Home Blog Page 2

Zakon o useljavanju u Njemačku

0
Useljavanje u njemacku

U nacrtu zakona o useljavanju u Njemačku se navodi

19.decembra 2018, njemačka vlada konačno glasa o nacrtu zakona kojim bi ubuduće trebalo da se reguliše dolazak stranaca u zemlju, prije svega stručnih radnika. Ovo je pregled najvažnjih novina ovog zakona.

19.decembra 2018, njemačka vlada konačno glasa o nacrtu zakona kojim bi ubuduće trebalo da se reguliše dolazak stranaca u zemlju, prije svega stručnih radnika. Ovo je pregled najvažnjih novina ovog zakona.

Njemačka je useljenička zemlja i potrebni su joj strani radnici, iz cijelog svijeta. To je odavno jasno, prije svega privredi i ne malom dijelu političkog spektra, dok su konzervativci iz CDU i CSU koji su već 12 godina na vlasti, odbijali da tu činjenicu priznaju zakonom koji bi regulisao dolazak stranaca u zemlju. Njihov otpor je slomljen, utoliko što će 19. decembra, vlada Njemačke glasati o takozvanom Zakonu o useljavanju stručne radne snage ili Fahkrefteajnvanderungsgezec – Fachkräfteeinwanderungsgesetz.

Zakon bi trebalo tačno da reguliše ko smije da dođe u Njemačku – da radi ili da se školuje. Generalno, fokus je na ljudima koji već imaju završen fakultet ili kvalifikaciju, odnosno stručnu spremu. Zakon je i sada relativno liberalan za ljude sa viskom stručnom spremom, ali je za one sa nižim kvalifikacijama bilo dosta prepreka.

Kvalfikacija – nije važno koja

Nacrtom zakona je sada predviđeno da zainteresovana osoba koja ima završenu stručnu spremu, i pogotovu ako je našla radno mjesto, smije da radi u Njemačkoj – u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu da dobiju i ljudi čija zanimanja na spadaju u grupu traženih u Njemačkoj. Do sada je to bio jedan od uslova za dobijanje radne vize. Takođe je novo to što prilikom izdavanje radne vize više ne mora da se dokaže da za to radno mjesto nema odgovarajućih kandidata iz Njemačke ili EU. Međutim, ukoliko se bude ukazala potreba, ova klauzula kojom se štiti domaća radna snaga, moći će brzo ponovo da se uvede.

Blaue Karte für ausländische Fachkräfte (picture-alliance/dpa/D. Karmann) Plava karta

Još jedno novo pravilo je da osobe koji imaju stručnu spremu posao mogu da traže i u Njemačkoj – dakle ne moraju da imaju ugovor o radu prije nego što uđu u Njemačku. Za traženje posla imaju šest mjeseci. Pored stručne kvalfikacije preduslov je i odgovarajuće znanje njemačkog jezika i dokaz o pokrivanju životnih troškova tokom tog perioda, odnosno da neće zavisiti od državne podrške u Njemačkoj.

Priznavanje diploma

Da bi strani radnici mogli da rade u Njemačkoj njhova stručna sprema mora biti priznata ovdje u zemlji. Ranije je baš oko toga bilo mnogo problema. Međutim, to bi sa novim zakonom trebalo da bude drugačije. Radi se na daljem razvijanju sistema priznavanja stepena obrazovanja, i na boljem savjetovanju zainteresovanih osoba iz inostranstva. Prema Zidoče cajtungu nacrt zakona sadrži jednu važnu olakšicu u vezi sa tim: naime, predviđena je „ograničena mogućnost” da „pod određenim uslovima” strani radnik svoju diplomu stečenu u inostranstvu podnese na priznanje – nakon dolaska u Njemačku. To znači da kvalifikovani strani radnici mogu ući u Njemačku, usput raditi i za to vrijeme čekati na priznavanje svoje diplome.

