ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE
|
(1) Ovim zakonom uređuje se postupak po kojem sudovi u Republici Srpskoj sprovode prinudno ostvarenje potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava (u daljem tekstu: izvršni postupak) ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na postupke izvršenja propisane posebnim zakonom.
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:
1) “potraživanje” označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje,
2) “tražilac izvršenja” označava lice koje je pokrenulo postupak radi izvršenja nekog potraživanja te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
3) “izvršenik” označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje,
4) “stranka” označava tražioca izvršenja i izvršenika,
5) “učesnik” označava lice koje u postupku izvršenja nije stranka, a u postupku učestvuje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njegovom pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes,
6) “rješenje o izvršenju” označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično prihvaćen prijedlog za izvršenje ili kojim se izvršenje određuje po službenoj dužnosti,
7) “zaključak” označava sudski nalog ili drugu odluku suda kojom se upravlja izvršnim postupkom i odlučuje o drugim pitanjima kad je to izričito predviđeno ovim zakonom,
8) “sudski izvršilac” označava sudskog službenika koji po nalogu suda neposredno preduzima pojedine radnje u izvršnom postupku,
9) “zemljoradnik” označava lice kojem je poljoprivredna proizvodnja pretežni izvor prihoda,
10) “banka” označava banku ili finansijsku organizaciju koja obavlja poslove platnog prometa.
11) “zemljišna knjiga” označava sve javne knjige u koje se upisuju prava na nepokretnostima,
12) “hartija od vrijednosti” označava materijalizovani oblik hartije od vrijednosti (isprave),
13) “dionica” označava hartiju od vrijednosti koja se izdaje u obliku elektronskog zapisa i koja se upisuje u registar hartija od vrijednosti,
14) “obavještenje” označava pismeno obavještenje kojim sudski izvršilac obavještava stranke, učesnike o vremenu preduzimanja određene izvršne radnje (i drugim bitnim činjenicama u vezi s tim), odnosno dostavlja pismenu obavijest strankama, učesniku o sprovedenim izvršnim radnjama u kojima nisu bile prisutne,
15) “članski udio” predstavlja skup svih prava koja pripadaju članu privrednog društva,
16) “izvršilac po ugovoru” označava fizičko lice angažovano po ugovoru za izvršenja iz člana 29a. ovog zakona.
(1) Izvršni postupak pokreće se prijedlogom tražioca izvršenja.
(2) Izvršni postupak pokreće se i po službenoj dužnosti kao i po prijedlogu lica i organa kad je to zakonom izričito određeno.
(3) Lica i organi iz stava 2. ovog člana imaju u izvršnom postupku položaj tražioca izvršenja.
(4) Prilikom sprovođenja izvršenja sud će paziti na dostojanstvo izvršenika.
(5) Sudski izvršilac ili izvršilac po ugovoru može sprovoditi izvršenje u izvršenikovom stanu, samo uz izričito odobrenje suda.
(1) Izuzetno od pravila iz člana 3. ovog zakona, u slučaju kada osuđeni ne plati troškove krivičnog postupka po pravosnažnoj odluci suda ili po sporazumu o priznavanju krivice u roku određenom u sudskoj odluci ili sporazumu o priznavanju krivice, sud će po isteku tog roka izvršni naslov dostaviti Poreskoj upravi Republike Srpske, koja će sprovesti prinudnu naplatu troškova krivičnog postupka, shodno odredbama zakona kojim se uređuje poreski postupak.
(2) Poreska uprava Republike Srpske dužna je da nakon izvršene naplate troškova krivičnog postupka obavijesti nadležni sud o izvršenoj naplati.
(1) Izvršenje određuje i sprovodi sud određen zakonom.
(2) Mjesna nadležnost sudova određuje se odredbama ovog zakona u zavisnosti od sredstva i predmeta izvršenja.
(3) Ukoliko sud u postupku izvršenja angažuje izvršioca po ugovoru, u takvim slučajevima je isključeno postupanje sudskog izvršioca.
Hitnost i redoslijed postupanja
(1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije.
(1) Sredstva izvršenja su izvršne radnje ili sistem takvih radnji kojim se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje.
(2) Predmet izvršenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može sprovesti izvršenje radi ostvarenja potraživanja.
(3) Izvršne radnje mogu se neposredno sprovesti protiv izvršenika i drugih lica u skladu sa ovim zakonom.
(1) Predmet izvršenja ne mogu biti stvari van prometa kao ni rudno blago i druga prirodna bogatstva.
(2) Predmet izvršenja ne mogu biti objekti, naoružanje i oprema za potrebe oružanih snaga i policije, kao ni novčana sredstva obezbijeđena za te namjene.
(3) Nepokretna, pokretna imovina i prava Republike Srpske, gradova, opština i javnih preduzeća koja su neophodna za obavljanje poslova od opšteg interesa ne mogu biti predmet izvršenja.
Ograničenje sredstava i predmeta izvršenja
(1) Sud rješenjem određuje izvršenje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u izvršnom prijedlogu.
(2) Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta izvršenja, sud može ograničiti izvršenje samo na neke od tih sredstava ili predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje potraživanja.
(3) Ako se izvršno rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili sredstvu ne može sprovesti, tražilac izvršenja može radi namirenja istog potraživanja predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja, o čemu će sud odlučiti rješenjem.
(1) U izvršnom postupku sud postupa na osnovu podnesaka i drugih pismena.
(2) Sud održava ročište kad je to ovim zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje cjelishodno.
(3) O ročištu, umjesto zapisnika, sudija može sastaviti službenu zabilješku.
(4) Sud će izvan ročišta saslušati stranku ili učesnika u postupku ako je to predviđeno ovim zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili izjašnjavanja o nekom prijedlogu stranke.
(5) Izostanak jedne ili obiju stranaka, kao i učesnika sa ročišta, ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi saslušanja, ne sprečava sud da dalje postupa.
(6) Podnesci u izvršnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i druge učesnike u postupku.
(1) Po pravilima o dostavljanju tužbe iz Zakona o parničnom postupku dostavlja se rješenje po prijedlogu za izvršenje, rješenje po prigovoru na rješenje o izvršenju, rješenje o izricanju novčane kazne i zaključak iz člana 37. ovog zakona.
(2) Kod izvršenja na osnovu izvršne isprave ukoliko se stranka kojoj pismeno treba dostaviti ne nalazi na adresi naznačenoj u prijedlogu, a niti na adresi, odnosno sjedištu prijavljenom kod nadležnog organa, dostava se vrši putem oglasne table suda i za slučaj dostave odluka navedenih u stavu 1. ovog člana.
(3) Sudski izvršilac i izvršilac po ugovoru pismena dostavljaju strankama i ovlašćenim licima, putem pošte ili neposredno.
(4) Troškovi dostavljanja iz stava 3. ovog člana ulaze u troškove izvršenja.
(5) Sudski izvršilac i izvršilac po ugovoru prilikom dostavljanja iz ovog zakona imaju prava i dužnosti sudskog dostavljača.
(1) Izvršni postupak u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac.
(2) (brisano)
(3) Odluke u izvršnom postupku sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.
(4) Zaključkom se izdaje nalog sudskom izvršiocu i izvršiocu po ugovoru za sprovođenje svih ili pojedinih radnji u izvršnom postupku, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima, kad je to predviđeno ovim zakonom.
(1) Redovni pravni lijekovi u izvršnom postupku su prigovor i žalba, osim ako ovim zakonom nisu isključeni.
(2) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti prigovor, a žalba kad je to ovim zakonom određeno.
(3) Prigovor se izjavljuje sudu koji je donio rješenje u roku od osam dana od dana dostavljanja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. O prigovoru odlučuje sud koji je donio rješenje.
(4) Protiv rješenja donesenog po prigovoru može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostave rješenja. O žalbi odlučuje sud drugog stepena.
(5) Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka ali se namirenje tražioca izvršenja odlaže do donošenja odluke prvostepenog suda po prigovoru. Izuzetno, kada je izvršnom ispravom određena obaveza izdržavanja ili kada se izvršenje sprovodi naplatom sa transakcijskog računa pravnog lica u korist imaoca istog takvog računa kao tražioca izvršenja kao i drugim slučajevima određenim ovim zakonom, može doći do namirenja prije donošenja odluke po prigovoru.
(6) Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek.
(1) Rješenje protiv koga nije izjavljen u roku prigovor, postaje izvršno i pravosnažno.
(2) Rješenje protiv koga je prigovor odbijen, postaje izvršno, a ako protiv takvog rješenja nije dopuštena žalba i pravosnažno.
(3) Rješenje kojim je prigovor odbijen, postaje pravosnažno ako žalba ne bude o roku izjavljena ili ako žalba bude odbijena.
(4) Ukoliko je ovim zakonom određeno da se protiv prvostepenog rješenja može izjaviti žalba umjesto prigovora, to rješenje postaje izvršno, a pravosnažno propuštanjem roka za izjavu žalbe ili ako žalba bude odbijena.
Vanredni pravni lijekovi i povrat u prijašnje stanje
(1) Protiv pravosnažnog rješenja donesenog u postupku izvršenja nije dozvoljeno ulaganje vanrednih pravnih lijekova.
(2) Povrat u prijašnje stanje dozvoljen je samo zbog propuštanja roka za prigovor i žalbu na izvršno rješenje o izvršenju.
Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
(1) Troškove postupka u vezi sa određivanjem i sprovođenjem izvršenja prethodno snosi tražilac izvršenja.
(2) Tražilac izvršenja dužan je da troškove postupka iz stava 1. ovog člana predujmi u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti izvršenje ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku, a bez toga se izvršenje ne može sprovesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima zavisi preduzimanje samo neke radnje, ta se radnja neće sprovesti.
(3) Troškove postupka koji je pokrenut po službenoj dužnosti prethodno podmiruje sud iz svojih sredstava.
(4) Izvršenik je dužan da tražiocu izvršenja nadoknadi troškove koji su bili potrebni za izvršenje.
(5) Tražilac izvršenja dužan je da izvršeniku nadoknadi neosnovano prouzrokovane troškove.
(6) Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka postupka.
(7) O troškovima postupka odlučuje sud u izvršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, izvršenje radi njihova ostvarenja.
Novčana kazna i prinudne mjere u izvršnom postupku
(1) Kad je ovim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo izvršenja, može se izreći fizičkim licima u iznosu od 100 KM do 5.000 KM, a pravnom licu u iznosu od 1.000 do 100.000 KM.
(2) U slučaju iz prethodnog stava, novčana kazna u iznosu od 500 KM do 5.000 KM može se izreći i odgovornom licu u pravnom licu.
(3) Novčana kazna iz st. 1. i 2. ovog člana može se ponovo izricati ako izvršenik ne postupi po ponovljenom nalogu suda ili nastavi da postupa protivno zabrani.
(4) Prije izricanja novčane kazne sud će omogućiti izvršeniku da se izjasni, a po potrebi održaće i ročište radi izvođenja dokaza.
(5) Novčanu kaznu rješenjem izriče sudija, vodeći računa pri odmjeravanju visine kazne o ekonomskoj snazi izvršenika, značenju njegove radnje koju je morao obaviti, te o drugim okolnostima slučaja. Rješenjem se određuje i rok plaćanja.
(6) Lice kojem je kazna izrečena može izjaviti prigovor protiv rješenja u roku od osam dana od prijema rješenja.
(7) Lice kojem je kazna izrečena u skladu sa ovim članom snosi sve troškove nastale izricanjem i izvršenjem te kazne.
(8) Nakon izvršnosti rješenja, novčanu kaznu naplaćuje sud po službenoj dužnosti, u korist budžeta iz kojeg se izvršni sud finansira. Troškovi izvršenja terete predračunska sredstva suda, a naknada ovih troškova koje sud određuje zaključkom, izvršava se u postupku prinudne naplate novčane kazne.
(9) Odredbe ovog člana ne mogu se primjenjivati ako je izvršenik Bosna i Hercegovina i njeni entiteti, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opština i upravna organizacija, te tijela ovih pravnih lica, ali se shodno primjenjuju odredbe o kažnjavanju odgovornih lica, ukoliko zakonom nije drugačije određeno.
(10) Novčna kazna po odredbama ovog člana može se izreći i izvršiti prema izvršeniku i drugim fizičim i pravnim licima, kao i odgovornim licima u pravnom licu, i u slučaju da odbiju dati podatke o imovini izvršenika, kao i kada svojim radnjama i postupcima, protivno sudskom nalogu ili zabrani skrivaju, oštećuju ili uništavaju imovinu izvršenika ili ometaju sud u sprovođenju izvršnih radnji.
(11) Novčana kazna izrečena po odredbama st. 1. do 10. ovog člana ne može se pretvarati u kaznu zatvora.
(1) Kad ovaj zakon propisuje davanje jemstva, jemstvo se daje u gotovini. Sud može odobriti davanje jemstva u obliku bankarske garancije, hartija od vrijednosti, te dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti.
(2) Bosna i Hercegovina i njeni entiteti, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, kantoni, gradovi i opštine i njihovi organi i službe nisu dužni dati jemstvo kad u postupku učestvuju kao stranke.
(3) Na datom jemstvu protivna stranka stiče zakonsko založno pravo.
(4) Ako sud u izvršnom postupku odluči o pravu protivne stranke na naknadu troškova postupka u vezi sa radnjom zbog čijeg preduzimanja je jemstvo dato, na njen će prijedlog istim rješenjem odlučiti i o naplati utvrđenog potraživanja iz tog jemstva.
Odluka stranog suda ima snagu izvršne isprave ukoliko je priznata od nadležnog suda.
Izvršenje na imovini strane države
(1) Na imovini strane države i međunarodnih organizacija koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske ne može se odrediti izvršenje bez pismene saglasnosti Ministarstva pravde Republike Srpske, osim ako je strana država pristala na izvršenje.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana Ministarstvo pravde Republike Srpske dužno je da prethodno pribavi mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Primjena odredaba drugih zakona
(1) U izvršnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Izuzeće sudije može se zahtijevati najkasnije do odluke po prigovoru a službenog lica do preuzimanja prve radnje u izvršnom postupku.
(2a) O izuzeću sudskog izvršioca i izvršioca po ugovoru odlučuje sudija.
(3) Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice sprovođenja izvršnog postupka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obligacioni odnosi i drugi propisi.
II – IZVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA
Osnove za određivanje izvršenja
Sud određuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(1) Izvršne isprave su:
1) izvršna odluka sudova i izvršno sudsko poravnanje,
2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku, ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drugačije određeno,
3) izvršna notarska isprava,
4) druga isprava koja je zakonom određena kao izvršna isprava.
(2) Ako je izvršnu ispravu (pravosnažnu sudsku odluku) domaćih sudova potrebno istovremeno izvršiti u Republici Srpskoj i nekoj stranoj državi, sud će obustaviti izvršenje takve odluke ukoliko strana država ne prizna odluku domaćih sudova.
(3) Pod izvršnom ispravom iz stava 1. ovog člana smatra se svaka takva isprava donesena u Bosni i Hercegovini.
(1) Sudskom odlukom, prema ovom zakonu, smatra se presuda, rješenje, te druga odluka donesena u postupku pred sudom i arbitražom, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno u postupku pred sudom i arbitražama.
(2) Odlukom u upravnom postupku, prema ovom zakonu, smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli upravni organi i službe ili pravno lice sa javnim ovlaštenjima, a upravnim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno u smislu Zakona o opštem upravnom postupku.
(1) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje izvršna je ako je postala pravosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke izvršeniku, a završava se protokom zadnjeg dana određenog sudskom odlukom, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) izvršna je ako je postala pravosnažna, osim ako je u izvršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja izvršenika s njegovom obavezom.
(3) Odluka donesena u upravnom postupku izvršna je ako je postala izvršna po pravilima koja uređuju taj postupak.
(4) Na osnovu odluke koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti samo u odnosu na taj dio.
(5) Izvršenje će se odrediti na osnovu sudske odluke koja nije postala pravosnažna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili koji drugi pravni lijek ne zadržava izvršenje odluke.
(1) Sudsko, odnosno upravno poravnanje izvršno je ako je potraživanje koje se prema njemu treba ispuniti dospjelo.
(2) Dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom ispravom.
(3) Dospjelost koja se ne može dokazati na način iz stava 2. ovog člana dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospjelost.
(4) Na osnovu poravnanja koje je postalo izvršno u jednom dijelu izvršenje se može odrediti samo u odnosu na taj dio.
Podobnost izvršne isprave za izvršenje
(1) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
(2) Ako u izvršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok određuje se rješenjem o izvršenju.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana sud će predloženo izvršenje odrediti uz uslov da izvršenik u roku koji mu je određen ne ispuni svoju obavezu.
(4) Odredbe st. 2. i 3. ovog člana ne primjenjuju se u postupku izvršenja na osnovu izvršne isprave notara.
(1) Ako se nakon donošenja izvršne isprave ili zaključenja poravnanja izmijenila zatezna kamata, sud će, na prijedlog stranke, rješenjem o izvršenju odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi.
(2) Ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u izvršnoj ispravi, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja, u rješenju o izvršenju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke odnosno zaključenja poravnanja do naplate.
(3) Zatezne kamate na troškove izvršnog postupka određuju se od dana donošenja rješenja o izvršenju pa do naplate.
(1) Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.
(2) Vjerodostojna isprava je, prema ovom zakonu, mjenica i ček s protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje potraživanja i računi ili izvodi iz poslovnih knjiga, za cijenu komunalnih usluga, isporuke vode, toplotne energije, telekomunikacionih usluga, RTV takse, odvoz smeća i odluke i knjigovodstveni izvodi Advokatske komore Republike Srpske o visini duga po osnovu članarine.
(3) Vjerodostojna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
Angažovanje izvršioca po ugovoru
(1) Za izvršenje novčanih potraživanja po osnovu računa ili izvoda iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga, isporuku vode, toplotne energije, odvoza smeća i RTV pretplate, na prijedlog tražioca izvršenja, sud će angažovati izvršioca po osnovu ugovora, pod uslovom da tražilac izvršenja na depozit suda izvrši uplatu troškova izvršnog postupka, određene od strane suda.
(2) Ukoliko tražilac izvršenja ne izvrši uplatu u roku od 15 dana od dana dostavljanja zaključka i u iznosu određenom od strane suda, sud će izvršni postupak obustaviti.
(3) Izvršilac po ugovoru izvršenje može sprovesti na pokretnim stvarima izvršenika.
(4) Tražilac izvršenja i izvršenik mogu uložiti prigovor sudu da se otklone nepravilnosti koje učini izvršilac po ugovoru pri sprovođenju izvršenja.
(5) O prigovoru iz stava 4. ovog člana sud će odlučiti u roku od osam dana.
Opšti i posebni uslovi za izvršioca po ugovoru
(1) Za izvršioca po ugovoru sud može angažovati fizičko lice koje ispunjava najmanje opšte i posebne uslove propisane za sudskog izvršioca.
(2) Predsjednik suda će izvršiocu po ugovoru izdati valjanu ispravu kojom dokazuje svoj identitet i ovlašćenja.
(3) Na izvršioca po ugovoru primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na sudskog izvršioca.
(4) Ministar pravde donosi pravilnik kojim se propisuje način i postupak angažovanja izvršioca po ugovoru, kao i oblik i sadržaj isprave iz stava 2. ovog člana, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Nagrada i naknada za izvršioca po ugovoru
(1) Visina nagrade i naknade izvršioca po ugovoru odrediće se ugovorom zaključenim između suda i izvršioca po ugovoru.
(2) Za eventualnu štetu pričinjenu trećim licima u postupku izvršenja, izvršilac po ugovoru odgovara po opštim pravilima o odgovornosti za naknadu štete.
Prelaz potraživanja ili obaveze
(1) Izvršenje se određuje i na prijedlog i u korist lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao tražilac izvršenja ako ono javnom ili ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je potraživanje na njega preneseno ili da je na njega na drugi način prešlo. Ako se prenos ne može dokazati na taj način, stranke svoja prava vezana za prenos potraživanja mogu dokazivati samo u parničnom postupku.
(2) Izvršenje se određuje i protiv trećeg lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao izvršenik ako tražilac izvršenja javnom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je to lice na zakonit način preuzelo dug iz izvršne isprave ili je taj dug po zakonu ovavezno da izmiri. Ako se obaveza trećeg lica na ispunjenje duga ospori, stranke prije izvršenja to pitanje moraju razriješiti u parničnom postupku.
