH predstavlja i zastupa sve advokate, stručne saradnike i advokatske pripravnike sa teritorije FBiH pred federalnim tijelima i institucijama, proučava odnose, pojave u društvu i utjecaj društvenih odnosa na položaj i rad advokature, kao samostalne i nezavisne djelatnosti, te obavještava organe društvene zajednice i državne organe o uočenim društvenim pojavama, posebno u zakonodavnoj djelatnosti i primjeni Zakona i drugih propisa, a sve u cilju svestrane i potpune zaštite pravnim sistemom garantovanih prava i sloboda, imovinskih i drugih interesa građana i drugih subjekata, te u tom cilju naročito obavlja slijedeće zadatke:

  • u okviru Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona o advokaturi FBiH i drugih propisa i svojih općih akata štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
  • donosi odluke u vezi sa stjecanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
  • brine se o očuvanju samostalnosti, nezavisnosti i ugleda advokature;
  • vrši nadzor u pogledu ispunjavanja obaveza i dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika utvrđenih Zakonom o advokaturi FBiH, Statutom i Kodeksom advokatske etike;
  • organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika;
  • preduzima potrebne mjere radi razvijanja profesionalne etike u radu advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i njihovim međusobnim odnosima.

 STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član  5.

(1) Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stječe se donošenjem konačnog rješenja o upisu u Imenik advokata Advokatske komore FBiH.

(2) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se nadležnoj regionalnoj advokatskoj komori, prema namjeravanom sjedištu advokatske kancelarije podnosioca zahtjeva ili sjedištu advokatskog društva. Regionalna advokatska komora kojoj je zahtjev za upis advokata podnesen dužna je da, u roku od 30 dana od dana zaprimljenog zahtjeva, svojim rješenjem utvrdi postojanje zakonskih uslova za upis u Imenik advokata i istim rješenjem izvrši upis u Imenik advokata Advokatske komore FBiH.

(3) Ukoliko regionalna advokatska komora odbije zahtjev za upis u Imenik advokata, podnosilac zahtjeva protiv tog rješenja može u roku od 15 dana podnijeti žalbu Advokatskoj komori FBiH.

(4) Rješenje o upisu u Imenik advokata iz stava 2. ovog člana, regionalna advokatska komora dostavlja odmah, a najdalje u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja o upisu, Advokatskoj komori FBiH koja je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema rješenja i spisa, donese rješenje o utvrđivanju postojanja uslova i o upisu u Imenik advokata.

(5) Ukoliko u postupku verifikacije postojanja uslova za upis u Imenik advokata Advokatska komora FBiH utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za upis u Imenik advokata, svojim rješenjem poništit će rješenje regionalne advokatske komore i odbiti zahtjev za upis u Imenik advokata ili, prema potrebi, ukinuti rješenje regionalne advokatske komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

(6) Protiv konačnog rješenja Advokatske komore FBiH, kojim se zahtjev za upis u Imenik advokata odbija, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Član 6.

(1) Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području.

(2) Imenik advokata je javna knjiga sa podacima koji imaju značaj zvanične evidencije, a izvodi iz te evidencije imaju svojstvo javne isprave.

(3) Advokat može otpočeti sa obavljanjem advokatske djelatnosti nakon dobijanja verifikovanog rješenja o upisu u Imenik advokata i davanja svečane izjave. Svečanu izjavu advokat je dužan dati najdalje u roku od 15 dana od dana dobijanja verifikovanog rješenja o upisu u Imenik advokata.

(4)  Svečana izjava daje se pred predsjednikom Advokatske komore Federacije BiH. Tekst svečane izjave glasi:

“svečano izjavljujem da ću advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona, Statuta advokatskih komora i Kodeksa profesionalne etike i Povelje o osnovnim načelima Evropske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja Evropskih advokata, te da ću u svom radu štititi ugled advokature i izvršavati sve obaveze prema Advokatskoj komori FBiH”.

(5) Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana, dostavlja potpisanu svečanu izjavu regionalnoj advokatskoj komori koja je izvršila upis davaoca svečane izjave u Imenik advokata.

Član 7.

(1) Odlučivanje o zahtjevu za upis u Imenik advokata je u nadležnosti Upravnog odbora regionalne advokatske komore, a ocjenu postojanja uslova, po donošenju rješenja o upisu regionalne advokatske komore, u smislu člana 5. ovog Statuta, vrši Komisija za Verifikaciju upisa koju osniva Upravni odbor Advokatske komore FBiH.

(2) Ukoliko je prije donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata, odnosno prije verifikacije postojanja uslova za upis od strane Advokatske komore FBiH, protiv podnosioca zahtjeva pokrenut krivični postupak za djelo koje bi podnosioca zahtjeva činilo nedostojnim za obavljanje advokatske djelatnosti, postupak za upis će se prekinuti. O prekidu postupka upisa u Imenik advokata, nadležni organ Advokatske komore donosi pismeni zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana dobijanja pismenog otpravka zaključka. Ukoliko su ispunjeni uslovi, a regionalne komore ne donesu zaključak o prekidu postupka, za njegovo donošenje je ovlašten nadležni organ Advokatske komore FBiH. Protiv tog zaključka može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana, kod nadležnog suda.

Član 8.

(1) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravosnažno odbijen zbog nepostojanja uslova za upis, novi zahtjev se može podnijeti odmah po stjecanju uslova za upis u Imenik advokata.

(2) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravosnažno odbijen zbog neispunjenja uslova iz tačke 8. člana 18. Zakona o advokaturi FBiH, novi zahtjev se može podnijeti nakon isteka roka od dvije (2) godine od dana pravosnažnosti rješenja kojim je raniji zahtjev bio odbijen.

Član 9.

(1)  Ukoliko se utvrdi da je u postupku upisa u Imenik advokata podnosilac dao neistinite podatke ili priložio neistinite isprave, postupak upisa će se obnoviti po službenoj dužnosti, rješenje o upisu u Imenik advokata poništiti i zahtjev za upis odbiti.

(2) Protiv rješenja regionalne advokatske komore, donesenom u postupku obnove upisa u Imenik advokata iz prethodnog stava, dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja Advokatske komore FBiH donesenog u postupku obnove upisa, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Inicijativu za obnovu postupka upisa može podnijeti, po saznanju razloga za obnovu, svaki organ regionalnih ili Advokatske komore FBiH.

ADVOKATSKI STRUČNI SARADNICI

Član 10.

Advokatski stručni saradnici zaposleni kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, obavljaju djelatnost pružanja pravne pomoći na način i u granicama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore F BiH.

Obavljanje prakse advokatskom stručnom saradniku nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje 3 (tri) godine staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja advokatsku djelatnost najmanje 3 (tri) godine.

Član 11.

Svojstvo advokatskog stručnog saradnika stječe se upisom u Imenik advokatskih stručnih saradnika Advokatske komore FBiH, po istom postupku predviđenim za upis advokata u Imenik advokata.

Pravo na upis u Imenik stručnih saradnika Advokatske komore FBiH ima ona osoba koja ispunjava slijedeće uslove:

  • da je državljanin Bosne i Hercegovine,
  • da je diplomirao na bilo kojem Pravnom fakultetu u BiH ili u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uslov stječe nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave,
  • da je diplomirao na Pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini sa četverogodišnjim studijem ili završenim prvim ciklusom školovanja dodiplomskog studija pravnog fakulteta koji je vrednovan sa najmanje 240 ECTS bodova, odnosno da je diplomirao na nekom od Pravnih fakulteta u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na Pravnom fakultetu druge države, ovaj uslov stječe nakon nostrifikacije diplome kod nadležnog organa u skladu sa Zakonom.
  • da nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i sigurnosti, za krivična djela protiv čovječnosti ili međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.
  • da nije osuđivan na kaznu zatvora:
  • zbog izvršenog krivičnog djela ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje advokatske djelatnosti
  • da je intelektualno i fizički sposoban da obavlja advokatsku djelatnost
  • da posjeduje profesionalnu nepristranost, visoke moralne kvalitete i dokazanu stručnu sposobnost te da ima odgovarajuću obuku i stručnu spremu
  • da njegovo ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda i tužilaštva ne šteti ugledu vršenja advokatske djelatnosti.
  • da nije u radnom odnosu;
  • da je dostojan obavljanja djelatnosti stručnog saradnika i da u ranijem ponašanju te osobe ne postoje postupci koji bi ukazivali da će štetiti ugledu advokature ili da neće savjesno obavljati poslove koje može obavljati po Zakonu o advokaturi.

