Home Blog Page 3

Predstavljen projekat “Pravosuđe protiv korupcije”

Predstavljen projekat “Pravosuđe protiv korupcije”

Predstavljen projekat “Pravosuđe protiv korupcije”

Kvalitet optužnica i sudskih odluka je identifikovan kao jedan od glavnih problema u radu na predmetima korupcije i organizovanog kriminala, navedeno je u USAID-ovom projektu “Pravosuđe protiv korupcije”, koji je predstavljen na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH).

Biljana Potparić-Lipa iz USAID-a je na predstavljanju ovog projekta kazala da je on planiran da traje narednih pet godina, te da bi se postigao maksimalan učinak, planirana je saradnja sa sudovima i tužilaštvima u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, Mostaru i Banjoj Luci, kao i sa osnovnim i općinskim sudovima u ovim gradovima.

“Cilj je pružanje pomoći pravosuđu da adekvatno odgovori na slučajeve korupcije, organizovanog i privrednog kriminala na visokom nivou, kao i da se poboljšaju mehanizmi borbe protiv korupcije i neetičkog ponašanja u pravosuđu”, rekla je Potparić-Lipa.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je kazao da je ova institucija dugogodišnji partner sa USAID-om i da su do sada zajedno uradili dosta uspješnih stvari u mnogim oblastima, te naveo podršku članova Vijeća.

“U fokusu projekta su organizovani kriminal i korupcija. Prepoznate su slabosti sistema koji se odnosi upravo na borbu protiv te visokokotirane korupcije. Mislim da su svi projekti koji su usmjereni u tu oblast, dobrodošli”, rekao je Tegeltija.

U opisu projekta stoji da će se, kroz unapređenje procesuiranja najsloženijih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala visokog nivoa, pažnja posvetiti kvalitetu optužnica i sudskih odluka.

“Kvalitet obrazloženja sudskih i tužilačkih odluka identificiran je kao jedna od slabih tačaka u višestrukim analizama. Cilj će biti da se osnaži faza potvrđivanja optužnica i umanje rizici i problemi prouzrokovani nedostatkom u kvalitetu tužilačkih i sudskih odluka”, navedeno je u opisu projekta.

Pored rada na kvaliteti optužnica i odluka, najavljene su specijalizovane obuke za tužioce i sudije, na upravljanju resursima, ali i na sprečavanju nastanka rizika za koruptivna ponašanja u pravosudnom sektoru kroz rad na etici i kodeksima ponašanja namijenjenim stručnom i drugom osoblju zaposlenom u sudovima i tužilaštvima.

Notarska obrada nije zabranjena, ali nije obavezna u FBiH

Notarska obrada nije zabranjena, ali nije obavezna u FBiH

Dunović: Notarska obrada nije zabranjena, ali nije obavezna

“U posljednje vrijeme se u medijima pojavljuju izjave pojedinih, uglavnom predstavnika notara, koji iznose određene neistinite stvari i na moj račun. Na neki način se izjavama pojedinaca plaše kako građani, tako i delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH, da ne bi usvojili nešto što je u skladu s presudom Ustavnog suda, pa se uvodi u javni prostor pojam pravne nesigurnosti, uvodi se pojam disolucije države, što je apsolutno netačno”, kazao je Dunović.

Dodao je da se zakoni ne mijenjaju, ne usvajaju, a “imamo izjave pojedinih notara koji u medijskom prostoru čak dovode u sumnju presudu Ustavnog suda”.

“Znači ne govore o provođenju presude, nego dovode u sumnju kao da je Ustavni sud pogriješio, pa i mene optužuju. Valjda ja ne radim svoj posao što pošaljem zahtjev za ocjenu ustavnosti i Ustavni sud presudi u moju korist”, kazao je Dunović.

Naveo je i to da je u jednoj TV emisiji notarka Vesna Softić, između ostalog, rekla da se “potpredsjednik FBiH Milan Dunović nije postavio kao potpredsjednik FBiH, nego se postavio kao advokat advokatima…”

Najavio je da će zbog ovoga što je izrečeno svoja prava zaštititi putem suda i Vesnu Softić tužiti za klevetu.

