Balkan Investment banka (BIB) je godinama ulagala novac građana RS u fiktivna preduzeća koja su imala samo jednog zaposlenog. Nalazila su se na istoj adresi u Kaunasu i sa njima se nije trgovalo na berzi. Preko računa off-shore firmi na egzotičnim ostrvima, za više od 1.000 klijenata, Uprava Balkan Investment banke „oprala“ je blizu 1,7 milijardi KM, navodi se u tajnom Zapisniku o kontroli BIB-a Republičkog deviznog inspektorata RS.
Balkan Investment banka je emitovala 500 hiljada prioritetnih akcija nominalne vrijednosti deset maraka. Iznos emisije je bio 5 miliona KM. Investiciono-razvojna banka RS preko svojih fondova kupuje kompletnu emisiju 2010. godine. Banka nedugo nakon toga kupuje 70 hiljada obveznica laktaške „Kaldere“ nominalne vrijednosti 100 maraka i sa rokom dospjeća od 20 godina. BIB potom prodaje ove obveznice Fondu za restituciju RS i Akcijskom fond RS za 6,8 miliona KM. „Kaldera“ po osnovu kamata uplaćuje BIB-u 610 hiljada KM.
Na zahtjev Agencije za bankarstvo RS BIB je razvrstala kupljene hartije od vrijednosti na one koje su raspoložive za prodaju i na one koje se drže do dospjeća. Prema toj odluci BIB pristupa „prodaji“ akcija raspoloživih za trgovanje. BIB akcije preduzeća UAB Finansinio irnekilnojamo turto valdymas, UAB Aloja, UAB Inter Trade i UAB First Partneriai prodaje tako što se ugovorima definiše da kupci preuzimaju akcije, plaćaju odmah samo manji dio ugovorene cijene, a ostatak su obavezni da isplate BIB-u u ratama, odnosno BIB im odobrava kredit za kupovinu navedenih akcija. BIB nije vjerodostojno prikazala podatke iz ugovora o prodaji, niti je obezbijedila naplatu potraživanja. BIB, drugim riječima, ne posjeduje dokaz da je na akcijama upisan zalog u svrhu naplate potraživanja.
Inspektori su uočili da je direktor kompanije sa Djevičanskih Ostrva Northlink LLC od 2006. do 2011. godine bila Rima Kalinina. Kalinina je ujedno bila direktor predstavništva BIB-a u Kijevu, a bila je zaposlena i u predstavništvu BIB-a u Litvaniji. Jedna osoba je predstavljala veliki broj „društava“ koje su osnovali Ukio Bankas i UGIB-a. Drugačije rečeno – nije bilo osoba koliko je bilo direktorskih mjesta i to je bio ozbiljan problem. Zbog toga mnoga društva i nisu imala direktora ili su ih zastupala pravna lica.
Izvor: Capital.ba
