Home Blog Page 108

Advokati po službenoj odbrani u Bosni i Hercegovini

0

Advokati po službenoj odbrani u Bosni i Hercegovini

 

Sudovi u Bosni i Hercegovini (BiH) iz godine u godinu troše sve više novca za odbrane po službenoj dužnosti, a najveću korist od toga ima nekolicina advokata koji na tim poslovima ostvaruju velike zarade.

Neki od advokata, kao i osuđenici sa kojima su razgovarali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, kažu da sudije u pojedinim slučajevima sugerišu ili sami postavljaju branioce po službenoj dužnosti. Međutim, za te tvrdnje ne nude dovoljno dokaza.

Prema podacima koje je prikupio CIN, u periodu od 2005. do 2010. godine iz budžeta 41 suda u BiH je potrošeno najmanje 32 miliona KM za odbrane po službenoj dužnosti. Ukupan iznos potrošenog novca je nepoznat, jer 32 suda nisu dostavila tražene podatke, dok je 13 sudova dostavilo nepotpune podatke.

Najplaćeniji branilac po službenoj dužnosti u navedenih šest godina je Omar Mehmedbašić, sa ukupnim prihodom od 864.000 KM. Slijede ga Izet Baždarević sa 548.000 KM i Selman Zijadić sa 530.000 KM.

Prema dostupnim podacima, među 10 advokata sa najvećim zaradama su još četiri sarajevska advokata: Tarik Čingić, Muhidin Kapo, Midhat Kočo i Mirza Kovač, te Vesna Tupajić-Škiljević iz Sokoca, Ranko Dakić iz Prijedora i Petko Pavlović iz Srebrenice. Oni su pojedinačno zaradili između 250.000 KM i 450.000 KM.

Advokati krive sudije

I drugi advokati koje je CIN kontaktirao kažu da zakon ne garantuje pravednu raspodjelu odbrana po službenoj dužnosti.

Sarajevski advokat Ismet Mehić, koji je u pet godina na službenim odbranama zaradio 34.000 KM, kaže da su neki od advokata u dogovoru sa policijom, tužiocima i sudijama, ne želeći precizirati njihova imena: “Ja, lično, mislim da je u pitanju korupcija.”

Ni njegov kolega Mustafa Bračković, također ugledni sarajevski advokat, nije se obogatio braneći po službenoj dužnosti – za šest godina zaradio je 43.000 KM.

Kaže da su ga birali osumnjičeni koje poznaje od ranije i da je samo na taj način mogao dobiti klijente. Dodaje kako nije strana pojava da sudije optuženicima i osumnjičenima predlažu određene advokate.

Zakonom je propisano da na prvom pojavljivanju pred sudom osumnjičenom mora biti predočena službena lista advokata i omogućeno da samostalno izabere svog branioca. Sudijama i drugim zaposlenicima u pravosuđu zabranjeno je da utječu na njihov izbor. Sud može postaviti branioca samo ako ga optuženi ne izabere sam.

Do 2009. godine Zakon o krivičnom postupku BiH je dozvoljavao sudijskom vijeću da u ime osumnjičenog izabere advokata po službenoj dužnosti, ukoliko to on odbije učiniti. Izmjenom zakona određeno je da će se advokati u tom slučaju dodjeljivati redoslijedom sa liste.

Advokat Zaim Poturović, koji je uspio izlobirati ovu promjenu, kaže da je ona trebala omogućiti ravnopravnost svih advokata, ali da odbrane po službenoj dužnosti i dalje dobija samo 10 posto njegovih kolega.

Ova izmjena nije unesena u entitetske zakone i zakon Brčko distrikta.

Lista najplaćenijih advokata po službenoj dužnosti

Nisu svi advokati tako uspješni.

Čak 85 posto advokata – njih 753 – je za šest godina zaradilo manje od 50.000 KM.

Prema zakonu o krivičnom postupku advokate po služenoj dužnosti dobijaju osumnjičeni koji nemaju novca za svoju odbranu. Besplatne advokate mogu dobiti čak i okrivljeni za milionske pronevjere, poreske utaje ili trgovinu drogom, znači, svi koji donesu potvrdu da nemaju redovne prihode i imovinu.