Član 12.

Uz zahtjev za upis u Imenik stručnih saradnika, pored dokaza o postojanju općih uslova za stjecanje svojstva advokatskog stručnog saradnika, prilaže se pismena saglasnost advokata, zajedničke advokatske kancelarije odnosno advokatskog društva kod kojeg će stručni saradnik biti zaposlen.

Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih stručnih saradnika, stručni saradnik ne može otpočeti sa obavljanjem djelatnosti prije nego što dostavi regionalnoj advokatskoj komori ugovor o radu zaključen sa advokatom, odnosno zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom kod kojeg će obavljati djelatnost, a sve u roku od 8 dana.

Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stava ovog člana, nadležni organ regionalne advokatske komore staviće van snage rješenje o upisu u Imenik advokatskih stručnih saradnika.

Član 13.

Advokatski stručni saradnik briše se iz Imenika advokatskih stručnih saradnika:

  • prestankom ugovora o radu;
  • na zahtjev advokatskog stručnog saradnika;
  • zasnivanjem radnog odnosa kod drugog poslodavca;
  • izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom stručnom saradniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
  • u slučaju iz člana 46. stav 1. tačka 10. Zakona o advokaturi.

Član 14.

Poslije upisa u Imenik advokatskih stručnih saradnika, stručni saradnik može izvršiti promjenu advokatske kancelarije ili advokatskog društva kod kojeg će nastaviti sa radom, uz prethodni raskid ugovora o radu sa advokatom odnosno advokatskim društvom kod kojeg je bio zaposlen i zaključuje ugovor o radu sa advokatom, odnosno advokatskim društvom, kod kojeg nastavlja sa radom.

Nastale promjene u smislu prethodnog stava evidentiraju se nakon provjere u Imeniku stručnih saradnika Advokatske komore FBiH.

  STJECANJE SVOJSTVA ADVOKATSKOG PRIPRAVNIKA

 

Član 15.

Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.

Član 16.

(1) Upis u Imenik advokatskih pripravnika obavlja se po istom postupku po kojem se vrši i upis u Imenik advokata (član 7. ovog Statuta).

(2) Uz zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, pored dokaza o postojanju općih uslova za stjecanje svojstva advokatskog pripravnika (član 51. Zakona o advokaturi) prilaže se pismena saglasnost advokata – principala kod kojeg će pripravnik obavljati pripravničku praksu.

(3) Nakon donošenja rješenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika, advokatski pripravnik ne može otpočeti sa obavljanjem pripravničke prakse prije nego što dostavi Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu sa advokatom kod kojeg će obavljati pripravničku praksu. 

(4) Pripravnička praksa advokatskog pripravnika traje četiri (4) godine.

Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH može izuzetno, u opravdanim slučajevima, rješenjem Advokatske komore Federacije BiH produžiti trajanje pripravničke prakse najviše još jednu (1) godinu.

(5) Nakon polaganja pravosudnog ispita, pripravnik može nastaviti raditi kao advokatski pripravnik sa položenim pravosudnim ispitom, do stjecanja uslova za upis u Imenik advokata ili zatražiti upis u Imenik stručnih saradnika.

  

 IMENICI I REGISTRI KOJE VODI ADVOKATSKA KOMORA FBIH 

Član 17.

(1) Advokatska komora FBiH vodi Imenik advokata, Imenik advokatskih stručnih saradnika, Imenik advokatskih pripravnika, Imenik advokatskih društava i evidenciju zajedničkih advokatskih kancelarija.

(2) Imenici iz prethodnog stava su javne knjige, a potvrde i uvjerenja o činjenicama i podacima iz Imenika koje izdaje Advokatska komora FBiH imaju značaj javnih isprava.

Član 18.

Prilikom osnivanja advokatskog društva kao pravnog lica, prije njegovog upisa u registar privrednih društava nadležnog suda, Upravni odbor Advokatske komore FBiH svojim rješenjem utvrđuje da li je ugovor o osnivanju advokatskog društva kao pravnog lica u skladu sa Zakonom o advokaturi, Statutom, Kodeksom profesionalne etike, kao i drugim općim aktima regionalne i Advokatske komore FBiH.

 

Član 19.

(1) Upis u Imenik advokatskih društava Advokatske komore FBiH vrši se na osnovu zahtjeva osnivača koje se podnosi u roku od 8 dana, od dana prijema rješenja o upisu u registar privrednih društava nadležnog suda.

(2) Advokatska komora FBiH je dužna izvršiti upis u Imenik advokatskih društava, u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva za upis, te o tome donijeti rješenje i dostaviti ga podnosiocu zahtjeva.

(3) Ukoliko Advokatska komora FBiH ne donese rješenje u roku iz stava 2 ovoga člana i isto ne dostavi podnosiocu zahtjeva za upis, smatraće se da je upis u Imenik advokatskih društava izvršen.

Član 20.

(1) U Imenik advokata Advokatske komore FBiH upisuju se lični podaci advokata, datum diplomiranja na pravnom fakultetu, datum polaganja pravosudnog ispita, datum polaganja advokatskog ispita, broj i datum rješenja o upisu u Imenik advokata, dan davanja svečane izjave advokata, sjedište advokatske kancelarije advokata, dan i osnov brisanja iz Imenika advokata, podaci o likvidatoru kancelarije, podaci o vršenju funkcija u izbornim organima komore, te podaci o izricanju disciplinskih mjera, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti i drugi bitni podaci.

(2) U Imenik advokatskih društava upisuje se broj i datum rješenja Advokatske komore FBiH o prethodnoj saglasnosti za osnivanje advokatskog društva (član 39. st. 1. Zakona o advokaturi FBiH), broj i datum rješenja o upisu društva u registar nadležnog suda, te broj i datum upisa društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore FBiH.

(3) U Imenik advokatskih društava se upisuje i prestanak rada društva, podaci o članovima društva, pristupanje osnivačkom ugovoru novih članova, istupanje iz društva i drugi bitni podaci.

Član 21.

U Imenik advokatskih stručnih saradnika upisuju se njegovi lični podaci (ime, prezime, jedinstveni matični broj građana), ime, prezime i sjedište kancelarije advokata, naziv imena i prezimena članova i sjedište zajedničke advokatske kancelarije, odnosno firma i sjedište advokatskog društva-poslodavca, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o izrečenim disciplinskim mjerama za vrijeme trajanja radnog odnosa u svojstvu advokatskog stručnog saradnika, vršenju funkcija u organizaciji advokatskih stručnih saradnika, datum i osnov brisanja iz Imenika i drugi podaci od značaja za vršenje prakse advokatskih stručnih saradnika.

Član 22.

U Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH upisuju se lični podaci pripravnika, ime i prezime advokata – principala, početak i završetak pripravničke prakse, podaci o produženju pripravničke prakse, datum položenog pravosudnog ispita, podaci o disciplinskim mjerama za vrijeme pripravničke prakse, podaci o vršenju funkcija u organizaciji advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH i drugi podaci od značaja za vršenje pripravničke prakse.

PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA, ADVOKATSKIH STRUČNIH SARADNIKA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA

 A d v o k a t i

 

Član 23.

  • U skladu sa Zakonom, Statutom, kao i drugim općim aktima Advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora, advokat ima pravo da učestvuje u radu organa komora, uključujući i pravo da bira organe komore i bude u njih biran.
  • Dužnost je advokata da savjesno i odgovorno vrši funkcije u organima i tijelima advokatske komore, u koje je biran ili imenovan. Nesavjesno, nemarno ili neodgovorno obavljanje dužnosti na funkcijama na koje je izabran ili imenovan u organima komore, predstavlja težu povredu advokatske dužnosti.