Istaknuo je da neće dozvoliti da se blati njegov ugled i onoga što je radio u smislu zaštite građana pred Ustavnim sudom, niti će dozvoliti da se presude Ustavnog suda koje su donesene po njegovom zahtjevu tumače na način kako u tim presudama nije navedeno ni u tragovima.

“U praksi, niko ne dovodi u pitanje postojanje notarijata, notarijat postoji i dalje, notar i dalje može raditi ugovor, ali ga može uraditi bilo ko, formalno pravno po presudi Ustavnog suda. Notar bi u tom postupku morao i dalje da ovjerava potpis. Navešću primjer iz Republike Hrvatske, gdje vi možete sami napisati ugovor, napiše vam advokat, pravnik ili kako vi to želite i odete kod javnog bilježnika, što bi bio notar, i on vam ovjeri potpis za nekih 40 kuna, što je oko 10 KM”, kazao je Dunović.

Dodao je da je u Hrvatskoj, a i po prijedlogu amandmana koji su usvojeni u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ostaje ta mogućnost.

“Solemnizacija, notarska obrada nije nešto što je zabranjeno, to je dozvoljeno, ali nije obavezno”, pojasnio je Dunović.

Kaže kako garant pravne sigurnosti nije notar, nije ni advokat. Garant pravne sigurnosti je sud.

“Kada napravite notarski obrađen ugovor, vi ga dostavljate sudu, sud je taj koji daje konačnu odluku. Suština je da građani imaju pravo izbora. I dalje mi možemo otići kod notara i tražiti sve usluge koje smo i do sada plaćali, ali ne moramo. Takva je presuda Ustavnog suda”, istaknuo je Dunović.

Ispis ili odricanje bosanskog državljanstva

0
Ispis ili odricanje bosanskog državljanstva

Odricanje od bosanskog državljanstva

Ne mogu svi do dvojnog državljanstva

Odgovore na pitanja koja prava, a koje obaveze osobe s dvojnim državljanstvom imaju prema obje države Al Jazeera je potražila u Advokatskoj kancelariji Prnjavorac.

Pozivajući se na zakon, objašnjavaju kako se ‘dvojni državljanin […] smatra isključivo državljaninom one ugovorne stranke na čijem se državnom području nalazi […] ima i uživa sva prava koja ima i uživa državljanin ugovorne stranke na čijem se državnom području nalazi i dužan je ispunjavati sve obveze državljanina te ugovorne stranke’.

‘Licima koja rade na budžetu, u vojsci ili policiji, poslovima sigurnosti države i slično, generalno se brane dvojna državljanstva kako bi se dobilo zaposlenje, a sve u interesu državne sigurnosti i odanosti’, objašnjavaju u advokatskoj kancelariji Prnjavorac.

U ugovoru sve piše…

Ugovor o dvojnom državljanstvu: Bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtjeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine.

Između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva, što podrazumijeva da ne postoji pravni osnov po kojem bi državljani Bosne i Hercegovine istovremeno mogli posjedovati i državljanstvo Hrvatske.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju Ugovor o dvojnom državljanstvu, potpisan prije 11 godina, a uvjet za stjecanje drugog državljanstva nije odricanje prvog – i to jasno piše u ugovoru. U članku drugom Ugovora navodi se: „Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine, niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine.

Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske, niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske; navode u advokatskoj kancelariji Prnjavorac.

advokat

Advokat: Alma Prnjavorac

Nedavno je objavljen članak u poznatim Hrvatskim novinama Vecernji list sa naslovom: „Advokat iz Bosne i Hercegovine tvrdi da Hrvatska krši Sporazum o dvojnom državljanstvu sa BiH“ da li nam možete pojasniti navedeno ?