(1) Izvršenje koje zavisi od prethodnog ispunjenja neke obaveze tražioca izvršenja ili od nastupanja nekog uslova, određuje se ako tražilac izvršenja javnom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je obavezu ispunio odnosno da je uslov nastupio.
(2) Ispunjenje obaveze, odnosno nastupanje uslova dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku, ako tražilac izvršenja, nije u mogućnosti da to dokaže na način određen u stavu 1. ovog člana.
(3) Ako je izvršenik po izvršnoj ispravi dužan da ispuni obavezu, uz uslov da se istovremeno ispuni obaveza prema njemu, sud će odrediti izvršenje ako tražilac izvršenja podnese dokaz da je obezbijedio ispunjenje svoje obaveze.
(4) Tražilac izvršenja iz člana 1. ovog zakona dužan je uz prijedlog za dozvolu izvršenja dostaviti dokaz da je odluka domaćih sudova priznata u stranoj državi, te da je u cijelosti izvršio svoju obavezu, u suprotnom, sud će obustaviti izvršenje.
(5) Smatra se da je tražilac izvršenja obezbijedio ispunjenje svoje obaveze, u smislu stava 3. ovog člana, ako je predmet obaveze položio kod suda ili u istom cilju postupio na drugi pogodan način.
Alternativna obaveza po izboru izvršenika
Ako izvršenik ima pravo na osnovu izvršne isprave birati između više predmeta svoje obaveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu obavezu, predmet kojim obaveza treba biti ispunjena određuje tražilac izvršenja u prijedlogu za izvršenje.
Fakultativno ovlaštenje izvršenika
(1) Izvršenik kojem je izvršnom ispravom naloženo ispunjenje određene obaveze uz pravo da se od ispunjenja te obaveze može osloboditi ispunjenjem nekog drugog činjenja određenog u izvršnoj ispravi može to činjenje ispuniti sve dok tražilac izvršenja nije makar i djelimično primio ispunjenje obaveze.
(2) Tražilac izvršenja ima pravo na naknadu troškova izvršnog postupka koji je obustavljen zato što je izvršenik nakon njegovog pokretanja umjesto dužne obaveze ispunio drugo činjenje određeno u izvršnoj ispravi.
(1) Sud ne može prekinuti izvršni postupak da bi sačekao odluku nadležnog suda ili drugog organa o prethodnom pitanju.
(2) U drugim slučajevima prekida postupka predviđenim odredbama Zakona o parničnom postupku, sud može, ako to okolnosti slučaja dopuštaju, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, odlučiti da postupak nastavi, imenovanjem privremenog zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojeg dolazi do prekida postupka.
(3) U slučaju smrti tražioca izvršenja koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika, svaki od nasljednika ili zainteresovanih lica može predložiti da dok traje nasljednička zajednica, sud, na trošak predlagača, postavi nasljednicima privremenog zastupnika i postupak nastavi. Sud će imenovati privremenog zastupnika u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva. Ako ovakav prijedlog nasljednika ili zainteresovanih lica ne uslijedi u roku od 30 dana od smrti tražioca izvršenja, sud će obustaviti postupak.
(4) U slučaju smrti izvršenika koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika sud će nasljednicima, ako to predloži tražilac izvršenja, u roku od 15 dana od dana kada je primio obavijest suda o smrti izvršenika, postaviti privremenog zastupnika, na trošak tražioca izvršenja, u pravilu iz reda lica koja su u posjedu imovine koja je predmet izvršenja i nastaviti postupak. Sud imenuje privremenog zastupnika u roku osam dana od podnošenja zahtjeva. Ako ovlašćena lica ne predlože nastavak postupka u ostavljenom roku, sud će obustaviti postupak.
(5) Konačni troškovi tražioca izvršenja iz stava 4. ovog člana namiruju se iz imovine izvršenika.
(6) Nakon prestanka nasljedničke zajednice, svaki od nasljednika može preuzeti postupak prijavom izvršnom sudu. O preuzimanju postupka i razrješenja privremenog zastupnika sud odlučuje zaključkom.
(1) Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji nije odlučivao u prvom stepenu, uz prijedlog se podnosi izvršna isprava, u originalu ili ovjerenom prepisu, na koji je stavljena potvrda o izvršnosti.
(2) Potvrdu o izvršnosti daje sud, odnosno organ koji je odlučivao o potraživanju u prvom stepenu.
(3) Izuzetno od odredbi st. 1. i 2. ovog člana izvršna isprava notara na osnovu koje je podnesen prijedlog za izvršenje ne mora biti snabdjevena potvrdom o izvršnosti, već se njena izvršnost određuje prema odredbama Zakona o notarima.
(4) Neosnovanu potvrdu o izvršnosti ukinuće rješenjem isti sud, odnosno organ, na prijedlog izvršenika, koji mora biti podnesen u roku od osam dana od dana prijema rješenja o izvršenju.
(5) Ako se prijedlog za izvršenje podnosi na osnovu vjerodostojne isprave, prilaže se ta isprava u originalu ili ovjerenom prepisu.
III – PREDLAGANjE I ODREĐIVANjE IZVRŠENjA
(1) Prijedlog za izvršenje mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kojem će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži izvršenje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim izvršenje treba sprovesti, predmet izvršenja ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.
(2) Ukoliko je uz prijedlog za izvršenje podnesen i zahtjev za utvrđivanje dužnikove imovine, o rezultatu istrage sud će obavijestiti tražioca izvršenja i ostaviti mu rok da podneseni prijedlog uredi, odnosno izmijeni i dopuni.
(3) Prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave mora da sadrži:
1) izvršni zahtjev iz stava 1. ovog člana,
2) zahtjev da sud obaveže izvršenika da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana po dostavi rješenja, namiri potraživanja, zajedno sa odmjerenim troškovima.
(4) Ako se traži izvršenje na pokretnim stvarima, u prijedlogu za izvršenje ne moraju biti bliže naznačene te stvari.
(1) Tražilac izvršenja može u prijedlogu za izvršenje koji se zasniva na izvršnoj ispravi zahtijevati da sud prije donošenja rješenja o izvršenju zatraži od samog izvršenika i od drugih u zahtjevu određenih fizičkih i pravnih lica odnosno upravnih i drugih organa i organizacija, da sudu dostave podatke o imovini izvršenika, ako tražilac izvršenja učini vjerovatnim da bi ova lica mogla imati ove podatke.
(2) Ovakav zahtjev se može istaći i nakon donošenja rješenja o izvršenju ako izvršenje na predloženom sredstvu izvršenja nije uspjelo.
(3) Sud će po prijemu zahtjeva iz stava 1. ovog člana zaključkom naložiti izvršeniku ili drugom licu, odnosno organu ili organizaciji, da na formularu koji će propisati ministar pravde Republike Srpske, navede potpune podatke kojima raspolaže, o izvršenikovoj pokretnoj i nepokretnoj imovini, a posebno o vrsti i visini novčanih primanja i novčanih depozita izvršenika kao i mjestu gdje se one nalaze.
(4) Popunjen i uredno potpisan formular mora biti dostavljen sudu u roku koji je sud odredio zaključkom.
(5) Licima koja po nalogu ne postupe sud će izricati novčane kazne na način određen u članu 17. ovog zakona. Ove kazne će se izricati i odgovornim licima u pravnom licu ili organu, odnosno organizaciji.
(6) Fizičko lice ili odgovorno lice u pravnom licu ili organu, odnosno organizaciji krivično će odgovarati za davanje lažnog iskaza pred sudom ako navede nepotpune ili neistinite podatke o imovini izvršenika. Na ovu posljedicu sud mora izričito upozoriti u zaključku kojim nalaže davanje podataka.
(7) Sud može mjesto izjave na propisanom formularu zahtijevati od izvršenika fizičkog lica ili drugog fizičkog lica da izjavu o imovini izvršenika da na ročištu pred sudom. Ako pozvano lice neće da pristupi na ročište ili odbija da da izjavu, sud će primijeniti odredbe stava 5. ovog člana.
Povlačenje i ograničenje prijedloga
(1) Tražilac izvršenja može tokom postupka, bez pristanka izvršenika, povući u cijelosti ili djelimično prijedlog za izvršenje.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana sud će obustaviti izvršenje u cjelini ili djelimično.
(3) Povlačenja prijedloga ne sprečava tražioca izvršenja da podnese novi prijedlog za izvršenje.
(1) U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni izvršna, odnosno vjerodostojna isprava na osnovu koje se izvršenje određuje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje koje se ostvaruje, sredstvo i predmet izvršenja, te drugi podaci potrebni za sprovođenje izvršenja.
(2) Ukoliko je rješenjem o izvršenju određena obaveza i naplata kamata, obračun kamate o trošku tražioca izvršenja će obaviti izvršni sud osim kad se naplata vrši na sredstvima na računima kod banaka. U ovom drugom slučaju obračun kamate izvršiće banka na teret izvršenika.
(3) Rješenjem o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave sud će:
1) obavezati izvršenika da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana po prijemu rješenja, namiri potraživanja, zajedno sa odmjerenim troškovima,
2) odrediti izvršenje radi ostvarenja tih potraživanja,
(4) Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo i može se izdati stavljanjem pečata na prijedlog za izvršenje.
(5) Rješenje o izvršenju mora sadržavati uputu o pravnom lijeku koji strankama stoji na raspolaganju.
(6) Rješenje kojim se prijedlog za izvršenje potpuno ili djelimično odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.
Dostavljanje rješenja o izvršenju
(1) Rješenje o izvršenju dostavlja se tražiocu izvršenja i izvršeniku. O donošenju rješenja o izvršenju sud će istovremeno obavijestiti i poznatog založnog povjerioca.
(2) Sud nije obavezan da dostavi izvršeniku rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za izvršenje doneseno prije nego što je izvršeniku bilo omogućeno da se o njemu izjasni.
(3) Ukoliko za namirenje svog potraživanja tražilac izvršenja predloži izvršenje na imovini u kojoj izvršenik ima pravo suvlasništva ili zajedničke svojine, sud će o donošenju rješenja o izvršenju obavijestiti sve suvlasnike, odnosno nosioce prava zajedničke svojine.
(4) Rješenje o izvršenju na novčanom potraživanju dostavlja se i izvršenikovom dužniku, a rješenje o izvršenju na sredstvima na računu izvršenika dostavlja se i banci.
(5) Rješenje o izvršenju, doneseno na osnovu vjerodostojne isprave, dostavlja se banci tek pošto postane pravosnažno, osim ako je izvršenje određeno na osnovu mjenice i čeka sa protestom i povratnim računom, ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva.
(6) Rješenje o izvršenju doneseno na osnovu mjenice i čeka dostavlja se odmah po donošenju radi zapljene sredstava na računu izvršenika.
(7) Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se izvršeniku prilikom preduzimanja prve izvršne radnje. Ukoliko se pokretna stvar ne nalazi u posjedu izvršenika, rješenje o izvršenju se dostavlja i licu kod kojeg se stvar nalazi.
Sprovođenje radnji po nalogu sudije
Po nalogu sudije sudski izvršilac i izvršilac po ugovoru sprovode sve ili pojedine izvršne radnje na način i u roku određenim zaključkom suda, u skladu sa ovim zakonom.
Izvršenje na osnovu nepravosnažnog rješenja o izvršenju
(1) Izvršenje se sprovodi i prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju ako za pojedine izvršne radnje ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Izvršenje određeno na osnovu vjerodostojne isprave ne može se sprovesti prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju.
(3) Izvršenje se sprovodi u granicama određenim u rješenju o izvršenju.
(1) Izvršenje se sprovodi radnim danom, u vremenu između 7.00 i 19.00 časova.
(2) Sud može zaključkom odrediti da se izvršenje sprovede i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog.
(1) Pretraživanje i ulazak u posjed izvršenikove imovine u skladu sa ovim zakonom može se vršiti samo ako je to neophodno potrebno za postupak izvršenja.
(2) Sudski izvršilac je dužan prilikom pretresa izvršenikovog stana ili odjeće koju on nosi na sebi i preduzimanja drugih izvršnih radnji postupati s dužnim obzirom prema ličnosti izvršenika i članovima njegovog domaćinstva.
(3) Izvršnim radnjama u izvršenikovom stanu kojima ne prisustvuje izvršenik, njegov zakonski zastupnik, punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva, mora prisustvovati jedan punoljetni svjedok.
(4) Izvršenje u prostoriji pravnog lica sprovodi se tako da sudski izvršilac prije obavljanja izvršne radnje zatraži od zastupnika pravnog lica da on sam ili lice koje on odredi bude prisutno njenom obavljanju. Ako zastupnik pravnog lica odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskog izvršioca ili ako ga sudski izvšilac ne zatekne u prostoriji pravnog lica prilikom preduzimanja izvršne radnje, radnju će sprovesti u prisustvu jednog punoljetnog svjedoka.
(5) Ako izvršnu radnju treba sprovesti u prostoriji koja je zaključana, a izvršenik ili njegov zastupnik nije prisutan ili neće prostoriju otvoriti, sudski izvršilac će uz upotrebu primjernih sredstava otvoriti prostoriju u prisustvu jednog punoljetnog svjedoka i policije.
(6) O obavljanju izvršnih radnji prema odredbama st. 32. do 54. ovog člana sudski izvršilac sastaviće poseban zapisnik koji će potpisati pozvani svjedok, a primjerak zapisnika ili obavjest o izvršenoj sudskoj radnji pribiće se na vrata stana, odnosno prostorije.
Ometanje sudskog izvršioca u radu
(1) Sudski izvršilac je ovlašćen da udalji lice koje ometa sprovođenje izvršenja.
(2) Prilikom provođenja prisilnih radnji predviđenih ovim zakonom, te radnje moraju biti nužne u postupku izvršenja a upotrijebljena sila ili prinuda i proporcionalna okolnostima slučaja.
(3) U toku postupka izvršenja predviđenog ovim zakonom, policija je dužna da pruži sudskom izvršiocu svu pomoć neophodnu za provođenje izvršenja. Sudski izvršilac može, po potrebi, naložiti i upotrebu sile prema licu koje ometa izvršenje.
(4) Pri postupanju policije po nalogu sudskog izvršioca na odgovarajući se način primjenjuju propisi o unutrašnjim poslovima, odnosno sudskoj policiji.
(5) U slučaju nepostupanja policije po zahtjevu sudskog izvršioca za pružanje pomoći u sprovođenju izvršenja, sud je dužan o tome obavijestiti Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske putem Ministarstva pravde.
(6) Odredbe čl. 43. i 44. ovog zakona primjenjuju se i na izvršioca po ugovoru.
Nepravilnosti pri sprovođenju izvršenja
(1) Stranka ili učesnik mogu podneskom tražiti od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski izvršilac učinio u sprovođenju izvršenja.
(2) Sud može zaključkom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskog izvršioca.
(3) U slučaju da su stranke ili učesnik podneskom tražili od suda da se otklone nepravilnosti iz stava 1. ovog člana, sudski izvršilac ili izvršilac po ugovoru dužan je, bez odlaganja, obavijestiti sud.
(4) Ako sud nađe da je zahtjev iz stava 1. osnovan, sud sam otklanja nepravilnosti ili nalaže otklanjanje nepravilnosti koje su nastale radnjama sudskog izvršioca ili izvršioca po ugovoru.
(5) Sud će donijeti odluku iz stava 4. ovog člana u roku od tri dana.
(1) Rješenje o izvršenju može se pobijati prigovorom.
(2) U pogledu sadržaja prigovora na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o žalbi iz Zakona o parničnom postupku.
(3) Rješenje kojim je prijedlog za izvršenje odbačen ili odbijen tražilac izvršenja može pobijati samo žalbom.
Prigovor protiv rješenja o izvršenju može se podnijeti iz razloga koji sprečavaju izvršenje, a naročito:
1) ako isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju nije izvršna isprava, ili ako isprava nije stekla svojstvo izvršnosti,
2) ako je izvršna isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena van snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,
3) ako su se stranke, javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom sastavljenom nakon nastanka izvršne isprave, sporazumjele da neće na osnovu izvršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti izvršenje,
4) ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje,
5) ako je izvršenje određeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kom je mogućnost izvršenja ograničena,
6) ako tražilac izvršenja nije ovlašćen tražiti izvršenje na osnovu izvršne isprave, odnosno ako nije ovlašćen tražiti izvršenje protiv izvršenika,
7) ako nije ispunjen uslov koji je određen izvršnom ispravom, osim ako zakonom nije drugačije propisano,
8) ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je izvršenik nije više mogao istaći u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja,
9) ako je na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je dužnik nije više mogao istaći u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja, trajno ili za određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno ispunjenje potraživanja.
10) ako je nastupila zastarjelost potraživanja o kojem je odlučeno izvršnom ispravom.
(1) Prigovor protiv rješenja o izvršenju dostavlja se suprotnoj stranci.
(2) Odgovor na prigovor može se podnijeti u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora.
(3) Po prijemu odgovora na prigovor ili po isteku roka za odgovor sud će, prema okolnostima slučaja donijeti rješenje bez određivanja ročišta ili zakazati ročište za raspravljanje o prigovoru.
(1) Rješenje o prigovoru donosi sudija.
(2) Rješenjem se prigovor usvaja, odbija ili se odbacuje kao neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen.
(3) Ako usvoji prigovor, sud će, prema okolnostima slučaja, obustaviti izvršenje u cijelosti ili djelimično i ukinuti sprovedene radnje.
Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave
(1) Izvršenik će u prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave odrediti u kom dijelu pobija to rješenje. Prigovor mora biti obrazložen.
(2) Ako u prigovoru nije određeno u kom dijelu se pobija, obim pobijanja će se cijeniti na osnovu obrazloženja.
(3) Neobrazložen prigovor sud će odbaciti.
(4) Ako se rješenje o izvršenju pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvrđeno postojanje potraživanja, prijedlog za izvršenje smatraće se tužbom i u tom slučaju sud će postupati po odredbama parničnog postupka.
(5) Kada je podnesen prigovor iz stava 4. ovog člana, sud će odgoditi izvršenje i nastaviće ga, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke parničnog suda, ako tražilac izvršenja uspije sa tužbom.
(6) Prijedlog za nastavak postupka podnosi se u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke parničnog suda shodno odredbi člana 25. st. 1, 2, 4. i 5. ovog zakona. Ako tražilac izvršenja u ovom roku ne stavi prijedlog za nastavak izvršenja, sud će obustaviti izvršni postupak.
(6) Ako prvostepeni parnični sud odbije tužbeni zahtjev i ukine rješenje o izvršenju u pobijanom dijelu, naložiće i obustavu izvršnog postupka. Nakon pravosnažnosti ove odluke parničnog suda, izvršni sud će rješenjem konstatovati da je izvršni postupak obustavljen i ukinuće provedene radnje u izvršnom postupku.
(7) Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, dalji postupak nastaviće se kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenog na osnovu izvršne isprave.
(8) Ako se prigovor iz stava 7. ovog člana prihvati, dio rješenja o izvršenju kojim je izvršeniku naloženo da namiri potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovo tražiti izvršenje.
(1) Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprečava izvršenje može podnijeti prigovor protiv izvršenja tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su prava tog trećeg lica zahvaćena izvršenjem.
(2) Prigovor se može podnijeti do dovršetka izvršnog postupka. Podnošenje prigovora ne sprečava sprovedba izvršenja i ostvarenje potraživanja tražioca izvršenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(3) Sud će prigovor dostaviti tražiocu izvršenja i izvršeniku i pozvati ih da se u roku od osam dana izjasne o prigovoru.
Odluke suda po prigovoru trećeg lica
(1) Sud će o prigovoru trećeg lica odlučiti u izvršnom postupku ili će podnosioca prigovora zaključkom uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici.
(2) Izvršni sud će o prigovoru odlučiti u izvršnom postupku kada to okolnosti slučaja dopuštaju, a naročito ako podnosilac prigovora dokazuje opravdanost svoga prigovora pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom.
(1) Upućivanje na parnicu iz stava 1. člana 52. ovog zakona, ne sprečava provedba izvršenja niti ostvarenje potraživanja tražioca izvršenja.
(2) U parnici iz stava 1. člana 52. ovog zakona podnosilac prigovora iz člana 51. ovog zakona može tražiti odlaganje izvršenja, pri čemu parnični sud na odgovarajući način primjenjuje odredbe parničnog postupka o određivanju sudskih mjera ovezbjeđenja.