Pressekonferenz Zuwanderungsgesetz Deutschland Seehofer Altmaier Heil (picture-alliance/dpa/M. Kappeler) Ministar za rad Heil, ministar privrede Altmaier i ministar unutarnjih poslova Seehofer

Radna dozvola iako je odbijen azil

A što se tiče potražilaca azila, nacrt zakona predviđa privremenu dozvolu boravka i rada u trajanju od dvije godine – takozvani „Beschäftigungsduldung”. To znači da ako potražilac azila ima posao, dvije godine ne smije biti protjeran iz Njemačke. Ovo se odnosi na osobe kojima je azil odbijen, koje najmanje godinu dana imaju takozvani duldung, koji najmanje 18 mjeseci imaju regularan posao preko kojeg plaćaju porez i doprinose, i rade najmanje 35 sati nedjeljno. Ovim ogrančenjima njemačka vlada želi da spriječi da se „Beschäftigungsduldung” izdaje odmah sa obavještenjem o odbijanju azila. Ovlašćeni organima se tako daje vremena da „sprovedu mjere za okončanje boravka” u Njemačkoj osobi kojoj je odbijen azil.

Pravilo po kojem osobe kojima je odbijen azil i koje se nalaze na trogodišnjem stručnom školovanju i potom još dvije godine mogu da rade u Njemačkoj, a da im ne prijeti protjerivanje – biće prošireno na takozavne pomoćne poslove, odnosno poslove za koje nije potrebna nikakva kvalifikacija. Preduslov je da se obavežu da će posle završiti stručnu obuku za posao za koji nema dovoljno radne snage. To takozvano 3 plus 2 pravilo važiće u cijeloj zemlji, što do sada nije bio slučaj.

Njemački jezik

Da bi njemački jezik mogao bolje da se nauči u inostranstvu, dalje će se razvijati kursevi Gete-Instituta. Ali na tom polju više moraju da se angažuju i privreda i njena predstavništva u inostranstvu kao i pojednična preduzeća. Tako bi na primjer trebalo da prošire svoja predstavništva u inostranstvu kako bi promovisali njemački kao strani jezik. Slični modeli saradnje bi trebalo da se uspostave sa školama u inostranstvu. Još jedan prijedlog je izgradnja programa stručne obuke u inostranstvu koji uključuju i učenje njemačkog jezika.

Izvor: DW

Za otvaranje firme u BiH potrebno 81 dan i 13 procedura

0

Za otvaranje firme u BiH potrebno 81 dan i 13 procedura

Po ovom parametru smo 183. država na svijetu, od ukupno 190.

Novi izvještaj Doing Business-a za 2019g

 

Za počinjanje biznisa, odnosno otvaranje privatne firme u Bosni i Hercegovini, treba ni manje ni više nego 81 dan i čak 13 različitih procedura, prema najnovijim podacima.

Za počinjanje biznisa, odnosno otvaranje privatne firme u Bosni i Hercegovini, treba ni manje ni više nego 81 dan i čak 13 različitih procedura, prema najnovijim podacima.

Ovo je jedan od razloga zbog čega je BiH nekonkurentna u odnosu na ostale zemlje kada je riječ o investicijama. Po ovom parametru BiH je 183. država na svijetu, od ukupno 190.

Poređenja radi, na Novom Zelandu se kompanija može otvoriti za samo pola dana, po čemu je ova država najbolja na svijetu.

No, i ostale moderne države maksimalno su pojednostavile i ubrzale postupak otvaranja kompanije, a za primjer se mogu uzeti i nama bliske zemlje, piše Biznois.info.

Tako je, naprimjer, u Sloveniji za to potreno 8 dana, deset puta manje nego u BiH. Zanimljivo je da se u Sloveniji ne plaćaju nikakvi troškovi otvaranja firme, po čemu je ta država najbolja na svijetu.

Od BiH, kada je riječ o lakoći otvaranja firme, gore je samo 7 država na svijetu, a to su Evatorijalna Gvineja, Kambodža, Čad, Eritreja, Somalija, Haiti i Venecuela

Inače, otvaranje kompanije je jedan od deset parametara koji se navode u izvještaju Svjetske banke Doing Business.

Ostali parametri su dobijanje građevinske dovole, priključka za struju, osiguranje provođenja ugovora, dobijanje kredita, plaćanje porez

a itd.

BiH je ukupno u izvještaju za ovu godinu rangirana na 89. mjesto od 190 zemalja. Najgori skor od svih parametara ima upravo po lakoći otvaranja firme gdje zauzima, kako smo rekli, 183. mjesto.