Advokat Prnjavorac: Riječ je o tome da Hrvatska neopravdano traži odricanje od bosansko – hercegovačkog državljanstva osobama koje žele steći hrvatsko državljanstvo iako je međudržavnim sporazumom koji se primjenjuje od 2012. dopuštena mogućnost dvojnog državljanstva. Prema informacijama Ministarstva civilnih poslova BiH, do sada je zabilježeno 1187 slučajeva u kojima je tražen ispis iz državljanstva BiH radi stjecanja državljanstva Hrvatske. Samo u 2019. bilo je više od 200 takvih slučajeva. “Bosanskohercegovačka strana je, sukladno odredbama Sporazuma o dvojnom državljanstvu, tražila da se formira zajednička komisija koja bi riješila ovaj problem, ali je Republika Hrvatska to odbila obrazlažući da se od svakog građanina mora tražiti odricanje od državljanstva matične zemlje jer je to propisano odgovarajućim zakonima osim u slučaju kada državljanstvo stječe osoba koja je u braku s državljaninom Republike Hrvatske, a to su pretežito osobe hrvatske nacionalnosti. Identično je rješenje propisano i Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine, ali upravo iz razloga sprečavanja odricanja od državljanstava matičnih zemalja postoji Sporazum o dvojnom državljanstvu“ navodi advokat Prnjavorac.

Kao advokat pravni ekspert sa višedecenijskim iskustvom sa državljanstvom BiH – pojasnite nam najnoviju odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na ukidanje pojedinih članova Zakona o državljanstvu BiH ?

Advokat Prnjavorac: Uloga Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jeste da podržava Ustav Bosne i Hercegovine. Prvom rečenicom člana I/7.b) Ustava Bosne i Hercegovine propisano je da nijednom licu neće biti arbitrarno uskraćeno državljanstvo Bosne i Hercegovine. Dakle, Ustavni sud je postupao u okviru svoje nadležnosti,  i ocijenio da odredbe člana 17. i člana 39. stav 1. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa članom I/7.b) i d) Ustava Bosne i Hercegovine jer tim ustavnim odredbama nije utvrđeno da će državljani Bosne i Hercegovine biti lišeni tog državljanstva ukoliko imaju i državljanstvo druge države kojeg se nisu odrekli do datuma određenog osporenim članom, odnosno ukoliko sa tom državom Bosnom i Hercegovinom nije zaključila bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu. Prema dosadašnjem zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine, osobe koje su ranije stekle državljanstvo neke druge države, trebale bi se do 01. januara 2013. godine izjasniti o tome čije državljanstvo žele. Ispis iz bosanskog državljanstva cijena

Kao advokat, sigurna sam da volja ustavotvorca, ako ga možemo tako nazvati jer znamo okolnosti donošenja Ustava Bosne i Hercegovine,  nije bila da izbjeglicama oteža povratak u Bosnu i Hercegovinu. Stoga, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocjenjuje kao nesporno da bi primjena osporenih zakonskih odredaba izuzetno otežala povratak ove kategorije izbjeglih lica, jer bi im se oduzelo bh. državljanstvo i time bi u matičnoj zemlji postali strani državljani. Ispis iz drzavljanstva Bosne i Hercegovine koliko košta ?

advokat-azur

Advokat Azur Prnjavorac

Da li se naši građani odlučuju za povratak u državljanstvo Bosne i Hercegovine ?

Advokat Prnjavorac: Kod nekih postoji interes da ga vrate, takođe vidi se to po evidencijama stranaca za prijavu boravka u BiH. Tako imate slučajeva da se osobe rođene u BiH prijavljuje kao stranac da bi ponovno stekla državljanstvo Bosne i Hercegovine. A zbog rođenja i znanja jezika imaju olakšane uslove konzumiranja tog prava s obzirom na to da se cijeni kako su u stanju brzo da se integriraju u bh. društvo. Imamo puno osoba koje su stekle penziju negdje drugo i sada su nakon prestanka radnog odnosa odlučili da se vrate u BiH i tu ponovno žive”, No povratak državljanstva Bosne i Hercegovine nije tako lagan i jednostavan za sada. Ispis iz bosanskog državljanstva odnosno odricanje bosanskog državljanstva.

Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ako žele da zadrže (i) državljanstvo Bosne i Hercegovine. Tačno je da Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te zemlje. Međutim, Ustav Bosne i Hercegovine, tačnije član I/7.d), nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ukoliko nije zaključen bilateralni ugovor između te države i Bosne i Hercegovine, ako žele da zadrže i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Osporene zakonske odredbe upravo to propisuju, državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države dosadašnjim se  Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine postavljao uvjet na koji oni ne mogu utjecati. Državljani Bosne i Hercegovine su državljanstvo druge države stekli na osnovu propisa te države, nezavisno od toga da li je Bosna i Hercegovina sa tom državom zaključila bilateralni ugovor (npr: Kraljevina Švedska). Odnosno ispis iz drzavljanstva Bosne i Hercegovine cijena

Jedan od najznačajnih izvora u pogledu međunarodnih načela o državljanstvu predstavlja Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine na koju se poziva i u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine. Navedena deklaracija proklamira da svako ima pravo na državljanstvo, te da niko ne smije samovoljno biti lišen svog državljanstva, niti prava da promijeni svoje državljanstvo.

 

Procentualno koliko BiH državljana živi u zemljama koje ne dopuštaju dvojno državljanstvo ?

Prema zadnjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, broj bh. iseljenika je oko 1.9 miliona, od toga u državama koje ne dopuštaju dvojno državljanstvo sa državama koje nisu članice Europske Unije (slučaj kakav je kod nas u BiH, te kakav je do nedavno bio u Hrvatskoj, koja je riješila ovaj problem ulaskom u EU)  procentualno je svega oko 2,5%, sa tendencijom smanjenja zbog uvođenja dvojnoga državljanstva od država koje to pravo ranije nisu priznavali, poput Danske. Ispis iz bosanskog drzavljanstva preko advokata

Tendencija ispisa iz knjige državljana Bosne i Hercegovine se smanjuje u proteklim godinama ?

Tačno, sada se u prosjeku godišnje ispiše iz državljanstva Bosne i Hercegovine svega oko 3.000 ljudi, a iz godine u godinu taj broj postaje sve manji. Države koje su do sada bilo striktno opredjeljenje za jedno državljanstvo poput Danske, sada najavljuju uvođenje dvojnoga državljanstva što je odlična vijest za BiH državljane u Danskoj. Također,  jako dobra vijest  za naše državljane u Njemačkoj jeste da Njemačka uskoro uvodi dvojno državljanstvo za djecu stranaca pod određenim uslovima – riječ je o sporazumu konzervativaca njemačke kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrata o proširivanju mogućnosti dobijanja dvojnog državljanstva za djecu stranaca. Time bi dugogodišnja debata o dvojnom državljanstvu konačno trebala biti završena. Pored toga, Bosna i Hercegovina trenutno pokušava potpisati sporazum o dvojnom državljanstvu sa Norveškom.  Tako  sve veći broj država uvodi mogućnost dvojnog državljanstva, a važno je navesti i to da se, čim Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije, više ni jedno  lice neće morati odreći državljanstva Bosne i Hercegovine, budući da sve navedene zemlje dopuštaju dvojna državljanstva  pod uslovom da je riječ o državljanstvu države koja je članica EU.

Izvor: Agencije

Njemački pravni stručnjak Reinhard Priebe: Frustrira manjak progresa u BiH posljednjih 15 godina

0
Njemački pravni stručnjak Reinhard Priebe: Frustrira manjak progresa u BiH posljednjih 15 godina

Njemački pravni stručnjak Reinhard Priebe: Frustrira manjak progresa u BiH posljednjih 15 godina

Viši nezavisni pravni stručnjak Evropske unije Reinhard Priebe je poručio kako on i njegovi saradnici dolaze iz različitih kultura vladavine prava te kako se u Bosni i Hercegovini treba procijeniti situacija.

“Mi ćemo napraviti izvještaj u tom smislu. Izvještaj još nije finaliziran. Uvjeren sam da će biti završen tokom ove godine. Ova debata bila bi odlična da dobijemo ulazne informacije. U pripremi izvještaja imali smo mnogo sastanaka. Nastavit ćemo to da radimo”, rekao je Priebe.

Poručio je kako u BiH postoje ozbiljni problemi u vladavini zakona.

“Nije ih nemoguće prevazići, ali trebat ćemo čvrstu odlučnost političara, sudija, tužilaca, nevladinih organizacija i šire javnosti. Nedostaje politička volja za promjenama. Vladavina zakona nije primarno vezana za izvršavanje zadataka u pretpristupnom procesu, ili ispunjavanje uslova za donatorska sredstva. Vladavina zakona treba da bude u službi svim građanima”, istakao je on.

