Home Blog Page 3

Kako da dobrovoljno uplaćujete doprinose za penziju?

0

Kako da dobrovoljno uplaćujete doprinose za penziju?

Kada sticajem okolnosti imate prekid u radnom stažu i ne radite, a imate novca, možete sami uplaćivati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Zakonom o PIO Republike Srpske osim obaveznog osiguranja po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja propisana je mogućnost dobrovoljnog osiguranja, pri čemu je definisano da pravo na to osiguranje imaju lica koja imaju prebivalište u RS i Brčko Distriktau, da imaju navršenih 15 godina i da imaju opštu zdravstvenu sposobnost. Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju se stiče podnošenjem zahtjeva, a potom donošenjem rješenja Fonda PIO o priznavanju dobrovoljnog osiguranja.

– Mjesečna uplata se vrši prema prosječnoj bruto plati u RS u prethodnom mjesecu, tako da osnovicu predstavlja 60% prosječne bruto plate pomnoženo sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5% i iznosi npr. za jul 2017. godine 147,19 KM (1.326 KM bruto plata x 60%= 795×18,5%=147,19 KM). Naravno, po izboru osiguranika, moguća je uplata i na veće iznose, a ne samo na 60% prosječne bruto plate – objasnili su za eKapiju iz Fonda PIO RS.

Najniža osnovica je 60% prosječne bruto plate, a najviža nije limitirana, pri čemu je najviša penzija, prilikom ostvarivanja prava i obračuna penzije, limitirana koeficijentom 4 i za septembar u RS iznosi 1.794,36 KM

Osnovice se usklađuju prema kretanju visine prosječne plate.

– U prošloj 2016. godini kod Fonda PIO bilo je evidentirano 945 osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. Od navedenog broja redovnu mjesečnu uplatu doprinosa vršilo je 797. Status dobrovoljnog osiguranja prestaje na zahtjev osiguranika ili ako se doprinos ne uplati tri mjeseca uzastopno, sa datumom prestanka uplate – kažu iz Fonda PIO RS.

Dobrovoljnu uplatu doprinosa za penzije u RS vrše najviše je oni sa navršenih 40 i više godina života, dok je osiguranika od 20 do 30 godina svega nekoliko desetina. Generalno, najčešće su to osiguranici kojima je do ostvarivanja prava na penziju ostao kraći vremenski period.

– Ako se posmatra po opštinama i gradovima onda je najviše dobrovoljnih osiguranika u Banjaluci, potom Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, dok je u manjim opštinama dobrovoljnih osiguranika znatno manje – kažu iz Fonda PIO RS.

U FBiH se na dobrovoljno penziono osiguranje može osigurati osoba koja je navršila 15 godina života i koja ima opštu zdravstvenu sposobnost. Oni na redovnom školovanju ne mogu se prijaviti.

– Ukoliko osoba želi da se prijavi na dobrovoljno osiguranje kod FZ PIO/MIO potrebno je podnijeti zahtjev za prijem u dobrovoljno osiguranje u nadležnoj Kantonalnoj administrativnoj službi FZ PIO/MIO i dostaviti uvjerenje o državljanstvu, ljekarsko uvjerenje o općoj zdravstvenoj sposobnosti i CIPS prijavu. Nakon podnošenja zahtjeva, prvostepeni organ FZ PIO/MIO donosi rješenje o prijemu u dobrovoljno osiguranje kod FZ PIO/MIO i isto dostavlja stranci na kućnu adresu – kažu za eKapiju iz FZ PIO MIO.

Osnovica za određivanje visine doprinosa za dobrovoljno osiguranje u FBiH je prosječna isplaćena mjesečna neto plata iz prethodne godine.

Doprinos za dobrovoljno osiguranje se utvrđuje u iznosu 24,64% od prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenika u FBiH iz prethodne godine. Tako je mjesečna uplata fiksna i za 2017. iznosi 217,08 KM mjesečno (24,64% od prosječne neto plate za 2016. koja je iznosila 881,13 KM).

Izetbegović priprema tužbu protiv Hrvatske

0
Bosnian Muslim member of Bosnia's tripartite Presidency Bakir Izetbegovic speaks during a press conference after talks with Serbian President Aleksandar Vucic in Belgrade, Serbia, Wednesday, Dec. 6, 2017. Three members of Bosnia's presidency are in Belgrade on an official visit two weeks after the U.N. tribunal convicted former Bosnian Serb military chief Ratko Mladic of genocide and sentenced him to life in prison, which stirred tensions. (AP Photo/Darko Vojinovic)

Izetbegović priprema tužbu protiv Hrvatske

Hrvatska će sutra uprkos protivljenju Bosne i Hercegovine ozvaničiti početak gradnje Pelješkog mosta. Ideja za izgradnju ovog mosta rodila se još ’90-ih, a prvi pripremni radovi su počeli prije 15 godina. Bosna i Hercegovina se protivi izgradnji zbog nerješene granice na moru sa Hrvatskom, ali i zbog gabarita mosta.

