Disciplinski postupak je protiv glavne državne tužiteljice Gordane Tadić između ostalog pokrenut nakon svjedočenja pred istražnom komisijom Državnog parlamenta kako se u Tužilaštvu BiH ne koristi sistem automatske dodjele predmeta, takozvani TCMS.

Uprkos sve glasnijim kritikama o zloupotrebama sistema upravljanja predmetima u tužilaštvima i sudovima u BiH, VSTV još uvijek nije raspravljao o tome nakon što je ta tačka pomjerana sa sjednica.

Lagumdžija priznaje da postoje određene indicije o nepravilnom korištenju CMS-a.

“U svakom slučaju gdje utvrdimo da toga ima – to u najmanju ruku predstavlja disciplinski prekršaj i bit će predmet obrade Ureda disciplinskog tužioca (UDT) pa ako nađu da se to desilo, to bi moglo završiti pred disciplinskim komisijama”, kaže Lagumdžija.

On govori kako želi sačekati kraj disciplinskog postupka protiv Tadić ali i Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH, da bi kao predsjednik VSTV-a dao komentar o njima. Predmet disciplinske tužbe protiv Debevca su i sastanci sa direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije Osmanom Mehmedagićem.

“To će biti predmet odluke disciplinske komisije. Taj postupak je počeo. Nešto što mi je poznato kao sudiji Suda BiH – postoji jedan segment posla predsjednika Suda BiH i direktora OSA-e gdje oni moraju sarađivati. Da li je taj susret bio u tom kontekstu ili ne, ja to ne mogu odlučivati jer će to biti predmet odluke disciplinske komisije”, kaže novi predsjednik VSTV-a.

Neophodne reforme u pravosuđu

U svom prvom obraćanju javnosti, Lagumdžija ali i potpredsjednice VSTV-a Sanela Gorušanović-Butigan i Biljana Simeunović su naglasili kako će rad Vijeća biti baziran na Reformskom programu. Dva i pol mjeseca poslije, ovaj program i dalje nije usvojen, a mogući datum usvajanja i početak njegove primjene i dalje nisu poznati.

U toku je usaglašavanje programa nakon što je preliminarno usvojen i otvoren za komentare i prijedloge, kaže Lagumžija, dodajući kako se nada da će finalna verzija na jednoj od narednih sjednica biti stavljena na usvajanje.

“Konačna verzija reformskog programa će biti usvojena, a nakon toga ćemo raditi razradu kako da to što je unutar reformskog programa realizujemo”, govori Lagumdžija, dodajući kako je jedan od njegovih osnovnih prioriteta “profesionalno jedinstvo svih članova Vijeća”.

“Ako budemo jedinstveni, možemo donositi kvalitetne i do kraja profesionalne odluke. Želimo raditi kao kolektivni organ, ne želim imati situacije preglasavanja i slično”, kaže, pojašnjavajući da to pokušava postići redovnim sjednicama predsjedništva Vijeća na kojima se razgovara o problemima i samim sjednicama Vijeća.

Od imenovanja za predsjednika VSTV-a, Vijeće je donijelo više od 50 odluka o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija. Prilikom tih imenovanja ukazivalo se na brojne probleme kao što su broj uzastopnih mandata predsjednika sudova, disciplinski postupci koji su se vodili protiv kandidata, te bitnost poštivanja biranja po nacionalnosti i spolu.

Novi predsjednik Vijeća navodi kako želi povećati transparentnost procesa imenovanja sudija i tužilaca.

“Morat ćemo taj postupak [imenovanja] više otvoriti, morat će biti transparentniji. Moj prijedlog će biti da se u podzakonske akte ugrade odredbe koje će dati mogućnost kandidatima koji se po prvi put prijavljuju za nosioca pravosudne funkcije, da imaju uvida u materijale – ne samo svoje, nego i drugih kandidata. Dat će se mogućnost prigovora na konačne liste koje idu Vijeću za imenovanje za nosioca pravosudne funkcije i u konačnici u Izmjene i dopune zakona bi trebale biti ugrađene odredbe koje će dati mogućnost žalbe na odluku vijeća o izboru nosioca pravosudne funkcije koji po prvi put dolazi u pravosuđe, u sud ili tužilaštvo. Mislim da će to značajno unaprijediti našu osnovnu funkciju, a to je postupak imenovanja i postupak napredovanja”, kaže Lagumdžija.

Na posljednjoj sjednici održanoj u aprilu imenovanje kandidata za Općinski sud u Sarajevu skinuto je s dnevnog reda nakon što je tokom rasprave utvrđeno da je kandidatkinja koja je predložena za imenovanje ocijenjena na pogrešan način, odnosno da je dobila više bodova nego što je trebala. Rasprava je uslijedila nakon što je Lagumdžija kazao kako je dobio informacije da je kandidatkinja predložena za imenovanje sporno ocijenjena.