Građanska prava su u fokusu ovog izvještaja, a Priebe je poručio da mnogi mladi ljudi napuštaju BiH i to ne samo zbog ekonomskih razloga, već i pomanjkanja pravne sigurnosti.

Napominje kako je u Evropskoj komisiji zadužen za Zapadni Balkan.

“Vrlo sam frustriran zbog pomanjkanja progresa u posljednjih 15 godina. Mnoge stvari koje čitam sada su potpuno identične brifinzima mojih kolega iz ranih 2000-tih godina. Na vama je da napravite promjene. Izgubili smo mnogo vremena koje moramo nadoknaditi. Moć da se prava promjena desi može doći od vas, od građana, od NVO-a, vlasti, unutar samog pravosudnog sistema i zaista se nadamo da će ovaj kongres tome doprinijeti”, zaključio je Priebe.

Evropski komesar za proširenje Johannes Hahn javio se videoporukom iz Brisela, poručivši da je Bosni i Hercegovini potreban jak pravni sistem i da će organizovanjem javne debate svi, individualno ili u sklopu određene grupe ili pokreta, imati priliku da ponude rješenja za jači sistem vladavine prava.

“Moj mandat se približava kraju, ali će napori Evropske unije da podržava vladavinu prava u Bosni i Hercegovini biti nastavljeni”, rekao je Hahn.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije Johann Sattler poručio je kako odluke koje se odnose na funkcionisanje vladavine prava treba da donesu građani Bosne i Hercegovine, budući da su institucije njihove i treba da budu u njihovoj službi.

“Građani imaju pravo da budu zaštićeni funkcionalnim pravnim sistemom. Optimističan sam da ćemo moći napraviti pomake. Ja nisam ovdje da obećavam, ovdje sam da pomognem”, istakao je Sattler.

Lijanović oslobođen optužbi za pranje novca

0
Lijanović oslobođen optužbi za pranje novca

Lijanović oslobođen optužbi za pranje novca

Lijanovića, njegovog brata i još šest osoba je Tužilaštvo BiH teretilo za krivična djela kojim su stekli nezakonitu imovinsku korist i oštetili budžet BiH za 13,5 miliona maraka.

Jerko Ivanković Lijanović, bivši federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, oslobođen je optužbi za organizovani kriminal i pranje novca.

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine (BiH) danas je oslobodilo optužbi i: Lijanovićevog brata Slavu Ivankovića, bivšeg ministra trgovine Federacije BiH Milorada Bahilja te Draženka Kvesića, Željka Mikulića, Miroslava Čolaka, Mirka Galića i Mirjanu Šakota.

Tužilaštvo BiH teretilo ih je za neplaćanje i utaju poreza, krivotvorenje i uništavanje poslovnih i trgovačkih knjiga i isprava te pranje novca kojim su stekli nezakonitu imovinsku korist i oštetili budžet BiH za 13,5 miliona maraka.

  • Porodica Lijanović optužena za finansijski kriminal

Prvostepenom presudom Lijanović je bio proglašen krivim za organizovani kriminal i pranje novca zbog čega je osuđen na 12 godina zatvora i novčanu kaznu od 50.000 KM.

Međutim, ova presuda je ukinuta nakon što je Apelaciono vijeće uvažilo žalbe branilaca optuženih pa je pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH vođen novi postupak.

Lijanović je ranije za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da je tokom sudskog postupka ukazivao na to da u njegovom radu „nema obilježja krivičnog djela“.

Državno tužilaštvo je optužilo braću Lijanović da su nakon onemogućenog poslovanja firme „Lijanovići“ d. o. o, kojoj su računi blokirani zbog poreskih dugovanja, osnovali firme: „Farmko“ d. o. o, „Farmer“ d. o. o, „Optimum“ d. o. o. i MI-MO d. o. o. na koje su prenosili sirovine, proizvode i opremu.

