Home Blog Page 90

Bivši konzul u Parizu Velid Hamidičević spreman priznati krivicu

0
Law school

Zbog pregovora oko sporazuma koje vodi s tužiteljicom Dianom Kajmaković, odgođeno je saslušanje prvih svjedoka.

“Sigurno ćemo se dogovoriti”, rekla je braniteljica Senka Nožica te dodala kako će do narednog ročišta Sud BiH dobiti prijedlog sporazuma.

Hamidičević je optužen da je u zamjenu za novac omogućio izdavanje dokumenata većem broju osoba za putovanje iz Francuske u BiH. Na taj način, tvrdi Tužilaštvo BiH, nezakonito je stekao više od 10.000 maraka.

Uhapšen je prošle godine u Sarajevu zbog sumnje da je kriminalnoj grupi iz predmeta “Elvis Salčinović i drugi” izdavao putne isprave za žrtve trgovine ljudima.

Iz Tužilaštva je saopćeno kako je ova grupa organizovala odlaske žena i maloljetne djece zbog džeparenja i drugog uličnog kriminala u Francuskoj. Nakon hapšenja Hamidičević je pušten na slobodu uz mjere zabrane.

 

 

Vjera je pokriće za nasilje i terorizam

0

Vođe oružanih grupa sa islamskim predznakom obično su vrlo inteligentni i religiozni. S druge strane, njihovi sljedbenici su motivirani nasiljem i osvetom.

Analiza slučajeva terorističkih napada i profila pojedinaca koji su ih počinili ukazuje na to da je nasilna ideologija na koju se teroristi pozivaju u opravdavanju upotrebe nasilja tek pokriće za njihovo odranije antisocijalno ponašanje.

“Ako razgovarate s tim ljudima, ako želite saznati zašto su otišli u džihad… interesantno je da tu vrlo malo ima religije”, kazao je Scott Attran, autor knjige Talking to the Enemy.

Pogledajte video u produkciji tima Aljazeera:

https://www.youtube.com/watch?v=7FDFbSHguVI

 

Izvor: Al Jazeera

Izvještaj Svjetske banke: Nizak nivo zaduženosti BiH u odnosu na susjede

0

U 2015. godini javni dug Bosne i Hercegovine iznosio je 39,5 posto od ukupnog BDP – bruto društvenog proizvoda. U 2016. godini će on neznatno porasti na 41,4 posto, a u 2017. godini na 42 posto BDP-a.

Samo su Kosovo i Makedonija manje zaduženi od BiH. Kosovo jer nije imalo priliku za kreditne aranžmane, a Makedonija je iza BiH tek jedan procenat po visini javnog duga. U izvještaju Svjetske banke se navodi visina javnog duga u odnosu na BDP ali i projekcija dugova u ovoj godini i na kraju sljedeće 2017. godine.

U Crnoj Gori visina duga u odnosu na BDP će u 2016. godini biti 72,3 posto BDP-a a u 2017. još više – 76,4 posto, što je vrlo upozoravajuće.

U Srbiji je visina javnog duga iznosila 69,5 posto od BDP-a. Pretpostavlja se da će u ovoj godini javni dug dostiči 73,2 posto od BDP-a, a u sljedećoj 73,3 posto od BDP-a. To je strahovito visok javni dug sa kojim se država vrlo teško može izvući na zelenu granu.

Nakon Srbije i Crne Gore Albanija je treća po visini javnog duga u državama jugoistočne Evrope: U 2015. godini 67,8 procenata BDP-a, u ovoj godini će imati 65,8 posto, a u idućoj 62,9 procenata. Dakle, dug Albanije će se smanjiti za gotovo pet procenata.

Sve u svemu BiH je umjereno zadužena država. Potreban joj je hitan razvoj privrede i neka vrsta ozbiljne reforme da bi se stvari pokrenule sa mrtve tačke.