Član 24.

Na zahtjev organa Advokatske komore FBiH i regionalnih komora, advokat je dužan davati tražene podatke i obavještenja koja se odnose na obavljanje advokatskih poslova, izuzev podataka koji po Kodeksu profesionalne etike predstavljaju advokatsku tajnu.

Član 25.

(1) U slučajevima kada je za vrijeme bolesti ili drugih opravdanih razloga spriječen da obavlja advokatsku djelatnost, advokat je dužan odrediti zamjenika iz redova advokata.

(2) O uslovima zamjenjivanja, u smislu prethodnog stava, zaključuje se pismeni sporazum između advokata koji zamjenjuje i advokata kod kojeg je nastao razlog spriječenosti za vršenje advokatske djelatnosti. Ovaj sporazum se dostavlja nadležnom organu regionalne advokatske komore.

(3) Ukoliko advokat ne odredi zamjenika za vrijeme privremene spriječenosti obavljanja advokatske djelatnosti, nadležni organ regionalne advokatske komore dužan je, odmah po saznanju za razlog spriječenosti, odrediti zamjenika iz redova advokata sa sjedištem na teritoriji regionalne komore i utvrditi uslove pod kojima će se vršiti zamjenjivanje, te o tome izvijestiti Advokatsku komoru FBiH.

Član 26.

Advokat je dužan prijaviti regionalnoj advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu oblika vršenja advokatske djelatnosti kao i promjenu sjedišta advokatske kancelarije u roku od 8 dana od dana nastale promjene.

Član 27.

(1) Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo su ovlašteni informisati javnost o obavljanju advokatske djelatnosti. Ovakvo informisanje se može vršiti isključivo pod uslovima definiranim ovim statutom i Kodeksom advokatske etike.

(2) Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo mogu javno objavljivati sljedeće podatke:

  • imena i prezimena advokata
  • njihovu stručnu spremu
  • dan upisa u imenik advokata, odnosno u imenik advokatskih društava
  • uža pravna oblast kojom se bavi
  • poznavanje stranih jezika
  • Navedeni podaci se mogu objavljivati:
  • na tabli istaknutoj na zgradi gdje nalazi sjedište kancelarije,
  • na memorandumu
  • u profesionalnim popisima advokata,
  • na vlastitoj WEB stranici.

(4) Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo ne mogu reklamirati svoje aktivnosti i koristiti sredstva za privlačenje klijenata koja nisu u skladu sa ovim statutom. Posebno nije dozvoljeno:

  • korištenje treće strane ili bilo kakvog posrednika u privlačenju novih klijenata,
  • reklamiranje u sredstvima javnog informisanja,
  • plakatiranje ili slanje cirkularnih pisama,
  • bilo kakvo drugo oglašavanje koje bi bilo učinjeno na način neprimjeren advokatskoj profesiji, neprihvatljivim sredstvima ili sa nedozvoljenim ili neistinitim sadržajem.
  • Neće se smatrati nedozvoljenim reklamiranjem:
  • dostavljanjem detaljnijih podataka o advokatu i njegovom profesionalnom iskustvu koje se vrši na zahtjev klijenta (npr. Curiculum vitae, referentne liste klijenata i sl.)
  • slanje uobičajenih individualnih čestitki povodom državnih, vjerskih i drugih praznika koje se upućuju advokatima ili svojim klijentima.
  • Svaka djelatnost koja ima karakter nedozvoljenog reklamiranja smatrat će se težom povredom advokatske dužnosti.
  • Upravni odbor Advokatske Komore Federacije BIH je ovlašten da, kako na općenit način, tako i u individualnim slučajevima, daje zvanična tumačenja da li određeno ponašanje predstavlja neovlašteno obavljanje djelatnosti, te po potrebi da donese opći akt kojim bi se ova materija pobliže regulisala.

Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo su obavezni da Advokatskoj komori dostave podatke o broju i punom sadržaju WEB stranice, odmah nakon što ona bude objavljena.

Član 28.

  • Advokat odgovara za štetu koju prouzrokuje stranci koju zastupa, a koja je prouzrokovana namjerno ili očigledno nesavjesnim i nestručnim zastupanjem klijenta.
  • Advokat, kao i zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva, dužni su zaključiti sa ovlaštenim društvima za osiguranje, ugovore o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene u vršenju advokatske djelatnosti do visine osigurane sume koju će jednom godišnje utvrđivati Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH svojom odlukom za svaki oblik obavljanja advokatske djelatnosti.
  • Advokat je dužan dostaviti regionalnoj advokatskoj komori početkom godine Ugovor o osiguranju od odgovornosti opisan u stavu dva ovog člana, kao i prijaviti sve nastale promjene u toku osiguranja.
  • U skladu sa odredbama stava 1. ovog člana, svi advokati koji obavljaju djelatnost u advokatskom društvu u svojstvu njegovog osnivača, solidarno odgovaraju za štetu nanesenu u vršenju advokatske djelatnosti djelovanjem ili propuštanjem bilo kojeg advokata u društvu. Advokati koji su zaposleni u društvu, a nisu njegovi osnivači, odgovorni su samo za štete koje su nastale kao posljedica njihovog vlastitog djelovanja ili propuštanja

Član 29.

(1) Advokat je dužan odbiti da prihvati zastupanje klijenta iz razloga navedenih u odredbi člana 22. st. 2. Zakona o advokaturi, kao i u drugim slučajevima predviđenim Kodeksom profesionalne etike.

(2)  Postupanje protivno prethodnom stavu ovog člana predstavlja težu povredu advokatske dužnosti. https://advokat-prnjavorac.com

Član 30.

Kada advokatu koji obavlja djelatnost u advokatskom društvu prestane članstvo ili radni odnos u tom društvu on može nastaviti sa radom u individualnoj advokatskoj kancelariji ili zajedničkoj advokatskoj kancelariji, bez ponovnog upisa u Imenik advokata. O sjedištu kancelarije i obliku obavljanja advokatske djelatnosti, raniji član advokatskog društva, dužan je pismenim podneskom obavijestiti regionalnu advokatsku komoru, nadležnu po sjedištu kancelarije u kojoj advokat namjerava nastaviti advokatsku djelatnost.

Član 31.

(1) Advokat, zajednička advokatska kancelarija, kao i advokatsko društvo, mogu imati sjedište kancelarije odnosno društva samo u jednom mjestu.

(2) Nedopušteno je van sjedišta advokatske kancelarije otvaranje podružnica ili predstavništava, kao i stavljanje obilježja kancelarije na prostore izvan sjedišta advokatske kancelarije. Advokatska društva mogu osnivati podružnice izvan svog sjedišta u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima, pod uslovom da u podružnici stalno mora obavljati djelatnost najmanje jedan advokat.

(3) Postupanje protivno prethodnom stavu ovog člana predstavlja težu povredu dužnosti i prava advokata.

Član 32.

(1) Pismenim ugovorom članova advokatskog društva kao i ugovorom o pristupanju advokatskom društvu, moraju se regulirati prava i obaveze članova društva, prava i obaveze člana društva u slučaju prestanka članstva u društvu, kao i prava nasljednika člana društva u slučaju njegove smrti.

(2) Aktom iz stava 1. ovog člana nedopušteno je bilo kojeg advokata u društvu staviti u položaj koji bi ugrožavao njegovu nezavisnost u vršenju advokatske djelatnosti u smislu odredbe člana 6. Zakona o advokaturi FBiH. Ocjenu o tome daje Upravni odbor Advokatske komore FBiH, koji po izvršenoj ocjeni svojim rješenjem može staviti van snage određene odredbe ugovora, osnivačkog akta ili drugog općeg akta advokatskog društva.

Član 33.

(1) U zajedničkim advokatskim kancelarijama, kao i u advokatskim društvima disciplinska i druga odgovornost advokata je individualna.

(2) Materijalna odgovornost za štetu nanesenu klijentu u obavljanju advokatske djelatnosti je individualna za advokate u zajedničkoj advokatskoj kancelariji. U advokatskim društvima ova odgovornost je solidarna za sve advokate članove, dok je odgovornost advokata koji obavljaju djelatnost u advokatskim društvima po osnovu ugovora o radu ili ugovora o djelu individualna.