  • Poticanje biznisa ministra Lijanovića

Također, novinari CIN-a su otkrili i da je Lijanović novac iz budžeta obećao i 2010. godine kada je organizovao grupu od 56 osoba i novcem od poticaja nagrađivao birače koji su glasali za njegovu stranku. Njima je tada obećao po 100 KM.

Šta građanima donose izmjene Zakona o notarima iz 2019

Šta građanima donose izmjene Zakona o notarima iz 2019

Šta građanima donose izmjene Zakona o notarima iz 2019

Tim povodom razgovarali smo s notarom iz Sarajeva Ljubišom Markovićem i predsjednikom Advokatske komore FBiH Nikicom Gržićem.

Marković smatra da će se mnogi klijenti, zbog ranijih iskustava i veće sigurnosti, bez obzira na izmjene ponovo opredijeliti za notarski obrađenu ispravu.

“Što se tiče samih rješenja koji sadrži prijedlog zakona smatram da on ne doprinosi pravnoj sigurnosti, jer mislim da su se argumenti, koji su isticani u prilog izmjenama zakona, svodili na to da monopol notara ili ekskluzivitet treba prevazići i omogućiti svakome da napravi svoj ugovor”, kaže Marković za Klix.ba.

Odluka će biti samo na građanima

Podsjeća da danas svako može skinuti ugovor s interneta ili ga prepisati. Ističe da nije suština u ugovoru, već u zaštiti strana.

“Važno je da svaka strana u slučaju dobije tačno ono što je ugovorila. Prodavac da dobije prodajnu cijenu, a kupac da uđe u posjed. Ima mnogo sitnih tehničkih detalja koji su na raspolaganju notaru, kao naprimjer da zadrži ugovor dok ne dobijete novac, zatim da prodavac plaća ugovornu kaznu ako ne preda ključeve nekretnine u dogovorenom roku i da na osnovu notarske izvršne isprave realizujete brzo i efikasno na sudu”, objasnio je Marković.

Ukoliko Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdi odluku Zastupničkog doma, nabrojane mogućnosti notari više neće imati. Naš sagovornik kaže da je usko gledati samo formalnu stranu zaključenja ugovora.

“Ja kao notar, kada sam kupovao nekretninu, morao sam otići kod drugog notara, jer suština je, dakle, zaštititi obje ugovorne strane. To je poenta Zakona o notarima, kada se govori o ekskluzivnosti”, dodao je.

Kada je riječ o troškovima krajnjih korisnika, oni bi nakon izglasanih izmjena i dopuna Zakona trebali biti niži.

Ljubiša Marković smatra da će nakon nekog vremena, uprkos nižim cijenama, dio građana ponovo zahtijevati notarski obrađenu ispravu koja ostaje i dalje kao mogućnost. To pravda ranijim iskustvima i sigurnosti koju notarski obrađena isprava daje ugovornim stranama.

On ističe da je u javnosti sve predstavljeno kao neki sukob advokata i notara, što je, prema njegovom mišljenju, potpuno pogrešno i bespotrebno.

“Država je dala određene ovlasti, odnosno ekskluzivitet advokatima da zastupaju klijente na sudovima, a notarima za isprave. Pojavio se problem ekskluziviteta za isprave. Ja imam pravosudni ispit i notarski, ali vas ne mogu zastupati na sudu. To je normalno, jer država ima interes za nekoga ko je ovlašten i ima licencu”, kaže Marković i dodaje da se pomalo zaboravlja na interes krajnjih korisnika i na pravnu sigurnost.

Ukoliko izmjene i dopune stupe na snagu, moglo bi doći i do viška uposlenika u notarskim kancelarijama, smatra Marković.

“Prema sadašnjoj tarifi, ovjera notarskog potpisa je 4 KM, isto kao u općini, iako to rade moji uposlenici koji se finansiraju iz cijene usluge. U javnosti su malo zloupotrijebljeni iznosi prometa i prikazane zarade notara, pa se kaže da notari zarađuju milione, a u suštini nije tako”.

Uskladiti odredbe s evropskim pravom

Dodaje i da bi moglo doći do potpune izmjene koncepcije notarske službe.