Općinski sudovi u BiH krše zakon za suđenje u razumnom roku

0

OPĆINSKI SUDOVI KRŠE ZAKON: Zbog kršenja ljudskih prava iz kantonalnih budžeta isplaćeno 1,5 miliona maraka!

Od 2014. godine u pravosuđe u BiH uloženo je više od 19 miliona eura iz IPA-e u cilju poboljšanja efikasnosti, profesionalnosti, nezavisnosti i odgovornosti. Koliko su efikasni i odgovorni sudovi najbolje pokazuje činjenica da su u pojedinim općinskim sudovima  u FBiH postojali predmeti koji nisu riješeni ni u roku od 15 godina od njihovog pokretanja.

U periodu 2014.-2018. godina, odlukama nadležnog suda, utvrđena je obaveza obeštećenja stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu preko 1,8 miliona maraka na teret kantonalnih budžeta. Do aprila ove godine već je isplaćeno oko 1,5 miliona maraka zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Iako je polovinom prošle godine presudom Ustavnog suda BiH naloženo Visokom sudskom i tužilačkom vijeću da u roku od 6 mjeseci poduzme sve  mjere radi otklanjanja „sistemskog kršenja  prava na suđenje u razumnom roku” revizori Ureda za reviziju institucija FbiH upozorili su da broj utvrđenih povreda prava na suđenje u razumnom roku, kao i iznosi obeštećenja stranaka, bilježe stalni trend rasta.

PREKORAČENJA ROKOVA

Revizija je utvrdila da je u svim općinskim sudovima u posmatranom periodu, došlo do prekoračenja rokova, prevashodno optimalnih, a samim time i zakonom propisanih.

U prosjeku se dvije trećine predmeta rješavalo sa prekoračenjem rokova. Iako su optimalni rokovi za rješavanje predmeta na općinskim sudovima u pravilu kraći od jedne godine “u pojedinim općinskim sudovima na području FBiH postojali su predmeti koji nisu riješeni ni u roku od 15 godine i više od njihovog pokretanja. Takođe, u općinskim sudovima postoji značajan udio predmeta koji nisu riješeni u periodu od 2 do 5 godina od njihovog pokretanja, te je evidentno da u posmatranom periodu nije došlo do smanjenja udjela ovih predmeta u ukupno neriješenim predmetima”, naveli su revizori Ureda za reviziju institucija FbiH.

Kao razloge kašnjenja u rješavanju pojedinačnih predmeta općinski sudovi navode da su uzroci objektivne prirode bez detaljnog elaboriranja i dokumentovanja navedenih razloga “npr: složenost predmeta, opterećenost postojećih sudija i stručnih saradnika sa velikim brojem zaduženih predmeta, nedostupnost stranaka, nemogućnost urednog dostavljanja, odgađanja i odlaganja procesnih radnji postupka i dr.”

Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku najviše novca je isplaćeno zbog (ne)rada Općinskog suda u Tuzlanskom kantonu 474.535 KM. Iz budžeta Kantona Sarajevo isplaćeno je 462.654 KM, dok je potrebno isplatiti još 254.392 KM građanima čija su prava prekršena. Hercegovačko-neretvanski kanton zbog povrede ovog prava iz budžeta je isplatio 197.032 KM te treba isplatiti još 76.600 KM. Iz budžeta Unsko-sanskog kantona isplaćeno je 227.359 KM.

Revizija je obuhvatila 31 općinski sud u periodu od 2014. do 2016. godine. Obuhvaćeni su općinski sudovi u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Sanskom Mostu, Velikoj Kladuši, Orašju, Gračanici, Gradačcu, Kalesiji, Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Banovićima, Kaknju, Tešnju, Visokom, Zavidovićima, Zenici, Žepču, Goraždu, Travniku, Bugojnu, Kiseljaku, Jajcu, Mostaru, Konjicu, Čapljini, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Sarajevu i Livnu.

170 MILIONA ZA PLATE

Bitno je naglasiti da je samo za plate i naknade troškova zaposlenih na ovim sudovima od 2014. do kraja 2016. godine iz kantonalnih budžeta odobreno više od 171, 9 miliona maraka!