Advokatski stručni saradnici

Član 34.

Advokatski stručni saradnik, po nalogu i uputstvima advokata odnosno ovlaštenog lica u advokatskom društvu, vrši prethodnu obradu predmeta koji su povjereni advokatu, odnosno advokatskom društvu a naročito:

  • vrši uvid u spise predmeta u sudovima, drugim državnim organima, organizacijama koje vrše javna ovlaštenja, privrednim društvima i drugim pravnim licima;
  • vrši uvid u javne registre i pribavlja izvode iz tih registara;
  • priprema nacrte podnesaka u svim postupcima u kojima advokat ima položaj zastupnika, punomoćnika odnosno branitelja;
  • priprema nacrte ugovora i drugih privatnih isprava o pravnim poslovima;
  • obavlja i druge poslove koje odredi advokat ili ovlašteno lice u advokatskom društvu, a čije obavljanje nije u suprotnosti sa položajem i ovlaštenjima advokatskog stručnog saradnika.

Član 35.

Advokatski stručni saradnik ne može, bez prethodnog odobrenja advokata odnosno ovlaštenog lica u advokatskom društvu, samostalno zastupati ili pregovarati sa klijentima o uslovima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim licima.

Član 36.

Ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore Federacije BiH, ugovorom o osnivanju zajedničke advokatske kancelarije odnosno statutom ili drugim općim aktom advokatskog društva, bliže se uređuju poslovi koje obavlja advokatski stručni saradnik, njegova prava, obaveze i odgovornosti.

Član 37.

Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu (advokat, zajednička advokatska kancelarija, advokatsko društvo) dužan je štetu naknaditi.

Član 38.

Advokatski stručni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećem licu, a štetu je naknadio poslodavac (advokat, zajednička advokatska kancelarija, advokatsko društvo), dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećem licu.

Član 39.

Advokatski stručni saradnici mogu se udružiti u Organizaciju advokatskih stručnih saradnika u okviru Advokatske komore Federacije BiH, pod uslovima propisanim ovim Statutom.

Organizacija advokatskih stručnih saradnika može učestvovati u radu organa Advokatske komore Federacije BiH kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore Federacije BiH odnosno regionalnih advokatskih komora.

Član 40.

Odredbe Zakona o advokaturi i ovog Statuta o proceduri upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti, shodno se primjenjuje i na advokatske stručne saradnike.


  Advokatski pripravnici

Član 41.

(1) Svrha pripravničke prakse je stručno osposobljavanje za polaganje pravosudnog i advokatskog ispita praktičnim radom u advokatskim kancelarijama svih oblika, a u cilju stjecanja uslova za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti.

(2) Obavljanje pripravničke prakse nije dopušteno kod advokata koji nema najmanje pet (5) godina staža u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i advokatskom društvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja advokatsku djelatnost najmanje pet (5) godina.

Član 42.

(1) Svojstvo advokatskog pripravnika stječe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH, po istom postupku koji je Zakonom i ovim Statutom predviđen za upis u Imenik advokata.

(2) Pored ispunjavanja općih uslova za upis u Imenik advokatskih pripravnika predviđenih odredbom člana 51. Zakona o advokaturi, po službenoj dužnosti nadležni organ Advokatske komore FBiH, prije upisa u Imenik, na osnovu svojih službenih evidencija iz Imenika advokata, provjerava da li advokat kod kojeg pripravnik namjerava obavljati pripravničku praksu, prema podnesenom zahtjevu za upis, ispunjava uslove iz člana 41. stav 2. ovog Statuta.

Član 43.

(1) U rješenju o upisu pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika, kao uslov za početak obavljanja pripravničke prakse odredit će se obaveza za podnosioca zahtjeva i njegovog principala da u roku od 8 dana dostave Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu između principala i podnosioca zaključen u skladu sa članom 52. stav 1. Zakona o advokaturi.

(2) Ukoliko bezuspješno protekne rok iz prethodnog stava ovog člana, nadležni organ Advokatske komore FBIH stavit će van snage rješenje o upisu u Imenik pripravnika.

(3) Verifikaciona Komisija Advokatske komore Federacije BiH, dužna je u postupku verifikacije verificirati rješenja regionalnih advokatskih komora o upisu u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih saradnika, ukoliko utvrdi da je zahtjev za podnošenje upisa u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih stručnih saradnika podnesen u roku od petnaest (15) dana od dana zaključenja Ugovora o radu između advokatskog pripravnika ili stručnog saradnika i advokata, i u tom slučaju se početak obavljanja trajanja advokatske pripravničke prakse računa od dana sklapanja gore navedenog Ugovora o radu.

Član 44.

Tokom vršenja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan kontinuirano individualnim radom stjecati praktična znanja iz opće pravne i advokatske struke, te je  u tom cilju dužan da učestvuje i u drugim oblicima stručnog osposobljavanja organiziranim u regionalnim i Advokatskoj komori FBiH.

Član 45.

(1) Za vrijeme obavljanja pripravničke prakse, advokatski pripravnik je dužan postupati po uputstvima i smjernicama principala i koristiti stručne savjete drugih advokata, u saglasnosti sa principalom.

(2) Advokatski pripravnik ne može, bez odobrenja principala, neposredno primiti klijenta za zastupanje, niti od klijenta naplaćivati naknadu za zastupanje i troškova za rad advokata klijenta.

(3) Advokatski pripravnik, po odobrenju principala, može zamijeniti u zastupanju drugog advokata, ali tada ne može ugovarati, zahtijevati ili primiti naknadu za zastupanje za zamjenu od advokata kojeg zamjenjuje.

Član 46.

Sve odredbe Zakona o advokaturi ovog Statuta, Kodeksa profesionalne etike i drugih općih akata advokatskih komora, u pogledu čuvanja advokatske tajne, zabrane zastupanja, prava odbijanja prijema klijenta na zastupanje, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

Član 47.

(1) Advokatski pripravnici sa područja Advokatske komore FBiH obavezno se udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.

(2) Organizacija advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH bira ili imenuje svoje predstavnike u organe regionalnih i Advokatske komore FBiH koji u tim organima ravnopravno odlučuju o pitanjima položaja, pravima i obavezama, stručnom osposobljavanju advokatskih pripravnika i drugim pitanjima od značaja za advokatske pripravnike.

Član 48.

(1) Svojstvo advokatskog pripravnika prestaje nastupanjem okolnosti predviđenih u odredbi člana 53. Zakona o advokaturi.

(2) Poslije upisa u Imenik advokatskih pripravnika, pripravnik može izvršiti promjenu advokatske kancelarije kod koje će nastaviti pripravničku praksu, uz prethodni raskid ugovora o radu (radnom odnosu) sa advokatom kod kojeg obavlja praksu i zaključenja ugovora o radu sa advokatom – principalom, kod kojeg nastavlja pripravničku praksu.

(3) Nastale promjene, u smislu prethodnog stava, evidentiraju se nakon provjere u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.

VII.  PRIVREMENA ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA

ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Član 49.

(1) Prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti nastupa nastankom okolnosti predviđenih odredbom člana 46. Zakona o advokaturi FBiH.

(2) Rješenje o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti i postavljenju likvidatora njegove advokatske kancelarije donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i u roku od 8 dana od dana njegovog donošenja, dostavlja ga na verifikaciju nadležnom organu Advokatske komore FBiH.

(3) U rješenju o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti određuje se likvidator advokatske kancelarije.

Likvidator je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti njihovog bivšeg zastupnika i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da poslovanje koje je vodio njihov bivši zastupnik mogu nastaviti sami ili se obratiti za pomoć drugom advokatu.

 

Likvidator je ovlašten i dužan da do dolaska stranke zastupa njene interese bez posebne punomoći te da savjesno obavlja poslove koji se u zastupanju moraju obaviti, ukoliko se nisu stekli uslovi da otkaže zastupanje.

Prava i obaveze u smislu prethodnog stava likvidator ima do isteka krajnjeg roka od 60 dana od dana pravosnažnosti rješenja kojim je određen za likvidatora.