“Koncepcija notarijata s notarski obrađenom ispravom, prelaskom na ovjeru
potpisa, ne zahtijeva teške ispite za notara, čak je i pitanje da li mora biti pravnik da ovjerava potpise i fotokopije. Stvar je kompleksna i gledalo se pojednostavljeno i ova rješenja ne idu u pravcu zaštite, jeftinije i sigurnije usluge na koju se svi pozivaju”, zaključio je Marković.

S druge strane, predsjednik Advokatske komore FBiH Nikica Gržić je kazao da su advokati “za” notare, a ne protiv njih, ali da nemaju pravo na monopol.

Nama treba notarijat da se rasterete sudovi, ali se ne slažem da imaju ekskluzivitet na sastavljanje pravnih poslova gdje advokati po zakonu sastavljaju isprave. To je poniženje za nasu profesiju, jer smo istog obrazovanja. Advokati su za to da se usklade odredbe Zakona o notarima s evropskim pravom. Nigdje u Evropi, pa ni kod nas u Republici Srpskoj, notari nemaju ekskluzivitet”, rekao je Gržić za Klix.ba.

On ističe da je potrebno slobodno tržište, odnosno da klijenti sami odluče da li će ugovore sastaviti sami ili će otići advokatu ili notaru.

Rizik klijenta je taj da li će njegova isprava biti podobna za uknjižbu ili prijenos. To građanin sam ocjenjuje. Ali monopol koji su imali notari je neodrživ i nije u skladu sa evropskim pravom”, poručio je

Podsjetimo, Zastupnički dom Parlamenta FBiH je prošle sedmice usvojio set zakona koji se vežu za presudu Ustavnog suda, a tiču se notarske djelatnosti. Te izmjene i dopune Zakona o notarima krajnjim korisnicima, odnosno građanima će umanjiti troškove koje su do sada imali kada su morali ići kod notara zbog ovjeravanja potpisa i prepisa.

Izvor: Klix

Šef GRECO-a upozorio BiH: Nijedna preporuka za pravosuđe nije provedena

0
Šef GRECO-a upozorio BiH: Nijedna preporuka za pravosuđe nije provedena

Šef GRECO-a upozorio BiH: Nijedna preporuka za pravosuđe nije provedena

On tvrdi da ono što je zabrinjavajuće jeste što nijedna preporuka nije u potpunosti provedena.

“Posljednji izvještaj je bio 2018., a vlasti BiH su imale rok do septembra ove godine da nam pošalju ažurirano stanje, što su i učinile. Mi ćemo sada analizirati to što su nam poslali. Sljedeći izvještaj je u martu 2020. Jedna konkretna preporuka je uspostavljanje sistema otkrivanja imovine sudija i tužilaca. Svrha ovog sistema je da se izbjegne sukob interesa. Isto važi i za reformu VSTV-a koja još uvijek nije provedena”, kazao nam je Esposito.

Posljednji izvještaji GRECO-a kada je riječ o inkriminaciji i finansiranju političkih stranaka također nisu bili dobri za BiH.

“Jedno od glavnih pitanja je tu bilo upravo finansiranje političkih stranaka. Pravila koja se primjenjuju su ona koja je usvojio Komitet ministara Vijeća Evrope i koja su jednaka za sve države članice, uključujući BiH. Tu je cilj transparentnost, koja je ključna za odgovornost. Građani trebaju znati kako se političke stranke i kandidati finansiraju. To nije pitanje nezakonitosti, nego je potrebno da političke stranke budu transparentne kada je riječ o izvorima i prihodima i kako se troši novac. I potrebno je da nezavisno tijelo može utvrditi tokove novca”, rekao je Esposito.

Kazao je da se nada da će vlasti BiH provesti ove preporuke.

Foto: T.S./Klix.ba Foto: T.S./Klix.ba

“Samo da vas podsjetim da su preporuke GRECO-a obavezujuće i moraju biti provedene u roku koji postavi GRECO”, podvukao je on.

Upitali smo ga šta to znači ako BiH samo dijelom nešto provede ili ne provede.