Naknade se plaćaju novcem poreskih obveznika, prema tarifama koje određuju advokatske komore, koje utvrđuju i liste advokata po službenoj dužnosti. Najviše novca donose odbrane na Sudu BiH, čak dva do četiri puta više nego na općinskim sudovima. Ipak, zbog većeg broja slučajeva, najveću zaradu su advokati ostvarili na lokalnim sudovima.

Mehmedbašić, Baždarević, Zijadić, Čingić, Kapo i Kovač su tako većinu prihoda ostvarili na Općinskom sudu u Sarajevu. Kočo je pola zarade ostvario na državnom, a pola na općinskim sudovima, dok su Dakić, Pavlović i Tupajić-Škiljević po službenoj dužnosti uglavnom branili na Sudu BiH.

Poznanstva i briga za osuđenike – formula za uspjeh

Novinari CIN-a su razgovarali sa trojicom najplaćenijih advokata. Oni kažu da su poslove dobijali stečenim ugledom, ali i zahvaljujući širokom krugu prijatelja koji ih preporučuju. Pomoć sudija i ostalih u pravosuđu im, kažu, nije potrebna.

Mehmedbašić se advokaturom počeo baviti 2005. godine. Na odbranama po službenoj dužnosti u 2006. godini je zaradio ukupno 2.395 KM, a već godinu kasnije 121.062 KM. Posljednje tri godine zarađuje dvostruko više. Nagli rast primanja objašnjava tako što je novac za odbrane sa početka karijere dobijao naknadno – po okončanju sudskih postupaka.

Mehmedbašić na suđenje dolazi u crnoj službenoj togi. No, izvan sudnice on izgledom podsjeća više na rok-muzičara nego na ljude iz njegove profesije.

Kaže da poznaje veliki broj ljudi, od muzičkih zvijezda do kriminalaca, što mu pomaže da dođe do klijenata: “Ja sam s njima pio kafe dok su bili na slobodi. Tako se isto viđamo i dok su u zatvoru.”

Neki od osuđenika koje je zastupao rekli su novinarima CIN-a da ih on posjećuje, donosi im hranu, obilazi njihove roditelje.

Dodaje da su odbrane po službenoj dužnosti tek dio njegovih prihoda – uz odbrane u krivičnim predmetima, rad na brakorazvodnim parnicama i slučajevima zaštite autorskih prava.

Baždarević i Zijadić su po službenim odbranama u prosjeku godišnje zarađivali između 70.000 i 160.000 KM.

Zijadić je bivši tužilac. Advokaturom se bavi od 2003. godine. Objašnjava da ga često kontaktiraju optuženici koje je ranije branio, te i sada hoće samo njega.

Izet Baždarević je drugi najplaćeniji službeni branilac u BiH sa zarađenih 548.000 KM. (Foto: CIN)

Baždarević kaže da je do prije šest godina radio kao sudija i da ga zato mnogi klijenti žele imati kao branioca. Dodaje da je nekima od njih i sudio. Sudio je duže od 20 godina. Ipak, kaže da se dešava da su pojedini advokati favorizirani.

 

Sudije negiraju da biraju advokate

Sudije sa kojima su novinari CIN-a razgovarali kažu da se ne upliću u izbor branilaca. Objašnjavaju da osumnjičeni biraju branioce, a ne oni.

“Svi kriminalci će izabrati jedno deset advokata (…) za koje smatraju da su kvalitetni”, kaže Milenko Milekić, predsjednik Krivičnog odjeljenja Osnovnog suda u Banjoj Luci.

Međutim, pojedini osuđenici kažu da nisu dobili priliku da biraju ili da njihov izbor sud nije uvažio. Novinari CIN-a su razgovarali sa 39 zatvorenika kazneno popravnih zavoda (KPZ) u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici i Foči. Među njima je najviše osuđenih za ubistva, razbojništva, trgovinu drogom, prevare, silovanja.

Svi su dobili advokata po službenoj dužnosti, ali njih 17 je izjavilo da im je branilac dodijeljen bez njihovog znanja. Dvojica su kazala da su advokate izabrali sami, na prijedlog sudskih policajca iz Kantona Sarajevo, iako nisu tražili njihovu pomoć. Ostali nisu imali primjedbi na izbor branilaca.

Besim Muftić iz Gračanice, zatvorenik KPZ-a  Zenica – osuđen za ubistvo, kaže da mu Rozalija Džanić, sudija Kantonalnog suda u Tuzli, u septembru 2006. godine nije predočila listu advokata i da mu je Rifata Konjića dodijelila bez njegove saglasnosti.