Uzimajući u obzir izdvojeni novac za rad ovih sudova rezultati revizije nisu nimalo ohrabrujući. Podaci Ureda za reviziju ukazuju na činjenicu da građani FBiH, zavisno od toga na kojem sudu rješavaju svoj predmet, nemaju iste mogućnosti da brzo i ekonomično ostvare svoja prava. Iako sudovi imaju obavezu da zakonito, blagovremeno i efikasno obavljaju svoje funkcije, Ured za reviziju zaključuje da postojeće trajanje rješavanja predmeta na sudovima nije ni brzo, ni efikasno.

(zurnal.info)

Sudije iz FBiH osuđuju prijetnje kolegama

0

Sudije iz FBiH osuđuju prijetnje: Još jedan u nizu napada na nosioce pravosudnih funkcija

Udruženje sudija u Federaciji Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje prijeteću SMS poruku (prijetnja smrću), koja je upućena potpredsjednici VSTV-a Ružici Jukić, predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji, potpredsjednici VSTV-a Jadranki Lokmić-Misirača, predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu i tužiteljici Tužilaštva BiH Diani Kajmaković.

Udruženje u saopćenju za javnost ocjenjuje da je ta prijetnja još jedan u nizu napada na nosioce pravosudnih funkcija u BiH te poziva nadležne organe da poduzmu sve istražne radnje u skladu sa zakonom i u što kraćem roku otkriju počinioca tog djela.

Kako da dobrovoljno uplaćujete doprinose za penziju?

0

Kako da dobrovoljno uplaćujete doprinose za penziju?

Kada sticajem okolnosti imate prekid u radnom stažu i ne radite, a imate novca, možete sami uplaćivati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Zakonom o PIO Republike Srpske osim obaveznog osiguranja po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja propisana je mogućnost dobrovoljnog osiguranja, pri čemu je definisano da pravo na to osiguranje imaju lica koja imaju prebivalište u RS i Brčko Distriktau, da imaju navršenih 15 godina i da imaju opštu zdravstvenu sposobnost. Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju se stiče podnošenjem zahtjeva, a potom donošenjem rješenja Fonda PIO o priznavanju dobrovoljnog osiguranja.

– Mjesečna uplata se vrši prema prosječnoj bruto plati u RS u prethodnom mjesecu, tako da osnovicu predstavlja 60% prosječne bruto plate pomnoženo sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5% i iznosi npr. za jul 2017. godine 147,19 KM (1.326 KM bruto plata x 60%= 795×18,5%=147,19 KM). Naravno, po izboru osiguranika, moguća je uplata i na veće iznose, a ne samo na 60% prosječne bruto plate – objasnili su za eKapiju iz Fonda PIO RS.

Najniža osnovica je 60% prosječne bruto plate, a najviža nije limitirana, pri čemu je najviša penzija, prilikom ostvarivanja prava i obračuna penzije, limitirana koeficijentom 4 i za septembar u RS iznosi 1.794,36 KM

Osnovice se usklađuju prema kretanju visine prosječne plate.

– U prošloj 2016. godini kod Fonda PIO bilo je evidentirano 945 osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. Od navedenog broja redovnu mjesečnu uplatu doprinosa vršilo je 797. Status dobrovoljnog osiguranja prestaje na zahtjev osiguranika ili ako se doprinos ne uplati tri mjeseca uzastopno, sa datumom prestanka uplate – kažu iz Fonda PIO RS.

Dobrovoljnu uplatu doprinosa za penzije u RS vrše najviše je oni sa navršenih 40 i više godina života, dok je osiguranika od 20 do 30 godina svega nekoliko desetina. Generalno, najčešće su to osiguranici kojima je do ostvarivanja prava na penziju ostao kraći vremenski period.

– Ako se posmatra po opštinama i gradovima onda je najviše dobrovoljnih osiguranika u Banjaluci, potom Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, dok je u manjim opštinama dobrovoljnih osiguranika znatno manje – kažu iz Fonda PIO RS.

U FBiH se na dobrovoljno penziono osiguranje može osigurati osoba koja je navršila 15 godina života i koja ima opštu zdravstvenu sposobnost. Oni na redovnom školovanju ne mogu se prijaviti.