“Mi ćemo nastaviti pratiti proces dok preporuka ne bude ispunjena u određenom procentu. Ako dođemo do trenutka da nema napretka, GRECO ima mogućnost da usvoji deklaraciju o neusklađenosti. To onda znači kraj procesa, to nije sretan završetak za BiH. Tom deklaracijom se onda zaustavlja dijalog. Još nismo u takvoj fazi kada je riječ o BiH. Ove dekalracije bi imale dvije posljedice, jedna je po ugled zemlje, a druga po ekonomiju zemlje. Nadam se da će vlasti pokazati političku volju i implementirati naše preporuke”, rekao je on.

Pravosuđe u BiH je na meti kritika zbog brojnih slučajeva korupcije koji isplivavaju na površinu. Upitali smo ga za komentar.

“U pravu ste kada to kažete. GRECO se zanimao za sprečavanje korupcije u pravosuđu i to je bila tema posljednjeg ciklusa evaluacije koji smo radili u BiH. Ako ne možete vjerovati pravosuđu, kome možete vjerovati. Upravo iz tog razloga GRECO radi monitoring ovog sektora, ne samo u BiH nego u svim državama članicama. Što se tiče BiH izdali smo veoma precizne preporuke koje se tiču sprečavanja korupcije u pravosuđu. Svrha je da se korupcija zaustavi prije nego što se dogodi. Jer kada se pojavi korupcija, svi smo na gubitku. Naše preporuke za BiH se specifično odnose na stvaranje zaštitne mreže oko pravosuđa kako bi se spriječila korupcija prije nego što se pojavi”, zaključio je naš sagovornik.

Izvor: Klix

U BIH napokon počinje izdavanje potvrda za elektronski potpis

0
U BIH napokon počinje izdavanje potvrda za elektronski potpis
Kvalifikovani elektronski certifikat u BiH će izdavati slovenska kompanija Halcom.

“Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je stvorilo sve uvjete neophodne za provedbu Zakona o elektronskom potpisu, izrađen je i Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji koji je usklađen s EU legislativom i upućen je u parlamentarnu proceduru. Kompanija Halcom je dostavljenom prijavom ispunila sve uvjete za dobijanje statusa povjeritelja za izdvanje kvalificiranih elektronskih certifikata, a posebno uvjete za sigurnost i zaštitu zloupotrebe podataka, čime su stvoreni uvjeti za provedbu zakona za elektronski potpis”, kazao je Saša Dalipagić.

Elektronski potpis ima istu snagu kao i vlastoručni potpis i njegovom primjenom će se ubrzati razmjena dokumenata i svih elektronskih transakcija koje će uz razvoj novih servisa na svim nivoima doprinijeti sigurnijem i jednostavnijem poslovanju u oblasti trgovine, javne uprave, zdravstva i slično.

Izvršni direktor kompanije Halcom Marko Valjevec je kazao da mu je veliko zadovoljstvo i čast što danas može govoriti u ime kompanije Halcom.

“Kompanija Halcom je do sada izdala više od 500.000 certifikata u regiji. Svoje usluge pružamo na području regije, ali i u BiH, ovdje smo prisutni od 2001. godine i izdavanjem elektronskih certifikata u BiH bavimo se duže od 15 godina. Ti certifikati su dosad bili nekvalifikovani. Kvalifikovani potpis ima pravnu snagu kao i vlastoručni potpis i za njega nije potrebno dokazivanje vjerodostojnosti i autentičnosti”, kazao je Valjevec.

Elektronski potpisi izdaju se isključivo vlasniku na sigurnosnom mediju, pametnoj kartici ili sigurnosnom usb-u uz rok trajanja od tri godine.

Svi lični podaci korisnika kvalifikovanih elektronskih potpisa se obrađuju u skladu s općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), to znači da fizička i pravna osoba može koristiti svoj elektronski potpis u zemlji ili u inozemstvu.

“Nadam se da će ovaj događaj u BiH olakšati put ka digitalizaciji i put ka EU. Halcom je sve učinio da ispuni uslove države BiH za izdavanje elektronskih potvrda po uzoru na EU, ali je za njihovu upotrebu neophodan angažman državih i privatnih institucija da već u sljedećoj godini počne njihova upotreba”, zaključio je Valjevec.

Zamjeniku ministra prometa i komunikacija BiH Saši Dalipagiću je uručena prva kartica s elektronskim potpisom.