 

Kada pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje uslijed smrti advokata, bračni drug umrlog advokata, odnosno najbliži srodnici, imaju prvenstveno pravo da predlože Upravnom odboru regionalne advokatske komore likvidatora kancelarije. Upravni odbor je dužan razmotriti taj prijedlog.

Likvidator radi za svoj račun. Sve radnje koje obavi u zastupanju preuzete stranke, obračunava neposredno sa strankom u svoju korist, no pri tom je dužan snositi srazmjeran dio troškova ovog poslovanja.

Nakon dovršene likvidacije, poslove kancelarije bivšeg advokata likvidator će čist prihod u gotovom novcu i preostale neplaćene tražbine s ispravama koje se odnose na potraživanja predati bivšem advokatu, odnosno njegovim nasljednicima.

Likvidator kancelarije ugovara sa bivšim advokatom, odnosno sa nasljednicima umrlog advokata uslove za izvršenje likvidacije kancelarije.

Likvidator je dužan podnijeti izvještaj regionalnoj komori po završenoj likvidaciji.

 

(4) Ukoliko nadležni organ Advokatske komore FBiH izvrši verifikaciju rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, taj organ će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata Advokatske komore FBiH. Protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana uručenja rješenja o brisanju, a iz razloga predviđenih u Zakonu o upravnim sporovima Federacije BiH.

(5) Rješenje o brisanju iz Imenika advokata, zbog prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti, ima pravno djelovanje na čitavoj teritoriji Federacije BiH.

(6) U postupku verifikacije rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, nadležni organ Advokatske komore FBiH, nakon ocjene uslova i razloga iz rješenja regionalne advokatske komore, može rješenje regionalne advokatske komore ukinuti i vratiti na ponovni postupak regionalnoj advokatskoj komori, ili ga preinačiti u slučaju kada utvrdi da ne postoje zakonski razlozi za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti.

Član 50.

(1) Advokatu će se privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti ako su nastupile okolnosti predviđene odredbom člana 47 stav 1. Zakona o advokaturi Federacije BIH.

(2) Advokatu se može privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti iz razloga predviđenih u odredbi stava 2. člana 47. Zakona o advokaturi FBiH.

(3)  Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, iz stava 1 i 2 ovog člana, donosi nadležni organ regionalne advokatske komore i  najdalje u roku od 8 dana, od dana njegovog donošenja, dostavlja ga Advokatskoj komori FBiH na verifikaciju.

(4)  Ukoliko regionalna advokatska komora i pored postojanja svih uslova ne donese rješenje o zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, Advokatska komora FBiH je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku prava za obavljanje advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.

(5) Rješenje iz prethodnih stavova ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda Federacije BiH, u roku od 30 dana od prijema pismenog otpravka rješenja.

(6)  Rješenje o privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti donosi nadležni organ regionalne advokatske komore. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba Advokatskoj komori FBiH u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja. Protiv konačne odluke Advokatske komore FBiH, može se pokrenuti upravni spor kod  nadležnog suda FBiH, u roku od 30 dana od dana njenog uručenja.

Član 51.

(1) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti mora se označiti, zavisno od razloga donošenja takvog rješenja, tačno ili odredivo vrijeme trajanja zabrane.

(2) U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se odrediti privremeni vodilac poslova advokata, na kojeg se odnosi rješenje o zabrani.

(3) Konačno rješenje o privremenoj zabrani dostavlja se nadležnom ministarstvu pravde kantona, prema sjedištu regionalne advokatske komore i Ministarstvu pravde Federacije BiH.

Član 52.

Sve odredbe ovog Statuta o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, kao i proceduralne odredbe o donošenju tih mjera, analogno se primjenjuju i na advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike.

VIII.  ORGANI ADVOKATSKE KOMORE FBIH

Član 53.

Organi Advokatske komore FBiH su:

  1. Skupština
  2. Upravni odbor
  3. Predsjednik i potpredsjednik
  4. Nadzorni odbor
  5. Disciplinski sud i disciplinski tužilac
  6. Komisija za advokatske ispite
  7. Drugi organi, utvrđeni ovim Statutom.

Prilikom izbora organa Advokatske komore Federacije BiH poštivat će se načelo proporcionalne zastupljenosti i spolne ravnopravnosti članova, te kriteriji za izbor propisani Poslovnikom o radu Skupštine Komore.

Predsjednik Advokatske komore Federacije BiH i predsjednik Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH ne mogu biti iz reda istog naroda.

Skupština Advokatske komore FBiH

Član 54.

(1) Skupštinu Advokatske komore FBiH sačinjavaju delegati regionalnih advokatskih komora, delegat advokatskih stručnih saradnika, ako su se udružili u svoju Organizaciju i delegat organizacije advokatskih pripravnika.

(2) Regionalne advokatske komore biraju delegate za Skupštinu Advokatske komore FBiH po principu jedan (1) delegat na svakih 10 članova regionalne advokatske komore.

(3) Mandat delegata u Skupštini Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.

Član 55.

(1) Skupština Advokatske komore FBiH usvaja:

  • Statut Advokatske komore FBiH
  • Kodeks advokatske etike
  • Disciplinski pravilnik
  • Poslovnik o radu Skupštine
  • Prijedlog Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.

(2) Skupština Advokatske komore Federacije BiH daje autentična tumačenja općih akata koje donosi.

(3) Daje smjernice za rad svim drugim organima Advokatske komore FBiH nakon pretresanja izvještaja o radu tih organa, po svim pitanjima od značaja za rad organa, radi uspješnog obavljanja advokatske djelatnosti i općeg društvenog položaja advokature, kao i njenog ekonomskog položaja u društveno-ekonomskom sistemu.

(4) Vrši i druge poslove i donosi odluke koje po Zakonu o advokaturi i ovom Statutu, nisu u nadležnosti drugih organa Advokatske komore FBiH.

(5) Bira:

  • Predsjednika i potpredsjednika iz različitih regionalnih advokatskih komora:
  • Pet (5) članova Upravnog odbora, proporcionalno po broju upisanih advokata u regionalne advokatske komore
  • Predsjednika i zamjenika predsjednika disciplinskog suda
  • i četiri (4) sudije i 4 zamjenika sudija disciplinskog suda
  • Disciplinskog tužioca i zamjenika disciplinskog tužioca.

Kriterije za izbor u organe Komore utvrđuje Skupština u Poslovniku o radu Skupštine Komore.

Član 56.

(1)  Mandat svih izabranih organa Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine.

(2) Mandat na izabranim funkcijama, u organima Advokatske komore FBiH, može se uzastopno obnoviti, izuzev mandata predsjednika Advokatske komore FBiH, koji se ne može uzastopno (kontinuirano) u drugom mandatu obnoviti.

Član 57.

(1) Skupština Advokatske komore FBIH može biti izborna, redovna i vanredna.

(2) Izborna Skupština se održava svake četiri (4) godine.

(3) Redovna Skupština se održava jedanput godišnje.

(4) Vanredna Skupština se održava po potrebi zbog odlučivanja o značajnim pitanjima advokatske djelatnosti.

Redovnu i izbornu skupštinu saziva predsjednik Advokatske komore FBiH kada se za to steknu uslovi predviđeni Statutom. Predsjednik Advokatske komore FBiH je dužan sazvati vanrednu skupštinu na zahtjev Upravnog odbora Advokatske komore FBiH ili 1/3 delegata Skupštine Advokatske komore FBiH.

Član 58.

(1) Na izbornoj Skupštini biraju se organi Komore, navedeni u članu 55. stav 5. ovog Statuta.

(2) Kada se rok saziva izborne Skupštine, u smislu odredaba ovog Statuta i Zakona o advokaturi, približno vremenski podudara sa vremenom održavanja redovne Skupštine Advokatske komore FBiH, izborna Skupština može imati i karakter redovne Skupštine.

Član 59.