“Upravo u tom kontekstu sam tražio da se to dalje raščisti, da ja ne mogu dozvoliti da nešto što je inicijalno sumnjivo prođe kao imenovanje i da neko dobije funkciju sudije koja može trajati do 70 godina”, navodi Lagumdžija.

Na pitanje da li na ovo gleda kao miješanje u proces imenovanja, Lagumdžija je kazao kako je nakon dobijanja informacije da postoji problem oko ocjenjivanja kandidatkinje pregledao rad i zaključio da je ocjenjivanje izašlo izvan normativnog okvira, te tražio da se o tome raspravi iako nije bilo prigovora koji bi to dozvolio.

“Ja sam u fazi pripreme ovoga, kad sam inicijalno saznao da postoji određena sumnja, da nešto nije pravilno tražio od Podvijeća Federacije da to ispitaju i skinu s dnevnog reda i da na dnevni red to vrate tek kada sve bude 100 posto spremno za donošenje odluke. To se nažalost nije desilo. Ja kao čovjek, sudija, profesionalac sam osjećao potrebu da reagujem i nisam htio prihvatiti argumentaciju Vijeća da to formalno nije dozvoljeno. Formalno nije dozvoljeno, ali je suštinski dozvoljeno. Sve što nije pravedno, pravično, mi moramo raspraviti, staviti na sto i donijeti jednu formalno-pravnu, suštinski pravilnu odluku”, kaže Lagumdžija.

Potrebno povećanje kvaliteta optužnica za visoku korupcijHalil Lagumdžija, predsjednik

Nakon brojnih domaćih i međunarodnih izvještaja koji su ukazali na problem procesuiranja korupcije u BiH i samo 12 optužnica za korupciju Državnog tužilaštva Lagumdžija kaže da postupci koji se vode za visoku korupciju nemaju potrebni kvalitet pojašnjavajući kako veliki broj predmeta za ova krivična djela rezultira oslobađajućim presudama.

“To ukazuje na činjenicu da dobar dio odgovornosti za to leži u tužilaštvu koje procesuira te predmete”, navodi Lagumdžija, dodavši kako je potrebno raditi na dodatnoj obuci tužilaca, ali i uposlenika agencija za provođenje zakona koji rade sa tužiocima na ovim predmetima.

“U saradnji sa međunarodnim partnerima smo pokrenuli program koji će uključiti angažovanje stranih tužilaca i sudija koji će ući u radne grupe sa našim sudijama i tužiocima i koji će raditi na edukaciji, prije svega tužilaca koji trebaju procesuirati ova krivična djela”, kaže Lagumdžija.

Osim korupcije, domaće pravosuđe ne postiže željene rezultate u procesuiranju ratnih zločina. Lagumdžija navodi kako je siguran da rok utvrđen Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, kojim je predviđeno da predmeti ratnih zločina budu završeni do 2023. godine, neće biti ispoštovan.

“Dobar dio predmeta koji su u postupku suđenja će bit završen, ali dobar dio neće. Ja sam kao dugogodišnji sudija na tom referatu svjestan da mi tu gubimo korak sa faktorom vremena koji je poguban. Ti zločini su se desili prije 25, gotovo 30 godina, sjećanja blijede, svjedoci i  jedan broj optuženih umiru”, kaže Lagumdžija, dodajući kako smatra da je napravljen iskorak spuštanjem jednostavnijih predmeta sa državnog na entitetski nivo.

“Prethodnih nekoliko mjeseci mislim da je preko 300 predmeta prošlo kroz trijažu Suda BiH i da je spušteno na niže nivoe čime će se stvoriti uslovi da se Tužilaštvo BiH, a kasnije i Sud BiH bavi velikim i važnijim predmetima ratnih zločina”, kaže on.

Lagumdžija smatra otežavajućim podizanje optužnica protiv osoba koje borave u susjednim zemljama. Kako je pojasnio, nakon potvrđivanja optužnica u kojima se optuženi nalazi u susjednim zemljama ili inostranstvu, određuje se pritvor i raspisuje potjernica, ali države u kojima se optuženi nalazi nisu dužne izručiti svog državljanina.

S druge strane, razloge zbog kojih Državni sud ne određuje mjere zabrane optuženima sa državljanstvom druge države, Lagumdžija je pravdao ranijim apelacijama pred Ustavnim sudom i visokim naknadama štete koje optuženi dobijaju ukoliko budu oslobođeni tužbe.