Pomorski ekspert Nešad Alikadić u izjavi za N1 otkriva da ima informacije da se u Bosni i Hercegovini trenutno radi na pokretanju pravnog postupka protiv Hrvatske. Po njegovim riječima jedan proces bi se trebao voditi na međunarodnom sudu pravde u Haagu, a drugi na sudu za pravo mora u Hamburgu.

“Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je obećao i hajmo reći prihvatio svoju dužnost da će pokrenuti tu tužbu. Koliko ja znam pripreme se u tom smjeru vode tako da očekujemo od gospodina Bakira Izetbegovića da će predati tu tužbu. Ne treba mu nikakva suglasnot ostalih članova niti ikakav konsenzus zato što Deklaracija Parlamenta u tom smislu već postoji od prošle godine”, tvrdi Alikadić.

U međuvremenu bh. vlasti nisu poduzele ništa konkrento da bi zaštitile interese BiH, ali ni da bi otvoreno razgovarali sa hrvatskim kolegama.

“Nama je u interesu da branimo interese Bosne i Hercegovine. I, onda to moramo raditi sinhronizovano, zakonodavna i izvršna vlast. Ovo nije posao samo jednog ministra. Da se to samo pita ministar Jusko Ismir budite uvjereni da bi već bio na brojnim sjednicama sa predstavnicima vlade Hrvatske. Ali bez konkretnog odobrenja i instrukcije, da tako kažem, da to mogu raditi, ja bih sigurno napravio mnogo veću štetu”, ističe Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa BiH.

Bivši državni zastupnik Sead Avdić ističe da postoje dva veoma važna pitanja koja se moraju rješiti kada je u pitanju izgradnja ovog mosta.

“Šta mi to tražimo od Republike Hrvatske. Tražimo da poštuje zakon o morima, da imamo slobodan izlaz na otvoreno more. To je jednostavno zakon koji mora omogućiti BiH izlazak na otvoreno more, što znači slobodne i nezavisne morske vode, to je jedno. Drugo tražimo da taj most jednostavno ispuni elementarne kriterije dimenzionih karakteristika i parametara što znači da najveći brodovi mogu prolaziti ispod tog mosta”, objašnjava Avdić.

Evropska unija će dijelom finansirati izgradnju, a tokom nedavne posjete Sarajevu komesarka za transport Viloeta Bulc jasno je kazala šta trebamo uraditi ukoliko imamo prigovore.

“Evropska komisija sufinansira jedan dio ovog projekta na osnovu dokumentacije koju je dostavila Republika Hrvatska relevantnim službama Evropske komisije. Ovom prilikom mogu samo reći da ukoliko se Bosna i Hercegovina ne slaže sa određenim informacijama, koje smo mi imali na raspolaganju u trenutku donošenja odluke o sufinanciranju, da nam se domaće vlasti, naravno, sa pisanim komentarima obrate”, kaže Bulc.

Tokom posljednje razmjene verbalnih, ali i pismenih stajališta iz Sarajeva je zbog Pelješkog mosta poslana značajna poruka.

“Ukoliko bi jednostrano Republika Hrvatska otpočela sa izgradnjom mosta prije rješavanja graničnog pitanja to bi dovelo do narušavanja međususjedskih odnosa što nije ni u interesu Bosne i Hercegovine ni Republike Hrvatske ni Evropskoj uniji”, poručuje Adil Osmanović, ministra civilnih poslova BiH.

No ono što nije u interesu BiH, za Hrvatsku nije važno, sutra će početi da teče ugovoreni rok za izgradnju mosta, koji bi trebao biti završen za tri godine. Na BiH je da se pred sudovima izbori za svoja prava.

Izvor: N1

Freelenceri zahtijevaju da se poziv poreske uprave povuče

0

Freelenceri zahtijevaju da se poziv poreske uprave povuče

izvor: Fokus

Iako su od ove godine freelanceri u BiH prema Zakonu o porezu na dohodak dužni platiti ovaj porez, oni poručuju da poziv na retroaktivno plaćanje poreza mora biti povučen. Pismo koje je je stiglo na našu e-mail adresu objavljujemo u cjelosti.