(3) Ukoliko donese rješenje o odlaganju izvršenja, parnični sud će odrediti i vrijeme na koje se ono odlaže te ga po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom izvršnom sudu na provođenje.
(4) Izvršni sud će po prijemu rješenja iz stava 3. ovog člana zaključkom odgoditi dalje izvršenje, i nastavit će ga, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke kojom parnični sud stavlja van snage rješenje o odgodi izvršenja ili odbacuje tužbu podnosioca prigovora, odnosno odbija njegov tužbeni zahtjev. Do nastavka izvršnog postpuka, preduzete izvršne radnje ostaju na snazi.
(5) Ako prvostepeni parnični sud usvoji tužbeni zahtjev trećeg lica da se izvršenje proglasi nedopuštenim i ukine rješenje o izvršenju, naložiće i obustavu izvršnog postupka. Nakon pravosnažnosti ove odluke parničnog suda, izvršni sud će rješenjem konstatovati da je izvršni postupak obustavljen i njime ukinuti sve provedene radnje.
(6) Odlukom o prigovoru trećeg lica koju izvršni sud donese na osnovu stava 2. člana 52. ovog zakona ne dira se u prava tog lica da i nakon te odluke ostvaruje svoja prava protiv tražioca izvršenja, odnosno izvršenika u posebnoj parnici.
(7) Treće lice se može koristiti pravima predviđenim stavom 2. ovog člana samo ako je parnica radi ostvarenja njegovih prava protiv tražioca izvršenja, odnosno izvršenika pokrenuta na osnovu zaključka u upućivanju na parnicu iz stava 1. člana 52. ovog zakona.
(1) Nakon što je izvršenje već sprovedeno, izvršenik može u istom izvršnom postupku zatražiti od suda da naloži tražiocu izvršenja da mu vrati ono što je izvršenjem dobio:
1) ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez dejstva,
2) ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno,
3) ako je tokom izvršnog postupka namirio tražiocu izvršenja potraživanje mimo suda tako da je tražilac izvršenja dvostruko namiren.
(2) Ako je tražilac izvršenja izvršenjem naplatio određeni novčani iznos, izvršenik u prijedlogu za protivizvršenje može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate tog iznosa.
(3) Prijedlog za protivizvršenje iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je izvršenik saznao za razlog za protivizvršenje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana okončanja izvršnog postupka.
(4) Izvršenik ne može prije isteka roka iz stava 3. ovog člana svoje potraživanje ostvarivati u parničnom postupku.
Postupak po prijedlogu za protivizvršenje
(1) Prijedlog iz člana 54 . ovog zakona sud će dostaviti tražiocu izvršenja i pozvati ga da se u roku od tri dana izjasni o tom prijedlogu.
(2) Ako se tražilac izvršenja usprotivi prijedlogu, sud će o njemu odlučiti nakon održanog ročišta. Ako se tražilac izvršenja u roku ne izjasni o prijedlogu, sud će ocijeniti hoće li o njemu odlučiti bez održavanja ročišta.
(3) Rješenjem kojim prihvati prijedlog sud će naložiti tražiocu izvršenja da u roku od osam dana vrati izvršeniku ono što je izvršenjem dobio.
(4) Protiv rješenja kojim se prihvata ili odbija prijedlog za protivizvršenje može se izjaviti žalba.
(1) Na osnovu pravosnažnog i izvršnog rješenja kojim je tražiocu izvršenja naloženo da izvršeniku vrati ono što je izvršenjem dobio, sud će, na prijedlog izvršenika, donijeti rješenje o protivizvršenju.
(2) Protivizvršenje se sprovodi po odredbama ovog zakona o izvršenju.
Prijedlog za protivizvršenje neće se prihvatiti ako su u pogledu onoga što je tražilac izvršenja dobio izvršenjem nastupile takve stvarne i pravne promjene da vraćanje više nije moguće.
Protivizvršenje po prijedlogu trećeg lica
(1) Lice na čiji teret je namireno potraživanje tražioca izvršenja, a isto nije bilo označeno kao izvršenik u rješenju o izvršenju, može u rokovima iz glave VII ovog zakona, zahtijevati od suda da naloži tražiocu izvršenja da mu vrati ono što je dobio izvršenjem.
(2) Na osnovu prijedloga iz stava 1. ovog člana sprovodi se postupak protivizvršenja po odredbama glave VII ovog zakona.
(3) U ovom postupku predlagač se smatra tražiocem izvršenja, a protupredlagač izvršenikom.
Protivizvršenje po prijedlogu učesnika u postupku
(1) Učesnik u izvršnom postupku može u rokovima iz glave VII ovog zakona, nakon što pravosnažno bude izmijenjeno rješenje o namirenju zahtijevati da sud naloži isplatu novčanog iznosa koji njemu pripada, licima kojima je bila isplata izvršena.
(2) Na osnovu prijedloga iz stava 1. ovog člana sprovodi se postupak protivizvršenja po odredbama glave VII ovog zakona.
(3) U ovom postupku predlagač se smatra tražiocem izvršenja, a protivpredlagač izvršenikom.
VIII – ODLAGANjE, OBUSTAVA I OKONČANjE IZVRŠENjA
Odlaganje izvršenja na prijedlog tražioca izvršenja
(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, izvršenje se može odložiti potpuno ili djelimično samo na prijedlog tražioca izvršenja ako sprovođenje rješenja nije otpočelo. Ako više tražilaca izvršenja učestvuje u izvršnom postupku pa samo neki od njih traže odlaganje, sud će samo u odnosu na tog tražioca izvršenja odložiti izvršenje.
(2) Ako je sprovođenje izvršenja otpočelo, a izvršenik se, u roku koji mu je sud odredio, izjasnio protiv odlaganja, sud će odlučiti o opravdanosti prijedloga za odlaganje.
(2a) Tražilac izvršenja može samo jednom, u okviru razumnog roka, predložiti odlaganje izvršenja, što će cijeniti sud u svakom konkretnom slučaju.
(3) Ako je zakonom predviđeno da se izvršenje mora tražiti u određenom roku, tražilac izvršenja može podnijeti prijedlog za odlaganje u tom roku.
Vrijeme za koje se izvršenje odlaže
(1) Sud će odložiti izvršenje za vrijeme koje je tražilac izvršenja odredio ili na vrijeme koje po okolnostima slučaja smatra opravdanim.
(2) Ako je tražilac izvršenja podnio prijedlog za odlaganje izvršenja u slučaju u kome je zakonom predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, izvršenje se ne može odložiti za vrijeme duže od tog roka.
Nastavljanje odloženog postupka
Odloženo izvršenje se nastavlja na prijedlog tražioca izvršenja i prije isteka roka za koji je odloženo. Ako tražilac izvršenja ne predloži nastavak izvršnog postupka ni po isteku 30 dana od isteka vremena na koje je izvršenje odloženo, sud će obustaviti postupak.
(1) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez dejstva, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.
(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu sa odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršenika.
(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće.
(4) Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja iz stava 3. ovog člana sud će pozvati tražioca izvršenja da podnese prijedlog iz člana 8. stav 3. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva. Rješenje o obustavi izvršenja sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.
(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se na prijedlog izvršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za prigovor, sprovođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.
(6) Rok za prijedlog zbog razloga iz stava 5. ovog člana iznosi osam dana i počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od 30 dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5. ovog člana prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti.
(7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinuće se sve sprovedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.
Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
B. IZVRŠENjE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANjA
Obim izvršenja novčanih potraživanja
Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja određuje se i provodi u obimu koji je potreban za namirenje tog potraživanja.
Redoslijed namirenja više tražilaca izvršenja
(1) Više tražilaca izvršenja koji ostvaruju svoja potraživanja prema istom izvršeniku na istom predmetu izvršenja, namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Ako se istovremeno pojavljuje više tražilaca izvršenja koji ostvaruju pravo na novčana potraživanja iz budžeta Republike, gradova i opština, tražioci izvršenja namiruju se redom, kako ih je zaprimio organ nadležan za izvršenje, s tim da zastarijevanje ne teče do konačnog namirenja punog iznosa predviđenog pravosnažnom sudskom presudom ili sporazumom o priznavanju krivice, u kom slučaju kamata ne može preći iznos utvrđen članom 4b. Zakona o visini stope zatezne kamate (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 19/01 i 52/06).
X – IZVRŠENjE NA NEPOKRETNOSTI
Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na nepokretnosti i sprovođenje rješenja o izvršenju nadležan je sud na čijem se području nepokretnost nalazi.
Izvršenje na nepokretnosti sprovodi se zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobijenog prodajom.
Nepokretnost kao predmet izvršenja
(1) Ukoliko nije drugačije određeno, predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina određena propisima koji uređuju svojinu i druga stvarna prava.
(2) Suvlasnički dio nepokretnosti može biti samostalan predmet izvršenja u pogledu kojeg se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima.
(3) U slučaju postupka izvršenja na suvlasničkom dijelu, a prema zahtjevu tražioca izvršenja, izvršenika ili drugog suvlasnika, sud će u rješenju o izvršenju odrediti da se na prodaju ponudi cjelokupna nepokretnost i suvlasnički dio, koji je predmet izvršenja, samo ako na to izričito pristane suvlasnik nepokretnosti koji nije izvršenik. Prije donošenja rješenja o izvršenju, sud mora da pribavi izričit pristanak suvlasnika nepokretnosti koji nije izvršenik i u rješenju o izvršenju svojim zaključkom iz člana 90. ovog zakona odlučiti da li je predmet prodaje cjelokupna nepokretnost ili samo njen suvlasnički dio. U istom rješenju sud će odrediti da se zabilježba izvršenja iz člana 72. ovog zakona odnosi na cjelokupnu nepokretnost. Izjava suvlasnika koji nije izvršenik mora biti notarski obrađena, a ukoliko suvlasnik koji nije izvršenik ne dostavi notarski obrađenu ispravu u roku od 15 dana, smatra se da nije dao pristanak za prodaju njegovog suvlasničkog dijela.
(3a) U slučaju da nema izričitog pristanka suvlasnika nepokretnosti iz stava 1. ovog člana, koji nije izvršenik, sud će nastaviti postupak izvršenja na suvlasničkom dijelu izvršenika.
(4) U slučaju da je suvlasnik nepokretnosti koji nije izvršenik dao izričit pristanak za prodaju cjelokupne nepokretnosti, a prodajna cijena suvlasničkog dijela nepokretnosti bi mogla biti znatno viša u slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti, sud će odrediti prodaju cjelokupne nepokretnosti postupajući kao da se radi o zahtjevu suvlasnika za diobu fizički nedjeljive stvari, kako je to predviđeno propisima koji uređuju suvlasničke odnose.
(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana, suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo na namirenje u visini suvlasničkih dijelova iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije namirenja tražioca izvršenja i drugih lica koja se namiruju u izvršnom postupku, te prije naknade troškova izvršnog postupka.
(6) Suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo zahtijevati da im se stvar koja je predmet izvršenja ustupi ako polože iznos koji odgovara vrijednosti izvršenikovog udjela u toj stvari.
(7) Suvlasnika koji nije izvršenik, a kojem je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja, sud će uputiti na parnicu protiv tražioca izvršenja, a i protiv izvršenika ako i on osporava njegovo pravo, da dokaže svoje pravo, osim ako u izvršnom postupku ne može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom. Na pokrenutu parnicu kao i na prava suvlasnika da u njoj traže odlaganje postupka izvršenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih lica.
(8) Ako suvlasnik iz stava 7. ovog člana može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom, sud će postupati kao da njeno pravo nije osporeno.
(9) Okolnost da je sud u izvršnom postupku uzeo da pravo lica iz stava 7. ovog člana nije osporeno u smislu odredaba tog stava ili stava 8. ovog člana, ne utiče na pravo tražioca izvršenja ili izvršenika da svoja prava protiv tog lica ostvaruju u posebnoj parnici.
(10) Odredbe st. 2. do 9. ovog člana, na odgovarajući način se primjenjuju i na vlasnike zajedničke imovine. Ako između izvršenika i ostalih vlasnika zajedničke imovine ne postoji saglasnost o njihovim pravima u zajedničkoj stvari, sud će vlasnika zajedničke imovine koji osporava izvršenikova prava na zajedničku stvar zaključkom uputiti da svoja prava dokazuje u parnici. Na pokrenutu parnicu kao i na prava vlasnika zajedničke imovine da u njoj traže odlaganje postupka izvršenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih lica.
(11) Ako je u vezi neke nepokretnosti ili njenog idealnog dijela osnovano pravo plodouživanja, ono može biti samostalni predmet izvršenja s tim da izvršenik može namiriti svoje potraživanje iz plodova koje to pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina), u pogledu čega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na pravima.
(1) Uz prijedlog za izvršenje na nepokretnosti tražilac izvršenja je dužan podnijeti izvod iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nepokretnost upisana kao svojina izvršenika.
(2) Ako je pravo na nepokretnosti iz stava 1. ovog člana upisano u zemljišnoj knjizi na drugo lice, a ne na izvršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako su, po utvrđenju izvršenikove imovine u skladu sa članom 37. ovog zakona, ispunjeni uslovi za promjenu zemljišnoknjiškog stanja.
(1) Izvršenik može u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja o izvršenju predložiti da se izvršenje odredi na drugom predmetu izvršenja. Uz prijedlog izvršenik je dužan podnijeti dokaz o svom pravu na drugom predmetu izvršenja na osnovu kojeg je na tom predmetu moguće odrediti izvršenje protiv izvršenika.
(2) Sud će prijedlog dostaviti tražiocu izvršenja koji se o njemu može izjasniti u roku od tri dana od dana dostave. U tom roku tražilac izvršenja može postaviti zahtjev za naknadu troškova započetog postupka izvršenja na nepokretnosti, te zatražiti davanje obezbjeđenja za naknadu štete koju bi mogao trpjeti zbog promjene predmeta izvršenja.
(3) Sud odlučuje o prijedlogu rješenjem u roku od osam dana od dana prijema odgovora tražioca izvršenja iz stava 2. ovog člana ili isteka roka za njegovo podnošenje.
(4) Sud može prihvatiti prijedlog ako izvršenik učini vjerovatnim:
1) da bi izvršenje na nepokretnosti na kojoj je ono predloženo za njega bilo naročito nepovoljno,
2) da iz opravdanih razloga nije sam mogao unovčiti predmet koji predlaže kao novi predmet izvršenja i dobijenim sredstvima namiriti tražioca izvršenja,
3) da bi se potraživanje tražioca izvršenja moglo u potpunosti namiriti iz drugog predloženog predmeta izvršenja.
(5) Sud će rješenjem odbiti prijedlog za promjenu predmeta izvršenja ako ocijeni da bi se zbog toga izvršenje znatnije odužilo ili otežalo, odnosno ako bi tražilac izvršenja zbog toga mogao trpiti znatniju štetu.
(6) Ako je tražilac izvršenja na nepokretnosti na kojoj je zatražio izvršenje prije pokretanja izvršnog postupka stekao založno pravo radi obezbjeđenja svog
potraživanja, bez njegovog se pristanka izvršenje ne može odrediti na drugom predmetu izvršenja.
(7) Ako je izvršenik kao drugo sredstvo izvršenja predložio izvršenje na plati, penziji, invalidnini ili drugom stalnom novčanom primanju, sud može prihvatiti prijedlog uz uslov da izvršenik učini vjerovatnim da će potraživanje biti namireno u roku od jedne godine od donošenja rješenja o njegovom prijedlogu. I u slučaju iz ovog stava moraju biti ispunjeni uslovi iz tačke 1. stava 4. i stava 6. ovog člana.
(8) U rješenju o promjeni predmeta izvršenja sud će odrediti izvršenje na drugom predloženom predmetu izvršenja.
(9) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog izvršenika za promjenu predmeta izvršenja pravni lijek nije dozvoljen.
(10) Ako je određeno drugo sredstvo, odnosno predmet izvršenja, zabilježba izvršenja na nepokretnosti kao prvobitnom predmetu izvršenja ostaje na snazi sve do namirenja potraživanja tražioca izvršenja. Nakon namirenja potraživanja tražioca izvršenja, sud će po službenoj dužnosti odrediti brisanje zabilježbe.
(1) Čim donese rješenje o izvršenju, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba izvršenja.
(2) Tom zabilježbom tražilac izvršenja stiče pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti (pravo na namirenje) a lice koje nakon upisane zabilježbe izvršenja stekne određena prava nad tom nepokretnošću dužno je trpjeti prevenstveno ostvarenje prava na namirenje tražioca izvršenja stečenog tom zabilježbom.
(3) Promjena vlasnika nepokretnosti tokom izvršnog postupka ne sprečava da se taj postupak nastavi protiv novog vlasnika kao izvršenika do visine vrijednosti nepokretnosti. Sve radnje preduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku preduzimati one radnje koje ne bi mogao preduzeti prijašnji vlasnik da do promjene svojine nije došlo.
(4) U slučaju predviđenim stavom 4. člana 113. ovog zakona, sud će po zahtjevu i na trošak tražioca izvršenja, objaviti rješenje o izvršenju u službenom glasilu Republike Srpske i najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na teritoriji Republike Srpske.
(5) U slučaju objave rješenja o izvršenju u skladu sa stavom 4. ovog člana, zabilježba izvršenja, po njenom upisu u zemljišne knjige, ima dejstvo od momenta kada je rješenje o izvršenju prvi put objavljeno u novinama.
(1) Nakon upisa zabilježbe izvršenja u zemljišne knjige ne može se za namirenje drugog potraživanja istog ili drugog tražioca izvršenja na toj nepokretnosti sprovesti poseban izvršni postupak.
(2) Tražilac izvršenja za čije je potraživanje kasnije određeno izvršenje na istoj nepokretnosti stupa u već pokrenuti izvršni postupak.
(3) Pokrenutom izvršnom postupku može se pristupiti do donošenja zaključka iz stava 6. člana 90. ovog zakona.
(4) O pristupanju postupku sud će obavijestiti tražioca izvršenja u čiju je korist prije obavljena zabilježba.
(5) Razlozi zbog kojih izvršenje nije dopušteno u korist pojedinih od više tražilaca izvršenja u čiju se korist izvršenje sprovodi na istoj nepokretnosti, odnosno razlozi za obustavu izvršenja u odnosu na pojedine od tražilaca izvršenja, bez uticaja su na sprovođenje postupka u korist drugih tražilaca izvršenja.
(6) Ako se razlog za odlaganje izvršenja tiče samo nekih od više tražilaca izvršenja, izvršenje se neće odgoditi, već će sud prilikom donošenja rješenja o namirenju odrediti odlaganje namirenja tog tražioca izvršenja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena namirenju tog tražioca izvršenja sud će pohraniti do nastavka postupka. Ako postupak ne bude nastavljen, ta će se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih tražilaca izvršenja, odnosno predaće se izvršeniku.
(1) U postupku izvršenja na nepokretnosti namiruju se i založni povjerioci koji nisu predložili izvršenje, u skladu sa pravilima koja određuju red prvenstva u namirenju njihovih potraživanja.
(2) Založna prava uknjižena na nepokretnosti prestaju sprovedbom rješenja o dosudi i ako založni povjerioci nisu potpuno namireni, osim u slučaju sporazuma iz stava 3. ovog člana.
(3) Kupac nepokretnosti i založni povjerilac mogu se sporazumjeti, najkasnije na ročištu za prodaju, da založno pravo ostane na nepokretnosti i nakon sprovedbe rješenja o dosudi, a da kupac preuzme izvršenikov dug prema tom povjeriocu u iznosu koji bi mu pripadao u izvršnom postupku. U tom se slučaju kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga.
(4) Kupac i založni povjerilac sklapaju sporazum iz stava 3. ovog člana u obliku sudskog poravnanja u izvršnom postupku ili notarski obrađene isprave.
(1) Stvarne služnosti, stvarni tereti i prava građenja na nepokretnosti ne prestaju prodajom nepokretnosti.
(2) Prodajom nepokretnosti ne prestaju ni lične služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijeg se namirenja izvršenje sprovodi.
(3) Ostale lične služnosti prestaju sprovedbom rješenja o dosudi.
(4) Na lične služnosti iz stava 3. ovog člana, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 74. st. 3. i 4. ovog zakona.