“U situaciji kada imamo pritvor, pa i neke mjere zabrane sad, a dođe do oslobađajuće presude, nakon toga optuženi koji su oslobođeni ustaju sa tužbama za naknadu štete i dobijaju visoke naknade štete jer su bili neopravdano u pritvoru i pod mjerama zabrane. I to je razlog zašto Sud BiH, pa i drugi sudovi gledaju da se te mjere zabrane svedu na najmanju moguću mjeru”, kaže Lagumdžija.

On je rekao i da optuženi najčešće čekaju završnu fazu postupka da bi otišli u drugu državu.

Prije iznošenja završnih riječi Odbrane, u Srbiju je pobjegao Mirko Vrućinić kojem se pred Sudom BiH završavalo petogodišnje suđenje za ratne zločine u Sanskom Mostu. Njemu je Srbija dala državljanstvo dva mjeseca prije nego je pobjegao, potvrđeno je ranije za BIRN BiH.

Bez obzira na ukazane probleme u radu tužilaštava i sudova, Lagumdžija ne misli da bi VSTV trebao raspravljati o problemima i davati mišljenja o postupanju sa određenim predmetima.

“Mislim da treba to ostaviti tužilaštvima i sudovima koji to rade da oni te postupke iznesu do kraja”, kaže.

Potrebno povećanje disciplinske odgovornosti i novi Zakon o VSTV-u

Uprkos brojnim primjedbama i zahtjevima za utvrđivanje disciplinske odgovornosti bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, to je ostalo van dometa disciplinskih tužilaca zbog tumačenja da članovi Vijeća ne podliježu takvoj vrsti odgovornosti.

Lagumdžija navodi kako se nada da će se izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u omogućiti vođenje disciplinskog postupka i za članove VSTV-a.

“Ja podržavam takvu inicijativu i nadam se da će takva odredba biti određena u izmjenama i dopunama Zakona”, kaže Lagumdžija.

Izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u bit će obuhvaćen i integritet nosilaca pravosudnih funkcija koji predsjednik VSTV-a smatra ključnim.

Iako je Odjel za integritet formiran u junu prošle godine, još uvijek nije počeo sa radom. Lagumdžija je kazao kako je Vijeće zbog mišljenja Venecijanske komisije kojim se traži obustava u formiranju Odjela dok se ne usvoje izmjene i dopune Zakona, prestalo sa pripremama u osnivanju Odjela.

Kako navodi, u fokusu integriteta nosilaca pravosudnih funkcija su imovinski kartoni.

“Lično sam za to da imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija budu i objavljeni. Ja sam dao svoju saglasnost i moj imovinski karton je javno objavljen”, kaže Lagumdžija.

Neke pravosudne institucije poput Tužilaštva BiH ne objavljuju javno niti novinarima na zahtjev dostavljaju optužnice, čak ni u predmetima korupcije ili ratnih zločina. Lagumdžija govori da ne vidi smetnju da se optužnice odnosno presude objavljuju javno.

“Normalno je da mi u smislu nekih brana u pozitivnim propisima moramo izvršiti anonimizaciju odluka, ali ne postoji opravdanje da se nakon što se anonimizacija izvrši, te odluke ne dostave, odnosno ne objave za javnost, građane i medije”, kaže on.

Govoreći o tome kako će na percepciju pravosuđa utjecati nedavna prvostepena oslobađajuća odluka disciplinske komisije za neprimjereno ponašanje koje šteti ugledu sudijske funkcije suspendovanom sudiji Vladimiru Špoljariću, kojem se sudi pred Državnim sudom za seksualno uznemiravanje, Lagumdžija navodi kako ne želi komentarisati takve predmete.

On kaže da se ne slaže sa ocjenama da su disciplinske kazne preblage.

“Znam da je prisutna i takva percepcija javnosti, ja je ne bih podržao. Poznato je da je u disciplinskim postupcima bilo više odluka razrješenja nosilaca pravosudnih funkcija, bilo je jako mnogo visokih novčanih kazni, umanjenje plate u visokom procentu na dugi period tako da možda se može govoriti o tome. Znam da postoji ta percepcija, ali se ja s njom ne mogu u cijelosti složiti”, kaže Lagumdžija.

Za promjenu percepcije javnosti o pravosuđu novi predsjednik VSTV-a smatra da je potrebno “očistiti redove od onih koji rade kriminal”.

“Ja sam i dalje ubijeđen da ogroman broj sudija i tužilaca svoj posao radi profesionalno, časno i pošteno. Oni koji to ne rade na taj način, na nama je teret da ih izbacimo iz svojih redova. Kad to uradimo, i percepcija javnosti će biti drugačija”, kaže Lagumdžija.