“Poštovani,

Šaljem vam ovaj dopis sa ciljem da skrenemo pažnju na problem naplate poreza osobama koje primaju novac iz inozemstva. To je ogroman problem koji trenutno nije privukao mnogo pažnje u našoj državi. Uzrok tome je nepoznavanje čitavog problema.
Dozvolite da objasnim problem, a i pogubnost istog. Naime, porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine objavila je poziv svim poreznim obveznicima koji primaju uplate iz inozemstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak.

Ovaj poziv je stidno popraćen u medijima. Naime, radi se o pozivu koji obuhvata aproksimativno oko 50 000 ljudi, osobe koje su slale novac iz inostranstva preko deviznih računa bilo kome i bilo kad, osobe koje primaju dar, osobe koje rade sezonske radove u nekim od evropskih država, osobe koje su radile po zemljama istoka a primale uplate u nasim bankama, osobe koje rade kao freelanceri, osobe koje se bave prodajom i preprodajom artikala preko interneta i mnogi drugi. Naime, poziv koji izgleda tako naivno, je zapravo jedan od najpodmuklijih i najpogubnijih poteza onih vladajućih struktura koje su donijele isti.

Trebamo zajedničkim snagama upoznati medije a i sve ostale zainteresovane o čemu se radi i zbog čega bi trebalo da oni mediji koji žele dobro sebi i svojoj državi obavijeste javnost o istom, stave fokus na ovaj problem i pristupe zajedničkom rješavanju istog. Stoga, uputimo se u analizu.

Prva stavka koju želimo istaknuti je da POREZ NA DOHODAK nije upitan. Ljudi koji su htjeli da izbjegnu ovakvu vrstu poreza na dohodak ne drže svoj novac u našim bankama, niti planiraju. Svako ko je rezident BiH treba da plati porez na dohodak. Svaka racionalna osoba će ovo potvrditi i složiti se sa istim. U ovom slučaju, problem je na koji način se pristupa toj naplati, problem je nedostatak volje da se uredi ova oblast (a naravno nije problem da se naplati porez). Računica govori da će svaka osoba koja radi kao freelancer, zapravo platiti 2.5 – 3 puta vise poreza na dohodak nego druge osobe koje su zaposlene, upravo iz razloga što vlast želi da oporezuje BRUTO platu freelancera (odnosno ne želi da prizna odbitke).
PUFBiH -Web stranica Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine – pufbih.ba
Izmjenama i dopunama pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak od aprila ove godine uveo se tzv. obrazac ams1035, koji obavezuje sva fizička lica koja prime bilo kakav prihod iz inostranstva da se na isti obračuna 10% poreza na dohodak. Uz to se u istoj toj formi dodaje porez na osnovno zdravstveno osiguranje od dohotka od 4% ( koje je u zakonu o doprinosima tretirano kao pod plaćanje ako je u pitanju ugovor o djelu što sa većinom nije slučaj). Međutim, vi niste zdravstveno osigurani ako to platite. Porezna uprava hoće da primjenjuje ovaj obrazac iz aprila 2018 retroaktivno za period 2015-2017, kad je postojao samo aug1031 obrazac na koji mnogima nisu dali da izvrše svoju godišnju prijavu poreza jer “nije definisao ovakve djelatnosti”.

Naime, ako freelancer zarađuje 1000 KM mjesečno, morat će platiti 4% osnovicu za zdravstveno (40KM), te 10% na poreznu osnovicu od 960KM (96KM). Dakle ukupno 96 + 40KM bez da je zdravstveno osiguran. Osim tog poreza na dohodak, freelancer mora sam da se zbrine za račune koje plaća da bi održao biznis kojim se bavi, mora sam da riješi svoje penziono i zdravstveno osiguranje (ili bilo kakvu vrstu uštede novca za stare dane) koje nema od države. Smiješna stavka u pozivu koja kaže: “Ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka” je ista ona stavka koja će skupinu najboljih, edukovanih i stručnih individua otjerat iz ove države. Istih onih individua koje trebaju da otvaraju biznise danas, sutra, koji će donijeti nova radna mjesta mojoj i vašoj djeci.

Dok je recimo sa rezidentom koji radi u nekoj od kompanija u Federaciji potpuno druga stvar. Dohodak te osobe će se racunati na NETO a ne na BRUTO platu. Tako u slučaju od 1000 KM bruto plate, toj istoj osobi će se penziono, zdravstveno i ostale takse izbiti iz BRUTO plate. Oduzet će se neoporeziva osnovica te će se onda ostatak oporezovati sa 10% (a naravno većina nema nikakve troškove ukoliko rade za kompanije i nemaju nikakvu vrstu obrta).
Dakle, ovdje pričamo o diskriminaciji poreskih obveznika unutar jedne države i ovo je slučaj koji bi se bez problema mogao održati na ustavnom sudu.