(1) Ugovori o zakupu ili najmu na nepokretnosti koji su sklopljeni i upisani u zemljišnu knjigu prije sticanja založnog prava ili prava na namirenje radi čijeg se ostvarenja izvršenje traži, ne prestaju prodajom nepokretnosti. Kupac stupa na mjesto zakupodavca, odnosno najmodavca od trenutka sticanja svojine nepokretnosti.
(2) Ugovori o zakupu ili najmu koji nisu upisani u zemljišnu knjigu prije sticanja založnog prava ili prava namirenja radi čijeg se ostvarenja izvršenje traži, prestaju pravosnažnošću rješenja o dosudi, ukoliko između kupca i zakupca nije drugačije dogovoreno.
(3) Raniji zakupodavac, odnosno najmodavac odgovara za svu štetu koju je zakupac ili najmoprimac pretrpio prestankom ugovora iz stava 2. ovog člana. Zakupac ili najmoprimac nema pravo tražiti naknadu štete u izvršnom postupku.
(4) Stanarska prava stečena prije sticanja založnog prava ili prava na namirenje radi čijeg se ostvarenja izvršenje traži, ne prestaju prodajom nepokretnosti. Kupac stupa na mjesto davaoca stana od trenutka sticanja svojine nepokretnosti.
(5) Pravosnažno rješenje o dosudi predstavlja izvršnu ispravu za iseljenje.
(6) Nemogućnost da iseli zakupca ili najmoprimca na osnovu izvršne isprave iz stava 5. ovog člana, ne sprečava kupca da svoja prava protiv njega ostvaruje u posebnoj parnici.
(1) Sud će zaključkom odrediti način i vrijeme kada lice zainteresovano za kupovinu nepokretnosti može razgledati nepokretnost.
(2) Ako izvršenik ili drugo lice sprečava ili ometa razgledanje nepokretnosti, sud će odrediti da se izvršenik i to lice udalje s nepokretnosti za vrijeme razgledanja. Zaključak o udaljavanju sprovodi izvršilac, po potrebi, uz pomoć policije.
(1) Na prijedlog tražioca izvršenja u čiju je korist određeno izvršenje, sud može zaključkom, radi sprečavanja oštećenja nepokretnosti, omogućavanja njezine procjene, razgledavanja, zaštite i sl.:
1) odrediti da se izvršenik i drugo lice privremeno udalje s nepokretnosti,
2) povjeriti nepokretnost na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu,
3) odrediti druge mjere potrebne radi njene zaštite, odnosno omogućavanja nesmetanog sprovođenja izvršenja.
(2) Sredstva potrebna radi sprovođenja mjera iz stava 1. ovog člana dužan je unaprijed obezbijediti tražilac izvršenja.
(1) Ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini do 5.000 m2.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja obezbijeđenih ugovornim založnim pravom na nepokretnostima (hipotekom).
3. Utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti Način utvrđivanja vrijednosti
(1) O načinu utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što donese rješenje o izvršenju. Ako je to potrebno, sud će prije donošenja zaključka održati ročište sa strankama.
(2) Utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti pristupiće se nakon što rješenje o izvršenju postane izvršno, ali i prije toga ako tražilac izvršenja to predloži, unaprijed obezbijedi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i u slučaju da izvršenje bude obustavljeno.
(3) Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica u visini njene tržišne cijene na dan procjene. Pri utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti vodiće se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju određena prava i poslije prodaje.
(4) Umjesto procjene na način predviđen u stavu 3. ovog člana, sud može dostavljanje podataka o vrijednosti nepokretnosti zatražiti od nadležnog organa poreske uprave.
(5) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu iz člana 69. ovog zakona, procjena će sadržavati utvrđene vrijednosti i za cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio, te vrijednost suvlasničkog dijela koja bi se dobila u slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti, u skladu sa stavom 4. člana 69. ovog zakona.
(6) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana neće se primjenjivati ukoliko stranke i druga lica koja se u izvršnom postupku namiruju postignu sporazum o vrijednosti nepokretnosti.
(1) Svako lice koje ima pravo da bude namireno iz prodajne cijene nepokretnosti, a koje po redu prvenstva dolazi ispred tražioca izvršenja, može predložiti da se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nepokretnosti ne pokriva ni djelimično iznos potraživanja tražioca izvršenja.
(2) Prijedlog za obustavu izvršenja može se podnijeti u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka o prodaji.
(3) Na prijedlog imaoca prava i po ispunjenju uslova iz stava 1. ovog člana, sud će rješenjem obustaviti postupak izvršenja.
(4) U slučaju obustave izvršenja iz stava 1. ovog člana troškove postupka snosi tražilac izvršenja koji je pokrenuo izvršenje.
(1) Nakon sprovođenja postupka za utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti sud donosi zaključak o prodaji nepokretnosti kojim se utvrđuje vrijednost nepokretnosti i određuju način i uslovi prodaje, te vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja vrši putem javnog nadmetanja.
(2) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu iz člana 69. ovog zakona, zaključak o prodaji će sadržavati odvojene podatke i za cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio koji je predmet izvršenja kao i napomenu da će sud o konačnom predmetu prodaje odlučiti u skladu sa stavom 3. člana 90. ovog zakona.
(3) Zaključak o prodaji objavljuje se na sudskoj oglasnoj tabli i po ocjeni suda na drugi odgovarajući način.
(4) Stranka može o svom trošku da objavi zaključak o prodaji u sredstvima javnog informisanja, odnosno da o zaključku obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
(5) Od objavljivanja zaključka o prodaji na sudskoj oglasnoj tabli do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana.
(6) Zaključak o prodaji dostavlja se strankama, licima koja imaju prvenstveno pravo namirenja ili pravo namirenja istog ranga kao i tražilac izvršenja, licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine i nadležnom organu Poreske uprave.
(1) Lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo preče kupovine upisano u zemljišnoj knjizi ima prednost pred najpovoljnijim ponudiocem ako odmah po zaključenju nadmetanja izjavi da nepokretnost kupuje uz iste uslove.
(2) Ako je nepokretnost prodata neposrednom pogodbom, sud će pozvati nosioca uknjiženog prava preče kupovine, odnosno nosioca zakonskog prava preče kupovine, da se pod prijetnjom gubitka prava u određenom roku izjasni hoće li se tim pravom koristiti.
(1) Prodaja nepokretnosti obavlja se putem usmenog javnog nadmetanja.
(2) Ročište za prodaju nepokretnosti održava se u sudskoj zgradi, ako sud nije drugačije odredio.
(3) Ročište za prodaju održava se pred sudijom pojedincem ili stručnim saradnikom kojeg on odredi.
(4) Stranke i založni povjerioci čije je pravo namirenja istog ili prvenstvenog ranga u odnosu na tražioca izvršenja mogu se sporazumjeti u pismenom obliku, najkasnije do prodaje nepokretnosti na javnom nadmetanju, da se prodaja nepokretnosti izvrši u određenom roku neposrednom pogodbom preko lica ovlašćenog za promet nepokretnosti, izvršioca ili na drugi način.
(5) Osim ako zakonom nije drugačije određeno, ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaključuje se u pismenoj formi. Ugovor u ime i za račun izvršenika zaključuje lice kojem je povjerena prodaja na osnovu zaključka suda. Potpisi lica koja zaključuju ugovor moraju biti ovjereni kod nadležnog organa.
(6) Ugovor iz stava 5. ovog člana proizvodi dejstvo od dana donošenja rješenja o dosudi.
(1) Uslovi prodaje unose se u zaključak o prodaji i pored ostalih podataka, sadrže:
1) bliži opis nepokretnosti s pripacima,
2) naznačenje prava trećih lica koja ne prestaju prodajom,
3) naznačenje da li je nepokretnost slobodna od lica i stvari ili se koristi i po kom pravnom osnovu,
4) vrijednost nepokretnosti,
5) cijenu po kojoj se nepokretnost može prodati i ko je dužan platiti poreze i takse u vezi sa prodajom,
6) rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu,
7) način prodaje,
8) iznos obezbjeđenja, rok u kojem mora biti dato, kod kog i kako mora biti dato,
9) posebne uslove koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći nepokretnost.
(2) Rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu ne može biti duži od 30 dana od dana prodaje, bez obzira na to da li se cijena isplaćuje odjednom ili u ratama.
(3) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu iz člana 69. ovog zakona, uslovi prodaje iz stava 1. ovog člana obuhvatiće uslove prodaje kako cjelokupne nepokretnosti tako i suvlasničkog dijela koji je predmet izvršenja.
(1) U javnom nadmetanju, kao kupci mogu učestvovati samo lica koja su prethodno dala obezbjeđenje.
(2) Pored lica koja po ovom zakonu nisu dužna dati obezbjeđenje u izvršnom postupku, obezbjeđenje nisu dužni dati tražilac izvršenja na čiji je prijedlog određeno izvršenje i nosioci prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom nepokretnosti, ako njihova potraživanja dostižu iznos obezbjeđenja i ako bi se, s obzirom na njihov prvenstveni red i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.
(3) Obezbjeđenje iznosi jednu desetinu određene vrijednosti nepokretnosti, s tim što ne može iznositi više od 10.000 KM.
(4) Ponudiocima čija ponuda nije prihvaćena, osim za tri najbolja ponuđača, vratiće se obezbjeđenje odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja.
Pretpostavke za održavanje ročišta
(1) Ročište za javno nadmetanje održaće se kada sud utvrdi da su ispunjeni uslovi u skladu sa zakonom.
(2) Ako prvom ročištu ne prisustvuje nijedan ponuđač, smatraće se da prodaja nije uspjela i sud će zakazati drugo ročište u roku od 30 dana.
(3) Na zahtjev lica koje ima pravo prvenstvenog namirenja sud će zaključkom odrediti da se ročište za prodaju odgodi ako učestvuje samo jedan ponuđač. Odgoda iz ovih razloga može se tražiti samo jednom u toku postupka.”.
Kupac ne može biti sudija ili drugo lice koje službeno učestvuje u postupku prodaje, njihov supružnik ako nije suvlasnik i s njima povezana lica (preci, potomci, braća i sestre i njihovi supružnici), izvršenik i njegov supružnik, a ni lice koje po zakonu ne može steći nepokretnost koja je predmet izvršenja.
(1) Bez pristanka lica koje se u izvršnom postupku po redu prvenstva namiruju prije tražioca izvršenja, nepokretnost se na javnom nadmetanju ne može prodati za cijenu koja ne pokriva ni djelimično iznos potraživanja tražioca izvršenja.
(2) Na prvom ročištu za javno nadmetanje ne može se nepokretnost prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Početne ponude za prvo ročište na iznose manje od jedne polovine utvrđene vrijednosti neće biti razmatrane.
(3) Ako se nepokretnost ne proda na prvom, sud će zakazati drugo ročište u roku od 30 dana. Sud će zakazati ročište u istom roku i u slučaju da tri ponuđača sa najvišom ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu u skladu sa odredbama člana 92. stav 3. ovog zakona.
(4) Na drugom ročištu nepokretnost ne može biti prodata za manje od jedne trećine vrijednosti utvrđene zaključkom o prodaji. Početna ponuda na drugom ročištu ne može biti manja od jedne trećine od utvrđene vrijednosti.
(5) (brisano)
(6) Ukoliko nema nosilaca prava preče kupovine iz člana 83. stav 1. ovog zakona, lice koje po odredbama člana 98. ovog zakona ima pravo prvenstvenog namirenja iz prodajne cijene stiče pravo preče kupovine po cijeni postignutoj na trećem ročištu.
(7) Stranke i lica koja se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik, da se nepokretnost može prodati nadmetanjem i za cijenu nižu od one iz st. 1, 2. i 4 . ovog člana.
(8) Ako su se stranke prije pokretanja izvršnog postupka u sporazumu sklopljenom pred sudom saglasile da se nepokretnost radi naplate potraživanja tražioca izvršenja utvrđene tim sporazumom može prodati i za cijenu nižu od one iz st. 1, 2. i 4. ovog člana, nepokretnost se već na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne učestvuju druga lica koja se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisali u zemljišnu knjigu prije nego što je u tu knjigu upisano pravo tražioca izvršenja kojim je obezbijeđena naplata njegovog potraživanja. Najniža cijena po kojoj se nepokretnost može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
(9) Odredbe st. 1, 2, 4, 7. i 8. ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju i u slučaju u kojem se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom.
Ročište za nadmetanje i prodaja
(1) Ako na dan njegovog održavanja rješenje o izvršenju nije postalo izvršno, sud može da odgodi održavanje ročišta za nadmetanje i prodaju za najduže 30 dana.
(2) Javnom nadmetanju za prodaju pristupa se nakon što se utvrdi da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju. Javno nadmetanje počinje objavljivanjem početne cijene. Ako najmanje jedan učesnik prihvati objavljenu cijenu, objavljuje se sljedeća cijena koja je viša i to najmanje za 5% od prethodne cijene. Ovaj postupak se ponavlja sve dok posljednja ponuđena cijena ostane neprihvaćena.
(3) Ako se postupak izvršenja provodi na suvlasničkom dijelu iz člana 69. stav 3. ovog zakona, sud će na prodaju istovremeno ponuditi i suvlasnički dio i cjelokupnu nepokretnost samo ako je na to dao izričit pristanak suvlasnik koji nije izvršenik. Nakon stavljanja najpovoljnijih ponuda i za suvlasnički dio i za cjelokupnu nepokretnost, te nakon ocjene uslova iz stava 4. člana 69. ovog zakona, sud će zaključkom odlučiti o konačnom predmetu prodaje.
(4) Nadmetanje se zaključuje nakon proteka deset minuta neposredno nakon stavljanja najpovoljnije ponude.
(5) Nakon zaključenja nadmetanja utvrđuje se lista ponuđača koji su ponudili cijenu iznad minimuma i da je nepokretnost prodata najpovoljnijem ponuđaču ukoliko su ispunjeni ostali uslovi.
(6) O prodaji nepokretnosti najpovoljnijem ponuđaču sud donosi pismeni zaključak, koji se objavljuje na sudskoj tabli.
(7) Smatraće se da je zaključak iz stava 6. ovog člana dostavljen svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, te svim učesnicima u nadmetanju istekom trećeg dana od dana njegovog isticanja na oglasnoj tabli.
(8) O ročištu za prodaju vodi se zapisnik.
(1) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će donijeti zaključak iz stava 6. člana 90. ovog zakona pošto utvrdi da je udovoljeno uslovima za punovažnost prodaje.
(2) Ako u vrijeme donošenja zaključka iz stava 1. ovog člana rješenje o izvršenju nije postalo izvršno, sud može odgoditi njegovo donošenje za najduže 30 dana.
(3) Odredbe stava 3. člana 90. ovog zakona shodno se primjenjuju i na prodaju neposrednom pogodbom.
(4) Zaključak iz stava 1. ovog člana objavljuje se na sudskoj tabli i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, kao i kupcu.
(1) Ponuđač sa najvišom ponudom na ročištu plaća ukupnu prodajnu cijenu, umanjenu za položeno obezbjeđenje, polaganjem cijene sudu u roku koji je sud odredio, a koji ne može biti duži od 30 dana od dana objavljivanja zaključka iz stava 6. člana 90. ovog zakona na sudskoj tabli.
(2) Ukoliko ponuđač sa najvećom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predviđenom roku, sud će zaključkom proglasiti prodaju tom ponuđaču nevaljanom i novim zaključkom odrediti da je nepokretnost prodata drugom po redu ponuđaču, koji treba da u roku koji odredi sud, a koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema tog zaključka sudu deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponuđač ne položi cijenu u predviđenom roku, sud primjenjuje ova pravila i na trećeg ponuđača.
(3) U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne ispune svoje obaveze plaćanja prodajne cijene u određenim rokovima, sud može oglasiti da prvo ročište nije uspjelo i zakazati novo ročište koje treba da se održi u skladu sa čl. 84. do 90. ovog zakona.
(4) Iz položenog obezbjeđenja prvog ponuđača kojem je prodata imovina i koji u predviđenom roku ne uplati prodajnu cijenu pokrivaju se troškovi neuspjelog ročišta. Ako se ovi troškovi ne mogu namiriti u cijelosti iz iznosa obezbjeđenja koje je položio prvi ponuđač, razlika se namiruje iz obezbjeđenja drugog ponuđača ako i ovaj odustane od kupovine nepokretnosti. Ova pravila se shodno primjenjuju i u slučaju odustanka trećeg ponuđača.
(5) Troškovi održavanja narednog ročišta pokrivaju se srazmjerno iz obezbjeđenja ponuđača kojima je nepokretnost prodata a koji prodajnu cijenu nisu uplatili u određenom roku.
(6) Preostali iznos će se vratiti davaocu obezbjeđenja.
(7) Kada je položena ukupna cijena imovine na sudu, položeno obezbjeđenje preostalih ponuđača se vraća u roku od tri dana nakon uplate cijene na sudu.
(8) Ako je tražilac izvršenja kupac a ne postoje druga lica čija se potraživanja namiruju iz prodajne cijene prije njega, nije obavezan položiti cijenu sudu do visine svog potraživanja.
(1) Nakon polaganja cijene, sud rješenjem dosuđuje nepokretnost kupcu, a rješenje dostavlja kupcu i svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, i objavljuje na oglasnoj tabli suda.
(2) Rješenjem iz stava 1. ovog člana sud određuje da se nepokretnost preda kupcu, a Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove da se izvrši upis promjene prava svojine, te brišu prava trećih za koje je to rješenjem određeno.
(3) Protiv rješenja o dosudi nije dozvoljen prigovor ali se može izjaviti žalba.
(4) (prestalo da važi)
Ukidanje ili preinačenje rješenja o izvršenju poslije sprovođenja rješenja o dosudi nepokretnosti nema uticaja na pravo svojine kupca stečeno po odredbama člana 93. ovog zakona.
(1) Sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost nije mogla prodati ni na drugom ročištu.
(2) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom, sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost nije mogla prodati u roku određenom sporazumom stranaka i lica koja se namiruju u postupku, osim ako sporazumom stranaka nije drugačije određeno.
(3) Obustava izvršenja ne sprečava pokretanje novog izvršnog postupka radi naplate istog potraživanja na istoj nepokretnosti.
5. Namirenje tražilaca izvršenja
Sud pristupa namirenju tražilaca izvršenja odmah nakon donošenja rješenja o dosudi.
(1) Iz prodajne cijene namiruju se tražioci izvršenja na čiji je prijedlog određeno izvršenje, založni povjerioci i kad nisu prijavili svoja potraživanja i lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti.
(2) Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja lica iz stava 1. ovog člana predaće se izvršeniku ako za to nema smetnji.
(1) Iz iznosa dobijenog prodajom namiruju se prvenstveno, i to ovim redoslijedom:
1) troškovi izvršnog postupka,
2) potraživanja založnih povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju prije tražioca izvršenja,
3) potraživanja tražioca izvršenja po čijem je prijedlogu određeno izvršenje,
4) potraživanja založnih povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju poslije tražioca izvršenja,
5) naknada za lične služnosti koje se prodajom gase.
(2) Ako izvršenik pored glavnog potraživanja duguje i kamatu, ona se namiruje prije iznosa glavnog potraživanja.
(3) Više lica unutar iste tačke iz stava 1. ovog člana namiruju se po redu sticanja založnog prava i prava na namirenje tražioca izvršenja koji su predložili izvršenje, odnosno po redu sticanja ličnih služnosti, a ako je bio ustupljen prvenstveni red, tada se lica iz stava 1. ovog člana namiruju po tom uspostavljenom prvenstvenom redu.
Namirenje ostalih potraživanja
(1) Odredba člana 98. ovog zakona, na odgovarajući se način primjenjuje i na namirenje podzaložnih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se namiruju.
(2) Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nepokretnosti kupcu, određeni izvršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavno potraživanje.
Visina nadoknade za lične služnosti i druga prava koja prestaju prodajom
(1) Ako se o visini nadoknade za lične služnosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne postigne sporazum između nosioca tih prava i tražilaca izvršenja koji po redu za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade određuje sud, uzimajući u obzir naročito vrijeme za koje bi ta prava još trajala, njihovu vrijednost i godine života nosioca tih prava.
(2) Kupac i nosilac prava lične služnosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost, a da se iznos naknade, utvrđen prema stavu 1. ovog člana, odbije od kupovne cijene.
Više potraživanja koja imaju isti red namirenja namiruju se srazmjerno svojoj visini ako iznos dobijen prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.
Lice koje se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utiče na njegovo namirenje, najkasnije na ročištu za diobu, drugom takvom licu osporiti postojanje potraživanja, njegovu visinu i red namirenja.