Muftić se prisjeća da je rekao sudiji da se brani šutnjom, na što mu je ona kazala da izađe na puš-pauzu, gdje mu je prišao Konjić i predstavio se kao njegov advokat.

Sudija Džanić kaže da je Muftić sam izabrao advokata, te da ju je čak molio da to bude Konjić.

Advokat Konjić kaže da s tim nema nikakve veze i da on samo dobije rješenje. Za odbranu ovog klijenta je dobio 9.000 KM. U proteklih šest godina Konjić je na Kantonalnom sudu u Tuzli zaradio ukupno 159.645 KM.

Novinari CIN-a su pregledali na desetine sudskih zapisnika sa saslušanja. U većini je navedeno da je osumnjičenom predočena lista advokata, a potom ime i prezime onog koji je izabran za službenog branioca. Međutim, tačnost ovih navoda osumnjičeni ne potvrđuje svojim potpisom, zbog čega je teško utvrditi da li je samostalno izabrao advokata ili je to umjesto njega učinio sudija.

Zapisnici u pojedinim slučajevima ne nude dovoljno informacija o načinu izbora advokata.

Kosta JovanovicKosta Jovanović, zatvorenik KPZ Banja Luka, kaže da mu je sudija dodijelio advokata bez da mu je predočio listu sa koje ga je mogao sam izabrati. (Foto: CIN)

Kosta Jovanović, zatvorenik KPZ-a Banja Luka – osuđen za razbojništvo, kaže da na Okružnom sudu u Banjoj Luci u oktobru 2009. godine nije dobio listu advokata, već mu je sudija Božana Vulić odmah dodijelila Branka Gudala kao branioca. Gudalo je na odbranama po službenoj dužnosti zaradio 91.000 KM.

Danijela Milovanović, bivša predsjednica Krivično-prekršajnog odjeljenja ovog suda, kaže da u zapisniku nije navedeno da je Jovanoviću predočena lista advokata, niti je zatražena njegova saglasnost da ga brani taj advokat.

Mada je Edin Bešić, zatvorenik KPZ-a Tuzla – osuđen za silovanje, prije četiri i po godine sa liste izabrao advokata Šehu Šehića, kaže da mu je Općinski sud u Živinicama, ne pitajući ga, dodijelio Sminku Smajlović. Sud može tako odlučiti ukoliko advokat kojeg je izabrao osumnjičeni ne prihvati poziv za odbranu. Međutim, sudija je dužan da optuženog obavijesti o tome i ponudi mu da izabere drugog. Bešić kaže da ga nisu obavijestili o Šehićevom odgovoru, niti mu pružili šansu da ponovo bira.

Ibrahim Bubić, aktuelni predsjednik Općinskog suda u Živinicama, kaže kako u zapisniku stoji da je Bešić bio saglasan sa odlukom da ga zastupa Sminka Smajlović, te da je nemoguće utvrditi zašto mu je dodijeljen ovaj advokat.

Muhamed Tulumović, sadašnji direktor Sekreterijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH objašnjava da je on kao tadašnji predsjednik suda potpisivao rješenja koja bi mu dostavljali njegovi asistenti. Ukoliko je stranka tražila drugog advokata, a u slučaju da osumnjičenom nije dodijeljen onaj kojeg je htio, sudija ga je morao obavijestiti.,Tulumović objašnjava da bi sudija ostao bez posla ukoliko bi optuženi podnio pritužbu da je dobio advokata mimo svoje volje.

Šehić kaže da se ne sjeća da ga je iko upoznao s tim da ga je Bešić tražio za svog branioca. Također je rekao da takvih slučajeva ima dosta.

Osuđenici svjedoče i da pojedini sudski policajci u Sarajevu preporučuju advokate. Edmir Rajković, zatvorenik KPZ-a Sarajevo, kaže da je u pritvoru dobio upute za izbor advokata.

Rajković objašnjava da mu je jednom prilikom policajac dao ceduljicu sa imenom Izeta Baždarevića, a kada se kasnije ponovo našao u pritvoru, drugi policajac je na identičan način predložio advokata Selmana Zijadića. Ovaj osuđenik kaže da je prihvatio oba prijedloga i za svoje branioce izabrao ove sarajevska advokate.