– Ukoliko osoba želi da se prijavi na dobrovoljno osiguranje kod FZ PIO/MIO potrebno je podnijeti zahtjev za prijem u dobrovoljno osiguranje u nadležnoj Kantonalnoj administrativnoj službi FZ PIO/MIO i dostaviti uvjerenje o državljanstvu, ljekarsko uvjerenje o općoj zdravstvenoj sposobnosti i CIPS prijavu. Nakon podnošenja zahtjeva, prvostepeni organ FZ PIO/MIO donosi rješenje o prijemu u dobrovoljno osiguranje kod FZ PIO/MIO i isto dostavlja stranci na kućnu adresu – kažu za eKapiju iz FZ PIO MIO.

Osnovica za određivanje visine doprinosa za dobrovoljno osiguranje u FBiH je prosječna isplaćena mjesečna neto plata iz prethodne godine.

Doprinos za dobrovoljno osiguranje se utvrđuje u iznosu 24,64% od prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenika u FBiH iz prethodne godine. Tako je mjesečna uplata fiksna i za 2017. iznosi 217,08 KM mjesečno (24,64% od prosječne neto plate za 2016. koja je iznosila 881,13 KM).

Izetbegović priprema tužbu protiv Hrvatske

0
Bosnian Muslim member of Bosnia's tripartite Presidency Bakir Izetbegovic speaks during a press conference after talks with Serbian President Aleksandar Vucic in Belgrade, Serbia, Wednesday, Dec. 6, 2017. Three members of Bosnia's presidency are in Belgrade on an official visit two weeks after the U.N. tribunal convicted former Bosnian Serb military chief Ratko Mladic of genocide and sentenced him to life in prison, which stirred tensions. (AP Photo/Darko Vojinovic)

Izetbegović priprema tužbu protiv Hrvatske

Hrvatska će sutra uprkos protivljenju Bosne i Hercegovine ozvaničiti početak gradnje Pelješkog mosta. Ideja za izgradnju ovog mosta rodila se još ’90-ih, a prvi pripremni radovi su počeli prije 15 godina. Bosna i Hercegovina se protivi izgradnji zbog nerješene granice na moru sa Hrvatskom, ali i zbog gabarita mosta.

Pomorski ekspert Nešad Alikadić u izjavi za N1 otkriva da ima informacije da se u Bosni i Hercegovini trenutno radi na pokretanju pravnog postupka protiv Hrvatske. Po njegovim riječima jedan proces bi se trebao voditi na međunarodnom sudu pravde u Haagu, a drugi na sudu za pravo mora u Hamburgu.

“Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je obećao i hajmo reći prihvatio svoju dužnost da će pokrenuti tu tužbu. Koliko ja znam pripreme se u tom smjeru vode tako da očekujemo od gospodina Bakira Izetbegovića da će predati tu tužbu. Ne treba mu nikakva suglasnot ostalih članova niti ikakav konsenzus zato što Deklaracija Parlamenta u tom smislu već postoji od prošle godine”, tvrdi Alikadić.

U međuvremenu bh. vlasti nisu poduzele ništa konkrento da bi zaštitile interese BiH, ali ni da bi otvoreno razgovarali sa hrvatskim kolegama.

“Nama je u interesu da branimo interese Bosne i Hercegovine. I, onda to moramo raditi sinhronizovano, zakonodavna i izvršna vlast. Ovo nije posao samo jednog ministra. Da se to samo pita ministar Jusko Ismir budite uvjereni da bi već bio na brojnim sjednicama sa predstavnicima vlade Hrvatske. Ali bez konkretnog odobrenja i instrukcije, da tako kažem, da to mogu raditi, ja bih sigurno napravio mnogo veću štetu”, ističe Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa BiH.

Bivši državni zastupnik Sead Avdić ističe da postoje dva veoma važna pitanja koja se moraju rješiti kada je u pitanju izgradnja ovog mosta.

“Šta mi to tražimo od Republike Hrvatske. Tražimo da poštuje zakon o morima, da imamo slobodan izlaz na otvoreno more. To je jednostavno zakon koji mora omogućiti BiH izlazak na otvoreno more, što znači slobodne i nezavisne morske vode, to je jedno. Drugo tražimo da taj most jednostavno ispuni elementarne kriterije dimenzionih karakteristika i parametara što znači da najveći brodovi mogu prolaziti ispod tog mosta”, objašnjava Avdić.