(1) Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti da u određenom roku, koji ne može biti duži od 15 dana, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravosnažnom presudom, javnom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom. Ako lice koje osporava potraživanje to osporavanje potkrepljuje pravosnažnom presudom, javnom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom sud će o osporavanju odlučiti u izvršnom postupku. Sud će o osporavanju odlučiti u izvršnom postupku i ako nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje odluke.
(2) Ako lice koje je osporilo potraživanje učini vjerovatnim postojanje razloga za osporavanje, sud će zaključkom na parnicu uputiti lice čije je potraživanje osporeno, a donošenje rješenja o namirenju lica čije je potraživanje osporeno odgoditi do završetka parnice. Izuzetno, sud može donošenje rješenja o namirenju i namirenje tog lica usloviti davanjem obezbjeđenja.
(3) Iznos koji se odnosi na osporeno potraživanje položiće se u sudski depozit.
(4) Ako lice koje je upućeno na parnicu u roku koji mu je za to određen ne dokaže da je parnicu pokrenulo, smatraće se da potraživanje nije osporeno, odnosno da je odustalo od zahtjeva da njegovo potraživanje bude namireno u izvršnom postupku.
(5) Presuda donesena u parnici o osporenom potraživanju djeluje protiv izvršenika i svih tražilaca izvršenja.
(6) Odredbom stava 4. ovog člana ne dira se u pravo lica koje je upućeno na parnicu da, i nakon završetka izvršnog postupka, pokrene parnicu protiv lica čije je potraživanje osporilo, odnosno protiv lica koje mu je potraživanje osporilo.
(7) Na prijedlog lica čije je potraživanje osporeno sud može odgodu donošenja rješenja o namirenju i namirenje potraživanja tog lica usloviti davanjem primjerenog obezbjeđenja za štetu koju bi to lice moglo pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako lice koje je osporilo potraživanje ne da primjereno obezbjeđenje u roku koji mu je određen, smatraće se da potraživanje nije osporeno.
(8) Lice čije je potraživanje bilo osporeno ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjelo zbog neosnovanog osporavanja potraživanja, ako je ono bilo učinjeno jedino radi toga da mu se šteti ili mu smeta u izvršavanju i ostvarenju njegovih prava.
6. Posebne odredbe o načinu namirenja nekih potraživanja
(1) Potraživanje založnog povjerioca koje nije dospjelo do dana donošenja rješenja o namirenju za koje nisu ugovorene kamate, isplatiće se nakon odbitka iznosa koji odgovara zakonskim zateznim kamatama, od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospjeća tog potraživanja.
(2) Nedospjelo potraživanje za koje su ugovorene kamate isplatiće se zajedno s iznosom ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o namirenju.
Nedospjelo potraživanje povremenih primanja
(1) Potraživanja povremenih primanja po osnovi zakonskog izdržavanja, po osnovi naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i po osnovi naknade štete za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja, koja su obezbijeđena zalogom, a dospijevaju nakon dana donošenja rješenja o namirenju, namiruju se na izričit zahtjev povjerilaca.
(2) Potraživanja iz stava 1. ovog člana obračunavaju se na način na koji se obračunava nadoknada za ličnu služnost.
(1) Iznos uslovnog potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom izdvojiće se i položiti u sudski depozit i isplatiti kad se odložni uslov ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uslov neće ispuniti.
(2) Ako se odložni uslov ne ispuni ili se ispuni raskidni uslov, izdvojeni iznos cijene služi za namirenje tražilaca izvršenja čija potraživanja nisu potpuno ili nisu uopšte namirena, a ako takvih tražilaca izvršenja nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj će se iznos, odnosno ostatak, predati izvršeniku.
Predbilježba založnog prava i zabilježba spora
(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba založnog prava, a lice u čiju je korist predbilježba upisana dokaže da je u toku postupak za njegovo opravdanje, odnosno da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka, potraživanje na koje se predbilježba odnosi namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje uz odložni uslov.
(2) Potraživanje za koje je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba spora radi brisanja založnog prava ili zabilježba o drugom sporu namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje uz raskidni uslov.
7. Ročište za diobu i rješenje o namirenju
(1) Nakon ispunjenja uslova iz člana 96. ovog zakona, sud određuje ročište za diobu cijene (iznosa dobijenog prodajom) ako ima više od jednog tražioca izvršenja ili trećih lica koja imaju prava na namirenje.
(2) Na ročište se pozivaju, pored stranaka, i lica koja prema stanju spisa i prema podacima iz zemljišne knjige polažu pravo da se namire iz tog iznosa.
(3) U pozivu ta će se lica upozoriti na to da će se njihova potraživanja ukoliko ne dođu na ročište, uzeti prema stanju koje proizlazi iz zemljišne knjige i spisa, te da, najkasnije na ročištu za diobu, mogu drugom osporiti potraživanje, njegovu visinu i red namirenja.
(4) Na ročištu se raspravlja o namirenju tražioca izvršenja i drugih lica koja postavljaju zahtjev za namirenje.
(5) Sud će na ročištu obavijestiti prisutna lica o datumu donošenja rješenja o namirenju, nakon čega će se na odgovarajući način primjenjivati opšte odredbe o dostavljanju, uključujući i pretpostavke i posljedice propuštanja preuzimanja rješenja.
(1) O namirenju tražioca izvršenja i drugih lica kojima pripada pravo na namirenje sudija bez odlaganja odlučuje rješenjem nakon održanog ročišta, uzimajući u obzir podatke iz spisa i zemljišne knjige, kao i stanja utvrđenog na ročištu.
(2) Pri donošenju rješenja iz stava 1. ovog člana uzeće se u obzir samo ona potraživanja po kojima je rješenje o izvršenju postalo izvršno najkasnije na dan ročišta za diobu.
(3) Ako ima potraživanja u odnosu na koje rješenje o izvršenju nije postalo izvršno najkasnije na dan ročišta za diobu, ta će se potraživanja namiriti, nakon izvršnosti rješenja o izvršenju iz preostalog iznosa prodajne cijene, ako je ima, a ostatak će se vratiti izvršeniku.
(4) Odredbe st. 2. i 3. ovog člana ne odnose se na potraživanja obezbijeđena založnim pravom ili zemljišnim dugom.
(5) Protiv rješenja o namirenju nije dozvoljen prigovor, ali se može izjaviti žalba.
(6) (brisano)
(7) Izvršenju rješenja o namirenju pristupiće se nakon što istekne rok za izjavu žalbe ovlašćenih lica.
(8) Ako nužnost održavanja ročišta za diobu nije propisana ovim zakonom, sud će rješenje o namirenju dostaviti strankama i licima koja imaju pravo da se iz prodajne cijene namire.
(9) Ako žalba na rješenje o namirenju bude izjavljena u roku, dostaviće se strankama i ostalim učesnicima u postupku, a rješenje izvršiti ako tražilac izvršenja u roku od tri dana od prijema žalbe ne predloži odlaganje izvršenja do odluke drugostepenog suda po žalbi.
8. Pravni položaj izvršenika i trećih lica nakon prodaje nepokretnosti
Gubitak prava na posjed nepokretnosti
Prodajom nepokretnosti izvršenik gubi pravo posjeda nepokretnosti i dužan ju je predati kupcu odmah nakon dostavljanja rješenja o dosudi nepokretnosti, ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drugačije određeno.
(1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti, sud će, na zahtjev kupca naložiti zaključkom da se nepokretnost isprazni i preda kupcu.
(2) Izvršenje iz stava 1. ovoga člana sprovodi se po pravilima ovoga zakona o izvršenju ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.
(3) U izvršnom postupku iz stava 2. ovoga člana, kupac stiče položaj tražioca izvršenja podnošenjem prijedloga iz stava 2. ovoga člana.
(1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti, sud će, na prijedlog kupca, rješenjem narediti drugim licima koja ne raspolažu valjanim pisanim pravnim osnovom za korišćenje nepokretnosti da je bez odgode predaju kupcu i u istom rješenju odrediti protiv tih lica izvršenje ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.
(2) Provođenju izvršenja iz stava 1. ovoga člana izvršni sud će pristupiti odmah po donošenju rješenja iz tog stava. Izvršenje se sprovodi po pravilima ovoga zakona o izvršenju ispražnjenjem i predajom nepokretonsti.
(3) U postupku iz st. 1. i 2. ovoga člana kupac ima položaj tražioca izvršenja.
Primjena odredaba glave Dž ovog zakona u slučaju kada nepokretnost nije upisana u zemljišne knjige
(1) Postupak izvršenja na nepokretnostima koje nisu upisane u zemljišne knjige provodi se prema odredbama glave X ovog zakona, ako odredbama ovog člana nije drugačije određeno.
(2) U slučaju nepokretnosti iz stava 1. ovog člana, tražilac izvršenja će uz prijedlog za izvršenje podnijeti dokaze da je izvršenik njen vlasnik ili će od suda zatražiti dostavljanje dokaza u skladu sa članom 37. ovog zakona. Tražilac izvršenja je dužan označiti nepokretnost prema podacima iz katastra, a ako takvih podataka u katastru nema, dužan je naznačiti mjesto na kojemu se nepokretnost nalazi, njezin naziv, granice i površinu.
(3) Nakon donošenja rješenja o izvršenju, sud će zastati sa izvršenjem do okončanja postupaka predviđenih u stavu 4., odnosno stavu 8. ovog člana.
(4) Nakon što je rješenje o izvršenju doneseno, postupak izvršenja na nepokretnostima na području gdje zemljišne knjige nisu uspostavljene ili su uništene, odnosno nestale, nastaviće se nakon što se nepokretnost koja je predmet izvršenja upiše u zemljišne knjige u skladu sa glavom VIII Zakona o zemljišnim knjigama, ukoliko takav upis nije u suprotnosti sa zakonom.
(5) Tražilac izvršenja je obavezan da zahtijeva upis u zemljišne knjige u skladu sa stavom 4. ovog člana u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja o izvršenju, te da o tome, u roku koji mu bude određen, izvijesti izvršni sud. Ako tražilac izvršenja ne podnese zahtjev za upis u zemljišne knjige u predviđenom roku ili u datom mu roku o tome ne izvijesti izvršni sud, postupak izvršenja će se obustaviti.
(6) Ako bi upis u zemljišne knjige bio u suprotnosti sa zakonom, sud će obaviti popis zapljene nepokretnosti za koju je predloženo izvršenje, i na ročište za popis zapljene pozvati tražioca izvršenja, izvršenika i lica s čijim nepokretnostima graniči ta nepokretnost.
(7) Zapisnik o popisu zapljene objavljuje se na sudskoj ploči.
(8) O obavljenom popisu zapljene sud će u “Službenom glasniku Republike Srpske” i najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na teritoriji Republike Srpske objaviti oglas u kojem će navesti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, ime i adrese stranaka, podatke o nepokretnosti na kojoj se izvršenje sprovodi, te obavijesti o tome gdje je i kad održano ročište na kojemu je nepokretnost popisana i kad je zapisnik o popisu zapljene istaknut na sudskoj ploči. Tim će oglasom sud pozvati sva zainteresovana lica da pismeno ili usmeno obavijeste sud o razlozima zbog kojih se izvršenje ne može sprovesti na toj nepokretnosti.
XI – IZVRŠENjE NA POKRETNIM STVARIMA
Mjesna nadležnost ako je poznato mjesto gdje se pokretne stvari nalaze
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na pokretnim stvarima i za sprovedbu tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području, prema naznaci u prijedlogu za izvršenje, one nalaze.
(2) Odredbe stava 1. ovoga člana primjenjuje se na odgovarajući način i kad se izvršenje pokreće po službenoj dužnosti.
Mjesna nadležnost ako nije poznato gdje se pokretne stvari nalaze
(1) Tražilac izvršenja može predložiti da sud donese rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima, ne naznačavajući mjesto gdje se one nalaze.
(2) Za odlučivanje o prijedlogu iz stava 1. ovoga člana mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište, ili ako nema prebivališta, boravište izvršenika fizičkog lica, odnosno sjedište izvršenika pravnog lica.
(3) Tražilac izvršenja može u slučaju iz stava 1. ovoga člana podnijeti rješenje o izvršenju svakom stvarno nadležnom sudu na čijem se području nalaze izvršenikove pokretne stvari, s prijedlogom da taj sud sprovede izvršenje.
Dostava rješenja o izvršenju na dalje sprovođenje
Ukoliko je sud odredio izvršenje nad pokretnim stvarima na području tog ili drugog suda, po okončanju izvršenja nad pokretnim stvarima na svom području, rješenje o izvršenju će dostaviti drugom sudu na dalje sprovođenje, do potpunog namirenja tražioca izvršenja.
(1) Ne mogu biti predmet izvršenja:
1) predmeti koji su neophodno potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljavanje svakodnevnih potreba,
2) hrana i ogrev za potrebe izvršenika i članova njegovog domaćinstva za tri mjeseca,
3) gotov novac izvršenika po osnovi potraživanja koja su izuzeta ili ograničena od izvršenja, te gotov novac izvršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja, proporcionalno vremenu do idućeg primanja,
4) medalje, ratne spomenice i drugo ordenje i priznanja, vjenčani prsten, lična pisma, rukopisi i drugi lični spisi izvršenika, porodične fotografije, lične i porodične isprave i porodični portreti.
(2) Poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena izvršeniku ne može biti predmet izvršenja prije uručenja.
(3) Odredbe stava 1. ovog člana, ne odnose se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja obezbijeđenih ugovornim založnim pravom na pokretnim stvarima.
(1) Izvršenje na pokretnim stvarima sprovodi se njihovom zapljenom, procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobijenog prodajom.
(2) Prijedlogom za izvršenje može se zahtijevati da se sprovede samo zapljena i procjena, ali u tom slučaju tražilac izvršenja je dužan u roku od tri mjeseca od dana izvršenog popisa, odnosno procjene podnijeti prijedlog za prodaju stvari.
(3) Ako tražilac izvršenja u roku iz stava 2. ovog člana ne podnese prijedlog za prodaju, izvršenje će se obustaviti
2. Zapljena i procjena pokretnih stvari
(1) U pravilu, sudski izvršilac, prije nego što pristupi zapljeni, predaće izvršeniku rješenje o izvršenju i pozvaće ga da plati iznos za koji je određeno izvršenje.
(2) Ako izvršeniku rješenje o izvršenju nije moglo da se preda prilikom zapljene, dostaviće mu se naknadno, po opštim pravilima o dostavi.
(3) Sud može odlučiti zavisno od okolnosti svakog pojedinačnog slučaja da uruči rješenje o izvršenju prije pokušaja popisa i zapljene izvršenikovih stvari.
(4) Izuzetno, popis i zapljena izvršenikovih stvari može se izvršiti po uručenju rješenja o izvršenju, što sud cijeni u svakom pojedinom slučaju.
(5) O vremenu i mjestu zapljene obavijestiće se tražilac izvršenja ako je to tražio.
(6) Odsutnost tražioca izvršenja ne sprečava sprovođenje zapljene.
(7) O obavljenoj zapljeni obavijestiće se stranka koja joj nije bila prisutna.
(1) Zapljena se obavlja sastavljanjem popisa zapljene.
(2) Popisati se mogu stvari koje se nalaze u posjedu izvršenika, te njegove stvari koje se nalaze u posjedu tražioca izvršenja.
(3) Ako treća lica ne obavijeste sud o svojim pravima na pokretnoj stvari u posjedu izvršenika koja je predmet izvršenja, niti dokažu svoja prava na njima, smatra se da takva prava trećih ne postoje i da je izvršenik vlasnik stvari koje se nalaze u njegovom posjedu.
(4) Smatra se da su bračni ili vanbračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnih stvari koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nepokretnosti.
(5) Izvršenikove stvari koje se nalaze u posjedu trećeg lica mogu se popisati samo ako ono na to pristane.
(6) Ako treće lice ne pristane na popis, sud će zaključkom na tražioca izvršenja, na njegov prijedlog, prenijeti izvršenikovo pravo na predaju stvari radi sprovođenja izvršenja po pravilima o prenosu radi naplate.
(1) Popisaće se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraživanja tražioca izvršenja i troškova izvršenja.
(2) Prvenstveno se popisuju stvari u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava koje bi sprečavalo izvršenje i stvari koje se najlakše mogu unovčiti, pri čemu će se o tome uzeti u obzir i izjave prisutnih stranaka i trećih lica.
(1) Popisane stvari sudski izvršilac će ostaviti na čuvanje izvršeniku, ako sud, na prijedlog tražioca izvršenja, nije odredio da se one predaju na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu.
(2) Rizik od uništenja ili oštećenja stvari datih na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećem licu snosi tražilac izvršenja, osim ako je uništenje ili oštećenje posljedica više sile.
(3) Gotov novac, hartije od vrijednosti i dragocjenosti predaće se u sudski depozit.
(4) U sudski depozit predaće se i druge stvari veće vrijednosti, ako su pogodne za takav način čuvanja.
Zabrana raspolaganja popisanim stvarima
Svim licima koja posjeduju ili imaju kontrolu nad popisanim stvarima, zabranjuje se da raspolažu istim bez sudskog naloga.
(1) Tražilac izvršenja stiče popisom zapljene založno pravo na popisanim pokretnim stvarima.
(2) Ako je popis obavljen u korist više tražilaca izvršenja, prvenstveni red prava iz stava 1. ovog člana stečenog popisom ili zabilješkom u zapisniku o popisu zapljene određuje se prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu, a ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, njihova založna prava imaju isti prvenstveni red.
(3) Ako je prijedlog za izvršenje upućen poštom preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan primitka u sudu.
(1) Ako se pri zapljeni ne nađu pokretne stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud će o tome obavijestiti tražioca izvršenja koji nije bio prisutan zapljeni.
(2) Tražilac izvršenja može u roku od tri mjeseca od dana dostave obavijesti, odnosno od dana pokušane zapljene kojoj je bio prisutan predložiti da se zapljena ponovo sprovede.
(3) Ako tražilac izvršenja u roku iz stava 2. ovog člana ne predloži ponovno sprovođenje zapljene, ili ako se ni pri ponovnoj zapljeni ne nađu stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud će obustaviti izvršenje.
(1) Istodobno s popisom zapljene obaviće se i procjena vrijednosti pokretnih stvari.
(2) Procjenu obavlja sudski izvršilac, ako sud nije odredio da je obavi sudski procjenilac ili posebni vještak.
(3) Stranka može predložiti da procjenu obavi vještak iako to sud nije odredio. Ako sud prihvati taj prijedlog, troškove vještačenja dužan je predujmiti predlagač u roku koji sud odredi. Ako predujam ne bude plaćen u roku, smatraće se da je predlagač odustao od svog prijedloga.
(4) O prijedlogu iz stava 3. ovog člana sud odlučuje zaključkom.
(5) Troškove vještačenja iz stava 3. ovog člana snosi predlagač, bez obzira na ishod izvršnog postupka.
(6) Stranka može, u roku od tri dana od obavljene procjene, predložiti sudu utvrđivanje niže, odnosno više vrijednosti zaplijenjenih pokretnih stvari od procijenjene ili određivanje nove procjene, izuzev ukoliko procjenu nije obavio vještak. O prijedlogu sud odlučuje zaključkom.
Zapisnik o popisu zapljene i procjeni
(1) O popisu zapljene i procjeni sastavlja se zapisnik.
(2) U zapisnik se, uz ostalo, pojedinačno naznačuju zaplijenjene stvari s njihovom procijenjenom vrijednosti i unose izjave stranaka i učesnika u postupku.
(3) Na popisanim stvarima će se na odgovorajući način naznačiti da su zaplijenjene.
(4) Zapisnik o popisu zapljene tražilac izvršenja može o svom trošku objaviti u sredstvima javnog informisanja.
Zabilješka umjesto popisa zapljene
Ako se nakon popisa zapljene odredi izvršenje na zaplijenjenim stvarima radi naplate drugog potraživanja istog tražioca izvršenja ili potraživanja drugog tražioca izvršenja, neće se obaviti ponovni popis i procjena tih pokretnih stvari, nego će se u nastavku zapisnika samo zabilježiti podaci iz kasnijeg rješenja o izvršenju.
(1) Između dana popisa zapljene i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana.