(1) Redovna Skupština Advokatske komore FBiH razmatra i usvaja izvještaje o radu u proteklom periodu:

  • Upravnog odbora Advokatske komore FBiH,
  • Disciplinskog tužioca Advokatske komore FBiH,
  • Disciplinskog suda Advokatske komore FBiH,
  • Nadzornog odbora Advokatske komore FBiH,
  • Raspravlja, donosi odluke i daje smjernice drugim organima komore o svim značajnim pitanjima za uspješno funkcionisanje advokature, posebno njenom ekonomskom položaju u poreznom sistemu, kao i o drugim značajnim pitanjima za advokatsku djelatnost,
  • razmatra i usvaja završni račun Komore za prethodnu godinu i plan prihoda i rashoda za narednu godinu.

(2) U slučaju da o nekom izbornom organu Advokatske komore FBiH, iz bilo kojih razloga prestane izabranom advokatu funkcija u tom organu prije isteka mandata, redovna Skupština može djelomično imati i izborni karakter zbog izbora novog ili popune upražnjenog mjesta u organu Komore.

Član 60.

(1) Vanredna Skupština Advokatske komore FBiH se održava kada se ukaže potreba, radi pretresanja i donošenja odluka o izuzetno važnim pitanjima advokature, njenog društvenog statusa, ekonomskog položaja advokatske djelatnosti ili iskrslih zapreka za normalno funkcionisanje advokatske djelatnosti.

(2) Vanrednu Skupštinu, iz razloga navedenih u prethodnom stavu, saziva predsjednik Advokatske komore FBIH, a dužan je sazvati na prijedlog 1/3 ukupnog broja delegata Skupštine.

Član 61.

(1) Za rad Skupštine i donošenje njenih odluka potrebna je natpolovična većina ukupnog broja delegata.

(2) Ukoliko ne postoji kvorum iz prethodnog stava, početak rada Skupštine odlaže se za jedan sat i tada Skupština može početi sa radom sa kvorumom od najmanje 1/3 ukupnog broja delegata.

(3) Odluke Skupštine smatraju se usvojenim kada je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata, a za usvajanje i donošenje Statuta Advokatske komore FBiH i Kodeksa advokatske etike, potrebno je da za njihovo usvajanje glasa više od polovine delegata svake regionalne advokatske komore, osim kod postupka izbora organa Komore koji su posebno uređeni Poslovnikom o radu Skupštine.

Upravni odbor Advokatske komore FBiH

Član 62.

(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH broji 11 članova, od kojeg broja svaka regionalna advokatska komora imenuje (bira) po jednog člana.

(2) Skupština Advokatske komore FBiH bira pet (5) članova Upravnog odbora na izbornoj Skupštini.

(3) Predsjednik Advokatske komore FBiH je po funkciji član Upravnog odbora.

(4) Povremeni član Upravnog odbora je advokatski pripravnik kojeg imenuje Organizacija advokatskih pripravnika sa punopravnim pravom glasa kada Upravni odbor raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obaveze advokatskih pripravnika.

(5) Povremeni član Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH je 1  advokatski stručni saradnik, kojeg imenuje organizacija advokatskih stručnih saradnika sa punopravnim pravom glasa, kada Upravni odbor Advokatske komore Federacije raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od značaja za položaj, prava i obaveze advokatskih stručnih saradnika.

(6) Mandat članova Upravnog odbora traje četiri (4) godine, uz mogućnost uzastopnog mandata i naredne četiri (4) godine.

(7) Upravni odbor sve odluke donosi većinom glasova prisutnih, a kvorum za rad Upravnog odbora je većina članova Upravnog odbora.

Član 63.

(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH obavlja sve poslove koji su u njegovoj nadležnosti po Zakonu o advokaturi, Statutu Advokatske komore FBiH i drugim općim aktima, a koji nisu u nadležnosti Skupštine, predsjednika i drugih organa Advokatske komore FBiH, a naročito:

  • iz reda svojih članova bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora na mandatni period koliko traje i mandat Upravnog odbora,
  • donosi opće akte Advokatske komore FBiH, koja nisu u nadležnosti Skupštine,
  • utvrđuje prijedloge Statuta, Kodeksa advokatske etike, Disciplinskog pravilnika i prijedloge za izmjene i dopune tih općih akata,
  • na zahtjev advokata, bilo kojeg organa regionalnih ili Advokatske komore FBiH, državnih organa, organa pravosuđa i drugih subjekata, daje autentično tumačenje općih akata koje donosi i daje mišljenje o primjeni svih općih akata Advokatske komore FBiH,
  • ocjenjuje saglasnost općih akata, a posebno Statuta regionalnih advokatskih komora sa Statutom Advokatske komore FBiH, te u cilju usaglašavanja ovih akata preduzima potrebne mjere,
  • donosi rješenja o upisu i brisanju u i iz Imenika advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH u skladu sa pravilima i ovlaštenjima iz Zakona o advokaturi i ovog Statuta,
  • donosi rješenja o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih saradnika i pripravničke prakse, kao i rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih stručnih saradnika i pripravničke prakse po postupku i ovlaštenjima iz ovog Statuta,
  • vrši ocjenu Ugovora o osnivanju advokatskog društva i njegove usaglašenosti sa Zakonom o advokaturi i općim aktima regionalnih advokatskih komora, te nakon ocjene daje ili odbija saglasnost za upis društva u registar nadležnog suda,
  • utvrđuje predračun prihoda i rashoda Advokatske komore FBiH za svaku kalendarsku godinu,
  • donosi odluku o visini dijela članskog doprinosa iz članskog doprinosa advokata, stručnih saradnika i pripravnika u regionalnim advokatskim komorama, koji pripada Advokatskoj komori FBiH,
  • donosi odluku o visini naknade za upis u Imenik advokata i stručnih saradnika (upisnina),
  • donosi Pravilnik o polaganju advokatskog ispita i način finansiranja rada Komisije za polaganje advokatskih ispita,
  • inicira prijedloge i preduzima mjere za saradnju i odnose Advokatske komore FBiH sa advokatskim asocijacijama Republike Srpske, drugih država i međunarodnim advokatskim asocijacijama,
  • preduzima sve potrebne mjere na suzbijanju nadripisarstva, uključujući i pokretanje odgovarajućih postupaka kod nadležnih organa, u slučaju pokušaja legaliziranja nadripisarstva, odlukama tih organa,
  • na zahtjev Federalnog ministarstva pravde dostavlja izvještaje o stanju advokature, sa aspekta provođenja Zakona o advokaturi (član 17. Zakona o advokaturi Federacije BiH),
  • podnosi izvještaje Upravnog odbora i ostalih organa Advokatske komore FBiH na redovnim godišnjim skupštinama.
  • rješava povodom žalbi izjavljenih protiv rješenja regionalnih advokatskih komora,
  • donosi i ostale odluke iz djelokruga rada Advokatske komore Federacije BiH koje nisu direktno stavljene u nadležnost drugih organa Komore.

Član 64.

U slučaju nastupanja vanrednih događaja i vanrednih okolnosti proglašenih od strane nadležnih državnih organa ili okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, a koje mogu prouzrokovati veću štetu ili izazvati teže poremećaje u advokatskoj djelatnosti uopće ili funkcionisanju Advokatske komore Federacije BiH, regionalnim komora i njihovih organa, Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH može donositi, kao privremene, sve opće i pojedinačne akte iz nadležnosti Skupštine, ako priroda vanrednih događaja i okolnosti, stepen opasnosti od nastupanja štete ili poremećaja i razlozi hitnosti, ne omogućuju blagovremeno sazivanje vanredne Skupštine Advokatske komore Federacije BiH.

Upravni odbor je dužan podnijeti na potvrdu Skupštini Advokatske komore Federacije BiH svaki privremeni opći i pojedinačni akt u roku od šest mjeseci od dana donošenja.

Skupština Advokatske komore može potvrditi, poništiti ili preinačiti privremeni akt Upravnog odbora.

Odluka Skupštine Advokatske komore Federacije BiH o poništenju ili preinačenju privremenih akata Upravnog odbora ima pravno djelovanje od dana donošenja (ex nunc).

Član 65.

Upravni odbor može dogovarati sa privrednim društvima za osiguranje (u daljem tekstu: osiguravači) uslove osiguranja advokata i advokatskih društava od odgovornosti za štetu koja može nastati u obavljanju njihove djelatnosti.