Evropska unija će dijelom finansirati izgradnju, a tokom nedavne posjete Sarajevu komesarka za transport Viloeta Bulc jasno je kazala šta trebamo uraditi ukoliko imamo prigovore.

“Evropska komisija sufinansira jedan dio ovog projekta na osnovu dokumentacije koju je dostavila Republika Hrvatska relevantnim službama Evropske komisije. Ovom prilikom mogu samo reći da ukoliko se Bosna i Hercegovina ne slaže sa određenim informacijama, koje smo mi imali na raspolaganju u trenutku donošenja odluke o sufinanciranju, da nam se domaće vlasti, naravno, sa pisanim komentarima obrate”, kaže Bulc.

Tokom posljednje razmjene verbalnih, ali i pismenih stajališta iz Sarajeva je zbog Pelješkog mosta poslana značajna poruka.

“Ukoliko bi jednostrano Republika Hrvatska otpočela sa izgradnjom mosta prije rješavanja graničnog pitanja to bi dovelo do narušavanja međususjedskih odnosa što nije ni u interesu Bosne i Hercegovine ni Republike Hrvatske ni Evropskoj uniji”, poručuje Adil Osmanović, ministra civilnih poslova BiH.

No ono što nije u interesu BiH, za Hrvatsku nije važno, sutra će početi da teče ugovoreni rok za izgradnju mosta, koji bi trebao biti završen za tri godine. Na BiH je da se pred sudovima izbori za svoja prava.

Izvor: N1

Freelenceri zahtijevaju da se poziv poreske uprave povuče

0

Freelenceri zahtijevaju da se poziv poreske uprave povuče

izvor: Fokus

Iako su od ove godine freelanceri u BiH prema Zakonu o porezu na dohodak dužni platiti ovaj porez, oni poručuju da poziv na retroaktivno plaćanje poreza mora biti povučen. Pismo koje je je stiglo na našu e-mail adresu objavljujemo u cjelosti.

“Poštovani,

Šaljem vam ovaj dopis sa ciljem da skrenemo pažnju na problem naplate poreza osobama koje primaju novac iz inozemstva. To je ogroman problem koji trenutno nije privukao mnogo pažnje u našoj državi. Uzrok tome je nepoznavanje čitavog problema.
Dozvolite da objasnim problem, a i pogubnost istog. Naime, porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine objavila je poziv svim poreznim obveznicima koji primaju uplate iz inozemstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak.

Ovaj poziv je stidno popraćen u medijima. Naime, radi se o pozivu koji obuhvata aproksimativno oko 50 000 ljudi, osobe koje su slale novac iz inostranstva preko deviznih računa bilo kome i bilo kad, osobe koje primaju dar, osobe koje rade sezonske radove u nekim od evropskih država, osobe koje su radile po zemljama istoka a primale uplate u nasim bankama, osobe koje rade kao freelanceri, osobe koje se bave prodajom i preprodajom artikala preko interneta i mnogi drugi. Naime, poziv koji izgleda tako naivno, je zapravo jedan od najpodmuklijih i najpogubnijih poteza onih vladajućih struktura koje su donijele isti.

Trebamo zajedničkim snagama upoznati medije a i sve ostale zainteresovane o čemu se radi i zbog čega bi trebalo da oni mediji koji žele dobro sebi i svojoj državi obavijeste javnost o istom, stave fokus na ovaj problem i pristupe zajedničkom rješavanju istog. Stoga, uputimo se u analizu.