Njihova nemogućnost da shvate bitnost ovakvog načina rada vratit će nas unazad više nego bilo kakav rat ili bilo kakva druga retorika. Dok se susjedne zemlje i zemlje Evrope fokusiraju na poreske olakšice za ovakvu vrstu rada, naša vladajuća struktura (sa prosjekom starosti od vjerovatno 50+ godina) kojoj je domet IT tehnologija Facebook i Twitter, barata postocima na porez kao dijete loptom. I tako, dok Rumunija ima ogroman broj poreskih olakšica za individue koje unose novac u državu, dok Bugarska forsira zakon koji ce za freelancere znaciti 0% poreza, dok Svedska freelancere naziva mikro ekonomskim podsticajem, dok Njemačka ima freelancere regulisane kao totalno zasebnu strukturu rada, a kod nas se dešavaju ovakve naplate poreza koje će nažalost rezultirati novim valom seobe i to onog sloja ljudi koji mogu i hoće da naprave promjenu i potpomognu razvoju BiH prema modernoj državi.
Ukoliko medijski ne privučemo pažnju na ovaj problem, ukoliko ostanemo pasivni, porezni trening zlostavljanja se neće zaustaviti ovdje i na nama.

Vjerujte neće, nastavit će na isti ovaj način, samo sa drugom skupinom ljudi, istom uhodanom taktikom parcijalnog pristupa bez mogućnosti organizovanja u mase za bilo kakvu pobunu i promjenu. Zamislite, molim vas, šta će biti kada se odmah nakon izbora donese progresivna stopa poreza na dohodak čije su stope 20% iznad 1500 KM? Razmislite da li želite da živite u državi gdje ona sama tjera svoj narod van. Bez obzira na kakvoj ste poziciji, vaša djeca će morati živjeti od nečega.

Zar je moguće prijetiti zatvorom i retroaktivno forsirati naplatu poreza nakon ažuriranja pravilnika? Zasto skupine i skupine freelancera koje su kontaktirale lokalne poreske uprave 2015 i 2016 godine nisu dobile konkretan odgovor, nego gluho i slijepo telefonsko ćutanje bez mogućnosti da se objasni na koji način i kako treba plaćati porez? Zbog nestručnosti porezne uprave protekle tri godine, mi moramo snositi odgovorost za svaku njihovu grešku i podsmijeh preko telefona.

U saradnji sa kolegama, skupinom ljudi koja se bavi istim poslom (na ovaj ili onaj način), freelanceri zahtijevaju sljedeće:

1. Zahtijevamo da se poziv poreske uprave povuče (pogotovo da se demantira dio za retroaktivno plaćanje).
2. Budući da slijede izbori, želimo da znamo kakav je stav individualnih stranaka po ovom pitanju. Za šta se zalažete i na koji način bi svaka od stranaka rijesila ovaj problem? 50,000 ljudi vas pita ovo pitanje, onih 50,000 koji će da kazne iste ove na sljedećim izborima, to vam garantiramo.
3. Zahtijevamo da vlast pristupi ovom problemu ozbiljno i da se uredi oblast na način na koji je objašnjeno gore. Oblast koja će definisati rad ljudi koji uplate primaju iz inostranstva i koja će omogućiti da prijave svoje odbitke, te na taj način budu dio fer sistema za oporezivanje (kao i svaki drugi građanin ove države).

S poštovanjem,

Porezni obveznici BiH

U Republici Srpskoj od 2019 registracija firmi preko interneta

0

U Republici Srpskoj od 2019 registracija firmi preko interneta

Registracija preduzeća u Republici Srpskoj od iduće godine biće moguća elektronskim putem, čime će procedure, vrijeme i troškovi za osnivanje firme biti znatno skraćeni. U početku je će e-registracija biti moguća samo za društva sa ograničenom odgovornošću i preduzetnike.

U Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS kažu da će u sistem koji će omogućavati elektronsku registraciju direktno biti uvezani registarski sudovi, Poreska uprava, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, notari, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležni organi jedinica lokalne samouprave, kao i komercijalne banke.

 „Zainteresovano fizičko ili pravno lice treba da prethodno posjeduje kvalifikovani elektronski certifikat koji je izdan od strane kvalifikovanog sertifikacionog tijela sa sjedištem u RS, odnosno BiH ili od strane kvalifikovanog certifikacionog tijela sa sjedištem na teritoriji Evropske unije sa kojim Srpska ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju. Uz pomoć tog certifikata korisnik može pokrenuti i završiti postupak registracije firme ili preduzetničke radnje elektronskim putem“, kazali su u ministarstvu i dodali da ovaj certifikat može služiti i za bilo koju drugu elektronsku uslugu.