Baždarević i Zijadić su izjavili da nikada nisu čuli za Rajkovića.

Sudska dokumentacija pokazuje drugačije. Zijadić je Rajkovića branio 2007, a Baždarević 2005. godine.

Šef sudske policije u Sarajevu Esad Solak kaže da je i ranije dobijao informacije da njegovi potčinjeni reklamiraju advokate i da ih advokati za to nagrađuju, ali da to nikada nisu uspjeli dokazati.

Izvor CIN

Đukanović – ličnost godine u Crnoj Gori

0

Đukanović – ličnost godine u korupciji i organiziranom kriminalu

Premijer Crne Gore dobitnik je priznanja međunarodne novinarske mreže OCCRP

Međunarodna novinarska mreža Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) proglasila je premijera Crne Gore Mila Đukanovića ličnošću koja je u protekloj godini najviše doprinijela promoviranju korupcije i organiziranog kriminala.

Đukanovića je za ovo priznanje predložila Vanja Ćalović, direktorica crnogorske Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a preko pedeset novinara unutar mreže OCCRP-a učestvovalo je u izboru.

„Nagrada je zaslužena“, rekla je Ćalović za stranicu OCCRP-a. „Đukanović, posljednji evropski diktator, zarobio je državu za svoje privatne interese i pretvorio je u utočište za kriminalce. Dok se on, njegova porodica i prijatelji bogate, obični ljudi pate zbog siromaštva, nepravde i bezakonja. Oni koji se usuđuju da govore o korupciji postaju njegove mete.“

Đukanovićevo prvo radno mjesto bilo je – premijer Crne Gore, stoji u obrazloženju. „Skoro tri decenije radio je kao predsjednik ili premijer. Iako se predstavlja kao napredan, prozapadni političar, izgradio je državu posvećenu korupciji i pružanju utočišta organizovanom kriminalu.“

OCCRP navodi nekoliko slučajeva organiziranog kriminala i korupcije u koje je premijer Crne Gore bio umiješan. Od krijumčarenja cigareta u saradnji s italijanskim kriminalnim porodicama, preko osiguravanja utočišta za osobe iz kruga organiziranog kriminala poput Darka Šarića, Stanka Subotića i Nasera Kelmendija, Safeta Kalića i Brana Mićunovića.

Zajedno sa svojom porodicom, stoji u obrazloženju OCCRP-a, privatizirao je Prvu banku i koristio je za pranje novca i davanje kredita ljudima iz svijeta organiziranog kriminala. Također je učestvovao u prodaji zemljišta na crnogorskoj obali ruskim tajkunima i azerbejdžanskim firmama koje kontrolira porodica predsjednika Alijeva.

Osigurao je 300 miliona eura državnih garancija za kredite privatnih kompanija, a više od polovine ovih kredita, 184 miliona, nije otplaćeno pa će dugove vraćati crnogorski građani, stoji između ostalog u obrazloženju međunarodne mreže istraživačkih novinara OCCRP.

„Ovo priznanje vidimo kao nagradu za Đukanovićevo životno djelo“, rekao je urednik OCCRP-a Drew Sullivan. „Niko, osim Putina, ne vodi državu koja se u tolikoj meri oslanja na korupciju, organizovani kriminal i prljavu politiku. Ona je istinski i duboko trula.“

 

Izvor: CIN.ba

Vrhovni sud Republike Srpske zauzeo stav po pitanju prava radnika na naknadu stete iz poplava

0

Vrhovni sud Republike Srpske je zauzeo stav po pitanju parnica koje se odnose na pravo na pomoć radnika prilikom elementarnih nepogoda (poplava)

„U parnicama povodom zahtjeva radnika protiv poslodavaca za isplatu novčane pomoći u slučaju elementarnih nepogoda ili požara u stanu radnika, koje pravo na pomoć je predviđeno Posebnim i Granskim kolektivnim ugovorima, ako je radniku šteta na stambenom objektu nanesena majskim poplavama iz 2014. godine i ako je njemu ili članu njegovog porodičnog domaćinstva, isplaćena novčana pomoć po osnovu  Zakona o fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj: 52/14), radnik ima pravo na ostvarenje novčane pomoći i od poslodavca samo u slučaju kada je stvarna šteta veća od iznosa primljenog na ime pomoći za sanaciju pretrpljene štete, ali ne u većem iznosu od stvarno pretrpljene štete.“

broj predmeta: 80 0 Rs 067112 15 R Vrhovni sud Republike Srpske

 

Autor: ePravo

Izmjene zakona o parničnom postupku FBiH

0
ePravo.ba

Izmjene zakona o parničnom postupku

U Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine u decembru 2015.g. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku FBIH.