Saradnja Tužilaštava Srbije i BiH

0

Da nije riječ o tehničkom karakteru saradnje, u Tužilaštvu Srbije podsjećaju na predmet “Štrpci” i “Srebrenica”, gdje su formirane zajedničke istrage.
Prije dva mjeseca, Tužilaštvo BiH je izrazilo nezadovoljstvo zbog odluke srbijanskog pravosuđa da Branu Gojkovića, nakon postizanja sporazuma o priznanju krivice, osudi na deset godina zatvora za ubistvo 800 Srebreničana na Vojnoj ekonomiji Branjevo.
Iz Tužilaštva BiH su saopćili da je Gojković trebao biti osuđen na veću kaznu s obzirom da se radi o “jednoj od najsurovijih egzekucija u genocidu u Srebrenici”.
Također, Tužilaštvo BiH je pozvalo srbijanske kolege da ubrzaju procesuiranje osumnjičenih za zločine počinjene u Srebrenici.
“U Srbiji se nalazi još pripadnika Desetog diverzantskog voda – poput Zorana Obrnovića zvanog Maljić, zatim nekadašnji ađutant Ratka Mladića Dragomir Pećanac, kao i zapovjednik voda Milomir Pelemiš, koji čak daje intervjue u TV emisijama – te u interesu pravde, pozivamo pravosuđe Srbije na procesuiranje ovih osumnjičenih ili njihovo izručenje BiH”, naveli su u Tužilaštvu BiH.
Kada je u pitanju predmet “Štrpci”, pred pravosuđem u BiH je u toku suđenje za deset, te se čeka potvrđivanje optužnice za 11. optuženog, a na teret im se stavlja izvođenje putnika iz voza na relaciji “Beograd – Bar”, koji su zlostavljani i mučeni, a potom ubijeni na obali rijeke Drine.
Pravosuđe Srbije još uvijek nije potvrdilo optužnicu za zločin počinjen u Štrpcima iako je podignuta početkom marta protiv pet bivših pripadnika snaga Republike Srpske.

U Tužilaštvu Srbije navode da su realizovani svi zahtjevi kolega iz BiH u vezi sa evidencijom o državljanstvu i mjestu prebivališta, odnosno boravišta osumnjičenih i svjedoka.
Dodaju da su ustupanjem raspoloživih dokaza i informacija, a na osnovu Protokola o saradnji Tužilaštva za ratne zločine Srbije i Tužilaštva BiH, optuženi i osuđeni počinioci ratnih zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Izvršene su, prema Tužilaštvu Srbije, i ekshumacije žrtava na lokalitetima masovnih grobnica.
Oficiri za vezu oba tužilaštva su razmijenili na desetine zahtjeva za pomoć na osnovu odredbi Protokola za saradnju, koji je potpisan u januaru 2013. godine.

 

 

Izvor: JR

Bajraktarević mora vratiti 600.000 KM CB BiH uz 10 godina zatvora

0

Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda Bosne i Hercegovine je 31. marta 2016. godine otpremilo drugostepenu presudu od 7. marta 2016. godine u predmetu Nedžad Bajraktarević kojom su odbijene kao neosnovane žalbe Tužilaštva i branioca optuženog Nedžada Bajraktarevića, dok je žalba punomoćnika oštećene Centralne banke BiH djelimično uvažena te je presuda Suda BiH broj: S1 2 K 018652 15 K od 19. novembra 2015. godine, preinačena u odluci o imovinskopravnom zahtjevu, na način da se optuženi Nedžad Bajraktarević na osnovu člana 198. stav 2. ZKP BiH, obavezuje da plati oštećenoj Centralnoj banci Bosne i Hercegovine iznos od 600.000,00 KM na ime naknade štete nastale izvršenjem krivičnog djela sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 26. oktobra 2015. godine, kao sljedećeg dana kada je oštećena postavila svoj imovinskopravni zahtjev, pa sve do isplate, dok se sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva oštećena upućuje na parnicu.

Prvostepenom presudom Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 2 K 018652 15 K od 19. novembra 2015. godine, optuženi Nedžad Bajraktarević oglašen je krivim da je radnjama opisanim u izreci presude počinio krivično djelo pronevjera u službi iz člana 221. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ BiH i osuđen na kaznu zatvora od 10 (deset) godina, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

Protiv prvostepene presude žalbu je izjavilo Tužilaštvo BiH zbog odluke o krivičnopravnoj sankciji sa prijedlogom da vijeće Apelacionog odjeljenja žalbu Tužilaštva u cjelosti uvaži, pobijanu presudu preinači, te optuženom izrekne kaznu zatvora u dužem vremenskom trajanju.