Direktni efekti primjene ovog sistema za krajnje korisnike, kako navode, odnose se na dodatno skraćenje vremena, procedura i troškova potrebnih za početak poslovanja, a posljedično i poboljšanje pozicije na Doing Business listi.

„Takođe će biti omogućeno i dobijanje određenih sudskih izvoda elektronski“, kažu u ministasrtvu.

Navode da će efekte primjene ovog sistema osjetiti i institucije kroz proces digitalizacije arhive, stvaranje validnih i dobro uvezanih baza podataka i automatsku razmjenu informacija među institucijama, kao važnom polugom upravanja sistemom.

„Ključni efekat ovog projekta ogleda se u činjenici da će biti stvorene pretpostavke za značajniju primjenu elektronskih usluga u Republici Srpskoj, od kojih je ova prva značajnija sa velikim brojem učesnika“, rekli su u ministarstvu.

Autor: Capital

Politička nestabilnost u BiH odbija milijarde maraka stranih investicija

0

Politička nestabilnost u BiH odbija milijarde maraka stranih investicija

Oko 71 posto anketiranih poduzetnika, koji su članovi Vijeća za strane investicije, smatra kako je poslovno okruženje u BiH nepredvidivo, što izaziva negativan učinak za privlačenje stranih investicija, piše Večernji list BiH.

To je rezultat istraživanja koje je Vijeće za strane investicije u BiH iznijelo u svojoj publikaciji pod nazivom “Poslovni barometar u BiH” i koja je nedavno prezentirana svim relevantnim tijelima bh. vlasti. Privlačiti investitore U usporedbi s rezultatima od 2014. godine, 71% ispitanika vjeruje da se poslovni ambijent nije promijenio, dok njih 29% misli da su se uvjeti za strane investitore čak i pogoršali.

Kao glavne prepreke za veća strana ulaganja, uz političku nestabilnost, navode se glomazna birokracija i administracija, neučinkovitost izvršenja sudskih odluka, zakonodavstvo koje ne potiče zajednička ulaganja, nedosljedna primjena propisa od Porezne uprave, porezne politike koja obeshrabruju investicije…

“Na lokalnoj razini također su brojni problemi”, navode iz Vijeća za strane investicije i dodaju kako je problematika slična, od komplicirane birokracije, preko neučinkovite administrativne procedure, nedostatka poticaja za strane investitore do visokih parafiskalnih nameta.

Unatoč obećanjima vlasti i usvajanju Reformske agende, problemi za ulaganja su i dalje ostali, uz blage korekcije. Većina članica Vijeća za strane investicije, njih oko 91 posto, izrazila je mišljenje da vlade u BiH ne rade svoj posao učinkovito i u skladu sa svojim ovlastima na usklađivanju obrazovnih planova, programa i vještina radne snage sa stvarnim potrebama privatnog sektora.

Unatoč svemu, plan ulaganja u iduće dvije godine od stranih tvrtki u BiH i dalje postoji te je skroman uzimajući u obzir činjenicu što bi se napravilo da je država učinkovitija u svojim procedurama. Prema prikupljenim anketnim podacima, članice Vijeća za strane investicije u BiH u iduće dvije godine planiraju reinvestirati u BiH, a nešto manje od polovine ili 41% imat će potrebu za zapošljavanjem visokoobrazovanih kadrova, uglavnom tehničke i ekonomske struke (inženjere, menadžere prodaje, ekonomiste, bankare…). Za investitore je važno i poželjno da zaposlenici govore strane jezike.

Tražit će se također i radna snaga s najmanje srednjom stručnom spremom, i to tehničke i ekonomske struke, tehničari, električari, prodavači, koji su nužni za 23 posto ispitanika, dok će oko devet posto anketiranih imati potrebu za kvalificiranim tvorničkim radnicima, uglavnom tehničke struke za serijsku proizvodnju. Vlada FBiH je još prije tri godine u novom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izravnim stranim ulaganjima predvidjela utemeljenje Vijeća za strane investitore.

Inicirati izmjene zakona Zadatak tog vijeća, koje će imati 16 članova, je, prije svega, omogućavanje koordinacije na svim razinama vlasti u BiH, kao i koordiniran pristup radu s potencijalnim investitorima. U cilju privlačenja stranih investicija i bržeg dolaska kapitala, Vijeće za strane investitore, čiji rad tek treba biti operativan, na terenu će se baviti analizom poslovnog okruženja za strane investicije i predlaganjem te poduzimanjem mjera i postupaka radi otklanjanja prisutnih ograničavajućih čimbenika za strane investitore.