(2) Prodaja se može sprovesti i prije isteka roka iz stava 1. ovog člana ako izvršenik pristane da se prodaja obavi prije toga, ili ako su u pitanju stvari koje su podložne brzom kvarenju, ili ako postoji opasnost od znatnog pada njihove cijene, ili ako tražilac izvršenja da obezbjeđenje za štetu koju bi bio dužan nadoknaditi izvršeniku u slučaju da rješenje o izvršenju ne postane izvršno.
Sud donosi zaključak o prodaji stvari, utvrđuje vrijednost pokretnih stvari, određuje način, uslove i mjesto prodaje.
(1) Prodaja stvari se vrši putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom. Način prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.
(2) Javno nadmetanje provodi sudija, sudski izvršilac ili drugo lice određeno od strane suda.
(3) Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se između kupca, s jedne strane, i sudskog izvršioca ili lica koje obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski izvršilac pokretne stvari prodaje, u ime i za račun izvršenika, a lice koje obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun izvršenika.
(4) Prodaja javnim nadmetanjem odrediće se ako su u pitanju stvari veće vrijednosti, a može se očekivati da će se prodati po većoj cijeni od procijenjene vrijednosti.
(5) Prodaja stvari objaviće se blagovremeno na oglasnoj tabli suda, a može se objaviti i na način predviđen za objavljivanje prodaje nepokretnosti.
(6) Tražilac izvršenja i izvršenik obavijestiće se o mjestu, danu i času prodaje.
(1) Kod prodaje pokretnih stvari shodno se primjenjuju odredbe člana 89. st. 1. i 2. i člana 90. stav 5. ovog zakona.
(2) Ponuđač sa najvećom ponudom će platiti cijenu za pokretnu stvar odmah nakon objavljivanja rezultata, ako sud zaključkom ne odluči drugačije. Ukoliko ponuđač ne plati odmah po pozivu suda, drugi ponuđač će biti proglašen kupcem i platiće onu cijenu koju je on ponudio i tako redom.
(3) U slučaju da ni jedan od ponuđača sa odgovarajućom ponudom ne uplati cijenu odmah po pozivu suda, sud će na zahtjev jedne od stranaka, oglasiti da prvo ročište nije uspjelo. Zahtjev sudu za zakazivanje novog ročišta stranka može podnijeti u roku osam dana od održavanja neuspjelog ročišta.
(4) Sud na drugom ročištu za javno nadmetanje postupa u skladu sa odredbama st. 1. do 3. ovog člana ali se pokretna stvar koja je predmet prodaje ne može prodati ispod 1/3 procijenjene vrijednosti.
(5) Sud će obustaviti postupak ako nijedna stranka ne predloži održavanje drugog javnog nadmetanja u propisanom roku, ili ako se stvari ne uspiju prodati na drugom javnom nadmetanju, odnosno putem neposredne pogodbe.
(1) Sudski izvršilac predaće stvari kupcu i ako nije položio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane tražilac izvršenja i učesnici koji imaju pravo prvenstva kod namirenja, u granicama iznosa koji bi im pripali iz postignute cijene.
(2) Ako kupac ne položi cijenu u roku koji mu je određen, lica iz stava 1. ovog člana mogu zatražiti od suda da u istom postupku naloži kupcu da im plati cijenu, te nakon pravosnažnosti i izvršnosti tog rješenja protiv njega predložiti izvršenje.
4. Namirenje tražioca izvršenja
Namirenje jednog tražioca izvršenja
(1) Ako se iz prodajne cijene namiruje samo jedan tražilac izvršenja, sud će, bez održavanja ročišta, rješenjem odrediti da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari i oduzetog novca namire redom: troškovi postupka, troškovi određeni u izvršnoj ispravi, kamate do dana unovčenja stvari i glavno potraživanje.
(2) Višak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja predaće se izvršeniku ako za to nema smetnji.
Namirenje više tražilaca izvršenja
(1) Ako se u izvršnom postupku namiruje više tražilaca izvršenja, odnosno ako se, pored tražilaca izvršenja namiruju i lica čija prava prestaju prodajom stvari, oni se uz shodnu primjenu člana 98. ovog zakona iz prodajne cijene namiruju onim redom kojim su stekli založno ili drugo pravo koje prodajom prestaje, ako zakonom za određena potraživanja nije propisano prvenstveno pravo namirenja.
(2) Tražioci izvršenja istog reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti, namiruju se razmjerno iznosima svojih potraživanja.
(3) Pri donošenju rješenja o namirenju sud će uzeti u obzir samo ona potraživanja za koja je rješenje o izvršenju postalo izvršno do dana donošenja rješenja o namirenju.
5. Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnostima
Odredbe ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima, izuzev člana 71. ovog zakona, primjenjuju se na odgovarajući način i u postupku izvršenja na pokretnim stvarima, ako odredbama glave XI ovog zakona nije drugačije određeno.
XII – IZVRŠENjE NA NOVČANOM POTRAŽIVANjU IZVRŠENIKA
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na novčanom potraživanju i za sprovedbu tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika, a ako izvršenik nema prebivalište u Republici Srpskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi izvršenikovo boravište.
(2) Ako izvršenik nema u Republici Srpskoj ni boravište, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenikova dužnika, a ako ovaj nema prebivalište u Republici Srpskoj, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište izvršenikova dužnika.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana koje se odnose na prebivalište fizičkog lica na odgovarajući se način primjenjuju i na sjedište pravnog lica.
(4) Izuzetno, tražilac izvršenja zakonskog izdržavanja može podnijeti prijedlog za izvršenje i sudu na čijem području ima prebivalište ili boravište.
(1) Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, ukoliko se ne radi o potraživanjima iste vrste.
(2) Predmet izvršenja ne mogu biti potraživanja po osnovu poreza, taksi i doprinosa propisanih zakonom.
(1) Izvršenje na plati, naknadi umjesto plate, naknadi za skraćeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plate i penzije, primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovu socijalne pomoći, primanja po osnovu privremene nezaposlenosti, primanja po osnovu dodatka na djecu, primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima i nadoknada za rad osuđenika može se sprovesti do iznosa od jedne polovine.
(2) Ograničenja izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika iz stava 1. ovog člana primjenjuju se samo ako potraživanja ne prelaze 1.000 KM mjesečno. Na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno, izvršenje se može sprovesti do iznosa od dvije trećine potraživanja.
Izvršenje na novčanom potraživanju sprovodi se zapljenom i prenosom, ako ovim zakonom za pojedine slučajeve nije drugačije određeno.
(1) Zapljena i prenos novčanog potraživanja mogu se odrediti i sprovesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje potraživanja tražioca izvršenja, osim ako je u pitanju nedjeljivo potraživanje.
(2) Ako više tražilaca izvršenja traži izvršenje na istom potraživanju koje je djeljivo, zapljena i prenos određuju se u odgovarajućim iznosima, posebno u korist svakog tražioca izvršenja.
(1) Zapljena se sprovodi dostavom izvršenikovom dužniku rješenja o izvršenju kojim se izvršenikovom dužniku zabranjuje da izvršeniku ispuni novčano potraživanje, a izvršeniku se zabranjuje da to potraživanje naplati ili da inače raspolaže njim i zalogom koji je dat za njegovo obezbjeđenje.
(2) Zapljena je sprovedena danom dostave rješenja o izvršenju izvršenikovom dužniku.
(3) Tražilac izvršenja zapljenom stiče založno pravo na izvršenikovom potraživanju.
(4) Izvršenikov dužnik nema pravo prigovora niti žalbe protiv rješenja o izvršenju.
Zapljena potraživanja zasnovana na vrijednosnom papiru
(1) Zapljenu novčanog potraživanja zasnovanu na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom, ili za čije je ostvarenje inače potreban taj papir, sprovodi sudski izvršilac oduzimanjem papira od izvršenika i njegovom predajom sudu. Zapljena je obavljena oduzimanjem papira od izvršenika.
(2) Pravne radnje potrebne za očuvanje ili ostvarenje prava iz papira iz stava 1. ovog člana, obavlja u izvršenikovo ime sudski izvršilac na osnovu zaključka suda.
Založno pravo stečeno na potraživanju po kojem teku kamate odnosi se i na kamate koje dospijevaju nakon zapljene.
(1) Prvenstveni red založnih prava više tražilaca izvršenja određuje se prema danu primitka izvršnog prijedloga.
(2) Ako je izvršni prijedlog upućen poštom preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje sudu.
(3) Ako su izvršni prijedlozi više tražilaca izvršenja primljeni u sudu istog dana, založna prava imaju isti prvenstveni red.
(4) Potraživanja s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.
(5) Ako zbog sprovedbe izvršenja na novčanom potraživanju prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prvenstveni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju sticanje reda prvenstva tih prava izvan izvršnog postupka.
Zapljena potraživanja obezbijeđena založnim pravom upisanim u javni registar
(1) Zapljena potraživanja obezbijeđena založnim pravom upisanim u javni registar sprovodi se upisom zapljene u taj registar.
(2) Upis se obavlja po službenoj dužnosti uz naznaku da je zapljena, na osnovu koje je na potraživanju stečeno založno pravo, određeno radi namirenja potraživanja tražioca izvršenja.
(3) Ako ima više tražilaca izvršenja, prvenstveni red njihovih potraživanja određuje se prema vremenu upisa.
a) Opšte odredbe
(1) Zaplijenjeno potraživanje prenosi se na tražioca izvršenja u skladu s njegovim prijedlogom, radi naplate ili umjesto isplate.
(2) Tražilac izvršenja je dužan već u izvršnom prijedlogu zatražiti da se potraživanje na njega prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. O vrsti prenosa sud odlučuje rješenjem o izvršenju.
(3) U rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prenosu pozvaće se izvršenikov dužnik da dužni iznos položi kod suda uplatom na određeni račun i da o tome obavijesti sud.
Posebni uslovi za prenos nedjeljivog potraživanja
(1) Potraživanje koje se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno podnošenje tog papira, ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u pogledu prenosa ili ostvarenja, može se prenijeti samo u svom punom iznosu.
(2) Ako taj iznos prelazi iznos potraživanja tražioca izvršenja, zaplijenjeno potraživanje će se prenijeti pošto povjerilac položi jemstvo da će taj višak predati sudu.
(3) Potraživanje koje je djelimično izuzeto od izvršenja ili koje je već zabranjeno u korist drugih lica, prenosi se pošto povjerilac položi jemstvo da će sudu predati dio koji je izuzet od izvršenja.
(4) Ako je više tražilaca izvršenja podnijelo prijedlog za prenos u razne dane, sud će prenijeti potraživanje na tražioca izvršenja koji je prvi podnio prijedlog, a ako je više tražilaca izvršenja podnijelo prijedlog istog dana, potraživanje će se prenijeti na tražioca izvršenja čije je potraživanje najveće.
(1) Prenos potraživanja je sproveden dostavom izvršenikovom dužniku rješenja kojim je prenos određen.
(2) Prenos potraživanja zasnovan na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili kojeg je radi ostvarenja inače potrebno podnijeti, sproveden je kada sud na taj papir stavi izjavu o prenosu i papir s tom izjavom preda tražiocu izvršenja.
Obaveze izvršenika i tražioca izvršenja
(1) Izvršenik je dužan u roku koji odredi sud, a na zahtjev tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno, dati objašnjenja koja su tražiocu izvršenja potrebna radi ostvarivanja tog potraživanja i predati mu isprave koje se na to potraživanje odnose.
(2) Tražilac izvršenja na koga je prenesen dio potraživanja dužan je, ako to izvršenik zatraži, u roku koji odredi sud, dati obezbjeđenje da će nakon ostvarenja tog potraživanja vratiti isprave koje se odnose na potraživanje.
(3) Sud će na prijedlog tražioca izvršenja sprovesti izvršenje protiv izvršenika radi predaje isprava ako ih on sam ne preda.
(4) Predaju isprava koje se nalaze kod trećeg lica tražilac izvršenja može zahtijevati tužbom, ako bi to pravo imao izvršenik.
(5) Na ispravi koja se daje tražiocu izvršenja sud će zabilježiti da je sproveden prenos potraživanja za koje je određeno izvršenje.
(1) Izvršenikov dužnik kojem je dostavljeno rješenje o izvršenju ili posebno rješenje o prenosu ispunjava svoju obavezu polaganjem novca ili hartija od vrijednosti kod suda koji sprovodi izvršenje.
(2) Ako je radi naplate prenesenog novčanog potraživanja tražilac izvršenja morao pokrenuti sudski ili drugi postupak, sud ili organ koji vodi postupak, u odluci kojom prihvata zahtjev tražioca izvršenja naložiće izvršenikovom dužniku da dužni iznos položi kod suda koji sprovodi izvršenje.
(3) Na osnovu odluke kojom je izvršenikovom dužniku naloženo da dužni iznos položi kod suda koji sprovodi izvršenje, na prijedlog tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno sprovešće se izvršenje protiv izvršenikova dužnika i novac naplaćen tim izvršenjem, nakon podmirenja troškova postupka, doznačiti po službenoj dužnosti sudu koji sprovodi izvršenje.
b) Prenos radi naplate
(1) Prenosom potraživanja radi naplate ovlašćuje se tražilac izvršenja da traži od izvršenikova dužnika isplatu iznosa naznačenog u rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prenosu, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesenog potraživanja i da se koristi pravima u vezi sa zalogom koji je dat za obezbjeđenje tog potraživanja.
(2) Prenosom potraživanja radi naplate tražilac izvršenja nije ovlašćen na teret izvršenika zaključiti poravnanje, izvršenikovom dužniku oprostiti dug ili prenesenim potraživanjima inače raspolagati, te ni s izvršenikovim dužnikom sklopiti ugovor da odluku o potraživanju, ako je ona sporna, donese arbitraža.
(3) Tražiocu izvršenja na koga je preneseno potraživanje radi naplate izvršenikov dužnik može istaknuti samo prigovore koje bi mogao istaknuti izvršeniku.
(4) Ustupanje prenesenog potraživanja izvršeno od strane izvršenika poslije prenosa nema pravnog dejstva na prava koja je tražilac izvršenja stekao prenosom.
Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javni registar
Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javni registar upisaće se po službenoj dužnosti.
Uslovljenost obaveze izvršenikovog dužnika predajom stvari
(1) Ako obaveza izvršenikovog dužnika da isplati potraživanje zavisi od obaveze izvršenika da mu preda određenu stvar koja se nalazi u posjedu izvršenika, a ta je obaveza utvrđena pravosnažnom presudom, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate, naložiti izvršeniku predaju stvari sudu radi predaje izvršenikovom dužniku.
(2) Na prijedlog tražioca izvršenja, sud će prema izvršeniku koji nije predao stvar u određenom roku, sprovesti izvršenje radi predaje stvari.
Obavještavanje izvršenika o tužbi za naplatu prenesenog potraživanja
Tražilac izvršenja koji je podnio tužbu radi naplate prenesenog potraživanja dužan je bez odlaganja obavijestiti izvršenika o pokrenutoj parnici, a u protivnom odgovara izvršeniku za štetu koja mu je tim propustom nanesena.
Zakašnjenje u naplati prenesenog potraživanja
(1) Tražilac izvršenja koji se ne brine za naplatu prenesenog potraživanja odgovara za štetu koja je time nanesena drugom tražiocu izvršenja koji ima založno ili koje drugo pravo koje se namiruje iz potraživanja.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana sud može, na prijedlog drugog tražioca izvršenja, ukinuti rješenje o prenosu potraživanja na neurednog tražioca izvršenja i potraživanje prenijeti na drugog tražioca izvršenja.
(1) Tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate namiruje se iz sredstava položenih kod suda.
(2) Namirenje tražioca izvršenja i drugih lica čija prava prestaju sprovođenjem izvršenja sprovodi se uz odgovarajuću primjenu odredbi čl. 133. i 134. ovog zakona.
v) Prenos umjesto isplate
(1) Zaplijenjeno potraživanje prelazi prenosom umjesto isplate na tražioca izvršenja prenesenog iznosa, sa dejstvom ustupanja potraživanja uz naknadu.
(2) Ako je preneseno potraživanje obezbijeđeno založnim pravom upisanim u javni registar, sud će po službenoj dužnosti, prenijeti izvršenikova prava na tražioca izvršenja a brisati založno pravo upisano u korist izvršenika.
(3) Tražilac izvršenja na kojeg je potraživanje preneseno umjesto isplate dužan je potraživanje naplatiti po pravilima koja važe za potraživanja prenesena radi naplate, s tim da se novac dobijen ostvarenjem potraživanja isplaćuje neposredno tražiocu izvršenja, osim u slučaju iz stava 4. ovog člana.
(4) Tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno umjesto isplate smatra se namirenim i samim prenosom, u visini tog potraživanja, ako u izvršnom postupku nije učestvovalo više tražilaca izvršenja ili drugih povjerilaca koji se namiruju iz prenesenog potraživanja. Ako u izvršnom postupku učestvuju takva lica, tražilac izvršenja na koga je potraživanje preneseno umjesto isplate smatraće se tražiocem izvršenja na koga je potraživanje preneseno radi naplate.
(5) Okolnost da je na tražioca izvršenja potraživanje preneseno umjesto isplate ne utiče na odgovornost izvršenika za istinitost i naplativost prenesenog potraživanja.
4. Posebne odredbe o izvršenju na plati i drugim stalnim novčanim primanjima
Primjena odredbi glave XII ovog zakona
U izvršenju na plati i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe čl. 137. do 157. ovog zakona, ako odredbama čl. 158. do 165. ovog zakona nije drugačije određeno.
(1) Rješenjem o izvršenju na plati određuje se zapljena određenog dijela plate i nalaže se poslodavcu koji izvršeniku isplaćuje platu da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati, odnosno isplaćuje tražiocu izvršenja nakon izvršnosti rješenja o izvršenju, ako ovim zakonom nije dugačije određeno.
(2) Rješenje o izvršenju odnosi se i na povećanje plate do kojeg dođe nakon dostave rješenja o izvršenju kao i na sva primanja izvršenika po osnovu rada.
Izvršenje kada pravo na izdržavanje ima više lica
(1) Ako pravo na zakonsko izdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdržavanje zbog smrti davaoca izdržavanja prema istom izvršeniku ima više lica, a ukupni iznos njihovih potraživanja prelazi dio plate koji može biti predmet izvršenja, izvršenje se određuje i sprovodi u korist svakog od takvih tražilaca izvršenja srazmjerno visini njihovih potraživanja.
(2) Ako nakon započetog sprovođenja izvršenja na plati, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi prijedlog za izvršenje na potraživanje iz stava 1. ovog člana, sud će prije doneseno rješenje o izvršenju izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stava 1. ovog člana i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim tražiocima izvršenja.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana, rješenje o izvršenju dostavlja se i ranijem tražiocu izvršenja koji protiv tog rješenja može izjaviti prigovor.
(1) Potraživanja za koja nije propisano bezgotovinsko plaćanje tražilac izvršenja naplaćuje neposredno na blagajni na kojoj se izvršeniku isplaćuje plata.
(2) Tražilac izvršenja ima pravo da zahtijeva da mu se obustavljeni iznos isplaćuje poštom na adresu koju naznači ili na određeni račun kod banke, uz odbijanje troškova doznake.
(1) Kad izvršeniku prestane rad, rješenje o izvršenju djeluje i prema drugom poslodavcu kod kojeg dužnik stupa na rad i to od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju.
(2) Prijašnji poslodavac izvršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o izvršenju novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
(3) Prijašnji poslodavac obavijestiće sud o prestanku rada izvršenika bez odlaganja ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti tražioca izvršenja određujući mu rok radi pribavljanja podataka o novom poslodavcu.
(4) Ako tražilac izvršenja ne obavijesti sud u roku koji mu je određen o novom poslodavcu, sud će obustaviti izvršenje.
Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih rata
(1) Tražilac izvršenja može predložiti da sud u izvršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve rate što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o izvršenju.
(2) Prijedlog iz stava 1. ovog člana tražilac izvršenja može podnijeti do završetka izvršnog postupka.
(3) Rješenje kojim se usvaja prijedlog tražioca izvršenja ima dejstvo rješenja o izvršenju.
(4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o izvršenju ili je propustio postupiti po članu 162. st. 2. i 3. ovog zakona, odgovara za štetu koju je tražilac izvršenja zbog toga pretrpio.
(1) Dužnik može ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate potraživanja povjerioca zaplijeni dio njegove plate i da se isplati neposredno povjeriocu, na način određen u toj ispravi. Takva isprava ima pravno dejstvo rješenja o izvršenju.