Branilac optuženog Nedžada Bajraktarevića je žalbu izjavio zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede krivičnog zakona i odluke o kazni i troškovima postupka, sa prijedlogom da vijeće Apelacionog odjeljenja žalbu uvaži, pobijanu presudu preinači i optuženom izrekne oslobađajuću presudu ili da presudu preinači u pogledu odluke o kazni i optuženom izrekne blažu kaznu i oslobodi ga od naknade troškova postupka, ili pak da presudu ukine i zakaže pretres pred Apelacionim vijećem.

Žalbu je izjavila i oštećena Centralna banka BiH, putem svog punomoćnika, i to zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu sa prijedlogom da vijeće Apelacionog odjeljenja žalbu uvaži i presudu u pobijanom dijelu preinači na način da će optuženog obavezati da plati oštećenoj Centralnoj banci BiH iznos od 600.000,00 KM na ime naknade štete nastale izvršenjem krivičnog djela, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 8. decembra 2014. godine kao dana saznanja za štetu pa sve do isplate.

Nakon što je ispitalo pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, Apelaciono vijeće je donijelo navedenu odluku.

Zakon o policijskim službenicima u skladu s Ustavom BiH

0

Ustavni sud BiH je odbio zahtjev Suda BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o policijskim službenicima BiH, jer je utvrdio da su osporene odredbe Zakona o policijskim službenicima BiH u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Naime, Ustavni sud je zaključio da osporena odredba Zakona o policijskim službenicima BiH, kojom je propisano da policijskim službenicima Bosne i Hercegovine radni odnos prestaje, između ostalog, i kada navrše 40 godina penzionog staža bez obzira na godine života, nije u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno da nema diskriminirajući učinak na policijske službenike Bosne i Hercegovine koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Srpske.

Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je usvojio apelaciju JU Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je odbijena tužba JU Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu podnesena radi poništenja rješenja Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, kojim je odbijena kao neosnovana apelantkinjina žalba izjavljena protiv rješenja Inspektorata rada Kantona Sarajevo.

Naime, tim rješenjem apelantkinji su naložene upravne mjere u vezi s organizacijom magistarskog studija, dodjelom zvanja magistrantima, te u vezi s cijenom tog studija.

Također je ukinuo presudu Kantonalnog suda u Sarajevu i predmet vratio Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku, i naložio Kantonalnom sudu u Sarajevu da u roku od tri mjeseca obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke Ustavnog suda.

Ustavni sud je zaključio da je u konkretnom slučaju prekršeno pravo na imovinu JU Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu s obzirom na to da je Kantonalni sud, odlučujući o vanrednom pravnom lijeku, izašao van okvira svoje nadležnosti, te kada je Inspektorat rada upravnom mjerom naložio usklađivanje cijene studija s Odlukom, koja se ne može dovesti u vezu s magistarskim studijima koje je apelantkinja organizirala po posebnim programima, u skladu s članom 44 Zakona o visokom obrazovanju, čime je prekoračila svoja ovlaštenja data zakonom, sve u svjetlu činjenice da legalitet studija i stečene diplome nisu sporni, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

 

 

Izvor: Klix.ba

Počelo suđenje bivšem bh. konzulu u Parizu Velidu Hamidičeviću

0

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužilaštva počelo je suđenje bivšem bh. konzulu u Parizu Velidu Hamidičeviću za nesavjestan rad u službi.
Tužiteljica Dijana Kajmaković je kazala da je Hamidičević 2014. i 2015. godine koristio svoj položaj u Ambasadi BiH u Francuskoj kako bi nezakonito izdavao pasoše, čime je sebi pribavio korist u iznosu višem od 10.000 maraka.
“Tužilaštvo BiH je, u proteklih nekoliko godina, s kolegama iz Francuske istraživalo jedan romski klan iz Zenice. Došli smo do saznanja da osobe uhapšene na području Francuske zbog različitih krivičnih djela a kojima je potom oduzeta putna isprava, misteriozno nestaju. Kroz istragu smo shvatili da im je to omogućeno upravo djelovanjem optuženog Hamidičevića, koji je izdavao nove putne isprave”, rekla je tužiteljica.
Dodala je da će optužbe protiv Hamidičevića dokazati putem presretnutih razgovora, kao i svjedočenjem istražitelja Tužilaštva BiH koji je boravio u Francuskoj oko godinu dana.
“Kao dokaz će biti uvrštena i izjava Velida Hamidičevića – kada je još uvijek bio osumnjičeni – a u kojoj je potvrdio neke od navoda optužnice, te je pomogao tok istrage”, kazala je tužiteljica Kajmaković.