Vijeće će također, na temelju svojih analiza, inicirati izmjene zakona i drugih podzakonskih akata kojima se potiče i olakšava dolazak stranih investicija. Bavit će se razmjenom informacija i iniciranjem potpunije suradnje između institucija federalne, županijske i lokalne razine vlasti radi stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta za strane investicije, koji će stranim ulagačima ulaganja učiniti privlačnima i sigurnima. Očito i ta mjera nije poboljšala uvjete za strane investicije u ovaj bh. entitet.

Vecernji List

BH privrednici među najopterećenijim u regionu

0

BH privrednici među najopterećenijim u regionu

Bosna i Hercegovina ima visoka opterećenja na plaće, visoke porezne stope, ali ne i najveće.

Opterećenja na plaću u našoj zemlji se kreću od 33 do 41,5 posto u zavisnosti od entiteta. Porez na dobit je 10 posto, a stopa PDV-a je jedinstvena i iznosi 17 posto.

OPTEREĆENJA I POREZI U REGIONU

U susjednoj nam Hrvatskoj porez na dobit je 18 posto i isti je za mala preduzeća umanjen na 12 posto. Opterećenja na plaće u Hrvatskoj su 40 posto, izuzev 35,2 posto ukupnog iznosa osiguranja od prihoda, dok je stopa PDV 25 posto, odnosno 13, 5 i 9 posto.

U Srbiji opterećenja na plaću su 52% (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mjesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon 3 puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosječne zarade dodatnih 15%).  Porez na dobit iznosi 15 posto. Stopa PDV-a u Srbiji iznosi 20 posto.

U Sloveniji opterećenja na plaću iznose 50 posto, porez na dobit je 19 posto, dok je stopa PDV-a 22 posto, odnosno smanjena stopa 9.5 posto od 1. jula 2013. godine.

Makedonija je svoje poreze kako na dobit, tako i opterećenja na platu riješila najbolje u region, tako da porez na dobit u ovoj zemlji iznosi 10%. Opterećenje na plaću je 37% (uključuje porez na dohodak 10%, obaveznu državnu penziju 18%, obvezno javno zdravstveno osiguranje 7,3%, obavezno osiguranje od nezaposlenosti 1,2%, obavezno osiguranje od ličnih povreda 0,5%). Stopa PDV u Makedoniji je 18 posto.

OPTEREĆENJA I POREZI U EVROPSKIM ZEMLJAMA

Gledajući na stanje u nekim zemljama Evropske unije, primjera Njemačke, porez na dobit je 22.825% (nekoliko malih sela) do 32.925% (u Minhenu) u zavisnosti od opštine. Ovo uključuje 15% CIT, 5,5% dopunu solidarnosti plus porez na promet koji se plaća opštini).

Opterećenja na plaću u Njemačkoj uključuju (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon tri puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosječne zarade dodatnih 15%).

Kada je u pitanju stopa PDV-a ona uključuje(porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon tri puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon šest puta prosječne zarade dodatnih 15%).

U Italiji porez na dobit je 27.9% (24% plus 3,9% opštinski). Opterećenja na plaću su 45.83% (43% porez na dobit + 2,03% porez na regionalni dohodak + 0,8% porez na opštinske prihode). Što se tiče PDV u Italiji iznosi 22% (smanjene stope 10%, 5%, 4%).

U Francuskoj porez na dodit je 33.3% (36.6% iznad 3.5M€, 15% ispod 38k€).

Opterećenja na plaću su 49% (45% + 4% za godišnje prihode iznad 250.000 € za pojedinačne poreske obveznike ili preko 500.000 € za bračne parove) + porezi na socijalnu sigurnost i socijalne doprinose po različitim stopama, na primjer 17,2% za kapitalne dobitke, kamate i dividende.

Stopa PDV-a je 20% (smanjene stope od 10%, 5.5%, 2.1% i 0% za specijalene slučaje kao što su pojedina hranu, prevoz, kulturna dobra itd.

U Austriji porez na dobit iznosi 25 posto. Opterećenja na plaću su 55 posto, a stopa PDV-a je 20% (smanjene stope 10% + 13%).

DESTIMULATIVNI POSLOVNI AMBIJENT

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar komentarišući gore iznesene podatke za Akta.ba portal je kazao kako je evidentno da neke zemlje nemaju doprinose za zdravstveno, penziono, nezaposlenost, kao zemlje Balkana ili BiH.