(2) Ispravu iz stava 1. ovog člana sa dejstvima dostave rješenja o izvršenju poslodavcu dostavlja povjerilac preporučenom poštanskom pošiljkom sa povratnicom.
(3) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, zapljena na osnovu saglasnosti dužnika nema uticaja na sprovođenje izvršenja na plati radi namirenja potraživanja po osnovi zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja.
Odredbe čl. 158. do 164. ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje na drugim stalnim novčanim primanjima izvršenika.
5. Izvršenje na potraživanju po računu kod banke
(1) Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja prema izvršeniku može se sprovesti na svim sredstvima na njegovim računima kod banke, osim ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Rješenjem o izvršenju na novčanim sredstvima koja se vode na transakcijskom računu izvršenika nalaže se banci da novčani iznos za koji je izvršenje određeno prenese sa transakcijskog računa izvršenika na transakcijski račun tražioca izvršenja ili njegovog punomoćnika, a za potraživanja za koja nije propisana naplata preko žiroračuna kod banke, da isplati taj iznos tražiocu izvršenja ili njegovom punomoćniku u gotovom novcu.
(3) Izvršenje na novčanom potraživanju, koje po štednom ulogu, tekućem ili žiroračunu, deviznom i drugim računima kod banke izuzev transakcijskog računa, pripada izvršeniku, određuje se tako što se rješenjem o izvršenju nalaže banci da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati tražiocu izvršenja ili njegovom punomoćniku nakon izvršnosti rješenja o izvršenju. To rješenje ima dejstvo rješenja o izvršenju kojim su određeni zapljena novčanog potraživanja i prenos radi naplate.
(4) U rješenju o izvršenju iz st. 2. i 3. ovog člana odrediće se broj računa izvršenika s kojeg treba obaviti isplatu, te broj računa tražioca izvršenja ili njegovog punomoćnika na koji isplatu treba obaviti ili drugi način obavljanja isplate.
(5) Sud će rješenjem o izvršenju obavezati banku da dostavi izvještaj o svim promjenama na računu izvršenika ako sredstava na računu nema ili su ona nedovoljna za namirenje potraživanja određenog rješenjem o izvršenju. Izvještaj obuhvata promjene na računu za period od 30 dana do donošenja rješenja o izvršenju i mora da sadrži svaku transakciju na računu, uključujući podizanje gotovine, uplate na račun i isplate sa računa, unutarbankarske i međubankarske prenose. Podaci koji se dostavljaju a koji se odnose na međubankarske prenose moraju sadržavati, između ostalog, ime primaoca i broj računa u odredišnoj banci.
(6) Ugovor o štednom ulogu i svakom drugom depozitu se raskida po sili zakona danom izvršnosti rješenja o izvršenju bez obzira da li je oročen ili ne. Po namirenju potraživanja primijeniće se ugovorne odredbe o raskidu ovih ugovora.
(7) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na novčana sredstva potrebna za obavljanje poslova od opšteg interesa Republike Srpske, gradova i opština koja se nalaze kod banaka u Republici Srpskoj ili banaka na području Bosne i Herecegovine.
st. (8) i (9) (prestalo da važi)
(1) Banka naplatu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o izvršenju, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i vremenu dostave i izdaje tražiocu izvršenja, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja u tom redoslijedu.
(3) Banka ne može sprovesti nalog izvršenika prije isplate potraživanja utvrđenog rješenjem o izvršenju, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
(4) S rješenjem o izvršenju izjednačena je isprava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.
(1) Ako je rješenjem o izvršenju banci naloženo plaćanje određenih iznosa u određenim razmacima, to će lice obavljati isplate u skladu s nalogom iz rješenja o izvršenju.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, redoslijed naplate svih budućih rata računa se prema vremenu dostave rješenja o izvršenju.
(3) Banka vodi posebnu evidenciju rješenja o izvršenju kojim su naložena buduća povremena plaćanja.
Postupak u slučaju kad nema sredstava na računu
(1) Ako na računu označenom u rješenju o izvršenju nema sredstava, banka će u korist tog računa izvršiti prenos izvršenikovih sredstava u odgovarajućem iznosu sa drugih računa u toj banci, a prema redoslijedu koji označi tražilac izvršenja.
(2) Ukoliko banka ne uspije u cjelini da naplati izvršno potraživanje zbog nedostatka sredstava na računu, držaće rješenje o izvršenju u posebnoj evidenciji i po njemu obaviti prenos kad sredstva pristignu na račun, ukoliko rješenjem o izvršenju nije drugačije određeno.
(3) O tome da nema sredstava na računu, banka će obavijestiti sud bez odlaganja. Uz tu obavijest banka će dostaviti sudu i izvještaj o promjenama na računu iz stava 5. člana 166. ovog zakona.
Postupak u slučaju smetnji za sprovođenje izvršenja
(1) Ako banka smatra da postoje zakonske ili druge smetnje za izvršenje po odredbama glave XII ovog zakona, zadržaće rješenje o izvršenju, izvršiti zapljenu sredstava izvršenika i o smetnjama obavijestiti sud.
(2) Ako se radi o smetnjama trajne prirode sud će obustaviti postupak a u slučaju drugih razloga obavijestiće tražioca izvršenja i banku o daljem postupanju.
Izvršenje prema solidarnom izvršeniku
(1) Ako na osnovu izvršne isprave dva ili više izvršenika solidarno odgovaraju, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja, protiv njih donijeti jedno rješenje o izvršenju kojim se vrši zapljena računa izvršenika, u iznosima određenim rješenjem o izvršenju.
(2) Tražilac izvršenja može u prijedlogu za izvršenje odrediti redoslijed po kojem će se obaviti naplata od pojedinih izvršenika, a ako to nije učinjeno, naplata će se obaviti onim redom kojim su oni navedeni u prijedlogu.
(3) Namirenje se vrši po odredbama iz stava 2. ovog člana tako da banka koja nema dovoljno sredstava na računima izvršenika dostavlja rješenje o izvršenju na sprovođenje banci narednog izvršenika uz izvještaj o do tada sprovedenom izvršenju, o čemu obavještava sud bez odlaganja.
Redoslijed namirenja s pojedinih računa pravnih lica
Ukoliko izvršenik ima novčana sredstava na više računa kod jedne ili više banaka, shodno se primjenjuju odredbe člana 171. ovog zakona.
Izvršenje na sredstvima na deviznom računu
Ako se izvršenje sprovodi radi naplate potraživanja u drugim novčanim sredstvima, sredstva s deviznog računa izvršenika preračunavaju se u ta sredstva po kursu po kojem bi banka kod koje se vodi račun obavila to preračunavanje na zahtjev izvršenika i isplata se obavlja po pravilima o isplatama s računa koji se vode u tim sredstvima.
Izvršenje radi naplate potraživanja u stranoj valuti
(1) Ako potraživanje utvrđeno u izvršnoj ispravi glasi na stranu valutu i ako izvršenik ima devizni račun u toj valuti, rješenjem o izvršenju naložiće se banci kod koje se vodi devizni račun izvršenika da prenese odgovarajući iznos u stranoj valuti s računa izvršenika na račun tražioca izvršenja, ili da isplatu u stranoj valuti izvrši na neki drugi dozvoljen način.
(2) Tražilac izvršenja može zatražiti da se izvršenje radi namirenja njegovog potraživanja u određenoj stranoj valuti odredi i sprovede na drugim računima ili predmetima izvršenika kao izvršenje radi naplate potraživanja u iznosu koji je potreban da bi se od ovlašćenog lica kupila dužna devizna sredstva.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i kada se izvršenje određuje protiv izvršenika koji nisu pravna lica.
Banka koja ne postupi u skladu sa rješenjem o izvršenju i drugim sudskim nalozima, odgovara za štetu prouzrokovanu tražiocu izvršenja po opštim pravilima o naknadi štete.
Primjena odredbi glave XII ovog zakona
U izvršenju na potraživanju po računu kod banke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 136. do 157. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.
XIII – IZVRŠENjE NA POTRAŽIVANjU DA SE PREDAJU ILI ISPORUČE POKRETNE STVARI ILI DA SE PREDA NEPOKRETNOST
Za odlučivanje o izvršnom prijedlogu na izvršenikovom potraživanju da mu se preda određena pokretna ili nepokretna stvar ili da mu se isporuči određena količina pokretnih stvari i za sprovedbu tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalaze te stvari.
Izvršenje na izvršenikovom potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nepokretnost sprovodi se zapljenom tog potraživanja, njegovim prenosom na tražioca izvršenja i prodajom stvari.
Prenos zaplijenjenog izvršenikovog potraživanja ima dejstvo prenosa novčanog potraživanja radi naplate.
Nedospjelost izvršenikovog potraživanja
Ako izvršenikovo potraživanje još nije dospjelo, sud će naložiti izvršenikovom dužniku predaju stvari nakon dospijeća.
Tužba protiv izvršenikovog dužnika
Protiv izvršenikovog dužnika koji nije voljan stvari da preda, tražilac izvršenja može tužbom tražiti predaju, ako o obavezi predaje nema izvršnu ispravu.
Primjena odredbi o izvršenju na novčanom potraživanju
Odredbe glave XII ovog zakona o izvršenju na novčanom potraživanju izvršenika na odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje na potraživanju da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.
(1) Rješenjem kojim se određuje prenos izvršenikovog potraživanja sud će po prijedlogu tražioca izvršenja, naložiti izvršenikovom dužniku da pokretne stvari na koje se to potraživanje odnosi sam čuva, ako na to pristane, odnosno preda službenom licu ili drugom licu na čuvanje.
(2) Na čuvanje stvari na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 122. ovog zakona.
Prodaja stvari i namirenje tražioca izvršenja
Prodaja pokretnih stvari predatih na čuvanje, te namirenje tražioca izvršenja obavljaju se prema odredbama glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
(1) Rješenjem kojim se određuje prenos izvršenikovog potraživanja sud će naložiti izvršenikovom dužniku da nepokretnost na koju se to potraživanje odnosi preda tražiocu izvršenja.
(2) Tražilac izvršenja je dužan nepokretnošću, u ime i za račun izvršenika, upravljati kao dobar privrednik, odnosno dobar domaćin, i da sudu, na njegov zahtjev, položi račun o upravljanju.
Prodaja i namirenje tražioca izvršenja
(1) Tražilac izvršenja može radi namirenja svog potraživanja, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana kad mu je nepokretnost predana, predložiti sudu prodaju te nepokretnosti.
(2) Ako tražilac izvršenja ne predloži blagovremeno prodaju, sud će obustaviti izvršenje i ukinuti sve sprovedene izvršne radnje.
(3) Nepokretnost se prodaje i tražilac izvršenja namiruje prema odredbama glave X ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima.
XIV – IZVRŠENjE NA DIONICI I OSTALIM REGISTROVANIM HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI, TE NA ČLANSKOM UDJELU U PRAVNOM LICU
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na dionici i ostalim registrovanim hartijama od vrijednosti (u daljem tekstu: dionice), te osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu i za sprovedbu tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište, odnosno sjedište izvršenika kao vlasnika dionice ili udjela.
(2) U slučaju da izvršenik nema prebivalište, odnosno boravište ili sjedište na području Bosne i Hercegovine, mjesno je nadležan sud prema mjestu sjedišta emitenta hartije od vrijednosti, odnosno sjedište pravnog lica u kojem izvršenik ima udio.
(1) Na dionici izvršenje se sprovodi zapljenom dionice, njenom procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja. Izuzetno, dionica se na prijedlog tražioca izvršenja a uz saglasnost izvršenika može prenijeti na tražioca izvršenja u nominalnoj vrijednosti, umjesto isplate.
(2) Na udjelu u pravnom licu izvršenje se sprovodi zapljenom udjela, njegovom procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja.
(3) Izvršne radnje iz ovog člana sprovode se i kada je ugovorom ili pravilima pravnog lica ograničeno ili zabranjeno raspolaganje dionicama ili udjelima.
(1) Zapljena dionice obavlja se dostavom rješenja o izvršenju Centralnom registru hartija od vrijednosti RS. Zapljenom tražilac izvršenja stiče založno pravo na dionici. Rješenje o izvršenju se istovremeno dostavlja depozitaru i emitentu dionice.
(2) Centralni registar hartija od vrijednosti RS dužan je u Centralnom registru upisati da je na dionici zasnovano založno pravo u korist tražioca izvršenja momentom prijema rješenja o izvršenju. Centralni registar je dužan bez odlaganja obavijestiti sud o zakonskim smetnjama za zasnivanje založnog prava.
(3) Nakon upisa zapljene u Centralnom registru hartija od vrijednosti RS, Centralni registar ne smije u odnosu na zaplijenjene dionice obaviti u Centralnom registru bilo koji upis na osnovu raspolaganja izvršenika. Centralni registar je dužan bez odlaganja obavijestiti sud o svakoj promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica, posebno o prisilnom izvršenju radi naplate kojeg drugog potraživanja ili o obezbjeđenju takvog potraživanja.
(4) Izvršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenom dionicom. Upozorenje o toj zabrani, te o krivičnopravnim posljedicama njene povrede unijeće se u rješenje o izvršenju.
Procjena i prodaja dionica, te namirenje tražilaca izvršenja
(1) Dionice koje se po zakonu i propisima Komisije za hartije od vrijednosti obavezno uvrštavaju u promet na berzi i drugim uređenim javnim tržištima prodaju se u skladu sa Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti, uz posredovanje brokera kojeg sud odabere, nakon izvršnosti rješenja o izvršenju. Namirenje lica u postupku izvršenja obavlja se uz odgovarajuću primjenu odredbi glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
(2) Dionice koje se po zakonu i propisima Komisije za hartije od vrijednosti obavezno ne uvrštavaju u promet na berzi i drugim uređenim javnim tržištima prodaju se na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom. Neposrednom pogodbom dionice prodaje sudski izvršilac ili lice ovlašćeno za prodaju dionica kojem je sud povjerio prodaju. Sudski izvršilac ili lice ovlašćeno za prodaju dionica sklapaju ugovor o prodaji dionica u ime izvršenika na osnovu zaključka suda koji ih na to ovlašćuje.
(3) Ako se dionice prodaju na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom, procjena, utvrđivanje prodajne cijene i prodaja dionica, te namirenje tražioca izvršenja obavljaju se uz odgovarajuću primjenu odredbi glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
(4) Ako se dionice iz stava 1. ovog člana ne prodaju u roku od dva mjeseca od dana prve ponude za prodaju na berzi ili u slučaju neuspjele prodaje iz stava 2. ovog člana, tražilac izvršenja može zahtijevati izvršenje putem prenosa dionice u svojinu, umjesto isplate. Rješenje o prenosu dionice se dostavlja Centralnom registru hartija od vrijednosti RS.
(5) Sud će o ovom pravu izvijestiti tražioca izvršenja kada se ispune uslovi iz stava 4. ovog člana i pozvati ga da u određenom roku podnese prijavu za prenos dionica.
(6) Ako tražilac izvršenja ne podnese prijavu iz stava 5. ovog člana, postupak će se obustaviti.
Izvršenje na osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu
(1) Zapljena osnivačkog ili drugog udjela vrši se dostavljanjem rješenja o izvršenju registarskom sudu, odnosno drugom nadležnom registarskom organu radi zabilježbe založnog prava.
(2) Odredbe glave XIV i odredbe ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima na odgovarajući se način primjenjuju i na izvršenje na osnivačkom ili drugom udjelu u pravnom licu.
Ako drugi dioničari, odnosno suosnivači ili sunosioci udjela imaju pravo preče kupovine zasnovano na zakonu, ugovoru ili pravilima pravnog lica, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 83. ovog zakona.
XV – IZVRŠENjE NA DRUGIM IMOVINSKIM PRAVIMA
Izvršenje na patentu, tehničkom unapređenju, plodouživanju i nekom sličnom izvršenikovom pravu, sprovodi se zapljenom tog prava, te njegovim unovčenjem u skladu s odredbama ovog zakona o prodaji pokretnih stvari.
V. IZVRŠENjE RADI OSTVARENjA NENOVČANOG POTRAŽIVANjA
(1) Kad izvršenik ne izvrši u roku neku svoju nenovčanu obavezu utvrđenu izvršnom ispravom, sud koji bi bio nadležan da odredi izvršenje na nenovčanom potraživanju će u izvršnom postupku, na prijedlog tražioca izvršenja, rješenjem odrediti izvršeniku naknadni primjereni rok i izreći izvršeniku da će, ako svoju obavezu ne ispuni u tom roku, biti dužan da isplati tražiocu izvršenja određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali) u smislu pravila o obligacionim odnosima, počev od isteka tog roka.
(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se izjaviti samo žalba u roku od osam dana. Žalba ne odlaže izvršenje.
(3) Naknadno određeni primjereni rok iz stava 1. ovog člana počinje teći od dostave izvršeniku prvostepenog rješenja kojim je taj rok određen. Žalba ne utiče na tok tog roka.
(4) Ako izvršenik najkasnije u roku od 15 dana nakon pravosnažnosti rješenja iz stava 1. ovog člana ispuni svoju obavezu, sud može u istom izvršnom postupku na zahtjev izvršenika podnesenim u roku od osam dana od ispunjenja obaveze, smanjiti iznos dosuđenih penala, vodeći računa o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaćanje. Podnošenje tog zahtjeva bez uticaja je na određivanje i sprovođenje izvršenja na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih penala iz stava 1. ovog člana.
(5) Plaćanje sudskih penala može se tražiti sve dok se, na osnovu izvršne isprave, ne predloži izvršenje radi ostvarenja nenovčanog potraživanja.
(6) Pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za izvršenje iz stava 5. ovog člana. Prinudna naplata sudskih penala dospjelih do tog dana može se tražiti u smislu člana 195. ovog zakona.
(7) Ako izvršenje iz stava 6. ovog člana bude obustavljeno, pravo tražioca izvršenja na sudske penale oživljava.
Izvršenje radi naplate dosuđenih penala
(1) Na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih penala iz člana 194. ovog zakona, sud će u istom izvršnom postupku u kojem je donio to rješenje, na prijedlog tražioca izvršenja, donijeti rješenje o izvršenju radi prinudne naplate dosuđenih penala.
(2) Ako izvršenik u prigovoru protiv rješenja o izvršenju istakne da je svoju obavezu ispunio, sud će njegov prigovor prihvatiti u izvršnom postupku samo ako njegovu osnovanost dokaže javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave.
XVII – IZVRŠENjE RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNIH STVARI
Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari ili radi isporuke određene količine zamjenjivih stvari, te za sprovođenje izvršenja, nadležan je sud na čijem se području nalaze stvari.
Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica
(1) Izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari koje se nalaze kod izvršenika sprovodi se tako što sudski izvršilac oduzima te stvari od izvršenika i predaje ih uz potvrdu tražiocu izvršenja.
(2) Na način iz stava 1. ovog člana izvršenje će se sprovesti i kad se stvari nalaze kod trećeg lica koje ih je voljno predati sudskom izvršiocu.
(3) Ako treće lice nije voljno predati stvari, tražilac izvršenja može sudu predložiti da na njega prenese izvršenikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari.
(4) Na postupak po prijedlogu iz stava 3. ovog člana primjenjuju se odredbe glave XVII ovoga zakona o izvršenju na potraživanju izvršenika da se predaju ili isporuče pokretne stvari.
Izvršenje radi predaje određenih stvari koje se nisu mogle naći kod izvršenika niti kod trećeg lica
(1) Ako stvari nisu nađene niti kod izvršenika niti kod trećeg lica, sud će u istom postupku, na prijedlog tražioca izvršenja, procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naložiti izvršeniku da tražiocu izvršenja u određenom roku isplati iznos te vrijednosti.
(2) Tražilac izvršenja može prijedlog iz stava 1. ovog člana podnijeti u roku od tri dana od dana obavijesti da stvari nisu nađene. Ako tražilac izvršenja ne podnese taj prijedlog u određenom roku, sud će obustaviti izvršenje.
(3) Na osnovu rješenja iz stava 1. ovog člana tražilac izvršenja može predložiti u istom postupku izvršenje radi naplate dosuđenog iznosa. Taj se prijedlog mora podnijeti najkasnije u roku od osam dana od donošenja rješenja iz stava 1. ovog člana.
(4) Ako prijedlog iz stava 3. ovog člana ne bude podnesen u određenom roku, sud će obustaviti izvršenje, te ukinuti rješenje iz stava 1. ovog člana i druge sprovedene radnje.