Član 66.

Ako se sa osiguravačima od rizika iz prethodnog člana postigne saglasnost da sporove koji se odnose na njihove regresne zahtjeve protiv advokata odnosno advokatskih društava rješava arbitraža, ugovore o arbitraži sa osiguravačima zaključuje Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH.

Član 67.

(1)  Sve odluke Upravnog odbora potpisuje predsjednik Upravnog odbora.

(2) Sjednice Upravnog odbora Advokatske komore FBiH održavaju se najmanje svaka dva (2) mjeseca.

(3) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora sa utvrđenim dnevnim redom, a dužan je sazvati sjednicu Upravnog odbora i na pismeni zahtjev predsjednika Advokatske komore FBiH.

(4) O sazivu sjednice i dnevnom redu iste blagovremeno se, na podoban način, obavještavaju svi članovi Upravnog odbora, a po potrebi o proširenoj sjednici Upravnog odbora i drugi organi Advokatske komore FBiH.

(5) U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje potpredsjednik sa svim pravima i obavezama koje u skladu sa zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Advokatske komore ima predsjednik Upravnog odbora.

Izuzetno, u slučaju opravdane kratkoročne odsutnosti ili spriječenosti i predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH, Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH može odlučiti da sjednicama predsjedava i njegov član za kojeg se izjasni većina prisutnih članova.

Član 68.

(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH može za specifične poslove iz nadležnosti Upravnog odbora formirati sljedeće komisije: Komisija za verifikaciju upisa, Komisija za praćenje propisa, Komisija za položaj advokature, Komisija za stručno usavršavanje advokata, stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, Komisija za ekonomski položaj advokature, kao i druge komisije za koje ocjeni da bi mogle doprinijeti razvoju advokature.

(2) Predsjednici formiranih komisija su uvijek iz sastava članova Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, a članovi tih komisija iz redova advokata, učlanjenih u Advokatsku komoru FBiH.

(3) Komisije za svoj rad odgovaraju i podnose izvještaj Upravnom odboru Advokatske komore FBiH.

(4) Upravni odbor Advokatske komore FBiH, na prvoj konstitutivnoj sjednici, pored izbora predsjednika Upravnog odbora, može iz sastava članova Upravnog odbora, izabrati Generalnog sekretara Upravnog odbora, sa ovlaštenjima i dužnostima koje će Upravni odbor utvrditi u svojoj odluci o izboru.

Predsjednik i potpredsjednik Advokatske komore FBiH

Član  69.

(1)  Predsjednik Advokatske komore FBiH obavlja sljedeće poslove:

  • predstavlja Komoru pred svim organima, organizacijama i institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu,
  • potpisuje ugovore, koje zaključuje Advokatska komora FBiH,
  • potpisuje odluke Skupštine Advokatske komore FBiH,
  • izvršava zadatke koje mu svojom odlukom povjerava Skupština,
  • učestvuje u radu Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, sa ravnopravnim pravom glasa,
  • Predsjednik AKFBiH može staviti veto na odluku Upravnog odbora ukoliko smatra da je takva odluka u suprotnosti sa Zakonom, Statutom i drugim aktima AKFBiH.

(2) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Advokatske komore FBiH.

(3) Mandat predsjednika Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine, i ne može se uzastopno ponoviti.

Član 70.

(1) Potpredsjednik Advokatske komore FBiH zamjenjuje predsjednika, u svim slučajevima njegove spriječenosti da obavlja funkcije iz člana 69. ovog Statuta.

(2) Mandat potpredsjednika Advokatske komore FBiH traje četiri (4) godine i istek tog mandata nije smetnja za izbor na mjesto predsjednika Advokatske komore FBiH, u narednom uzastopnom mandatu.

Nadzorni odbor

Član 71.

(1) Nadzorni odbor Advokatske komore FBiH je samostalni organ koji za svoj rad odgovara Skupštini Advokatske komore FBiH.

(2) Nadzorni odbor od tri (3) člana bira Skupština Advokatske komore FBiH.

(3) Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri (4) godine, sa mogućnošću uzastopnog izbora i u narednom mandatu.

(4) Na prvoj sjednici, poslije izbora Nadzornog odbora, članovi Nadzornog odbora biraju predsjednika Nadzornog odbora, iz reda izabranih članova Nadzornog odbora.

Član 72.

(1)  Nadzorni odbor obavlja funkciju nadzora u finansijskom poslovanju i realizaciji predračuna prihoda i rashoda Advokatske komore FBiH.

(2)  Nadzorni odbor vrši i funkciju nadzora rada svih organa Advokatske komore FBiH, u pogledu primjene Zakona o advokaturi, Statuta i drugih općih akata Advokatske komore FBiH.

(3)  U vršenju funkcija iz stava 1 i 2, Nadzorni odbor o svojim zapažanjima podnosi izvještaj na svakoj Skupštini Advokatske komore FBIH i u izvještaju daje smjernice i sugestije u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

(4)  U vršenju ovlaštenja iz stava 1 i 2, Nadzorni odbor nije ovlašten da mijenja pojedinačne odluke koje su donijeli, u vršenju ovlaštenja iz svoje nadležnosti, organi Advokatske komore FBIH.

Disciplinski sud i disciplinski tužilac Advokatske komore FBIH

Disciplinski sud 

Član 73.

(1) Disciplinski sud Advokatske komore FBiH je samostalni organ nadležan za utvrđivanje lakših i težih povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i izricanje disciplinskih mjera.

(2) Disciplinski sud se sastoji od pet (5) sudija i 5 zamjenika koje bira Skupština Advokatske komore FBIH.

(3) Mandat sudija i zamjenika sudija Disciplinskog suda traje četiri (4) godine i može se obnoviti i u narednom uzastopnom mandatu.

(4) Disciplinski sud na općoj sjednici, koju čine sve sudije i zamjenici sudija, donosi Poslovnik o svom radu, kao i njegove izmjene i dopune.

Disciplinski tužilac

Član 74.

(1) Disciplinski tužilac je samostalni organ disciplinskog gonjenja, nadležan za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

(2) Disciplinskog tužioca Advokatske komore FBIH bira Skupština AKFBIH, na mandatni period od četiri (4) godine, uz mogućnost reizbora na vrijeme drugog uzastopnog mandata.

(3)  Skupština bira i zamjenika disciplinskog tužioca, koji u pogledu dužnosti i ovlaštenja, u disciplinskom postupku, ima ista ovlaštenja kao i disciplinski tužilac.

Član 75.

Potpuna ovlaštenja, dužnosti i prava disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika, Disciplinskog suda bliže se regulišu općim aktom o disciplinskoj odgovornosti i postupku radi utvrđivanja te odgovornosti. Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti se utvrđuju jedinstvena pravila vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinskih mjera, koja su obavezna za sve disciplinske organe Advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora.

Član 76.

Disciplinski sud i disciplinski tužilac podnose izvještaj o radu na redovnoj Skupštini Advokatske komore F BiH.

Komisija za polaganje advokatskih ispita

Član 77.

(1) Komisiju za polaganje advokatskih ispita, iz člana 18 tačka 7. Zakona o advokaturi, koja se sastoji od tri (3) člana i dva (2) zamjenika, imenuje Upravni odbor Advokatske komore FBiH.

(2) Mandat članova Komisije za polaganje advokatskih ispita i njihovih zamjenika traje četiri (4) godine.

(3) Imenovanje članova ispitne komisije vrši se iz redova afirmisanih advokata, članova Advokatske komore FBiH koji imaju najmanje 10 godina prakse u obavljanju advokatske djelatnosti.

(4) Imenovani članovi ispitne komisije biraju između sebe predsjednika Komisije na isti mandatni period za koji je imenovana Komisija.

(5) Komisija za polaganje advokatskih ispita, samostalno donosi pravilnik o sadržaju materije koja je predmet polaganja advokatskog ispita pred ispitnom komisijom i pravila rada Komisije, u kojim se utvrđuju i rokovi ponavljanja ispita, u slučaju prvog bezuspješnog polaganja.