Stopa oporezivanja dobiti u našoj zemlji je kaže niska i u velikom broju slučajeva je zloupotrebljavaju poslodavci jer im se više isplati da podignu dobit, plate državi 10 posto na podizanje gotovine i vrate radniku na crno u koverti.

Smatra kako treba razmisliti o podizanju stope na oporezivanje dobiti. Ona bi trebala biti 20 ili čak 30 posto za podizanje gotovine, ali ne i kod investiranja ili nekih drugih obaveza.

„Poslodavci i struka trebaju dati svoje mišljenje. Ovo kako je sada napravljeno stvara jedan destimulativan ambijent. Na jednoj strani imamo poslodavce koji plaćaju visoke stope doprinosa, a na drugoj imamo radnike sa niskim primanjima ili su bar tako prijavljeni te taj dio ne ulazi u sistem“, kaže Hadžić, naglašavajući kako treba uraditi kvalitetnu reformu koja će biti pozitivna kako za poslodavce, tako i za radnike, a u nekom kratom roku možda negativna za državu.

Osvrćući se na novi Prijeglog zakona o porezima na dohodak kaže kako je jedino dobro u ovom Zakonu što se definitivno pravi drugačija osnovica za obraču. Na ovaj način topli obrok, prevoz i neke druge kategorije ulaze u osnovicu obračuna doprinosa.

Smatra kako osnovica sa predloženih 33,5 posto treba biti spuštena na 25 posto. U ovoj varijanti bi poslodavci i radnici imali pozitive efekte. Hipotetički gledano to bi kako pojašnjava izledalo ovako: „Smanjenjem doprinosa za 150 KM, radnik bi dobio 100 KM više, poslodavac uštedu 50 KM, država bi imala minus od 150 KM koji bi nadomjestila indirektno kroz rast potrošnje, a koji bi opet doveo do pokretanja novih radnih mjesta, povećanja proizvodnje… U ovom slučaju država bi indirektno kroz PDV- e, umjesto 150 KM minusa kroz doprinose, imala 153 KM plusa kroz oporezivanje potrošnje.“

JAVNI PRIHODI

I u Poreznoj upravi FBIH kažu kako imamo visoku stopu doprinosa, stoga je uputila više inicijativa za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do pozitivnih efekata u cilju sprečavanja rada na crno i u cilju povećanja broja zaposlenih.

“Realizacija tih prijedloga imala bi za posljedicu pravednije oporezivanje i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivnog efekta na ukupno stanje u društvu. Kada je u pitanju oporezivanje rada, Porezna uprava FBiH je u martu 2017. godine uputila Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu finansija promjedbe na tadašnji materijal Nacrta Zakona o doprinosima i Nacrta Zakona o porezu na dohodak, koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri i za koji se ne zna kako će biti završeni u konačnoj fazi”, kazali sun am u Poreznoj upravi FBIH.

Podsjećaju, da je Porezna uprava Federacije BiH u novembru 2015. godine između ostalog, uputila inicijativu za izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kojim se, predlaže drugačije oporezivanje ugovora o djelu, ugovora o obavljanju povremenih i privremenih poslova i oporezivanje isplata preko studenskih zadruga i servisa i drugačije oporezivanje igara na sreću.

Također, predloženo je i ukidanje stope doprinosa na teret poslodavaca od 10,5%. Porezna uprava je značajno učestvovala u pokušaju da se postojeća zakonska rješenja unaprijede.

Cilj Porezne uprave Federacije BiH je da što veći broj zaposlenih bude prijavljen u bazu podataka Jedinstvenog sistema koji se vodi u Poreznoj upravi, da se za zaposlene radnike uplaćuju porezi i doprinosi, što u konačnici dovodi do povećanja naplate javnih prihoda po osnovu doprinosa”, kažu u Poreznoj upravi, dodajući kako su Vladi FBiH između ostalog uputili prijedlog za usvajanje zakona koji bi obavezao banke da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća, bez plaćanja doprinosa i da se zakonom propiše da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu, koja bi omogućila Upravi da blagovremeno poduzima aktivnosti i mjere u cilju sprečavanja isplate plaća bez uplate doprinosa i na taj način spriječi rast duga po ovom osnovu.

Akta

Faris Vehabović: Godišnje iz BiH ode 800 predmeta za Evropski sud

0

Faris Vehabović: Godišnje iz BiH ode 800 predmeta za Evropski sud

Rekao je to u razgovoru za Klix Faris Vehabović, sudija iz BiH koji je jučer izabran za potpredsjednika 4. vijeća Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ovo je prvi put da je na jednu rukovodeću funkciju u Evropskom sudu za ljudska prava izabran neko iz BiH.