(5) Tražilac izvršenja može zajedno s prijedlogom za izvršenje iz člana 197. st. 1. i 2. ovog zakona spojiti i prijedlog za donošenje rješenja iz stava 1. ovog člana. U tom se slučaju izvršenje prema članu 197. ovog zakona i postupak iz ovog člana sprovode istovremeno. Sud može odrediti izvršenje u smislu odredbe stava 3. ovog člana i započeti s njenim sprovođenjem, ali se radnje unovčenja zaplijenjenih dijelova imovine izvršenika ili prenos sredstava s njegovog računa ne mogu sprovesti prije nego što se utvrdi da se izvršenje iz člana 197. st. 1. i 2. ovog zakona nije moglo sprovesti.
(6) Ako se izvršenje iz člana 197. st. 1. i 2. ovog zakona sprovede, sud će, po službenoj dužnosti, obustaviti izvršenje, te ukinuti rješenje iz stava 1. ovog člana i druge sprovedene radnje u smislu odredbe stava 5. ovog člana. U tom slučaju tražilac izvršenja snosi u cijelosti troškove izazvane podnošenjem prijedloga iz stava 5. ovog člana.
Izvršenje radi isporuke zamjenljivih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica
Ako je izvršnom ispravom utvrđena obaveza na isporuku određene količine zamjenjivih stvari koje se nalaze kod izvršenika ili trećeg lica, izvršenje se sprovodi na način propisan za predaju određenih stvari.
Izvršenje kad zamjenjive stvari nisu nađene niti kod izvršenika niti kod trećeg lica
(1) Ako stvari nisu nađene niti kod izvršenika, niti kod trećeg lica, izvršenje će se sprovesti uz odgovarajuću primjenu odredbi člana 198. ovog zakona. Prilikom procjene vrijednosti stvari uzeće se u obzir potreba njihove nabave na drugoj strani.
(2) Ako tokom izvršnog postupka dođe do promjene vrijednosti zamjenjivih stvari, tražilac izvršenja može zatražiti od suda novu procjenu, te naložiti izvršeniku plaćanje razlike u vrijednosti. U tom slučaju primjenjuju se na odgovarajući način odredbe stava 1. ovog člana.
Odredbama glave XVII ovog zakona ne dira se u pravo tražioca izvršenja da u parnici traži od izvršenika naknadu štete koja mu je nanesena tim što mu predaja, odnosno isporuka stvari nije obavljena.
XVIII – IZVRŠENjE RADI ISPRAŽNjENjA I PREDAJE NEPOKRETNE STVARI
Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti i za sprovedbu tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nepokretnost nalazi.
(1) Izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti sprovodi se tako da sudski izvršilac, nakon što udalji lica i ukloni stvari s te nepokretnosti, predaje nepokretnost u posjed tražioca izvršenja.
(2) Ispražnjenju i predaji nepokretnosti može se pristupiti nakon isteka osam dana od dana dostave rješenja o izvršenju ako prigovor nije izjavljen, odnosno dostave rješenja kojim je prigovor izvršenika odbijen.
(3) Ako je to potrebno, sud će protiv lica koja ometaju sprovođenje izvršenja izreći novčane kazne iz člana 17. ovog zakona.
(4) Ukoliko izvršenje o predaji nepokretnosti, istovremeno treba izvršiti u Republici Srpskoj i nekoj stranoj državi, sud će postupiti u smislu čl. 1. i 2. ovog zakona.
(5) Na zahtjev suda policija i organ socijalnog staranja dužni su pružiti svu potrebnu pomoć u sprovođenju radnji iz stava 1. ovog člana.
(6) Potrebnu radnu snagu i prevozna sredstva radi sprovođenja izvršenja dužan je obezbijediti tražilac izvršenja na zahtjev sudskog izvršioca, koji tražiocu izvršenja mora biti saopšten najkasnije osam dana prije sprovođenja izvršenja.
(1) Pokretne stvari koje su uklonjene s nepokretnosti predaju se izvršeniku, a ako on nije prisutan, odraslom članu njegovog domaćinstva ili njegovom punomoćniku.
(2) Ako pri preduzimanju izvršnih radnji nije prisutno nijedno od lica kojem se stvari mogu predati, ili ih ta lica neće da prime, stvari se predaju na čuvanje drugom licu, na trošak izvršenika. Tražilac izvršenja je dužan obezbijediti drugo lice kojem će se predati uklonjene stvari. Tražilac izvršenja može sam preuzeti stvari izvršenika na čuvanje.
(3) Uklonjene stvari predaje na čuvanje drugom licu ili tražiocu izvršenja sudski izvršilac. Radnju sudskog izvršioca potvrđuje sud zaključkom. Sud može naknadno zaključkom odrediti da se stvari povjere nekom trećem licu umjesto onom kome su predate.
(4) O predaji drugom licu i o troškovima čuvanja sud obavještava izvršenika, ako je to moguće, ostavljajući mu primjeren rok u kojem može zatražiti predaju stvari nakon što nadoknadi troškove čuvanja.
(5) Uz obavijest iz stava 4. ovog člana sud će upozoriti izvršenika da će, nakon isteka određenog roka, stvari biti prodate i da će se iz prodajne cijene namiriti troškovi čuvanja i prodaje stvari.
(1) Sud će po službenoj dužnosti odrediti zaključkom prodaju stvari za račun izvršenika, ako ovaj u ostavljenom roku ne zatraži njihovu predaju i ne naknadi troškove čuvanja.
(2) Dio cijene postignut prodajom koji preostane nakon podmirenja troškova čuvanja i prodaje stvari polaže se kod suda, u korist izvršenika.
(3) Prodaja stvari obavlja se po odredbama glave XI ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
Izvršenje radi naplate troškova postupka
(1) Tražilac izvršenja može u prijedlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti zatražiti da se zajedno s izvršenjem odredi izvršenje na izvršenikovim pokretnim stvarima koje treba ukloniti s nepokretnosti radi naplate troškova izvršnog postupka.
(2) Izvršenje iz stava 1. ovog člana određuje se i sprovodi po pravilima ovog zakona o izvršenju na izvršenikovim pokretnim stvarima radi naplate novčanog potraživanja, a na prijedlog tražioca izvršenja. Sud rješenjem određuje izvršenje.
XIX – IZVRŠENjE RADI OSTVARENjA POTRAŽIVANjA NA RADNjU, TRPLjENjE ILI NEČINjENjE
Ako je izvršenik dužan po izvršnoj ispravi da obavi određenu radnju ili da trpi određene radnje ili da se suzdrži od određene radnje, za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje i za sprovedbu izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem području izvršenik treba da ispuni obavezu po izvršnoj ispravi.
Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice
(1) Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti i drugo lice sprovodi se tako da sud ovlašćuje tražioca izvršenja da na trošak izvršenika povjeri drugom licu da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.
(2) U prijedlogu za izvršenje tražilac izvršenja može predložiti da sud rješenjem naloži izvršeniku da unaprijed položi kod suda određeni iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati obavljanjem radnje od strane drugog lica ili tražioca izvršenja. Visinu iznosa sud određuje po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir, po mogućnosti, troškovnik lica ovlašćenog za obavljanje takve radnje koji uz prijedlog za izvršenje priloži tražilac izvršenja.
(3) Konačno rješenje o visini troškova iz stava 2. ovog člana sud donosi na prijedlog tražioca izvršenja, odnosno izvršenika. Ako se naknadno pokaže da je na osnovu rješenja iz stava 2. ovog člana pribavljeno od izvršenika više sredstava nego što je bilo potrebno za pokriće troškova obavljanja radnje i troškova izvršnog postupka, sud će, na izvršenikov prijedlog, razliku vratiti izvršeniku ako on raspolaže sredstvima pribavljenim od izvršenika, odnosno naložiće tražiocu izvršenja da u određenom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolaganje.
Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti samo izvršenik
(1) Ako radnju može obaviti samo izvršenik, sud će rješenjem o izvršenju odrediti izvršeniku primjereni rok za ispunjenje obaveze.
(2) Rješenjem o izvršenju sud će istovremeno zaprijetiti izvršeniku, a i odgovornim licima u izvršeniku pravnom licu da će im izricati novčane kazne u skladu sa članom 17. ovog zakona ako u određenom roku ne ispuni obavezu.
(3) Ako izvršenik u roku koji mu je određen ne ispuni obavezu, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja dalje postupati po odredbama člana 17. ovog zakona.
(4) Izvršenik koji je ispunio svoju obavezu u roku koji mu je sud odredio, dužan je da bez odlaganja o tome obavijesti sud i priloži nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim će se dokazom smatrati ovjerena pisana izjava tražioca izvršenja o tome da je radnja obavljena, zapisnik sudskog izvršioca o obavljanju radnje, nalaz i mišljenje sudskog vještaka da je radnja obavljena i sl. U protivnom, smatraće se da radnja nije obavljena.
(5) Ako radnja koju može obaviti samo izvršenik ne ovisi isključivo o njegovoj volji (npr. stvaranje određenog umjetničkog djela i sl.), tražilac izvršenja nema pravo da traži izvršenje iz stava 1. ovog člana, već samo nadoknadu štete.
Izvršenje radi ostvarenja obaveze na trpljenje i nečinjenje
(1) Ako je izvršenik dužan da trpi preduzimanje neke radnje ili se suzdržava od njenog preduzimanja, sud će, na prijedlog tražioca izvršenja koji tvrdi da se izvršenik ponaša protivno svojoj obavezi, rješenjem naložiti izvršeniku da se ponaša u skladu sa svojom obavezom i zaprijetiti mu novčanom kaznom u skladu sa članom 17. ovog zakona ako se nastavi tako ponašati.
(2) Tražilac izvršenja može podnijeti prijedlog da se izvršeniku izrekne novčana kazna zato što se i nakon naloga suda ponašao protivno svojoj obavezi, u roku od 15 dana od saznanja za takvo ponašanje, a najkasnije u roku od jedne godine od povrede obaveze. Ako ovi rokovi bezuspješno proteknu sud će rješenjem odbiti zahtjev za izricanje novčane kazne i obustaviti postupak a tražilac izvršenja gubi pravo na podnošenje novog prijedloga za izvršenje na osnovu iste izvršne isprave.
(3) Na izvršenje iz stava 1. ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 209. ovog zakona.
Izvršenje radi uspostavljanja pređašnjeg stanja
(1) Ako je zbog ponašanja izvršenika protivno obavezi iz izvršne isprave nastala promjena koja nije u skladu s pravom tražioca izvršenja sud će ovlastiti tražioca izvršenja, na njegov prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomoć sudskog izvršioca, uspostavi pređašnje stanje na trošak i rizik izvršenika.
(2) U pogledu polaganja iznosa potrebnog za podmirenje troškova za uspostavljanje pređašnjeg stanja i određivanja konačne visine tih troškova primjenjuju se odredbe o troškovima za izvršenje radnje koju mogu, pored izvršenika, obaviti i druga lica.
(3) Ako je do promjena iz stava 1. ovog člana došlo nakon nastanka izvršne isprave, sud će postupiti u skladu s odredbom stava 1. ovog člana tek pošto utvrdi da je do promjene došlo zbog ponašanja izvršenika.
(1) Ako je na osnovu izvršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, izvršenje sprovedeno, ili je izvršenik dobrovoljno ispunio svoju obavezu, pa poslije toga ponovo učini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od pređašnjeg, sud će na prijedlog tražioca izvršenja, na osnovu iste izvršne isprave, ako je njom zabranjeno takvo buduće ponašanje, donijeti novo rješenje o izvršenju radi uspostave pređašnjeg stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti izvršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovo počini smetanje posjeda. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 209. i 210. ovog zakona.
(2) Prijedlog za izvršenje iz stava 1. ovog člana tražilac izvršenja može podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od godine dana nakon ponovljenog smetanja.
Odredbama glave XIX ovog zakona ne dira se u pravo tražioca izvršenja da u parnici traži naknadu štete koja mu je nanesena tim što se izvršenik ponašao protivno svojoj obavezi utvrđenoj u izvršnoj ispravi.
XX – IZVRŠENjE RADI VRAĆANjA ZAPOSLENOG NA RAD, ODNOSNO U SLUŽBU
Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je poslodavcu naloženo da zaposlenika vrati na rad i da člana tijela izvršenika vrati u službu i za sprovedbu izvršenja, mjesno je nadležan sud na čijem je području zasnovan radni odnos.
Rok za podnošenje prijedloga za izvršenje
(1) Prijedlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je poslodavcu naloženo da zaposlenog vrati na rad, odnosno službu može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je tražilac izvršenja stekao pravo da taj prijedlog podnese.
(2) Smatra se da je radnik stekao pravo da podnese prijedlog iz stava 1. ovog člana po protoku roka za dobrovoljno izvršenje određeno u izvršnoj ispravi.
Izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je izvršeniku naloženo da tražioca izvršenja vrati na rad, odnosno u službu sprovodi se primjenom odgovarajućih odredbi člana 17. i odredbama glave XIX ovog zakona o izvršenju radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti samo izvršenik.
Nadoknada plate u slučaju vraćanja zaposlenog na rad
(1) Tražilac izvršenja koji je podnio prijedlog da bude vraćen na rad, odnosno u službu, može predložiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da mu je izvršenik dužan isplatiti na ime plate mjesečne iznose dospjele od pravosnažnosti odluke pa dok ponovo ne bude vraćen na posao, te odrediti izvršenje radi naplate dosuđenih iznosa.
(2) Prijedlog za naknadu može se spojiti s prijedlogom za izvršenje radi vraćanja na rad ili može biti podnesen naknadno do završetka izvršnog postupka.
(3) Rješenje kojim se prijedlog za naknadu prihvata ima dejstvo rješenja kojim se utvrđuje postojanje obaveze izvršenika i dejstvo rješenja o izvršenju.
(4) Izvršenik može predložiti da se rješenje iz stava 3. ovog člana stavi izvan snage, ako su se nakon njegovog donošenja izmijenile okolnosti na osnovu kojih je doneseno.
(5) Mjesečna nadoknada plate određuje se u iznosu koji bi tražilac izvršenja ostvario da je bio na radu. Mjesečna nadoknada obuhvata i plaćanje poreza, te drugih davanja po osnovi plate.
(6) Tražilac izvršenja može svoje pravo na naknadu ostvarivati i u posebnom postupku pred sudom.
(7) Ako je sud djelimično prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputiće tražioca izvršenja da ostatak ostvaruje u postupku pred sudom.
Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje diobom zajedničke stvari i za sprovedbu tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi stvar.
(1) Fizičku diobu zajedničke stvari sud će odrediti ako je takva dioba predviđena izvršnom ispravom.
(2) Pojedine radnje sprovođenja fizičke diobe preduzima, prema okolnostima slučaja, sudija ili po njegovom ovlaštenju stručni saradnik ili sudski izvršilac.
(3) Sud će pozvati učesnike da prisustvuju sprovođenju diobe.
(4) U slučaju potrebe sud će odrediti i vještačenje.
Ako na osnovu izvršne isprave zajedničku stvar treba, radi njene diobe, prodati, prodaja će se obaviti na način propisan ovim zakonom za izvršenje na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drugačije ne sporazumiju.
Određivanje načina diobe rješenjem suda
(1) Sud odlučuje, po propisima o svojinskopravnim odnosima, hoće li se dioba obaviti fizički ili prodajom, ako izvršnom ispravom način diobe nije određen niti su se stranke o tome sporazumjele.
(2) Dioba će se obaviti prodajom ako se u izvršnom postupku utvrdi da fizička dioba, određena izvršnom ispravom, nije moguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.
(1) Troškove sprovođenja izvršenja po odredbama glave XXI ovog zakona, snose svi sudionici srazmjerno vrijednosti svojih udjela u zajedničkoj stvari.
(2) Stranka koja je prouzrokovala posebne troškove dužna ih je naknaditi onim strankama koje su ih imale.
XXII – OSTVARENjE POTRAŽIVANjA NA DAVANjE IZJAVE VOLjE I UPISIVANjE U JAVNE REGISTRE
(1) Ako je dužnik odlukom koja ima svojstvo izvršne isprave obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu sadržine kao u izvršnoj ispravi dao momentom pravosnažnosti te odluke.
(2) Ako je dužnik sudskim ili upravnim poravnanjem obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu sadržine kao u poravnanju dao danom dospijeća njegove obaveze.
Ako ispunjenje potraživanja na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obaveze povjerioca ili kojeg drugog uslova, smatra se da je dužnik dao izjavu volje kad povjerilac ispuni svoju obavezu ili kad bude ispunjen koji drugi uslov.
(1) Odredbe čl. 223. i 224. ovog zakona na odgovarajući način i saglasno pravilima vođenja javnih knjiga primijeniće se kada je izvršnom ispravom utvrđena obaveza davanja isprave podobne za upis u javni registar.
(2) Ako je izvršnom ispravom naložen upis u javni registar, obaviće se na osnovu izvršne isprave na koju je stavljena potvrda o izvršnosti.
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje odluke suda kojom se naređuje predaja djeteta roditelju ili drugom licu, odnosno organizaciji kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje, nadležan je sud koji je opšte mjesno nadležan za stranku koja zahtijeva izvršenje, kao i sud na čijem se području zatekne dijete.
(2) Za provođenje izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području zatekne dijete.
(1) Prilikom provođenja izvršenja, sud posebno vodi računa o potrebi da se u najvećoj mjeri zaštiti interes djeteta.
(2) Sud će rješenjem o izvršenju izvršeniku ostaviti rok od tri dana od dana dostavljanja rješenja da preda dijete roditelju ili drugom licu, odnosno organizaciji kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje, pod prijetnjom izvršenja novčane kazne.
(3) Novčana kazna se izriče i njeno izvršenje provodi prema odredbama ovog zakona o izvršenju radnje koju može izvršiti samo izvršenik.
(4) Ako se izvršenje nije moglo provesti izricanjem i izvršenjem odluke o novčanoj kazni, izvršenje će se provesti oduzimanjem djeteta od lica kod kojeg se dijete nalazi i predajom djeteta roditelju, odnosno drugom licu ili organizaciji kojoj je ovo dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje.
(5) U postupku izvršenja, sud će zahtijevati pomoć organa starateljstva.
Sud će, na prijedlog stranke kojoj je dijete povjereno, nastaviti izvršenje po istom rješenju o izvršenju, ako se dijete u toku od 60 dana od dana predaje ponovo zatekne kod lica od kojeg je oduzeto.
XXIV – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Postupak izvršenja započet do dana stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po odredbama ovog zakona.
Važenje odredbi o zasnivanju založnog prava na nepokretnim i pokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranaka
Sud će po službenoj dužnosti odložiti započeta izvršenja koja su suprotna odredbama čl. 1. i 2. ovog zakona, a odnose se na sva potraživanja iz budžeta Republike Srpske, gradova i opština nastala u periodu od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine.
Odlaganje iz stava 1. ovog člana traje do donošenja posebnih zakona.
Do stupanja na snagu drugog odgovarajućeg zakona sud će primjenjivati odredbe čl. 251a, 251b, 251v, 251g, 251d, 251đ Zakona o izvršnom postupku (“Službeni list SFRJ”, br. 20/78, 6/82, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91 i “Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 17/93 i 14/94).
Prestanak važenja odredbi drugih zakona
Odredbe drugih zakona koje se odnose na zahtjev za odlaganje i prekid izvršenja neće se primjenjivati u izvršnom postupku.
Primjena člana 231. Zakona odlaže se do donošenja posebnih zakona kojima će se regulisati izvršenje sudskih odluka po osnovu isplate stare devizne štednje, ratne štete i isplata po osnovu ostalih sudskih odluka, vansudskih poravnanja i drugih upravnih akata, na osnovu potraživanja iz perioda ratnih dejstava između 20. maja 1992. i 19. juna 1996. godine.
Prestanak važenja važećeg Zakona o izvršnom postupku
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe Zakona o izvršnom postupku (“Službeni list SFRJ”, br. 20/78, 6/82, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91 i “Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 17/93 i 14/94).
Ovaj zakon stupa na snagu 1. avgusta 2003. godine.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o izvršnom postupku
(“Sl. glasnik RS”, br. 85/2003)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Samostalni član Zakona o dopunama
Zakona o izvršnom postupku
(“Sl. glasnik RS”, br. 64/2005)
Član 4
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Samostalni član Zakona o dopunama
Zakona o izvršnom postupku
(“Sl. glasnik RS”, br. 118/2007)
Član 4
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