Prva stavka koju želimo istaknuti je da POREZ NA DOHODAK nije upitan. Ljudi koji su htjeli da izbjegnu ovakvu vrstu poreza na dohodak ne drže svoj novac u našim bankama, niti planiraju. Svako ko je rezident BiH treba da plati porez na dohodak. Svaka racionalna osoba će ovo potvrditi i složiti se sa istim. U ovom slučaju, problem je na koji način se pristupa toj naplati, problem je nedostatak volje da se uredi ova oblast (a naravno nije problem da se naplati porez). Računica govori da će svaka osoba koja radi kao freelancer, zapravo platiti 2.5 – 3 puta vise poreza na dohodak nego druge osobe koje su zaposlene, upravo iz razloga što vlast želi da oporezuje BRUTO platu freelancera (odnosno ne želi da prizna odbitke).
PUFBiH -Web stranica Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine – pufbih.ba
Izmjenama i dopunama pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak od aprila ove godine uveo se tzv. obrazac ams1035, koji obavezuje sva fizička lica koja prime bilo kakav prihod iz inostranstva da se na isti obračuna 10% poreza na dohodak. Uz to se u istoj toj formi dodaje porez na osnovno zdravstveno osiguranje od dohotka od 4% ( koje je u zakonu o doprinosima tretirano kao pod plaćanje ako je u pitanju ugovor o djelu što sa većinom nije slučaj). Međutim, vi niste zdravstveno osigurani ako to platite. Porezna uprava hoće da primjenjuje ovaj obrazac iz aprila 2018 retroaktivno za period 2015-2017, kad je postojao samo aug1031 obrazac na koji mnogima nisu dali da izvrše svoju godišnju prijavu poreza jer “nije definisao ovakve djelatnosti”.

Naime, ako freelancer zarađuje 1000 KM mjesečno, morat će platiti 4% osnovicu za zdravstveno (40KM), te 10% na poreznu osnovicu od 960KM (96KM). Dakle ukupno 96 + 40KM bez da je zdravstveno osiguran. Osim tog poreza na dohodak, freelancer mora sam da se zbrine za račune koje plaća da bi održao biznis kojim se bavi, mora sam da riješi svoje penziono i zdravstveno osiguranje (ili bilo kakvu vrstu uštede novca za stare dane) koje nema od države. Smiješna stavka u pozivu koja kaže: “Ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka” je ista ona stavka koja će skupinu najboljih, edukovanih i stručnih individua otjerat iz ove države. Istih onih individua koje trebaju da otvaraju biznise danas, sutra, koji će donijeti nova radna mjesta mojoj i vašoj djeci.

Dok je recimo sa rezidentom koji radi u nekoj od kompanija u Federaciji potpuno druga stvar. Dohodak te osobe će se racunati na NETO a ne na BRUTO platu. Tako u slučaju od 1000 KM bruto plate, toj istoj osobi će se penziono, zdravstveno i ostale takse izbiti iz BRUTO plate. Oduzet će se neoporeziva osnovica te će se onda ostatak oporezovati sa 10% (a naravno većina nema nikakve troškove ukoliko rade za kompanije i nemaju nikakvu vrstu obrta).
Dakle, ovdje pričamo o diskriminaciji poreskih obveznika unutar jedne države i ovo je slučaj koji bi se bez problema mogao održati na ustavnom sudu.

Njihova nemogućnost da shvate bitnost ovakvog načina rada vratit će nas unazad više nego bilo kakav rat ili bilo kakva druga retorika. Dok se susjedne zemlje i zemlje Evrope fokusiraju na poreske olakšice za ovakvu vrstu rada, naša vladajuća struktura (sa prosjekom starosti od vjerovatno 50+ godina) kojoj je domet IT tehnologija Facebook i Twitter, barata postocima na porez kao dijete loptom. I tako, dok Rumunija ima ogroman broj poreskih olakšica za individue koje unose novac u državu, dok Bugarska forsira zakon koji ce za freelancere znaciti 0% poreza, dok Svedska freelancere naziva mikro ekonomskim podsticajem, dok Njemačka ima freelancere regulisane kao totalno zasebnu strukturu rada, a kod nas se dešavaju ovakve naplate poreza koje će nažalost rezultirati novim valom seobe i to onog sloja ljudi koji mogu i hoće da naprave promjenu i potpomognu razvoju BiH prema modernoj državi.
Ukoliko medijski ne privučemo pažnju na ovaj problem, ukoliko ostanemo pasivni, porezni trening zlostavljanja se neće zaustaviti ovdje i na nama.