“Pitanje implementacije presuda Evropskog suda jeste pitanje suštine postojanja bilo kojeg suda pa tako i ovog. Neizvršavanje presuda potkopava povjerenje, a to je nešto što se ne smije dozvoliti. Ko god ima iluzije da s neizvršenim presudama može u Evropski uniju, taj ili laže sebe i one oko sebe ili je glup i uz to elementarno politički neobrazovan. Drugim riječima, promovirati evropske vrijednosti kroz iznalaženje drugih prioriteta i pokušaj nametanja drugih tema kako bi se pitanje izvršenja presuda Evropskog suda stavilo kao sekundarni prioritet je, najblaže rečeno, neodgovorno ne samo prema državi već i prema narodu. Tvrdim da se rješavanjem presuda koje sam pomenuo rješava i pitanje osjećaja komocije konstitutivnih naroda, ali i svih drugih građana i manjina na potpuno ravnopravnoj osnovi. I ne vidim u tome ništa loše, naprotiv”, rekao je Vehabović za Klix.ba. Godišnje iz BiH ode 800 predmeta

On ističe da Evropski sud svake godine primi prilično veliki broj predmeta iz BiH, prosječno 800 predmeta godišnje, ali se tokom jedne godine riješi veći broj nego što se primi pa zbog toga BiH nije veliki “klijent” Evropskog suda i ne može se porediti s “velikom petorkom” koju čine Rusija, Ukrajina, Italija, Turska i Rumunija.

“U svakom slučaju, ‘manji’ smo od svih država bivše Jugoslavije. Međutim, kad god dođe ‘veliki’ predmet iz BiH, to po pravilu izazove posebnu pažnju zbog kompliciranosti pravnih pitanja ili zbog neke vrste bizarnosti okolnosti predmeta. U prošlosti su to bili predmeti ‘Sejdić-Finci’, ‘Pilav’ i često zaboravljeni predmet ‘Zornić’, kada je riječ o izborima i diskriminaciji u izbornom procesu. S druge strane su tu predmeti ‘Maktouf’ i ‘Damjanović’ u pogledu primjene blažeg krivičnog zakonodavstva i naravno predmet ‘Ališić’ koji je riješio pitanje duga Ljubljanske i Union banke bh. stedišama. Posljednji u nizu je predmet ‘Hamidović’ koji je rješavao pravo na isticanje vjerskih obilježja u javnim institucijama”, kazao je Vehabović.

Što se tiče predmeta koji se trenutno vode pred Evropskim sudom, naglašava on, mnogo je pametnije prešutjeti nego davati bilo kakvu informaciju o njima.

Bit će i “postizbornih” predmeta

“Ali ono što mogu reći jeste da ima predmeta koji izazivaju pažnju i u bh. javnom prostoru. Ono što očekujem će vjerovatno biti ‘postizborni’ predmeti koji bi mogli doći nakon utvrđivanja pravila po kojima će biti provedeni izbori ili nakon provedenih izbora bez jasnih pravila i njihove implementacije. Tu postoje raznovrsne varijacije na istu temu, no najpametnije je sačekati i vidjeti šta će se desiti”, naveo je Vehabović.

Govoreći o novoj funkciji koja mu je povjerena unutar Evropskog suda za ljudska prava, Vehabović potcrtava da je ona, prije svega, priznanje njegovih kolega.

“Evropski sud se sastoji od 47 sudija, po jednog iz svake države članice. To što sam izabran jednostavno znači da moje kolege iz 4. vijeća imaju povjerenje u mene, jer su me oni birali, zajedno s kolegom iz Portugala. To nisu izbori u kojima imate kampanju, već kampanju predstavljaju vaš rad i rezultati i samim time i ocjena vašeg rejtinga unutar Suda. Vijeće u kojem se sada nalazim čine sudije iz Ukrajine, Lihtenštajna, Litvanije, Portugala, Luksemburga, Malte, Rumunije, Mađarske, Slovenije i BiH. Naravno da to predstavlja i dodatnu odgovornost i dodatne obaveze kao sudiji koji će, zajedno sa drugim potpredsjednicima Vijeća, rješavati zahtjeve za privremene mjere iz svih 47 članica Vijeća Evrope, tj. 800 miliona stanovnika koji imaju pravo podnositi takve zahtjeve”, naveo je Vehabović, dodajući kako smatra da je na ovaj način i Bosni i Hercegovini odata određena vrsta priznanja.

Izvor Klix