Hamidičevićeva Odbrana nije iznijela uvodnu riječ, rekavši da će to učiniti nakon što Tužilaštvo završi sa svojim dokazima.
Suđenje će se nastaviti 18. aprila, kada će iskaz dati prvi svjedoci Državnog tužilaštva.

Svjetski mediji: Presuda Šešelju šokirala javnost

0

Svjetski mediji javljaju o “šokantnoj” i “iznenađujućoj” oslobađajućoj presudi koju je Haški sud izrekao vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju, navodeći da je ona zadala veliki udarac tužilaštvu i žrtvama i da je osnažila antievropsku Srpsku radikalnu stranku uoči parlamentarnih izbora u aprilu.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) oslobodio je Šešelja po svih devet tačaka optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini.
Reuters piše da se radi o “šokantnoj presudi” koja je osnažila Šešeljev SRS.

U sjedištu radikala u Beogradu Šešeljeve pristaše su slavile ovakvu odluku. Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da je podrška stranci nešto iznad pet posto, što je prag za povratak u parlament poslije četiri godine stanke, javlja Reuters.

Oslobađajuća presuda nanijela je udarac i tužilaštvu nakon desetogodišnjeg suđenja, najdužeg u historiji ICTY-ja, prenosi Associated Press.

Ta agencija navodi da je ova “iznenađujuća presuda” izrečena sedam dana nakon što je bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida i još devet tačaka optužnica za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, te da predstavlja “veliki poraz tužilaca Ujedinjenih naroda”.

“Presuda je veliki udarac tužilaštvu – koje je oštro kritizirao predsjedavajući sudija Jean-Claude Antonetti – i porodicama hiljada hrvatskih i muslimanskih žrtava sukoba”, piše Financial Times.

 

Bez prava na odštetu

Italijanski list La Stampa ukazuje na to da Šešelj “neće imati prava da traži bilo kakvu odštetu od Haškog suda, niti od srpskih vlasti za godine provedene u zatvoru tribunala u Hagu, od 2003. kad se dobrovoljno predao tom sudu”.

La Stampa ističe da tužilaštvo Haškog suda ima pravo žalbe i kaže da su “prva reagiranja stručnjaka u Srbiji obilježena velikim iznenađenjem zbog oslobađanja Šešelja po svim tačkama optužnice”.

Francuski list Le Monde podvlači da je Šešelj “bio poznat po nasilju na riječima u toku ratova koji su razdirali bivšu Jugoslaviju tokom 90-ih godina” i da je “zastupao politiku ujedinjenja svih Srba u homogenoj srpskoj državi koju je zvao Velika Srbija”.

Španski mediji u izvještajima iz Haga naglašavaju da je Šešelj i dalje “spada među najpopularnije ultranacionalističke prvake u svojoj zemlji” i podvlači da je odbacivanje svih tačaka optužnice prvo takve vrste u dosadašnjem radu Haškog suda.

Američki Wall Street Journal ocjenjuje da je presuda neuspjeh za Tribunal samo sedam dana pošto je bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića osudio na 40 godina zatvora zbog genocida.

Američka agencija Bloomberg navodi da bi današnja odluka Haškog tribunala mogla da “smanji tenzije” u Srbiji, u kojoj, kako dodaje, dio stanovništva “i dalje podržava djelovanje ratnih vođa, iako zemlja pokušava da se otarasi svoje krvave prošlosti i napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji”.

 

Otklanjanje sukoba

“Presuda otklanja potencijalni sukob između EU i Srbije, čija se vlada nije izjasnila da li bi poslala Šešelja nazad da služi kaznu da je osuđen”, piše Bloomberg povodom današnje oslobađajuće presude lideru radikala u Hagu.

BBC i ruski TASS prenose vijest o donesenoj presudi ne navodeći ocjene niti je komentiraju.

“U svojoj šokantnoj presudi izrečenoj u Šešeljevoj odsutnosti, sudja Jean-Claude Antonetti je rekao da tužilaštvo nije uspjelo dokazati optužbe i da je Vojisalv Šešelj sada slobodan čovjek”, navodi France Presse.

Sve agencije prenose izjavu hrvatskog premijera Tihomira Oreškovića da se je oslobađajuća presuda Šešelju poraz tužilaštva i sramota Haškog tribunala.

 

http://www.bih-pravo.org