Prečišćeni tekst Zakona o parničnom postupku FBiH.

 

Redakcija ePravo

Sud i Tužilaštvo BiH osudili pritiske političkih stranaka na njihov rad

0

Sud i Tužilaštvo BiH osudili pritiske političkih stranaka na njihov rad

“Sud i Tužilaštvo BiH neće dozvoliti da nezadovoljni pojedinci, koristeći se moćnim medijskim sredstvima, dovode u pitanje nepristrasan i nezavisan rad ovih institucija koje su nepokolebljive u namjeri da procesuiraju sve one koji su, svojim radnjama, došli u sukob sa zakonom. Tu niti može niti će biti bilo kakvih izuzetaka. Potpuno je neprimjereno da političke stranke na ovako otvoren način vrše pritisak na rad pravosudnih institucija i predvode medijski linč državnih tužilaca i sudija. Sud i Tužilaštvo su i do sada procesuirali predstavnike političkih stranaka, ali nikada nisu bili izloženi ovakvoj vrsti otvorenog pritiska”, navodi se u saopštenju.

Ove institucije ističu da u skladu sa važećim zakonima, provode aktivnosti iz svojih nadležnosti. Naglašavaju da njihov mandat nije da ispunjavaju bilo čije želje, nego da provode zakone ove zemlje.

“Stoga, ovom prilikom, pozivamo pojedine političke predstavnike da svoju energiju usmjere na političke, socijalne i ekonomske reforme i ostave na miru Sud i Tužilaštvo BiH kako bi nesmetano radili svoj posao. Nije u redu zalagati se za vladavinu prava i obračun sa organiziranim kriminalom i korupcijom samo kada je riječ o procesuiranju predstavnika drugih političkih stranaka. Neodgovorno je neprimjerenim saopštenjima slati poruku javnosti da je riječ o ‘montiranim procesima’ i na taj način unaprijed obeshrabriti potencijalne svjedoke. Niko nema pravo da, koristeći se uticajnim položajem i jakim medijskim sredstvima, u javnosti kreira sliku pravosuđa koje tobože nasumice privodi i procesuira nedužne građane ove zemlje. Svi oni, koji pošteno rade i žive od svog rada, nemaju niti jedan razlog za strah od Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine i potpuno smo sigurni da mirno spavaju. Oni pak drugi, koji su se na bilo koji način ogriješili o zakon, svakako imaju razloga za zabrinutost”, dodaje se u saopštenuju.

Sud i Tužilaštvo BiH, kako je istaknuto, nemaju namjeru odustati niti podleći pritiscima ma od koga dolazili.

“Odlučnije nego ikada nastavljamo borbu protiv svih krivičnih djela iz naše nadležnosti, uz potpuno poštivanje pravila, procedura i zakona države Bosne i Hercegovine. Krivični postupak koji se vodi bit će proveden neovisno i po najvišim pravosudnim standardima i niko neće moći, političkim pritiscima, uticati na njegov krajnji ishod”, zaključuje se u saopštenju.

Agencije

Europski sud za ljudska prava: Poslodavci mogu nadzirati privatne online poruke radnika

0

Sud je donio ovu presudu na osnovu slučaja rumunskog inžinjera koji je dobio otkaz nakon što je koristio Yahoo Messenger ne samo da bi komunicirao sa svojim profesionalnim kontaktima, nego i da bi slao poruke svom bratu i vjerenici, piše britanski The Independent.

Sud u Strasbourgu priklonio se poslodavcu jer “nije nerazumno da poslodavac želi potvrditi da li uposlenici obavljaju svoje profesionalne zadatke u toku radnog vremena”.