Vjerujte neće, nastavit će na isti ovaj način, samo sa drugom skupinom ljudi, istom uhodanom taktikom parcijalnog pristupa bez mogućnosti organizovanja u mase za bilo kakvu pobunu i promjenu. Zamislite, molim vas, šta će biti kada se odmah nakon izbora donese progresivna stopa poreza na dohodak čije su stope 20% iznad 1500 KM? Razmislite da li želite da živite u državi gdje ona sama tjera svoj narod van. Bez obzira na kakvoj ste poziciji, vaša djeca će morati živjeti od nečega.

Zar je moguće prijetiti zatvorom i retroaktivno forsirati naplatu poreza nakon ažuriranja pravilnika? Zasto skupine i skupine freelancera koje su kontaktirale lokalne poreske uprave 2015 i 2016 godine nisu dobile konkretan odgovor, nego gluho i slijepo telefonsko ćutanje bez mogućnosti da se objasni na koji način i kako treba plaćati porez? Zbog nestručnosti porezne uprave protekle tri godine, mi moramo snositi odgovorost za svaku njihovu grešku i podsmijeh preko telefona.

U saradnji sa kolegama, skupinom ljudi koja se bavi istim poslom (na ovaj ili onaj način), freelanceri zahtijevaju sljedeće:

1. Zahtijevamo da se poziv poreske uprave povuče (pogotovo da se demantira dio za retroaktivno plaćanje).
2. Budući da slijede izbori, želimo da znamo kakav je stav individualnih stranaka po ovom pitanju. Za šta se zalažete i na koji način bi svaka od stranaka rijesila ovaj problem? 50,000 ljudi vas pita ovo pitanje, onih 50,000 koji će da kazne iste ove na sljedećim izborima, to vam garantiramo.
3. Zahtijevamo da vlast pristupi ovom problemu ozbiljno i da se uredi oblast na način na koji je objašnjeno gore. Oblast koja će definisati rad ljudi koji uplate primaju iz inostranstva i koja će omogućiti da prijave svoje odbitke, te na taj način budu dio fer sistema za oporezivanje (kao i svaki drugi građanin ove države).

S poštovanjem,

Porezni obveznici BiH

U Republici Srpskoj od 2019 registracija firmi preko interneta

0

U Republici Srpskoj od 2019 registracija firmi preko interneta

Registracija preduzeća u Republici Srpskoj od iduće godine biće moguća elektronskim putem, čime će procedure, vrijeme i troškovi za osnivanje firme biti znatno skraćeni. U početku je će e-registracija biti moguća samo za društva sa ograničenom odgovornošću i preduzetnike.

U Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS kažu da će u sistem koji će omogućavati elektronsku registraciju direktno biti uvezani registarski sudovi, Poreska uprava, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, notari, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležni organi jedinica lokalne samouprave, kao i komercijalne banke.

 „Zainteresovano fizičko ili pravno lice treba da prethodno posjeduje kvalifikovani elektronski certifikat koji je izdan od strane kvalifikovanog sertifikacionog tijela sa sjedištem u RS, odnosno BiH ili od strane kvalifikovanog certifikacionog tijela sa sjedištem na teritoriji Evropske unije sa kojim Srpska ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju. Uz pomoć tog certifikata korisnik može pokrenuti i završiti postupak registracije firme ili preduzetničke radnje elektronskim putem“, kazali su u ministarstvu i dodali da ovaj certifikat može služiti i za bilo koju drugu elektronsku uslugu.

Direktni efekti primjene ovog sistema za krajnje korisnike, kako navode, odnose se na dodatno skraćenje vremena, procedura i troškova potrebnih za početak poslovanja, a posljedično i poboljšanje pozicije na Doing Business listi.

„Takođe će biti omogućeno i dobijanje određenih sudskih izvoda elektronski“, kažu u ministasrtvu.

Navode da će efekte primjene ovog sistema osjetiti i institucije kroz proces digitalizacije arhive, stvaranje validnih i dobro uvezanih baza podataka i automatsku razmjenu informacija među institucijama, kao važnom polugom upravanja sistemom.

„Ključni efekat ovog projekta ogleda se u činjenici da će biti stvorene pretpostavke za značajniju primjenu elektronskih usluga u Republici Srpskoj, od kojih je ova prva značajnija sa velikim brojem učesnika“, rekli su u ministarstvu.

Autor: Capital