(6) O položenom advokatskom ispitu, Komisija izdaje uvjerenje u obliku koji će Komisija utvrditi u svom pravilniku. Uvjerenje potpisuje predsjednik ispitne komisije i isto ima značaj javne isprave.

 OBILJEŽJA DISCIPLINSKIH PREKRŠAJA I VRSTE DISCIPLINSKIH MJERA

Član 78.

(1) Kao teže povrede obavljanja advokatske djelatnosti i narušavanja ugleda advokature, smatraju se:

  • očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje djelatnosti od strane advokata, advokatskih stručnih saradnika ili advokatskog pripravnika,
  • bavljenje poslovima koji su nedostojni i nespojivi sa advokatskom djelatnošću i ugledom advokature – povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,
  • zahtijevanje naknade za obavljanje poslova u zastupanju, preko iznosa utvrđenih Tarifom o naknadama i nagradama za rad advokata,
  • neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobijenih u ime i za račun klijenta,
  • odbijanje predaje spisa i dokumenata, poslije prestanka zastupanja, klijentu ili uslovljavanje predaje spisa i dokumenata plaćanjem dospjelih naknada i nagrada za zastupanje,
  • očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje izbornih funkcija i funkcija na koje je imenovan u organima Advokatske komore,
  • kršenje Kodeksa advokatske etike, kada je to kršenje Kodeksom određeno kao teža povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika ili advokatskih pripravnika,
  • neplaćanje članarine i drugih materijalnih obaveza komori u periodu dužem od tri mjeseca
  • prihvatanje zastupanja klijenta, u slučajevima kada je postojala obaveza odbijanja zastupanja (član 22. Zakona o advokaturi),
  • svako kršenje Kodeksa advokatske etike, koje je moglo ili je uzrokovalo nastupanje težih posljedica za klijenta, ili ugled advokature,
  • grubo kršenje zakonskih prava advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovu rada,
  • nezaključivanje ugovora o osiguranju od odgovornosti kao i neprijavljivanje
  • nastale promjene kao i nedostavljanje ugovora regionalnoj advokatskoj komori kojoj advokat pripada,
  • nezaključivanje ugovora o osiguranju.

Upravni odbor regionalne advokatske komore dužan je svakom advokatu koji nije zaključio ugovor o osiguranju dostaviti pismeno upozorenje da je obavezan zaključiti ugovor.

U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od šezdeset (60) dana od dana prijema pismenog poziva da zaključi ugovor o osiguranju i dostavi ugovor Komori.

U slučaju da advokat ne zaključi ugovor o osiguranju u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore će dostaviti prijavu disciplinskom tužiocu radi pokretanja disciplinskog postupka.

(2) Upravni odbor regionalne advokatske komore, dužan je svakom advokatu koji nije izmirio članarinu i druge materijalne obaveze komori, za sebe, za advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike, u periodu dužem od tri (3) mjeseca, dostaviti pismeni poziv za izmirenje finansijskih obaveza.

U pismenom pozivu, advokatu će se dati rok od petnaest (15) dana od dana prijema pismenog poziva, da izvrši uplatu svojih dugovanja prema Komori. U slučaju da advokat ne izmiri uplatu u ostavljenom roku ili ne uputi pismeno izjašnjenje vezano za pismeni poziv, Upravni odbor regionalne advokatske komore će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata.

Nakon verifikacije rješenja od verifikacione komisije Advokatske komore Federacije BiH, advokat će se brisati iz Imenika advokata.

Ukoliko advokat da pismeno izjašnjenje na pismeni poziv za izmirenje svojih dugovanja prema Komori, i navede razloge zbog kojih nije u mogućnosti da izmiri dug u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore ima pravo da procjeni da li su razlozi opravdani ili ne. Ukoliko nađe da su razlozi opravdani, donijet će odluku o davanju novog roka za izmirenje dugovanja. Ako advokat i nakon ovog produženog roka ne izvrši svoju obavezu, brisat će se iz Imenika advokata.

Na rješenje o brisanju iz Imenika advokata, advokat ima pravo žalbe Upravnom odboru Advokatske komore Federacije BiH u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja.

(3) Lakše povrede advokatske dužnosti predstavljaju sve povrede i kršenje Kodeksa profesionalne etike advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, koje u prethodnom stavu ovog člana nisu označene kao teže povrede dužnosti advokata. 

Član 79.

Postupanje advokatskog stručnog saradnika protivno odredbama člana 34, odnosno samovlasno vršenje poslova iz člana 35., smatrat će se težom povredom dužnosti.

Član 80.

(1)  Kao teže povrede dužnosti advokatskih pripravnika, smatraju se:

  • samostalno primanje na zastupanje, bez saglasnosti principala,
  • samostalna naplata nagrade za zastupanje, bez saglasnosti principala,
  • otpočinjanje sa pripravničkom praksom, bez zaključenog Ugovora o radu sa principalom,
  • nesavjesno i neodgovorno obavljanje funkcija na koje je izabran u Organizaciji advokatskih pripravnika.

Član 81.

(1) U postupku utvrđivanja odgovornosti za povredu dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika mogu se izreći slijedeće disciplinske mjere:

  1. za lakše povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnikai advokatskih pripravnika:

opomena,

javna opomena,

novčane kazne do gornjeg iznosa od 2.000,00 KM za advokate, advokatskog stručnog saradnika i 1.000,00 KM za advokatskog pripravnika,

  1. 2. za teže povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika:

 

novčana kazna do iznosa od 10.000,00 KM, za advokata, advokatskog stručnog saradnika i novčana kazna do 5.000,00 KM za advokatskog pripravnika,

zabrana obavljanja djelatnosti advokatskom stručnom saradniku, advokatskom pripravniku, u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina,

zabrana obavljanja advokatske djelatnosti u trajanju od šest (6) mjeseci do pet (5) godina.

(2) Pravosnažna disciplinska odluka, kojom je izrečena mjera zabrane bavljenja advokatskom djelatnošću ili zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog stručnog saradnika i pripravničke prakse, ima za posljedicu brisanje iz Imenika advokata, Imenika advokatskih stručnih saradnika, odnosno Imenika advokatskih pripravnika, sa zabranom ponovnog upisa, za vrijeme trajanja izrečene mjere.

 FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE FBIH 

Član 82.

(1) Advokatska komora FBiH finansira se iz sljedećih izvora:

dijela članskog doprinosa (članarine) koji je utvrđen Odlukom Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, iz članarine koju advokati plaćaju regionalnim advokatskim komorama, a ove doznačavaju Advokatskoj komori FBiH,

upisnine za upis u Imenik advokata, čiju visinu Odlukom utvrđuje Upravni odbor Advokatske komore FBiH, a uplaćuje se prije upisa u Imenik advokata, izravno na račun Advokatske komore FBiH,

samodoprinosa advokata, u slučaju vanrednih i opravdanih potreba, čiji iznos utvrđuje odlukom Upravni odbor Advokatske komore FBiH, a tu odluku verificiraju upravni odbori regionalnih advokatskih komora,

drugih izvora, kao što su donacije i sl.

(2) Donacije, učinjene Advokatskoj komori FBiH ili sredstva koja bi osiguravali državni organi i institucije, ne mogu se koristiti za finansiranje advokatskih komora, ukoliko bi korištenje tih sredstava na bilo koji način moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.

Član 83.

Nužni troškovi finansiranja rada Organizacije advokatskih pripravnika, Organizacije stručnih saradnika Advokatske komore FBiH utvrđuju se u godišnjem Predračunu (Budžetu) Advokatske komore FBiH i osiguravaju iz izvora navedenih u članu 65. ovog Statuta. 

 

 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 84.

Regionalne advokatske komore će svoje Statute uskladiti sa odredbama ovog Statuta u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.

Član 85.

Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom usvajanja na Redovnoj Skupštini AKFBIH održanoj 09.04.2011. godine, a ovlašćuje se Upravni odbor da sačini prečišćeni tekst Statuta koji će se objaviti u Službenim novinama FBiH.

Predsjednica

Advokatske komore FBIH