Sudija je odbacio tvrdnju uposlenika da je njegovo pravo na privatnost prekršeno jer su njegove povjerljive prepiske kompromitovane.

ePravo

Law Office Bosnia – Best Lawyers in Bosnia and Herzegovina

0
law office bosnia and herzegovina

Law Office Bosnia and Herzegovina

Bosnia and Herzegovina, Law Office Prnjavorac

 

The Legal 500 ranked the Law Office Prnjavorac from Tuzla, Bosnia and Herzegovina, as one of the top Law Offices in Bosnia and Herzegovina for 10 years in a row, from 2005 to 2010.

“This is an exceptional success of the Law Office Prnjavorac and not only of our lawyers. It is a result of a great effort and constant tendency for providing the best legal services to our clients, our constant professional specialization and adapting to our clients’ needs” said attorney at law Azur Prnjavorac, for the Legal 500.

For 28 years, The Legal 500 has been analysing the capabilities of law firms across the world, with a comprehensive research programme revised and updated every year to bring the most up-to-date vision of the global legal market. The Legal 500 assesses the strengths of law firms in over 100 jurisdictions.

The rankings are based on feedback from 250,000 clients worldwide, submissions from law firms and interviews with leading private practice lawyers, and a team of researchers who have unrivalled experience in the legal market.

 

The Law Office

 

Law Office Prnjavorac is a Tuzla-based independent law firm that has been providing legal services to Bosnian and foreign businesses since 1993.

In our work we combine knowledge and experience with creativity and understanding of business needs. We seek to ensure our clients stability and legal security in their operations. Our talented lawyers act quickly, developing optimal, effective and practical legal solutions. Our strength is the creation of interdisciplinary teams to solve specific tasks, allowing us to make the most effective use of our lawyers’ know-how from various fields of law.

We advise domestic and international clients in the fields of: divorces, dispute resolution, both litigation and arbitration; real estate; mergers and acquisitions; labour law and on intellectual property law and new technologies law.

The Embassy of the Federal Republic of Germany, the U.S. Embassy, the British Embassy and the Embassy of Spain, Embassy of Italy, also recommend us to their citizens and the companies in the case of indicating the need for the provision of professional legal assistance to Bosnia and Herzegovina.

We also provide advice and support in the field of business crime and white-collar crime based on our exceptional practical experience. We advise companies in high-profile domestic and cross-border civil and criminal proceedings involving fraud, including identity theft. Our assistance includes the representation of clients in court and arbitration proceedings as well as criminal cases, including allegations of criminal liability of corporate board members. Law Office Bosnia and Herzegovina

Our Office is also a member of Federal Bar Association, International Law Office, Association of European Lawyers (AEA), Anwalt Deutschland, Experten Branchenbuch Deutschland, International Criminal Defense Counsel (ICDC), LEXADIN, Hieros Gamos (HG), Law Fuel, Law Guru, Law Net, Legal Force, Law Mirror, European Lawyers. Law Office Bosnia and Herzegovina

 

 

legal500.com

Pravne novosti na portalima

0

Pravne novosti na portalima

Koliko puta do sad ste bezuspješno pokušavali naći odgovor na pravno pitanje iz zakonskih odredbi Bosne i Hercegovine i entiteta? Koliko puta do sad ste ostali razočarani neadekvatnim odgovorima? Koliko puta do sad ste svoje odgovore tražili na mjestima na kojima ih niste mogli dobiti? Upravo navedena pitanja postala su misao vodilja pri ostvarenju projekta portal To su:  https://www.anwalt-derbeste.dehttps://www.anwalt-bih.de  – je bosansko-hercegovački pravni portal koji je namijenjen svim građanima Bosne i Hercegovine, uključujući i građane iz entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko Distrikta.

 

Cilj ovoga projekta je prvenstveno da se stvori portal koji će biti središte za sva pravna pitanja, informacije i vijesti na području cijele Bosne i Hercegovine. S tim ciljem, pod linkom pravni savjeti nalazi se forum na kojem možete postavljati pitanja iz svih grana prava kao što je kazneno, građansko, obiteljsko, upravno, radno i dr. Ako imate problem i treba Vam pravni savjet, potrebno je da se registrirate, a odgovore na vaša pitanja davat će stručne i kompetentne osobe kao što su diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim ispitom, odvjetnički vježbenici, sudski stručni suradnici i drugi. Na ovom portalu također možete naći najnovije vijesti iz pravne oblasti, kao i zakone i propise Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH, te sudsku praksu općinskih, kantonalnih, okružnih, Vrhovnih i Ustavnih sudova koja se objavljuje na internetu.